Herceg Novi u drvoredima mimoze

3
Mimoza 1
Mimoza

Inicijativa Hercegnovljanina Teodora Šupice da se u okviru građanske akcije na području opštine posade stotine sadnica mimoze, prerasla je u akciju sa sada već konkretnim rješenjima.

Pored fantastičnog odziva sugrađana koji su na socijalnim mrežama ponudili da se u akciju i sami uključe, kao volonteri ili donatori sadnica, Teodor je dobio i podršku Opštine Herceg Novi na sastanku održanom prije dva dana.

“Zadovoljan sam sastankom i postignutim dogovorom. Pričali smo o prostoru gdje bi mogle biti posađene sadnice”, rekao je za naš portal Teodor Šupica poslije sastanka kojem su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, direktorica Javnog stambeno komunalno preduzeća Jasmina Konjević, načelnik Sekretarijata za komunalnu djelatnost Aleksandar Kovačević i šef kabineta Vladimir Arsić. Inicijativa je naišla na srdačan prijem kod čelnih ljudi Opštine, jer se već neko vrijeme na više nivoa razmišljalo o sličnim akcijama.

“Dogovorili smo da će akcija imati punu podršku od strane lokalne uprave. Opština je formirala komisiju, odnosno radnu grupu u kojoj su ljudi povezani sa hortikulturom. U radnoj grupi će biti jedna osoba iz kabineta predsjednika Opštine i sve ostalo su ljudi iz javnih službi i agencija i to ljudi koji se isključivo bave tom tematikom. U tom tijelu će takođe biti i Teodor Šupica kao pokretač inicijative”, kaže za Herceg Novi Cool predsjednik Opštine, Stevan Katić.

Radnu grupu pored Teodora čine Tamara Vujović, koordinator Radne grupe za organizaciju sadnje i održavanje mimoze, te članovi Milica Berberović, Sofija Jokić, Aleksandar Kovačević, Vanja Spaić, Olga Pejović i Vesna Samardžić.

Posao Radne grupe je stručna razrada i artikulisanje predloga za realizaciju ideje da se što više mimoza zasadi u Herceg Novom i da se te mimoze očuvaju. Zamisao je, kako nam je rekao prvi čovjek Opštine, da se, kada se magistralom prolazi kroz našu opštinu, zaista i vidi da je Herceg Novi grad mimoza. Takođe, na sastanku je bilo i govora da se u nekim dionicama uz rivijeru zasadi špalir od mimoza.

Fešta na Škveru – Praznik mimoza 2018.

”Predlog je da se napravi dogovor i sa privatnicima da se sadnice zasade na njihovim imanjima, recimo od Kamenara do Igala u dvorištima koja su uz put. Dakle da se u saradnji sa tim privatnicima uz kordinaciju radne grupe i volonterima obezbijede uslovi i izvrši sađenje mimoza uz finansijsku podršku Opštine”, kaže Katić, objašnjavajući da će se na privatnim imanjima sadnice bolje i lakše sačuvati od vandalizma nego na javnim površinama. Takođe u svrhu očuvanja komisija će nakon sađenja napraviti popis mimoza, to jest katastar sadnica.

“To je jedan od dogovorenih modela – da se sadnice doniraju privatnim licima koja imaju zemljište uz magistralu, uz potpis kojim bi vlasnici garantovali da će se i brinuti o sadnicama”, potvrdio je Teodor, podsjećajući da je njegova ideja i da akcija bude finansirana i od strane različitih institucija i donora, a volonteri bi bili svi činioci društva.

Pored navedenog, kako nam je rekao predsjednik Opštine, posao radne grupe će biti da akciju postavi u tehničkom smislu, poštujući uslove nužne za sađenje, obezbjeđivanje ili izbor okoline, te da obezbijedi ostale tehnikalije neophodne za realizaciju na terenu.

”Osim toga, od ranije postoji ideja da novi bračni parovi koji sklope brak u Herceg Novom zasade i po mimozu, pa je i ta ideja data radnoj grupi da je razradi i da se proba realizovati i ta inicijativa”, objašnjava predsjednik Opštine Herceg Novi.

Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Fešta od mimoze, ribe i vina – foto Boka News

Kako je ranije za Herceg Novi Cool ispričala Ivana Peulić, NVO Maškare, čiji je ona član, su sličnu akciju predstavili prošle godine.

“Ove godine, kad se pokrenula tema novoj opštinskoj garnituri, saznali smo da već imaju interesantan plan/ove na ovu temu”, kaže Ivana Peulić uz zaključak da je “domaći zadatak za sve Novljane da se oda počast tradiciji, jer je sljedeće godine pola vijeka proslave praznika”.

Skoro 400 takmičara na Međunarodnom plivačkom mitingu Mimoza 2018.

0
Međunarodni plivački miting Mimoza 2018.

“Od svih mojih dužnosti svakako su mi najdraže one koje su vezane za sport, za mlade ljude, za sportska takmičenja, za sportske nade pred kojima je budućnost, pred kojima su rekordi i veliki uspjesi“, kazao je predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi, dr Miloš Bigović otvarajući tradicionalni 23. Međunarodni plivački miting Mimoza 2018, koji se ove godine održava od 16. do 18. februara.

Na jednom od najznačajnijih plivačkih takmičenja na Balkanu okupilo se 384 takmičara iz 38 ekipa iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Albanije i Crne Gore. Kako je rekao osnivač i organizator, legendarni sportski radnik, jedan od najpoznatijih plivačkih trenera u ovom dijelu Evrope, Ivica Zuber, broj učesnika dovoljno govori o karakteru i renomeu ovog takmičenja.

Međunarodni plivački miting Mimoza 2018.

„Iako nemamo ove godine neka od značajnijih imena plivanja, moram reći da je miting ukupno veoma jak, jer se vidi jedan sveukupni napredak u plivanju u regionu. Pored toga naš miting svake godine pokaže koliko veliku budućnost ima ovaj sport, jer se ovdje vide svi najznačajniji mladi i perspektivni plivači iz zemalja učesnika“, kazao je Zuber i istakao zadovoljstvo kako protiče cijela manifestacija. On je dodao i da, pored toga što promoviše grad i doprinosi afirmaciji Herceg Novog, plivački miting Mimoza 2018 je veoma značajan za razvoj crnogorskog plivanja, jer naši takmičari imaju priliku da se nadmeću sa izueztno jakom konkurencijom i na taj način stiču neophodno iskustvo.

Međunarodni plivački miting Mimoza 2018.-Ivuca Zuber

Nakon svečanog defilea i predstavljanja svih takmičara iz sedam država, Zuber je direktorici JUK Herceg fest, Gordani Porobić Krcunović i dr Milošu Bigoviću uručio plakete i zahvalnice za podršku manifestaciji.

Takmičenja u svim disciplinama se održavaju u subotu cijelog dana i u nedjelju ujutru, kada će se znati i konačni rezultati Međunarodnog plivačkog mitinga Mimoza 2018 koji je manifestacija uvrštena u kalendar Evropske plivačke acocijacije LEN i boduje se po internacionlanim standardima.

Međunarodni plivački miting Mimoza 2018, održava se u okviru 49. Praznik mimoze kojeg organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija i JUK Herceg fest.

 

Na crnogorskim granicama pojačan pritisak ilegalnih migranata

1
granice – izbjeglice

Granična policija Bosne i Hercegovine od decembra 2017. evidentirala je pojačan pritisak ilegalnih migranata iz Crne Gore, koji je nastavljen i u prvim mjesecima ove godine, rekle su u subotu crnogorske sigurnosne službe.

” U januaru i februaru 2018. evidentirano je 146 ilegalnih prelazaka državne granice, a od ilegalnog ulaska u BiH odvraćeno je 325 osoba“, rekle su službe u odgovoru novinarima crnogorskog javnog servisa, koji su obišli pogranična područija preko kojih, kako kažu, vodi nova takozvana južna migrantska ruta.

Službe ocjenjuju kako se “više ne može govoriti o pojedinačnim slučajevima, već o sve organiziranijim i češćim pokušajima ulazaka migranata u BiH iz pravca Crne Gore”.

Ta ruta, kako je nedavno objavio Jutarnji list, polazi iz Grčke skreće prema Albaniji te iz Crne Gore preko mjesta Nudo ulazi u Aranđelovo i Trebinje u BiH. Koridor kroz Hrvatsku, prema navodima Jutarnjeg lista ide kroz Karlovačku županiju, a u Sloveniju ulaze preko rijeke Kupe.

Novinari su posjetili pogranična mjesta Nudo i Aranđelovo i dobili potvrdu mještana da su vidjeli migrante. Kažu da se uglavnom kreću noću, ponekad i glavnom cestom, ali najčešće šumskim stazama izbjegavajući službene granične prijelaze između Crne Gore i BiH.

“Niti oni koga diraju, niti uznemiravaju, vjerojatno ljudi bježe od nesreće”, kazala je mještanka crnogorskog sela Nudo, Svetlana Gluščević

Mještanin hercegovačkog sela Aranđelovo Jeremija Lojpur sumnja da se iza svega krije unosan posao. “Idu ovim glavnim putem Nikšić – Trebinje, njih desetak. Logično je zaključiti da ih je netko tu prevezao na desetak kilometara od granice, jer ako bi ih netko uočio odmah poslije pozvao bi policiju”, kaže Lojpur.

I podatci crnogorske granične policije upućuju na to da je došlo do otvaranja novog kraka migrantske rute.

“U prošloj godini prihvatili smo 176 osoba koje su vraćene iz Republike Hrvatske i 248 iz BiH”, kazao je za televiziju Crne Gore Vesko Damjanović – pomoćnik direktora crnogorske granične policije.

Damjanović se požalio da se sporazum o readmisiji ilegalnih imigranata između Crne Gore i Albanije ne poštuje u potpunosti. “Mi osobe koje su ušle u Crnu Goru iz pravca Albanije, a ne zatraže azil na teritoriju Crne Gore, pokušavamo po skraćenom postupku vratiti u tu zemlju, ali ih albanski službenici ne prihvaćaju, jer navodno nisu evidentirani u toj zemlji”, kaže Damjanović.

Crnogorska granična policija je tijekom 2017. zabilježila 614 ilegalnih prelazaka granice, dok je azil u Crnoj Gori prošle godine zatražilo 849 osoba. “U 2016. bilo je 34 tražitelja azila, što znači da je u prošloj godini njihov broj gotovo utrostručen”, kaže Damjanović.

Prema njegovim riječima migranti iz Albanije u Crnu Goru ulaze nedaleko od graničnog prijelaza Bozaj, koji se nalazi 15 kilometara od Podgorice. Koriste teško pristupačne terene. Obično se iz albanskog pograničnog sela Brigje pređu u podgoričku gradsku općinu Tuzi, gdje u vjerskim objektima zatraže pomoć.

Potvrđuje to i imam Ćazim Begove Džamije, Islam Pepić.

“Dolaze, vidi se na njima trag dugog putovanja, umorni, gladni. Često smo ih nalazili oko džamije, tu spavaju. Valjda dođu u kasno doba noći, a mi džamije zatvaramo jer noćni boravak ne dozvoljavamo iz higijenskih i sigurnosnih razloga”, kazao je Pepić.

U crnogorskoj graničnoj policiji tvrde da migranti koji ilegalno uđu u Crnu Goru ne žele ostati u toj zemlji, te da centar za tražitelje azila koriste kao predah kako bi nastavili svoj put ka zapadnoj Evropi.

Rotari klub Kotor na donatorskom balu prikupio sredstva za mobilni EKG aparat

0

Na donatorskom balu pod maskama, organizovanom u petak od strane Rotari kluba Kotor, u poslovnom centru ‘’Vukšić’’ u Radanovićima prikupljeno je 3135 eura za nabavku mobilnog EKG aparata za Jedinicu Hitne medicinske pomoći u Kotoru.

U duhu karnevalske tradicije drevnog Kotora, uz muzičku pratnju Đurđe i benda The Grupa i podršku NVU Karampana,  uspješno je sakupljen novac koji će omogućiti ne samo kupovinu mobilnog EKG, već  i dijela potrebne medicinske opreme.

Svečanom balu pod maskama prisustvovali su brojni gosti iz gradova okruženja ali i iz inostranstva kao i članovi Rotari klubova iz Crne Gore i Srbije.  Novac je sakupljen jednim dijelom od kotizacija, prodaje karnevalskih krinki  i poklon lutrije, a drugim djelom donacijama sponzora.  Novčana sredstva donirali su: Rotari klub Budva, Rotari klub Bar, Rotari klub Ulcinj, Rotari klub Podgorica, Rotari klub Bijelo Polje, Institut za biologiju mora Kotor, „Inel medica“ – Podgorica, Agencija  „Meridian DMC“- Kotor, ZU Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor, Parfimerija „Life“ Kotor, Hrvatsko Građansko Društvo CG, Doo „Školjke Boke“- Kotor,  OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ Kotor, Građevinska firma „Rove“- Tivat, Gani Resulbegović -Ulcinj, Branko Pavićević – Kotor, Igor Majer-Kotor, Dijana Dika Saveljić – Kotor, Kastratović  Branka – Kotor  i Mirjana Šovran-Ivanović  iz Kotora.

Donatorski bal Rotari kluba Kotor – foto Martin Krivokapić

Bal su također donirali poklon vaučerima za lutriju: Frizerski salon „Mirjana“, kozmetički salon „Beauty“, Mesara “S”, fitness klub „Champion“, Doo “Školjke Boke”, parfimerija “Life”, frizerski salon “Helena” i caffe poslastičarnica “Forza” iz Kotora.  U programu su učestvovale i članice ženske klape „Bisernice Boke“ Radojka Kaluđerović i Violeta Petović  uz  botunade  Vlaste Mandić.

Donatorski bal Rotari kluba Kotor – foto Martin Krivokapić

Rotari klub Kotor je najmlađi Rotari klub u Crnoj Gori, čarterovan u junu 2017. godine.  Ovo je prvi donatorski bal koji klub organizuje sa vjerom da će postati tradicionalan i da će i ova akcija biti znak dugotrajnog i kvalitetnog rada kluba.  Ovom veoma uspješnom akcijom i svečanim balom započinje niz proslava povodom jubileja 20 godina rotarijanstva u Crnoj Gori.  Rotari klub je neprofitna organizacija čiji je cilj postojanja pružanje humanitarne pomoći, promovisanje visokih etičkih standarda u profesiji i životu ali i razumjevanje, dobra volja i mir, kroz prijateljstvo članova koji su vodeći ljudi u poslu, profesiji i zajednici.

Kako je bilo na donatorskom balu možete pogledati na našoj facebook strani, na fotografijama, koje je snimio Martin Krivokapić.

 

Prava novska fešta održana na Škveru

0

Predivno vrijeme, sjajna atmosfera i predivni ambijent okoline Gradske luke uz prisustvo nekoliko hiljada Novljana i gostiju, obilježili su ovogodišnju Feštu na Škveru, održanu u subotu u okviru 49. Praznika mimoze.

Krenuvši sa vrha mula, pa oko nekadašnje Željezničke stanice do bazena i nazad do platoa na ulasku u luku, prisutni su ispratili mažoretke, trombonjere, klovnove, Gradsku muziku Herceg Novi i Mjesnu muziku Đenovići koji su dali “šug” pravoj pučkoj svečanosti. Dobrom raspoloženju doprinjeli su vino, rakija, pivo i prigana riba koji su se na tri punkta na Škveru, po tradiciji besplatno djelili prisutnima.

Poslije, jakim aplauzom ispraćenog, nastupa mažoretki odličnu atmosferu koja je uvijek pratila ovu manifestaciju, na Škveru su održavali hercegnovski muzički sastavi Castenuovo band i legendarni Exodusi.

Praznik mimoze organizuju Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija iz koje je saopšteno da trenutno u Herceg Novom boravi punih 18% više prijavljenih gostiju u odnosu na isti period prošle godine.

Povećanje broja gostiju i uopšte odlična posjećenost Herceg Novog u ovom periodu produkt su pojačanih promotivnih aktivnosti koje su preduzete pred i tokom ovogodišnjeg Praznika mimoze koji ulazi u svoju posljednju sedmicu.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Luštica Bay izdvojila 28,5 hiljada za sportski teren u Radovićima

0
Radovići

U izgradnju i opremanje sportskog terena u dvorištu osnovne škole „Branko Brinić“ u Radovićima nadomak Tivta kompanija Luštica Development AD uložila je 28,569.44 eura. Radi se o sredstvima opredijeljenim iz fonda od 150 hiljada eura koliko je kompanija obezbijedila za podršku zajednici u prošloj godini, kroz Protokol o sponzorstvu potpisan sa Opštinom Tivat.

Teren za male sportove površine 963,5 metra kvadratna biće osposobljeno da primi do 300 gledalaca a očekuje se da će svi radovi biti završeni do početka aprila.

Radovi na terenu, od pripremnih i iskopnih do izrade temelja, nabavke i ugradnje materijala, temeljnog zida i AB ploče između igrališta i tribina, te izgradnje sportskih tribina, koštali su nešto više od 26 hiljada eura dok je nabavku rekvizita, koševa i rukometnog gola za sportski teren izdvojeno 1,7 hiljadu eura.

U ime učenika i zaposlenih, direktor škole Ivica Tošev zahvalio se Luštici Development što omogućava učenicima i nastavnom osoblju da rade u puno boljim uslovima.

„Izgradnja reprenzetativnog školskog terena za male sportove će u mnogome doprinijeti razvoju sporta i fizičke kulture u našoj školi i široj društvenoj zajednici. Veliko mi je zadovoljstvo što je menadžment ove kompanije prepoznao da je najisplativije ulaganje u vaspitanje i obrazovanje. To je ulaganje koje se višestruko vraća“, rekao je Tošev.

Luštica Development je prethodnih godina obezbijedila popravku fasade i sanitarnog čvora škole.

U okviru programa društveno-odogovornog poslovanja i Protokola o sponzorstvu, u prošloj godini kompanija Luštica Development je uložila 156  hiljada eura u projekte od lokalnog i nacionalnog značaja.

Prema riječima Slavice Milić iz marketinga Luštice Development, kompanija je vodila posebno računa da više od trećine iznosa bude usmjereno na podršku neposrednog susjedstva Luštice Bay – području Krtoli.

„Naročito je značajno ulaganje u obrazovanje i stvaranje uslova najmlađima da što kvalitetnije provode kako vrijeme u školi tako i slobodno vrijeme“, ocijenila je Milić.

Luštica Bay je najveći najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja na Mediteranu. Projektom se predviđa izgradnja sedam hotela, dvije marine, stambenih naselja sa apartmanima, porodičnim kućama i vilama, šampionskog golf terena sa 18 rupa, komercijalno-administrativnog jezgra i ostalih neophodnih sadržaja.

Od 2010. godine do sada u projekte u zajednici je uloženo više od 1,25 milion eura.

Turci sve češći kupci stanova u Crnoj Gori

0
stanovi-na-prodaju

Cijena i prodaja stanova u Crnoj Gori ustalile su se posljednjih godina na približno istom nivou, saopšteno je iz agencija za nekretnine.
Predstavnici agencija naveli su da je u prošloj godini pojačano interesovanja turskih građana za kupovinu crnogorskih nekretnina, i da kupaca stanova iz Turske ima sve više.

Direktorka podgoričke agencije Iva nekretnine, Mira Radović, kazala je za Pobjedu da su se cijene stanova u Podgorici ustalile zadnje tri-četiri godine i da smatra da se ove godine neće značajnije mijenjati.

Ona je rekla da su klijenti zainteresovani za kupovinu, ali stanova koji su značajno ispod realne cijene.

“Uglavnom se traže jednosobni stanovi vrijednosti od 35 do 40 hiljada eura i dvosobne od 50 do 55 hiljada eura, koje je gotovo nemoguće imati u ponudi”, istakla je Radović i dodala da se jedino mogu prodati stanovi čija je cijena malo niža od realne i tržišne vrijednosti stana.

Prema njenim riječima u Podgorici najveće interesovanje vlada za stanove u kvartu preko Morače i blokovima pet, šest i devet.

“Nama su ove lokacije trenutno najtraženije i po interesovanju ispred Siti kvarta. Moguće zato što u Siti kvartu više nema stanova u ponudi, pa su se kupci orijentisali na ove lokacije”, kazala je Radović.

Kako je navela, klijenti traže uglavnom stanove u novogradnji, ali posljednjih nekoliko mjeseci je pojačano interesovanje za starije kvalitetne zgrade.

“Cijena stanova u Podgorici u novogradnji se kreće od 1,1 do 1,8 hiljada eura, a u starogradnji od 700 do 900 eura po kvadratu, zavisno od lokacije, veličine, spratnosti i očuvanosti” rekla je Radović, dodajući da očekuje da bi najavljena treća faza projekta “Hiljadu plus” mogla oživjeti tržište nekretnina.

Menadžer budvanske agencije Gold agent, Vladan Stanišić, ocijenio je da je prošle godine zabilježeno blago povećanje interesovanja za kupovinu stanova u Budvi.

On je rekao da je prošla godina bila malo bolja od 2016, ali da se cijene stanova u Budvi nijesu mijenjale i da kreću se od 1,5 do tri hiljade eura po metru kvadratnom.

Stanišić je potvrdio veliko interesovanje iz Turske za stanove u Crnoj Gori od prošle godine.

“U Crnu Goru počeli su da dolaze klijenti iz Turske, koji kupuju stanove vrijednosti od 50 do 70 hiljada eura. Kupuju u cijeloj Crnoj Gori, ali najviše u Budvi”, kazao je Stanišić, dodajući da je znenađen tim interesovanjem.

Prema posljednjim podacima Monstata objavljenim sredinom novembra prošle godine, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu prošle godine iznosila je 1,14 hiljada eura i veća je osam odsto u odnosu na isti period 2016. godine.

Solila – dozvoljeni radovi, rekonstrukcija restorana

0
Solila – foto Boka News

Ministarstvo održivog razvoja i turizma dozvolilo je ruskom državljaninu Petru Orliku radove na restoranu, koji se nalazi na parceli, u specijalnom rezervatu prirode Tivatska solila, gdje po Zakonu o zaštiti prirode nije moguće graditi.

Time je Ministarstvo poništilo prethodnu odluku Agencije za zaštitu životne sredine da Orlik ne može da radi, jer taj prostor uživa najveći mogući stepen zaštite.

Agencija je ranije bila samostalni organ, ali je od prošle godine potpala pod nadležnost Vlade.

Parcela na kojoj će raditi Orlik, dio je nekada jedinstvene upisane u tivatski katastar, koja je 25. marta 2010, podijeljena u tri nove. Iako je ona, odlukom o proglašenju specijalnog rezervata unutar Solila, u katastru to nije navedeno.

Prema rješenju o upisu u Centralni registar  4. novembra 2008.  parcela  se nalazi unutar zaštićenog područja.

Prije toga, tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode dostavio je u avgustu 2008. Opštini Tivat rješenje o proglašenju Solila specijalnim rezervatom prirode i tamo se navodi isto za tu parcelu.  Tivatska solila, čija površina iznosi 150 hektara, zaštićena su od 2013.  i međunarodnom Ramsarskom konvencijom, kao močvarno područje od svjetskog značaja.

Opštinski Sekretarijat za uređenje prostora i izgradnju objekata je u avgustu prošle godine donio rješenje o prekidanju postupka izdavanja građevinske dozvole i naložio Orliku da traži dozvolu od Agencije.

On je u septembru obavijestio Agenciju da je u julu za radove na parceli dobio Urbanističko-tehničke uslove (UTU) od Ministarstva kojim je “odobrena, odnosno planirana rekonstrukcija zgrada na toj lokaciji.. sve prema listu nepokretnosti važećem u vrijeme izdavanja UTU”.

“Rekonstrukcija objekta će se vršiti u sklopu postojećih gabarita”, navodi se u zahtjevu Agenciji, koja je katastru tražila izjašnjenje.

 Iz katastra im je saopšteno da je u listu nepokretnosti utvrđeno da “nije bio evidentiran teret “rezervat prirode” za spornu parcelu.

“Rješenjem Uprave za nekretnine – Područna jedinica Tivat od 25. marta 2010. dozvoljena je parcelacija  parcele 1575/1. Postupak parcelacije nije sproveden u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.  On propisuje  da ukoliko se na osnovu naučnih saznanja utvrdi da je došlo do promjene na pojedinim vrstama zaštićenih područja pokreće se postupak revizije. Postupak se pokreće na osnovu zahtjeva Ministaratsva, organa lokalne uprave ili upravljača… Revizija zaštićenog područja pokreće se izradom studije revizije. Utvrđeno je da na parceli 1575/3 ne postoje podaci o teretima i ograničenjima, ali da se ona nalazi u granicama zaštićenog područja rješenjem Zavoda”, piše u odluci Agencije.

Solila – foto Boka News

U izjašnjenju Direktorata za planiranje prostora Agenciji piše da se parcele dvije novonastale nalaze u Prostornom planu područja posebne namjene za morsko dobro.

Preklapanjem novog katastra i Generalnog koncepta Solila, dodaje se, utvrđeno je da se sporna parcela ne nalazi u zoni “rezervat”.

Agencija je u novembru donijela rješenje da se Orliku “ne dozvoljava obavljanje radnji i aktivnosti u zaštićenom području specijalni rezervat prirode Tivatska solila”, kao i da “od vremena stavljanja pod zaštitu Posebnog rezervata 2008.  nije sproveden postupak revizije tog  područja. Time su ostali nepromijenjeni njegov status zaštite, granice i prostorna pripadnost katastarskih parcela”, a da se Direktorat za planiranje prostora nije decidno izjasnio o pripadnosti te parcele zaštićenom području, već se izjasnio o namjeni površina u okviru prostornog plana.

To rješenje, Ministarstvo je poništilo 27. decembra i dozvolilo gradnju.

Odgovoreno nam je da ne spore da je rješenjem Zavoda da Tivatska solila, kao poseban rezervat prirode, obuhvataju i spornu katastarsku parcelu. Navode, da za nju nije bio evidentiran teret „rezervat prirode“, tako da nije mogao biti prenijet na drugu parcelu.

MORT: To je  rekonstrukcija restorana, a ne gradnja

Iz Ministarstva su naveli da nijesu prekršena pravila Ramsara. “Podnosiocu zahtjeva je odobrena rekonstrukcija objekta ribljeg restorana u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima, što, pored navedenog, uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite, ne može dovesti do ugrožavanja životne sredine.

Solila
Solila foto Boka News

Kao ključnu činjenicu za davanje dozvole Orliku, iz Ministarstva Pavla Radulovića  su naveli izjašnjenje Direktorata da se ne nalazi u zoni „rezervat“.“U istom je konstatovano i da koordinate granica  rezervata Tivatska solila nijesu usaglašene sa Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro. U narednom periodu sagledaće se zakonska mogućnost pokretanja postupka revizije granica ovog zaštićenog područja isključivo zbog utvrđene neusaglašenosti granica”, piše u odgovoru MORT-a.

/Dejan Peruničić/

Škola boćanja u Tivtu

0
Škola boćanja Tivat

U organizaciji aktuelnog šampiona Crne Gore, Boćarskog kluba “Palma” iz Tivta, pokrenuta je prva škola boćanja u istoriji Crne Gore, a priliku da uče od reprezentativca I osvajača brojnih medalja Miroslava Mira Petkovića biće privilegija za decu koja se opredele za sport koji spada u grupu najpopularnijih kada su Mediteranske zemlje u pitanju.

Miroslav Miro Petković bez ikakve dileme spada u vrh svetskog boćanja, sporta koji će postati olimpijski sport na Olimpjadi u Parizu 2024. godine.

Boćanje ima bogatu tradiciju u Crnoj Gori. Malo je zemalja koji mogu da se pohvale da imaju takmičenje kao što je Boćarska olimpijada koja se u Tivtu organizuje od 1952. godine” kazao je Miro Petković.

Istorija boćarske Olimpijade u Tivtu

“Međutim, boćanje koje će se igrati na Olimpijskim igrama i koje se već dugo igra na velikim takmičenjma je mnogo brži i dinamičniji sport. Nadam se i verujem da će odziv dece biti veliki, da će Crna Gora uspeti da unapredi rad sa mlađim selekcijama, da će iz škole izaći novi šampioni i da će se kontinuitet osvajanja medalja nastaviti. Malo je zemalja koje mogu da se pohvale da su se šest puta uzastopno sa svetskih šampionata vraćali se medaljama. Crna Gora je to uspela. Nadam se i verujem da će projekat koji smo pokrenuli sa mnogo entuzijazma i ljubavi, izazvati interesovanje kod dečaka i devojčica iz Boke i da će uz čuvanje tradicije, škola iznjedriti nove šampione, momke i devojke koji će dostojno braniti ugled Crne Gore na velikim takmičenjima, na Olimpijskim igrama” – kazao je Petković.

Pored učenja boćanja kroz zabavu i druženje, obezbeđena su i učešća na međunarodnim turnirima, mnogobrojna putovanja u gradove u regionu, Evropi i svetu. Deci se pruža prilika da kroz školu boćanja steknu nove prijatelje, nova iskustva, upoznaju nove kulture i gradove.

Cilj je da neko od dece iz škole boćanja jednog dana postane bolji od Miroslava Mira Petkovića čije se ime izgovara sa poštovanjem širom sveta boćanja. Cilj je da se nastavi sa razvojem boćanja koji može da postane brend Crne Gore.

Miroslav Miro Petković je u dosadašnjoj karijeri na velikim takmičenjima osvojio: zlato na Mediteranskim igrama 2009. godine, zlato i srebro na SP iste 2009. godine, srebro na EP u Tivtu 2010. godine, srebro i bronzu na SP 2011. godine, srebro i bronzu na SP 2013, uz srebro na Mediteranskim igrama iste godine, srebro na EP 2015. godine, zlato i srebro na SP 2016. godine i dva zlata na Igrama malih zemalja 2017. godine. Miro Petković je sa ekipom “Palma” iz Tivta aktuelni šampion Crne Gore, a slavio je i na tradiconalnoj Boćarskoj olimpijadi koja se u Tivtu organizuje od 1952. godine.

Prošle godine Miroslav Miro Petković je osvojio bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu u Maroku, a dok sanja plasman na Olimpijske igre u Parizu odlučio je da ogromno znanje i iskustvo prenese dečacima i devojčicama, koje vole i žele da se bave boćanjem. Škola boćanja koji je jedan od najpopularnijih sportova u Mediteranskim zemljama biće pokrenuta u Tivtu i biće prva u istoriji Crne Gore. Da li želite da budete deo istorije? Da li želite da dostignete slavu Miroslava Petkovića?

Za sve zainteresovane osoba za kontakt je upravo Miroslav Miro Petković – 069/557-267. Škola počinje sa radom od nedelje 18. februara u boćarskoj dvorani Kalimanj.

TO Kotor predstavila ponudu na sajmu Holiday world Prague

0
TO Kotor

TO Kotor predstavlja turističku ponudu na češkom tržištu, na sajmu Holiday world u Pragu. Sajam je otvoren u četvrtak, a na crnogorskom štandu pored TO Kotor učestvuju i predstavnici TO Bar, TO Budva, TO Podgorica, TO Ulcinj, NTO Crne Gore kao i predstavnici turističke privrede i naše nacionalne avio kompanije.

“Danas je na našem štandu održana press konferencija kojoj je prisustvovalo dvadesetak novinara predstavnika štampanih medija iz oblasti turizma, kao i dvije televizijske ekipe. Nakon konferencije upriličena je i degustacija tradicionalnih crnogorskih proizvoda”, kaže se u saopštenju TO Kotor.

TO Kotor je češkim turistima predstavila ponudu smještaja, kulturnu ponudu, ponudu aktivnog odmora kroz pješačke ture kotorskim zaleđem kao i manifestacije po kojima smo prepoznati.

Češkim turistima je Kotor, kao i ostatak crnogorskog primorja, dobro poznata destinacija kojoj se rado vraćaju.

Sajam Holiday world Prague trajaće do nedelje 18.februara.