U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže i jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, a u Tivtu četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Ulcinju i Beranama.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 48 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.
U deset godina rada robna kuća IKEA Zagreb ugostila je gotovo 18 milionaposjetitelja, a ukupni promet ostvaren u tom razdoblju premašio je milijardu eura, saopštila je ta kompanija.
Prve godine rada u Hrvatskoj promet tvrtke iznosio je nešto više od 70 miliona eura, dok je u poslovnoj 2023. godini dosegnuo 150 miliona, navodi se u priopćenju povodom obilježavanja 10 godina od otvaranja robne kuće IKEA Zagreb.
Posljednjih je godina svoje poslovanje IKEA proširila u Hrvatskoj, pa je otvorila šest IKEA dostavnih centara Rijeka, Split, Osijek, Dubrovnik, Zadar i Pula, a 2021. godine otvoren je i IKEA Studio za planiranje u Splitu. Puno se ulaže i u internetsku trgovinu, pa danas taj kanal čini više od trećine ukupnog IKEA prometa u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju.
Plan za prvu godinu IKEA poslovanja u Hrvatskoj bio je ostvariti prihod od 60 miliona eura i imati oko 300 zaposlenih. Danas, dok slavimo deset predivnih godina na ovom tržištu, gotovo smo utrostručili prodaju, ali i broj djelatnika, poručila je u priopćenju Davorka Pazanin, odnedavno direktorica tržišta IKEA Hrvatska.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP), od početka pojačanog nadzora u ljetnjoj turističkoj sezoni, izrekla je ukupno 2,81 miliona EUR kazni, a u preko hiljadu slučajeva djelovala preventivno.
Kako je saopšteno iz UIP-a, inspektori Uprave su od početka pojačanog nadzora u ljetnjoj turističkoj sezoni izvršili ukupno 6.456 inspekcijskih nadzora, prilikom kojih je utvrđeno 4.484 nepravilnosti i izrečeno novčanih kazni u ukupnom iznosu od 2.814.720 EUR.
“Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, inspektori su nastojali da u onim slučajevima kada je to bilo moguće, djeluju preventivno o čemu svjedoči i podatak da su inspektori u 1.005 slučajeva ukazali subjektima nadzora na nepravilnosti koje je potrebno ukloniti u ostavljenom zakonskom roku”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su, iako je fokus inspekcijskih nadzora usmjeren na primorske opštine, inspektori prisutni i u ostalim djelovima Crne Gore, odnosno inspekcijski nadzori se sprovode u svim djelovima države gdje se očekuje veći priliv domaćih i inostranih gostiju.
“S tim u vezi, nadzori se vrše i u nacionalnim parkovima, sjevernim turističkim centrima, rafting destinacijama”, dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je turistička inspekcija od početka pojačanog nadzora izvršila ukupno 104 inspekcijska nadzora u rafting centrima kojom prilikom je za zatečene nepravilnosti izrečeno ukupno 3.250 EUR kazni.
Iz UIP-a su kazali da je za nepravilnosti utvrđene prilikom vršenja inspekcijskih nadzora plovnih objekata na Skadarskom jezeru (41 nadzor) izdato 17 prekršajnih naloga od ukupno 8,1 hiljade EUR.
“Inspektori rada su sa posebnom pažnjom pristupili vršenju kontrola radnog angažovanja maloljetnih lica, te je zbog nepravilnostu u vezi sa ovom ranjivom kategorijom, od početka pojačanog nadzora u ljetnjoj turističkoj sezoni, subjektima nadzora izdato 137 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 110,5 hiljada EUR”, rekli su iz UIP-a.
Kako su naveli, kao što je to bio i slučaj do sada, kako tokom turističke sezone tako i tokom cijele godine, UIP ohrabruje sve građane da prijave nepravilnosti besplatnim pozivom na call centar 080/555-555 ili slanjem mail-a na mail adresu prijave@uip.gov.me.
“Na sve privredne subjekte apelujemo da se pridržavaju aktuelnih zakonskih propisa i na taj način doprinesu što uređenijem poslovnom ambijentu u Crnoj Gori”, naveli su iz UIP-a.
Uz obalu Sicilije, nadomak Palerma, spasilački timovi i ronioci nastavili su potragu za šestero nestalih nakon što je u ponedjeljak rano ujutro u olujnom nevremenu potonula 56 metara duga luksuzna jahta.
Među nestalima su britanski tehnološki tajkun Mike Lynch i njegova 18-godišnja kći te predsjednik banke Morgan Stanley International Jonathan Bloomer.
Ronioci jučer nisu mogli pristupiti kabinama ispod palube jer su bile zatrpane namještajem. Olupina leži na dubini od 50 metara.
– Otežana je okolnost u ovom slučaju dubina zbog koje je nemoguće raditi dugo. Uz to trup broda je pod kutom od 90 stupnjeva, pa je pristup otežan. Kad se uđe u trup, ondje je mnogo predmeta. Spuštanje u odjeljke ispod stepenica koje su uske te ulazak u sve kabine uistinu je veoma težak posao. Nastavljamo s pretragom. Imamo resurse, ljude i sredstva. Pronaći ćemo sve nestale, to je naš posao., kazao je Marco Tilotta, voditelj ronilačke jedinice vatrogasne službe Palerma.
Kotor će od srijede do petka 21. do 23. avgusta biti domaćin turnira, koji će okupiti reprezentacije Crne Gore, Holandije i Španije, za igrače do 19 godina.
Turir će biti odigran u okviru priprema za Evropsko prvenstvo.
Crnogorska reprezentacija prvi meč odigraće u četvrtak protiv Holandije (19 sati i 15 minuta), dok je drugi duel u petak protiv Španije, u istom terminu.
Takmičenje će sjutra otvoriti okršaj Španije i Holandije.
Šampionat će biti odigran od 1. do 7. septembra u Burgasu.
Četvrti međunarodni dječji festival folklora „Kolo bez granica“, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Boka“, biće održan od 21. do 25. avgusta u Tivtu.
Program ispunjen javnim nastupima, edukativnim sadržajem i prilikama za zbližavanje mališana odvijaće se na otvorenim prostorima grada i obuhvatiti neke od najreprezentativnijih lokaliteta Tivta – gradsku rivu Pine, kompleks ljetnjikovca Buća-Luković, Trg od kulture, Veliki gradski park. Ovogodišnje izdanje festivala ugostiće učesnike iz pet država – Poljske, Moldavije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a publici će se predstaviti više od 400 mališana, što izdvaja ovaj festival kao jednu od reprezentativnih internacionalnih manifestacija posvećenih isključivo djeci, na nacionalnom nivou. Dok učesnici imaju bogat dnevni program ispunjen aktivnostima za međusobno upoznavanje i otkrivanje ljepota Bokokotorskog zaliva, program za javnost odvija se u večernjim satima.
U četvrtak, 22. avgusta, program počinje u 19 sati Međunarodnom festivalskom paradom šetališnom zonom, nakon čega će uslijediti ceremonija otvaranja festivala na gradskoj rivi Pine, te cjelovečernji koncert inostranih grupa i domaćina.
Petak, 23. avgust, ispunjen je edukativnim sadržajem – na gradskoj rivi odvijaće se Folklorne radionice u trajanju od 18 do 21 sat. U subotu, 24. avgusta, od 19 sati Međunarodna festivalska parada sa performansima transformisaće ulice grada Tivta u podijum za igru, a program će biti zaokružen Gala koncertom sa početkom u 20 sati. Na Gala koncertu bogatstvo crnogorskog folklora, uz domaćine iz KUD „Boka“, predstaviće i dječji folklorni ansambli KUD „Njegoš“ (Cetinje), KUD „Duga“ (Berane) i KUD „Ramadan Šarkić“ (Tuzi).
Iza simboličnog imena „Kolo bez granica“ krije se višeslojna misija festivala koja obuhvata uspostavljanje, razvoj i jačanje prijateljskih odnosa među državama, promovisanje kulturne saradnje dječje zajednice, podsticanje očuvanja i njegovanja tradicije i kulturnog nasljeđa, multietničnosti i multikulturalnosti kod djece.
Četvrti MDFF ,,Kolo bez granica“ realizuje se pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, a podržali su ga Porto Montenegro, Turistička organizacije Tivat, kao i brojni sponzori i prijatelji festivala.
Brodarske kompanije suočavaju se sa sve većim pritiscima da smanje emisije štetnih gasova u eri globalne borbe protiv klimatskih promjena. Sa jedne strane, to podrazumijeva prelazak na zelena goriva koja su ekološki prihvatljivija, dok se sa druge strane nameće pitanje koji je optimalan način za ovu tranziciju i kako će se to odraziti na poslovanje velikih brodarskih kompanija.
Maersk, jedna od najvećih svjetskih brodarskih kompanija, nedavno se našao na meti kritika ekoloških organizacija zbog odluke da investira u brodove sa dualnim gorivom, uključujući LNG i eventualno bio-LNG, umjesto da se u potpunosti posveti zelenom metanolu kao pogonskom gorivu, pozivajući se na značajnu poziciju ove kompanije u pomorskoj industriji i na odgovornost koja sa njom dolazi, prema navodima ShippingWatch. Metanol ima različite stepene klimatske prihvatljivosti od kojih je najpodobniji zeleni metanol koji se dobija na dva načina – iz biomase i iz vodonika koji se dobija pomoću obnovljivih izvora energije. Smatra se da oba načina mogu omogućiti klimatsku neutralnost.
Kompanija se nalazi pod velikim pritiskom zbog svojih ciljeva da izvrši značajno smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u svom poslovanju do 2040. godine. Nedavno, kompanija je najavila da planira da naruči između 50 i 60 novih brodova sa dualnim gorivom ukupnog kapaciteta od 800,000 TEU, od kojih će neka moći da plove na LNG. Kako navode, ovakav program obnove flote je ključan za održavanje konkurentnosti na brodarskom tržištu. Ekološke organizacije ističu da kompanija odstupa od svojih ranijih ekoloških obećanja i upozoravaju na opasnost davanja prednosti kratkoročnom profitu u odnosu na definisane obaveze u vezi smanjenja emisija štetnih gasova.
U ljeto 2021. godine, Svjetska banka je odbacila LNG kao održivu opciju za smanjenje emisija CO2 u pomorskoj industriji i ispunjenje klimatskih ciljeva Međunarodne pomorske organizacije (IMO) do 2050. godine. Istovremeno, vlasnici tereta – klijenti kao što su Ikea, Amazon i Unilever potpisali su zajedničku deklaraciju o korišćenju brodarskih usluga isključivo bez emisije štetnih gasova od 2040.
Međutim, glavno pitanje je u kojoj mjeri se može osloniti na zelena goriva u ovom trenutku zbog ograničenih raspoloživih zaliha i resursa za njihovu proizvodnju. U septembru 2023. godine, Maersk je pustio u rad prvi brod sa dualnim gorivom koji može raditi na metanol. Između 2025. i 2027. godine biće isporučeno preostalih 24 planiranih novogradnji na metanol. Isporuke iz brodogradilišta su počele, ali pojavljuje se veliki problem sa nabavkom zelenog metanola. Prema Larsu Jensenu (Vespucci Maritime), ukoliko bi se kompanije odlučile da naručuju samo novogradnje koje rade isključivo na zeleni metanol, postoji rizik da ti brodovi budu neupotrebljivi zbog nemogućnosti nabavke dovoljne količine goriva što bi rezultiralo oslanjanjem na starija plovila a to bi moglo do neke mjere ugroziti operativni kapacitet kompanije i povećati emisije štetnih gasova.
Prema Drewry-ju, sedam najvećih lučkih operatera zajedno čine 40% globalnog obima tereta u lukama. Vodeći globalni lučki operateri među kojima dominiraju azijski, nadmeću se za teret i tržišni udio. Singapurska PSA International zadržala je svoje vođstvo na tržištu u pogledu prometa kontejnera na njenim terminalima. Obim tereta u terminalskom poslovanju MSC-a porastao je za 10,3% u 2023. godini, dok su Maerskovi APM Terminals zabilježili pad od 1,2% u 2023.godini.
Stoga, jedno od rješenja koje brodarske kompanije koriste, koje im omogućava da ostanu konkurentne i funkcionalne dok se industrija prilagođava novim ekološkim standardima, jeste investicija u plovila na dualna goriva. Ova plovila pružaju fleksibilnost u upotrebi različitih goriva, omogućavajući vlasnicima brodova da koriste i konvencionalna fosilna goriva i alternativna zelena goriva. Međutim, plovila sa dualnim gorivom zahtijevaju specijalizovanu obuku posade i složeniji sistem održavanja, posebno kada je riječ o rukovanju i skladištenju goriva u gasovitom stanju. Kako naglašavaju stručnjaci iz industrije, prelazak na ovakva plovila zahtijeva potpuno nov način razmišljanja u čitavoj organizaciji, što uključuje obuku zaposlenih od pomoraca do obalnog osoblja.
Takođe, investicije u plovila sa duplim gorivom mogu biti značajne jer ukupni kapitalni izdaci (CapEx) mogu biti do 50% viši kada se uzmu u obzir troškovi konverzije. Ograničeni kapacitet brodogradilišta i proizvođača motora takođe može povećati ove troškove, što stvara dodatni pritisak na brodarske kompanije da pažljivo planiraju svoje dugoročne strategije.
Prema izjavi komercijalnog direktora Maerska Karstena Kildahla, najvažnije za klijente je da zelena tranzicija uspije, a u manjoj mjeri na kojem čistom gorivu novi brodovi plove odnosno, ono što klijenti gledaju su ukupne emisije a ne vrsta goriva koja se koristi.
Potpuni prelazak na zelena goriva je dugoročno neophodan za smanjenje globalnih emisija CO2 ove industrije koja trenutno iznosi 3.1% i ostalih emisija gasova sa efektom staklene bašte ali trenutna infrastruktura i dostupnost zelenih goriva nisu na nivou koji bi omogućio bezbjedan prelazak bez rizika po poslovanje velikih brodarskih kompanija. Iz svega navedenog, izdvajaju se sledeći problemi sa kojima se brodovlasnici susreću u procesu zelene tranzicije: vremenski period koji ova tranzicija iziskuje, nedostupnost zelenih goriva, nedostupnost adekvatne infrastrukture za snabdijevanje ovim gorivom, neophodnost obuke osoblja kao i veća cijena zelenih goriva.
Kombinovani pristup, koji uključuje upotrebu dualnih goriva je jedno od održivih rješenja, koje omogućava kompanijama da nastave da posluju i ostanu konkurentne, dok istovremeno rade na smanjenju emisija i prelasku na održivija goriva u budućnosti. Ovaj balans između ekološke odgovornosti i operativne fleksibilnosti biće ključan za uspjeh brodarskih kompanija u narednom periodu.
Priredila /dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
Tivatska policija uhapsila je G.S. (40) koji se sumnjiči za krivično djelo trgovina ljudima.
“On je ovo krivično djelo izvršio na štetu jednog državljanina Bosne i Hercegovine na način što je u periodu od 26. maja do 16. avgusta, uz prijetnju po život i tijelo oštećenog, dovodeći ga u zabludu, zadržavanjem njegovih ličnih isprava i držeći ga u položaj zavisnosti, nad njim imao kontrolu u cilju eksploatacije za rad u jednom ugostiteljskom objektu u Tivtu koji je u vlasništvu izvršioca. Na početku zaposlenja G.S. je doveo u zabludu oštećenog i oduzeo mu pasoš kada je kao razlog za to naveo sačinjavanje ugovora o radu za ovo lice, što nije učinio do dana prijave”, saopštila je policija.
Nadalje, G.S. je 3. avgusta oko 23 časova odveo oštećenog u šumski predio u mjestu Luštica i držeći u rukama podesno sredstvo uputio mu više riječi prijeteće sadržine po život i tijelo.
“Tom prilikom je od ovog lica oduzeo i ličnu kartu i vozačku dozvolu. Osim toga, izvršilac oštećenom nije isplatio mjesečnu zaradu za jul, na taj ga način dovodeći u položaj zavisnosti”, saopštila je policija.
Policija je prikupila obavještenja od više građana, izvršila pretrese na više lokacija i preduzela niz mjera i radnji iz svoje nadležnosti što je rezultiralo hapšenjem G.S. koji će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
“Od izvršioca su oduzeta lična dokumenta na ime oštećenog koja su mu vraćena”, navodi policija.
Ovo je nastavak dobrih aktivnosti Uprave policije u suzbijanju svih oblika trgovine ljudima, a koje su prepoznate u posljednjem izvještaju Stejt departmenta i međunarodnih partnera gdje je Crna Gora uklonjena sa liste zemalja koje su pod nadzorom i prepoznata kao država koja ulaže velike napore na suzbijanju trgovine ljudima.
Nivo buke duž crnogorskog primorja, tokom ljetnih mjeseci samo je jedan u nizu komunalnih problema sa kojima se susreću nadležne službe, građani i turisti.
Često se dešava da nivo buke daleko nadmašuje propisane granične vrijednosti, muzika iz ugostiteljskih objekata, posebno iz diskoteka na otvorenom, ali i sa terasa pojednih kafića i restorana, odvoženje smeća kasno noću ili u svitanje, itd… bitno utiču na kvalitet života i ugrožava stanovnike i turiste.
Broj prijava zbog buke u pojedinim opštinama duž našeg primorja je uglavnom na prvom mjestu, u toku turističke sezone, ispred prijava zbog saobraćajnih i ostalih komunalnih problema.
Posebno je izražen problem buke, nakon zatvaranja ugostiteljskih objekata, noću.
Kreiranje strateškog plana za unapređenje noćne ekonomije kao i potencijalnim aktivnostima koje mogu podržati istu je veoma važno u korpusu strateških pitanja održivog turizma.
Projekat finasiran iz EU fondova “Cities After Dark” je sasvim novi inovativni zahvat u domenu održivih urbanih politika, promatra ekonomsku aktivnost koja se odvija u gradovima tokom noći, tzv. night-time economy. Radi se o vremenskom razdoblju od 18 sati naveče do 6 sati ujutro i obuhvaća vrlo različite učesnike: stanovnike, kulturne institucije, programe na otvorenom, ugostiteljske objekte, usluge zaštite i sigurnosti, usluge javnog prevoza, dostave, komunalne usluge, vatrogasne usluge, zdravstvene usluge i tako dalje.
Cities After Dark je projekat mreže gradova, a nosilac projekta je grad Braga (Portugal), partneri su Đenova, Malaga, Nikozija, Pariz, Pirej, Talin, Varna, Zadar i Budva.
Riječ o sasvim novoj inicijativi za naše prilike, čiji je osnovni cilj da preoblikuje, transformiše imidž gradova u turističkom, komunalnom, ali i širem društveno-kulturnom smislu.
Ključni izazovi u urbanim sredinama povezani su s održivošću, bilo da se radi o turizmu, mobilnosti, inovacijama, ekološkim aspektima, ekomskim i slično.
U isto vrijeme, isprepletenost različitih sektora i djelatnosti povezanih posebno s turizmom, koji ima izniman značaj za ekonomski razvoj zahtijeva učinkovito i integrirano upravljanje, uvijek s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva.
U Evropskoj uniji i generalno u velikim metropolama, noćna ekonomija igra veoma važnu ulogu u upravljanju i organizovanju gradova. Gradske vlasti pokušavaju riješti probleme, kanalisati i usmjeriti noćnu ekonomiju kroz održivi razvoj u cilju poboljšanja kvaliteta života, pa tako neki gradovi imaju gradonačelnike/ce noći i druge instrumente kojima pokušavaju riješiti probleme.
Primjer i iskustva Pariza oko rješavanje pitanja u oblasti noćne ekonomije, kao što je rješavanje buke u naseljenim mjestima, posebno bi mogao biti značajan za cijelo Crnogorsko primorije, kao održive turističke destinacije.
Pariz ima i Vijeće za upravljanje noćnom ekonomijom, a jedan od problema je i nivo noćne buke koji rješava tzv. „meduza“ uređajima. Riječ je o senzorima opremljenim višesmjernim kamerama i baterijom sa više mikrofona, koji mogu da uoče izvore ekstremne buke i fotografišu javno mjesto na kojem se ista odvija. Ovo je samo jedan od primjera…
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru Danilo Adžić kazao je da su u tom gradu rekordne saobraćajne gužve.
“Novi ‘pametni’ semafori i ‘japanski’ kružni tok koje je pustila u rad gradska uprava izazvali su rekordne gužve, čak i nedjeljom.
Dakle, čak i kada nema saobraćaja vezanog za posao. Jutros su na terenu bili službenici MUP-a”, napisao je Adžić na Iksu, uz video na kojem se vidi da policija reguliše saobraćaj.
Novi “pametni” semafori i “japanski” kružni tok koje je pustila u rad gradska uprava izazvali su rekordne gužve, čak i nedeljom. Dakle, čak i kada nema saobraćaja vezanog za posao.
Jutros su na terenu bili službenici @MupCg. pic.twitter.com/TsCuFfsAot— Danilo Adžić (@danilo_adzic) August 20, 2024
© BokaNews, 2021
