“Prigovor se odnosio na biračko mjesto 17, odnosno da postoji višak glasačkih istića u odnosu na glasačke kupone. Prigovor je usvojen, tako da će se glasanje na tom biračkom mjestu ponoviti u utorak 8. oktobra”, rekla je predsjednica OIK Anka Perović
Glasanje na biračkom mjestu 17 u kotorskom naselju Prčanj biće ponovljeno, saopštili su iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Iz kotorskog odbora DPS-a su rekli da su njihovi prigovori vezani za neregularnost izbora na tom biračkom mjestu uvaženi i da će tamo, odlukom Opštinske izborne komisije (OIK) Kotor, biti ponovljeni izbori.
Iz te partije su kazali da je današnja odluka OIK-a samo potvrda njihovih tvrdnji da su izbori u nedjelju protekli u znaku ozbiljnih neregularnosti kojima su, kako su naveli, vladajuće strukture bezuspješno, na silu i grubo kršeći procedure, pokušale da ostvare najbolji rezultat.
„Nije im ni to pomoglo. Već u nedjelju smo svi vidjeli da su u slobodnom padu, iako su pokušali da prevare građane tvrdeći da su najjača lista“, kaže se u saopštenju.
Iz kotorskog odbora DPS-a su rekli da Demokrate, ni skriveni iza koalicije sa Pokretom Evropa sad, nijesu uspjele da izbjegnu kataklizmu.
„A sada, nakon usvojenih prigovora DPS-a, slijedi njihov novi pad“, navodi se u saopštenju.
Iz DPS-a su poručili da će se pobrinuti da prilikom ponavljanja izbora, za razliku od nedjelje, sve protekne u skladu sa zakonom.
„Da odlazeća vlast ne dobije nimalo prostora za nove mahinacije i da im pokažemo da idu u duboku političku penziju“, naveli su iz DPS-a.
Oni su pozvali sve građane da se na ponovljenim izborima suprotstave onima koji, kako su rekli iz DPS-a, u nedjelju nijesu birali sredstva kako bi došli do glasova.
Iz DPS-a su pozvali građane da ih masovno podrže i da “do kraja osujete bezuspješni izborni inženjering“.
„U nedjelju smo dokazali da smo najjači politički faktor u Kotoru, a nakon ponovljenih izbora bićemo još jači“, navodi se u saopštenju kotorskog odbora DPS-a.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen ploče bivšeg logora Morinj u prisustvu izaslanstva iz Republike Hrvatske i Crne Gore u srijedu je obilježena 33. godišnjica uspostave logora Morinj u Boki Kotorskoj.
Državni tajnik za političke poslove Frano Matušić koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo podsjetio je da je bilo preko 350 logoraša u Morinju, te da se danas prisjećamo na žrtve i patnje logoraša. Kao i da se moramo prisjetiti i konteksta tog vremena koje je bilo u službi velikospske politike.
„Crna Gora je danas nama partner, član NATO saveza, kandidat za članstvo u EU mi im želimo pomoći na tom evropskom putu. Inters Hrvatske je da sve zemlje zapadnog Balkan budu dio evropske obitelji. Intres nam je da nemamo Shengen na našim granicama već istočnije od nas i pomoći ćemo Crnoj Gori na tom putu“ – kazao je Matušić.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, podsjetio je da već četiri godine predstavnici Crne Gore i Hrvatske obilježavaju ovaj datum i odaju počast žrtvama logora Morinj.
„Moje prisustvo kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da je Crna Gora spremna da se suoči sa prošlošću, kao jedini pravi put, ka građenju dobrosusjedskih odnosa i bolje budućnosti. Vjerujem da zajednički šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske zemlje da unapređujemo naše odnose.
Morinj – foto Roko Stjepčević
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI), stranke Hrvata u Crnoj Gori, Adrijan Vuksnović poručio je da je ponosan što na dostojanstven način komemoriramo žrtve ratnog logora Morinj.
„Ponosan sam što hrvatska zajednica u Crnoj Gori na aktivan način sudjeluje u svemu ovome i na taj način njegujemo kulturu sjećanja. Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnrmo i procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost u Crnoj Gori ima i onih koji bi doveli u pitanje sve ono što se dogodilo u logoru Morinju. Naš zadatak je kao i one prozapadne Crne Gore da na pravi način odgovor kako bi ova zemlja krenula napred.“- kazao je Vuksanović.
Komemoraciji su prisustvovali bivši logoraši, Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, predstavnici hrvatskih udruga u Crnoj Gori.
Novinarima nije bilo dopušteno da uđu u krug vojnog objekta i dođu do spomen ploče gdje je položeno cvijeće i zapaljane svijeće.
Morinj – foto Roko Stjepčević
Podsjećamo, u opštni Kotor u mjestu Morinj od 3. loktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započeo 2007. godine, a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u srijedu, 2. oktobra 2024. godine u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti otvorena izložba „Flow” Dada Đuranovića. Kustos izložbe je Saša Radišić, viši kustos.
Vladimir Dado Đuranović, rođen 1974. godine. Završio Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1992. godine i slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1997. godine, gdje je i magistrirao 2000. godine, u klasi profesora – emeritusa Nikole Gvozdenovića. Angažovan je kao redovni profesor na istom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine.
Ekološka akcija “Think Green – Opatija 2024.“ okupila je ljubitelje prirode iz svih krajeva Hrvatske. Ronilački klub »Roniti se mora« jučer je podigao svoju prepoznatljivu Think Green zastavu na opatijskom mulu, obilježavajući tako svoju 36. akciju čišćenja podmorja.
Ova inicijativa, koja traje već 14 godina, rezultat je strastvenog angažmana ronioca, volontera i partnera. Uz organizirano čišćenje morskih i slatkovodnih površina, klub također provodi edukaciju djece i odraslih, prenoseći znanje o važnosti očuvanja okoliša.
Ekološki osviješteni ronioci kroz prateći program mladim generacijama približavaju ronjenje kao disciplinu, upoznaju ih s opremom te ukazuju na značaj odgovornog odnosa prema prirodi. Ove su se godine akciji odazvali ronioci i volonteri iz cijele Hrvatske s ciljem da očiste podmorje Opatije, Voloskoga te lučica Dražica i Portić, piše Novi List.
U drugom dijelu akcije, djeca iz Društva Naša djeca Opatija, koja aktivno sudjeluju u Dječjem gradskom vijeću, pridružila su se inicijativi te nakon završetka akcije bacila u more kugle s efektivnim mikroorganizmima, dodatno obogaćujući podmorje i pomažući u njegovoj revitalizaciji.
Ova hvalevrijedna inicijativa još jednom potvrđuje važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju prirode i okoliša.
Od 1. oktobra do 1. juna 2025. godine Parking servis Herceg Novi primijenjivaće zimski režim naplate. Na opštim parkiralištima parking se neće naplaćivati nedeljom. Ostalim danima plaćanje parkinga je od 7 do 21 sat.
Iz režima naplate se ukida i omogućava besplatno parkiranje na sljedećim lokacijama:
– ulica Sava Ilića, od Ribarske ulice do ulaza u Institut „Dr Simo Milošević“ sa južne strane (parking mjesta od 1 do 58) bez vremenskog ograničenja,
– od 17 do 7 sati: Njegoševa ulica na Toploj (kod teniskih terena, parking mjesta 269-292)
– od 17 do 7 sati: Njegoševa ulica u centru grada od marketa „Idea“ do spomenika Njunju u ulici Save Kovačevića (parking mjesta 390-439 i 441-463).
U „crvenoj“ zoni sat parkiranja je jedan euro, „plavoj“ 0,70, a „žutoj“ 0, 60 eura.
Triatlon klub Kotor, sportsko ribolovno društvo Open Water i Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota potpisali su Memorandum o saradnji , koji podrazumjeva zajedničko djelovanje u procesu organizovanja prvog Humanitarnog plivačkog maratona “Dobrota”.
Maraton će se održati 5.oktobra,a plivačka ruta je Perast – Dobrota, u dužini od 8 kilometara.
Start je između ostrva,a cilj ponta ispod crkve Svetog Matije.
Cilj manifestacije je prikupljanje novčanih sredstava, kroz sportske i društvene aktivnosti, koja bi bila usmjerena ka odjeljenjima Psihijatrijske bolnice “Dobrota”.
Sredstva bi bila usmjerena za opremanje i poboljšanje uslova radnog odjeljenja bolnice.
Plivanjem, kao jednom od aktivnosti kojom čovjek može da se bavi cijelog života – želimo skrenuti pažnju promocijom zdravih načina života i razvoja, kao i promocijom značajnih blaga naše kulturne baštine i obale.
U Crnoj Gori je u avgustu u kolektivnom smještaju ostvareno 237,9 hiljada dolazaka turista i 1,09 miliona noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 92,5 odsto ostvarili su strani, a 7,5 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta, u avgustu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,6 odsto, glavnom gradu 3,9 odsto, planinskim mjestima 2,1 odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Prosječna zarada u avgustu ove godine bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori iznosila je 861 euro, saopšteno je iz Uprave za statistiku MONSTAT. Prema najnovijim podacima najbolje su plaćeni u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja gdje je prosječna zarada iznosila 1342 eura i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1243 eura. Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 688 eura i prerađivačka industrija 687 eura. Po opštinama najveće prosječne zarade u avgustu su iznosile u Tivtu 1052 eura i Zeti 989 eura, a najmanje Petnjici 749 i Tuzima 719 eura.
U avgustu su prosječne zarade preko hiljadu eura evidentirane i u sektorima informisanje i komunikacije 1117, vađenje ruda i kamena 1042 eura i sektoru poslovanje s nekretninama 1040 eura.
Prema podacima MONSTAT-a prosječne avgustovske zarade veće od 861 eura su bile u sektorima državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 945 eura i zdravstvena i socijalna zaštita 919 i obrazovanje 862 eura.
Manje avgustovske plate od prosječne evidentirane su u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti 806 eura, saobraćaj i skladištenje 834 eura, građevinarstvo 814, usluge smještaja i ishrane 822 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 758, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 784, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 736, ostale uslužne djelatnosti 771, snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa 856 i trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 748 eura.
Zarade po opštinama
Od 25 crnogorskih opština čak u 19 je prosječna zarada u avgustu bila manja od državnog prosjeka koji iznosi 861 euro.
Najveća prosječna zarada u septembru bila je Tivtu i iznosila 1052 eura i Zeti 989 euro. Osim te dvije opštine zarade veće od prosječne bile su u Pljevljima 892, Podgorici 886 euro, Cetinju 881 i Kotoru 865 eura.
U svim ostalim opštinama plate su bile manje od državnog prosjeka: Plužine 834, Berane 806, Nikšić 834 eura, Budva 834, Žabljak 853, Plav 797, Bar 838, Kolašin 786, Gusinje 776, Šavnik 812, Herceg Novi 808, Mojkovac 773, Rožaje 761, Ulcinj 769, Bijelo Polje 757, Danilovgrad 771, Andrijevica 723, Petnjica 749 i Tuzi 719 eura.
Bliski istok na samome je rubu da ne potone u haos totalnog rata. Iran je, kao odmazdu za smrt šefa Hezbollaha Hassana Nasralle, večeras napao Izrael s gotovo 200 projektila. Nebom iznad Tel Aviva i Jeruzalema odjekivale su eksplozije.
Iran tvrdi da je 90 posto projektila, među kojima su bile i prvi put korištene hipersonične rakete – pogodilo ciljeve. No, prema izraelskim izvorima, većina ih je oborena te štete nema ili je minimalna.
Iranske projektile presretali su i razarači američke mornarice u Sredozemnom moru.
Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari rekao je da će njihove zračne snage, kao odgovor na napad Irana, noćas “snažno udariti na Bliskom istoku”.
Netanyahu: Iran će platiti za ovo
Izraelski premijer Benjamin Netanyahurekao je da će Iran “platiti” za večerašnji napad.
Rekao je kako je napad “propao” – uprkos tvrdnjama Teherana da je oko 90 posto projektila pogodilo svoje ciljeve.
Izvještaji sa terena i informacije iz SAD-a sugeriraju da je velika većina projektila uspješno presretnuta, a Izrael još nije prijavio nikakvu štetu, ozljede ili smrtne slučajeve.
Netanyahu je također odluku Teherana, da napadne Izrael po drugi put u sedam meseci, nazvao “velikom greškom”.
“Mi ništa ne znamo o nama, a težimo ka drugome – bez znanja i bez poštovanja onoga što nam je ostavljeno u naslijeđe mi ne možemo ići naprijed”, poručila je glumica Dubravka Vukotić Drakić
U današnje vrijeme polupismene komunikacije SMS-ovima, mejlovima, zaboravili smo da pričamo priče, a još više- zaboravili smo da slušamo one koji imaju šta da nam kažu, kazala je obraćajući se publici Snežana Vukotić, etnološkinja/antropološkinja zaposlena u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, koja je u saradnji sa poslenicima JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor osmislila program pod nazivom “Prošlost posmatra budućnost- Putokaži”.
U centru pažnje ovog programa bio je stari kameniti “Crnogorski put” od Kotora, preko Praćišta i Krsca do Njeguša i Cetinja, koji svojom atraktivnošću i ljepotom pejzaža, danas posebno, plijeni pažnju mnogih posjetilaca. U “Gorskom vijencu” Njegoš je opjevao ovaj krševiti put, kojim su ga, oboljelog, na nosilima od Kotora do Cetinja iznijeli Crnogorci, na povratku sa njegovog posljednjeg putovanja, 9. avgusta 1851. godine.
Kroz živopisnu priču književnice Jasenke Lalović, koja u svom stvaralaštvu prožima paštrovsku i crmničku tradiciju, kroz pitku naraciju glumice Dubravke Vukotić Drakić, takođe sa korjenima iz Crmnice (Dodoši), zatim i kroz dokumentarnu izložbu starih razglednica (1890. – 1940.), sve to “začinjeno” zavičajnim mirisom i ukusom njeguškog sira, meda i pršuta, prisutni su imali priliku da zakoračaju stazama istorije i nauče kako da poštuju svoje porijeklo, tradiciju, kulturu.
Sa izložbe Putokaži
Oko 30 reprodukcija starih fotografija i razglednica sa jedinstvenim pejzažima Lovćena i Boke kotorske iz kolekcije Nacinalnih parkova Crne Gore, izložene u holu centra, pružaju zanimljiv materijal za upoređenje prirodnog i kulturnog pejzaža, izgleda i običaja ljudi ovog podneblja prije sto godina sa ovim danas. Priča o nasleđu po sjećanju na djetinjstvo i mladost spisateljice Jasenke Lalatović, iskazana starim narativom paštrovsko-crmničkog kraja, nadahnula je i publiku u kojoj je bilo mnogo mladih – učenika/ca kotorske Gimnazije. Oni su nakon programa razgovarali sa spisateljicom, zainteresovani za život i običaje podneblja iz koga je ponikla, a koje je briljantno dočarala u Trilogiji “Brda od pelina” (romani “S one bande moje gore”, “S ove bande moje gore” i “Kastigulja”), te u romanu “Bastadur”, iz kojih je glumica Vukotić-Drakić čitala priče. Zanimljiv je opis Crnogorskog puta upravo u romanu “Bastadur”.
Autorka pomenutih romana istakla je važnost očuvanja jezika kao činioca ličnog i kolektivnog identiteta, a jezik kojim je ona “progovorila” je jezik njene babe, koji je ona pišući ponovo učila, dopunjavala istražujući arhive, slušajući sugestije čitalaca…
Ostaviti trag u vremenu i prostoru
-Htjela sam samo da ispričam drugačiju priču o nama, jer sam oduvijek osjećala da ta priča nije dopričana, da vratim autentične slike o ljudima i običajima…Svuda apelujem- ne mora čovjek da bude posebno talentovan da piše, sva sjećanja koja imate – ostavite trag. A unuci sjutra neće gledati da li ste vi to ispravno napisali ili ne, ostavite tragove, to je dragocjena vrijednost koja se prenese na sljedeća pokolenja, naglasila je književnica. On se u svojim knjigama držala vrijednosti emocije i onoga što joj je u djetinjstvu podareno jezikom ljubavi. Mladima je poručila da cijene svoje porijeklo i da budu svjesni nametnutih modela kojih treba da se oslobode.
Sa stare razglednice iz 1910.
Poštovanje sopstvenog nasleđa- vjetar u jedra napretka
-Kao pedagog se trudim da studentima prenesem tu potrebu i tu ljubav ka onome što je potraga za onim što jesmo- za tim identitetom, za tim porijeklom, za svim onim bogatstvom koje imamo na ovom našem malom prostoru. Mi ništa ne znamo o nama, a težimo ka drugome – bez znanja i bez poštovanja onoga što nam je ostavljeno u naslijeđe mi ne možemo ići naprijed, poručila je glumica Dubravka Vukotić Drakić. Na njeno pitanje upućeno prisutnima kakvo je njihovo iskustvo u vezi očuvanja kulturne baštine u Kotoru, iz publike je stigla reakcija da je odnos nadležnih po tom pitanju veoma loš (“nikakav”), bar što se tiče očuvanja zidina Tvrđave Sveti Ivan, Crnogorskog puta i Špiljara.
Program večeri usmjeren je na promociju najatraktivnije drumske komunikacije iz prošlosti, „Crnogorskog puta“ koji su pod ovim nazivom registrovali mletački, austrijski i francuski kartografi. Autorka projekta Snežana Vukotić objašnjava da se ovom ”stazom preko krša‟ od Cetinja preko Njeguša do crnogorsko-austrijske granice na Krscu, dolazi do Crnogorskog pazara koji se od XVII do polovine XVIII vijeka nalazio uz sjeverna vrata grada Kotora, a zatim se premiješta u unutrašnjost Starog grada. To pazarište je bilo mjesto razmjene robe između crnogorske i bokeške privrede, tu se trgovalo drvima, stokom, vunom, kožom, suvim mesom, krtolom. Žene iz zaleđa su ovim putem na leđima i na mazgama donosile sir, pršut, med, maslo, a u povratku sa pazara kupovale so, platno i druge stvari, koje su trgovci donosili preko mora.
Program „Prošlost posmatra sadašnjost – Putokaži” osmišljen je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore u okviru Dana evropske baštine koji se ove godine odvijaju pod sloganom „Baština koja povezuje – kulturne rute – mreže“.
Baština i baštinici
-Pojam “baština” ne označava svako nasleđe, već vrijednosti, fizičke, duhovne, prirodne, kulturne i istorijske, koje su preci stvarali, a koje nasleđuju (baštine) potomci (baštinici) i koje je zbog značaja neophodno sačuvati za potomstvo. Baštinu predstavljaju: 1) usmene tradicije i izrazi, uključujući i jezik, 2) izvođačke umjetnosti, 3)društveni običaji, rituali I svečani događaji, 4) znanja i običaji koji se tiču prirode i svemira i 5) vještine u vezi tradicionalnih zanata, objasnila je etnološkinja Vukotić.
