Komunalno društvo Čistoća iz Rijeke radi na uspostavi Centra ponovne upotrebe gdje će se predmeti ili stvari koje je moguće ponovno upotrijebiti prikupljati, čistiti, urediti, restaurirati i pripremiti za daljnju upotrebu.
Riječki “repair cafe” bit će dio franšiznog koncepta koji potiče iz Nizozemske te je već rasprostranjen u cijelom svijetu i dio je dobro uhodanog modela.
To je mjesto gdje će građani moći besplatno popraviti pokvarene sitne kućanske uređaje, razbijen i oštećen namještaj, odjeću, igračke i slično uz pomoć majstora, uglavnom volontera i umirovljenika koji posjeduju takva potrebna znanja i vještine, navode u KD-u Čistoći.
Osnovni cilj pokretanja ovakvog “repair cafea” je smanjenje količine otpada koji bi inače bio odbačen, a koji se uz manje popravke može opet koristiti, odnosno ponovno upotrijebiti.
Osim toga, cijeli koncept omogućuje aktivno uključivanje zainteresiranih stručnjaka raznih profila, umirovljenika, kao i udruga građana te ostalih volontera koji posjeduju potrebna znanja i vještine, kažu u KD-u Čistoća.
U Evropi i svijetu je otvoreno više od 1.000 takvih “repair cafea”, a u Sloveniji otvorena su već dva.
Foto Zvonimir Barišin – snimio na rivi u Kaštel Starome
Novembar je prosječno najkišovitiji mjesec u godini u Dalmaciji, a da će ove godine “opravdati” svoju titulu vidljivo je već po podacima za oborine koje su pale tokom ponedjeljka i utorka.
Kiša će nas povremeno pratiti sve do petka, a lokalno će biti i izraženijih pljuskova tako da je izvjesno da će do petka ponegdje pasti više od mjesečnog prosjeka za novembar.
Osim kiše, poćetak sedmice u Dalmaciji obilježilo je jako do olujno jugo. Jugo je, primjerice, na DHMZ stanici Split Marjan povremeno dosezalo olujni prosjek od 40 čvorova s udarima do 108 km/h.
Turistička organizacija Kotor drugog dana sajma World Trade Market u Londonu sklopila je ugovor o saradnji sa vodećim svjetskim magazinom u ovoj oblasti National Geographic, dok je saradnju dogovorila sa avio-kompanijom EasyJet.
„Saradnja sa National Geographicom, koja je zaključena za cijelu 2018. godinu, počeće predstavljanjem u njihovom Family magazinu, a nastaviće se kroz promociju u drugim specijalizovanim publikacijama. Riječ je o sadržajima koji su dostupni desetinama miliona čitalaca širom svijeta i u kojima sadržaj prilagođavamo ciljnim grupama kojima se obraćamo”, navodi se u saopštenju TO Kotor.
Posebno važno, kako se dodaje, za promociju Kotora je da sarađuje sa avio-kompanijama zbog prisustva u njihovoj promotivnoj ponudi.
„Kompanija EasyJet ponudila nam je saradnju u domenu prisustva u njihovom inflight magazinu. Riječ je o kompaniji koja je upravo preuzela vlasništvo nad kompanijom Air Berlin, a upravo njemačko tržište nam je jedno od najprioritetnijih. U kompaniji nam je najavljeno da će zahvaljujući ovoj akviziciji broj letova biti znatno veći, što će povećati i našu vidljivost na sajtu“, dodaje se u saopštenju.
TO Kotor će trećeg dana sajma ponudu Kotora predstaviti svjetskim blogerima specijalizovanim za putovanja i turizam čiji sadržaj prate stotine hiljada čitalaca, a upravo ta vidljivost od ključnog je značajna za destinaciju kakva je Kotor, budući da autori objavljuju priče na osnovu ličnog iskustva, umjesto klasičnog plaćenog promotivnog materijala, zaključuje se u saopštenju.
Većinom glasova vladajuće koalicije DPS-SD- HGI SO Tivat usvojila je danas dvije odluke o riješavanju stambenih pitanja „lica koja bira ili imenuje SO i predsjednik Opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu, odnosno službenika i namještenika lokalne uprave. Odluke kojima je predviđeno da se u partnerstvu sa zainteresovanim investitorom na opštinskim placevima grade zgrade za lokalne funkcionere i činovnike, opozicija je žestoko kritikovala, posebno onu koja pedviđa da se za funkcionere stanovi grade u strogom centru grada, iza hotela Pine. Opozicionari su novu zgradu nazvali „sramotnica“ i „poltronka“ ističući da će u njoj upotrebom resursa koji pripadaju svim građanima Tivta, DPS udomiti svoje poltrone.
„Ova zgrada je krajnja posljedica vaše apsolutne bezobzirnosti i gramzivosti. Proizvelli ste društvo apsolutne i svakojake nepravde, napravili ste aparthejd u kojem je DPS-ovcima i njihovim satelitima omogućeno sve, a svima ostalima ništa. Opoziciju bi ste i u konc-logore zatvarali da vas ovi iz EU i SAD koliko-toliko ne drže na uzdi. Napravili ste ambijent koji je najsličniji onome iz 1948, ali kako radite, bojim se da ćemo se vratiti u 1945, pa će onda sigurno biti i revanšizma koga prosto izazivate ovakvom svojom bahatošću“- kazao je Miomir Abović (TA) , dok je Budimir Cuoara (AZT) upozorio na brojne nedostatke kriterijuma po kojima će se birati oni što će stanove na prestižnoj lokaciji moći da kupe pod povlašćenim uslovima i cijeni. On je kazao da je brojnih zloupotreba već bilo na primjeru podjele 140 „stanova solidarnosti“ koje je Opština dodijelila lani i za čiju je izgradnju, kako je kazao Mirko Kovačević (TA) utrošeno preko 2 miliona eura novca svih građana Tivta.
„Nemate moralno pravo da ovo radite nakon što ste lani preko leđa Tivćanam udomili mnoge vaše koji ne da već imaju riješeno stambeno pitanje, nego su veoma imućni. Ovo više nje tipično grabljenje privilegija po političkoj linijim, već ozbiljan grijeh prema svim građanima, posebno onima koji ikada neće ni doći u priliku da riješe pitanje krova nad glavom. Kako radite, budite svjesni da će vam se tako i vraćati, a ovo vam neće na dobro izaći“- upozorio je odbornike vladajuće koalicije Kovačević, dok je Andrija Petković (BF) citirao stihove pjesme „Pogledaj dom svoj anđele“ i poručio da „sramotnica ostaje kao spomenik pohlepi DPS-a i njihovih satelita“.
Sa sjendice SO Tivat
Potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS) koji je jedini u ime vlasti polemisao sa opozicijom, kazao je da se sada riješavaju stambeni priblemi javnih funkcionera koji nisu mogli da konkurišu za lani podijeljenje stanove te da „Opština neće ni kavdrat dati partnerima“ na projektu. Istakao je da „ne ulazeći u političku priču, svaki čovjek ima pravo da riješi stambeno pitanje“ i obećao da će sve biti trnsaprentno i kontrolisano. Kusovac je sa opozicijom „ukrstio koplja“ i u vezu informacije o ostvarenju budžeta Opšzine za devet mjeseci tokom kojih je prihodovano 13 od za cijelu godinu olčkivanih 18,27 mliona eura. Prihodi su 7,5 odsto manji nego u isto vrijeme lani, a rashodi budžeta porasli su za 13 posto u odmosu na lani.
„Neće doći do rebalansa budžeta ni ove, ni naredne dvije godine. To je fatamorgana.“- istakao je Kusovacc dodajući da se popravljaju trendovi u naplati komunalija koju je opozicija posebno kritikovala, ali je priznao da se neće doći do planiranih 2,5 miliona eura po tom osnovu.Cupara je istakao da je ove godine za 600 hiljada eura veći izdatak za plate u Opštini nego lani, a Abović ukazao da se mnogo više troši na reprezentaciju, putovanja i telefone, dok se istovremeno ne realizuju kapitalna ulaganja.
Sa sjendice SO Tivat
„Ovo su porazni efekti vašeg rada i strategije „formiranja novog efikasnog tima“ pod kojom ste napravili gomilu novih nepotrebnih sekretarijata i službi i izvršili enormno partijsko zapošjavanje u Opštini u proteklih goidinu ipo.Prihodi su manji, troškovi za plate i materijal mnogo veći, a kapitalnih novih objekata nema. Zlo i nakarada od novog Zakona o planiranju prostora i gradnji potpuno će uništiti prostor, i mi u Tivtu već imamo eksploziju nelegalne gradnje koja nam uništava prostor, ali i odnosi novac iz gradske kase“- istako je Kovačevič koji na više puta ponovljeno pitanje opštinarima „šetaju li sopstvenim gradom i vide li nelegalne spratove na objektima koji niču u centru“, nije dobio odgovor.
SO je usvojila odluku o osnivanju nove oppštinske JU „Muzej i galerija“ i za v.d. direktoricu imenovala Jelenu Bujišić (DPS).
SUKOB MATIJEVIĆKE I NOVOSELA
Sjednicu je obilježio nastup sekretarke SO Ane Matijević (DPS) koja je prvi put na javnoj sceni ukazala na nezakonitost postupanja dijela lokalne uprave.
„Ja sam tvrdila i dalje tvrdim da predsjednik SO ne može imati ovlašćenje da donosi odluke o dodjeli stanova bez da o tome odluči SO. Tražiću ocjenu zakonitosti ove dvije odluke jer me Statut i zakon na to obavezuju“- kazala je Matijević prije nego što je u konačnom tekstu odluka o stanovima za lokalnu adminsitraciju, izbačena sporna odredba.
Matijević je poručila da će „razmisliti da li ostaje na funkciji sekretara SO“ čime je pokazala dubinu svog profesionalnog pravničkog neslaganja sa postupcima koje preduzima predsjednik parlamenta Ivan Novosel (DPS). Njen istup opozicija je pozdravila gromkim aplauzom.
„Čestitam Ani Matijević na njenoj građanskoj hrabrosti i odlučnosti da uprkos partitokratiji, brani zakonitost.“- istakao je Miomir Abović (TA).
Turistička organizacija Herceg Novi od ponedjeljka 6. novembra na Svjetskom sajmu putovanja u Londonu (World Travel Market London 2017) predstavlja ponudu turističku ponudu. Na londonskom sajmu koji traje do 8. novembra TO HN se u okviru crnogorske turističke ponude predstavlja za pultom sa Hunguest Hotelom Sun Resort u okviru zajedničkog promotivnog štanda sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i ostalim lokalnim organizacijama.
World Travel Market je jedan od vodećih globalnih događaja za svjetsku turističku industriju, na kojem svoju ponudu predstavljaju svi sektori turizma, uključujući turističke organizacije, avio kompanije, hotele, agencije, softverske kuće, itd.
TO HN je već tokom prvog dana imala brojne kontakte sa agencijama iz Velike Britanije a sa određenim turoperatorima iz Francuske dogovorena je saradnja koja će otpočeti od proljeća 2018.
Ova najznačajnija svjetska turistička berza okuplja oko 5.000 izlagača iz preko 180 zemalja svijeta, preko 50.000 profesionalaca iz oblasti turizma i preko 2000 predstavnika medija. Učešće na ovoj berzi je značajno, kako zbog prezentacije ponude na britanskom tržištu, tako i zbog mogućnosti susreta ponuđača sa partnerima i sa drugih emitivnih tržišta. Takođe, u organizaciji Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija UNWTO i Međunarodne turističke berze i ove godine, biće održan Ministarski samit na kojem će visoki predstavnici država članica iz cijelog svijeta razmijeniti mišljenja u pogledu turističkog razvoja i buduće perspektive u ovoj globalno značajnoj oblasti.
Delegaciju Crne Gore predvode ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić.
U subotu, 11. novembra u 20 sati u dvorani Park, biti izvedena predstava “Inspekcija”, u produkciji Nikšićkog pozorišta, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Goran Bulajić.
„’Inspekcija’ je komedijski ogled koji se, naizgled, bavi uzročno – poslijedičnim odnosima mentaliteta i politike, precijenjenih i preupotrebljivanih motiva naše svagdašnjice. Kad ne znamo što ćemo, kada tražimo alibije za nezadovoljstva, muke, neslaženja, lične neuspjehe, neostvarene snove i ideale, odmah se dohvatimo mentaliteta i politike. Zajedno, daju jedan amalgam koji nam život čini paklenim, samo zato što sve i svašta sabijamo u ta dva pojma. Zato sam pokušao da u ovom komadu, pisanom namjenski za Nikšićko pozorište, mentalitetu i politici dodam prstohvat sujete, dva prstohvata gluposti, prstohvat i po generacije pogubljene u tranziciji, sve sa malo prevare i opsene. Nakana mi je bila da tim receptom relaksiram ono što nas boli, da pronadjem katarzu kroz smijeh. Međutim, kako je pisanje odmicalo, a pogotovo po uvidu u ishode rediteljskog čitanja Gorana Bulajića, postalo je jasno da je relaksacija vrlo relativna, a katarza je ionako u domenu publike, a ne pisca. Ova priča o jednom ’sličnom nama’ koga gnječe drugi takođe ’slični nama’, smještena na moru, a pritisnuta planinama, funkcionisaće po zakonima gorke komedije, koja će da menadrira izmedju vanile i pelina, a na svakom od nas pojedinačno je kakav će ukus da nam ostane na nepcima“, napisao je Koprivica o svom novom dramskom naslovu.
Glumačku ekipu čine: Simo Trebješanin, Boban Čvorović, Nikola Vasiljević, Jovan Krivokapić, Gordana Mićunović, Milica Šćepanović, Julija Milačić, Marija Đurić, Jelena Nenezić Rakočević i Vukan Pejović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 € počinje u srijedu, 8. novembra na blagajni dvorane Park, od 9 do 12 i od 18 do 20 sati. Informacije i rezervacije se mogu izvršiti u istom terminu na broj telefona: 068 851 031.
Porodica Katurić, poznati filatelisti iz Kamenara osvojili su četiri nagrade na svjetskoj filatelističkoj izložbi u glavnom gradu Brazila “Brazilija 2017”.
Kolekcija “Poštanska istorija Boke Kotorske 1809-1875” osvojila je zlatnu medalju, “Pisma bokeških pomoraca 1830-1890.” osvojila je veliku pozlatu, a kolekcija “Okupacija Boke i Crne Gore 1941-1944.” dobila je pozlatu. Kolekcija “Pisma sa ratnih brodova austrougarske flote 1914-1918.” dobila je srebrnu medalju .
Na izložbi u Braziliji koja održana u modernom Centru za konvencije, predstavilo se preko 500 kolekcionara iz 70 zemalja i 200 izlagača literature.
Tomo Katurić je na konferenciji za novinare kazao da je u Brazilu bio i promoter Herceg Novog i Crne Gore, jer je odnio veliki broj turističkih prospekata i brošura, iako je put u Brazil u učešće na prestižnoj filatelističkoj smotri sam finasirao.
Iako se za pomoć obraćao i lokalnoj upravi, ističe, da čak ni odgovor nije dobio.
Katurić je uručio profesoru Lazaru Seferoviću srebrnu medalju koju je njegova monografija “Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić” dobila za literaturu na filatelističkoj izložbi u Indoneziji.
U sklopu projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu –AGRISCAPE & ME“ u petak 10.novembra 2017. godine u Gornjoj Lastvi biće održan okrugli sto na temu „Poljoprivredni pejzaž –vrijednosti, stanje i izazovi“.
Cilj projekta AGRISCAPE & ME je da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža.
Projekat se počeo realizovati u junu 2017. godine i trajaće 12 mjeseci, a sprovode ga organizacije EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastvai Maslinarsko društvo „Boka“ –Boka Kotorska. Saradnik na projektu je Mreža za ruralni razvoj Crne Gore. Projekat se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“, koji realizuje regionalni konzorcijum organizacija civilnog društvaiz Albanije (Institut za politiku životne sredine-IEP), bivše jugoslovenske republike Makedonije (FLOROZON), Kosova* (NGO AKTIV) i Crne Gore (Centar za zaštitu i proučavanje ptica –CZIP), predvođen Organizacijom za poštovanje i brigu oživotinjama –ORCA iz Srbije.
Cilj okruglog stolaje da se sagleda stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Goriiz ugla poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranjai da se zatim pokrene diskusija o izazovima vezano za njegovu zaštitu, planiranje i upravljanje. Na okruglomstolu će učestvovatipredstavnici relevantnih institucijai organizacijau Crnoj Gori kao i ključni akteri sanacionalnogi lokalnog nivoa. Na okruglom stolu će učestvovati i gosti iz Francuske i Hrvatske koji će govoriti o iskustvu i projektima koje realizuju u svojim zemljama.
Jedan od ciljeva projekta AGRISCAPE&MEje stvaranje platforme relevantnih akterau oblastima poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranjakoja bi trebaladoprinijeti unapređenju okvira za zaštitu, planiranje i upravljanje tradicionalnim poljoprivrednim pejzažom u cilju razvoja održive poljoprivrede u Crnoj Gori. Okrugli sto ćeu tom smislu biti važan jer će okupitiključne aktere, i biti inicijalni korak u stvaranjuove platforme. Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu AGRISCAPE&ME
Okrugli stobiće održanu Domu kulture “Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi, u petak 10. novembra 2017. godine od 10:00h do14:30 h.
Detaljni program okruglog stola biće postavljen na web sajtu partnerskih organizacija.
Pozivamo sve zainteresovane da uzmu učešće na okruglom stolu, poručuju organizatori.
Za sve zainteresovane, obezbijeđen je prevoz do GornjeLastve.Kombikreće u 9:30hispred Glavne pošte u Tivtu.
U ovom baroknom gradiću minule turističke sezone stanje u saobraćaju bilo je haotično jer iako je tokom ljeta na snazi zabrana saobraćaja kroz Perast, u grad se, vozilima ulazilo kada je i ko htio, a dosta mještana nije imalo gdje da parkira svoje automobile, kaže Marina Brajinović.
Bugatti Veyrona u Perastu
Put kroz Perast, duž kojeg se često otvaraju nove rupe, potrebno je detaljno sanirati, upozorili su iz Društva prijatelja grada Perasta.
Članica tog udruženja Marina Brajinović ističe da je riječ o zahtjevnom poslu, budući da se ispod puta nalaze brojni boljuni (kanali kojim se voda sa brda odvodi u more).
-Dakle, prvo bi te kanale trebalo srediti, a zatim se raditi dalje. Kanali se prvo moraju ograditi, jer se ne može usuti pijesak koji ponese voda i onda se opet napravi rupa- kaže Brajinovićeva, koja je dužnost predsjednika Mjesne zajednice Perast obavljala 12 godina (do 2011. godine). Ona kaže da se cesta redovno „krpi“, te da po pitanju odvijanja saobraćaja nema većih problema, jer je kroz Perast zabranjen prolaz kamionima.
-Ljeti saobraćaju autobusi čijim se vozačima divim kako ih uopšte mogu provesti kroz grad od vozila koja su parkirana sa obje strane puta, po trotoaru. Haos je uglavnom zbog restorana, a mi koji živimo u gradu imamo najmanje prava i ne smijemo prigovarati. U Perastu ima sedam ili osam restorana, a očekujem da će polovinom novembra dosta njih zatvoriti kada prestanu dolaziti kruzeri – kaže Brajinovićeva za „Dan“ ocjenivši da je u ovom baroknom gradiću minule turističke sezone stanje u saobraćaju bilo haotično.
Iako je tokom ljeta na snazi zabrana saobraćaja kroz Perast, u grad se, tvrdi, vozilima ulazilo kad je i ko htio, dok dosta mještana nije imalo gdje da parkira svoje automobile, već su morali da plaćaju parking.
Perast jun 2017. foto Boka News
– Meni turistička sezona znači samo trošak, jer imamo dva automobila i mjesečno za parking moramo plaćati 50 eura, što je 300 eura za pola godine. Parkirali smo ispred „Jadran Perasta“, ali se sada izvode radovi na popravci tog zdanja, pa sada parkiramo na proširenju kod magistrale, gdje postoje dva parkinga. Tamo međutim stalno stoje tri vozila, jer njihov vlasnik ne živi u Perastu, kao i jedno koje se koristi kao magacin- pojašnjava ona. Ističući da u Perastu osim „novog“ puta uz more, postoji i stari put koji je kameni pločnik između prvog i drugog reda kuća, naglašava da je isti prije par godina uređen u manjoj mjeri.
– Zavod za zaštitu spomenika kulture tada nije dozvolio da se kamen fuguje, nego se usuo pijesak koji je odnijela voda i isprala kiša, pa su tu sada fuge od četiri santimentra od kamena do kamena, a evo vidimo po Kotoru da je recimo ulica kod nekadašnjeg zatvora sva fugovana, i tu ništa ne smeta – kaže Brajinovićeva i podsjeća da predlog mjesne zajednice od prije više godina da se prizemlja kuća u Perastu ne smiju pretvarati u stambene prostore, već da ona budu korišćena isključivo kao poslovni prostori, nije zaživio, zbog čega u tom gradiću praktično nije moguće otvoriti radnju bilo koje djelatnosti.
-U Perastu sada nemate gdje da otvorite neku radnju, jer su u svim prizemljima objekata apartmani koji imaju samo vrata, nemaju ni prozore, šo je grozno, a arhitektura je značajno promijenjena. Ta prizemlja su inače, kao i u svim primorskim kućama, nekada bila konobe, koje su sada adaptirane. Niko neće doći da traži da otvori prodavnicu u kućama koje su u brdu, ali bi u drugom redu kuća gdje su nekada bili mesara, frizeraj… Sada više nema ni Peraštana, svega ih je oko 250 stalnih mještana. Ljeti se taj broj višestruko poveća, tako da je gužva nemoguća, što je ustvari i glavni problem. Postoji osnovna škola sa samo tri razreda, u kojima ne znam da li ima pet, šest đaka. Nema potrebe za školom jer nema djece, a onu koja su stasala za školu roditelji voze u Risan ili u Kotor. Kada sam ja išla u osnovnu školu u Perastu onda je bila cijela zgrada prvi i drugi sprat, imali smo četiri razreda i bilo nas je ukupno 40- ističe Brajinovićeva.
Perast- foto Boka News
Društvo prijatelja grada Perasta, osnovano je, pojašnjava, 1999. godine da bi svojim djelovanjem uticalo da se sačuvaju arhitektura i ukupno kulturno nasleđe Perasta, uključujući tradicionalne običaje, i u toj je misiji, kaže, u značajnoj mjeri uspjelo. Društvo, kaže Brajinovićeva, po spisku ima preko 400 članova, od kojih je manji broj aktivnih.
– Svoje prostorije nemamo, a kada nam je potrebno koristimo prostor Mjesne zajednice. Sa projektom izdavanje i prezentacija knjige „Peraški običaji“ Društvo je konkurisalo za dobijanje sredstava po konkursu za NVO koji je zaključen 19. oktobra. O pristiglim zahtjevima odlučivaće nadležna opštinska komisija i nadam se da će imati sluha za naš projekat.
Perast inače ima 17 običaja, ali njeguje tri, tako da nakon što izdamo ovu knjigu sigurno da ćemo prepoznati još neke koji će biti interesantni i steći neku popularnost – zaključuje Marina Brajinović.
Nada u podršku lokalne uprave
– Za očuvanje arhitekture Perasta borili smo se svih ovih godina kada je na sceni bila ekspanzija gradnje, restauriranja ili adaptiranja… i prilično smo u tome uspjeli, jer nisu ispunjene baš sve želje onih koji su nešto radili. Ono u čemu uspjevamo i održavamo je njegovanje naših običaja i to; Kićenje mađa 1. maja, Gađanje kokota 15. maja i Fašinada 22. jula koja je inače rješenjem Ministarstva kulture ušla u spisak kao nematerijalno kulturno blago od interesa za Crnu Goru. Prethodnih godina sve to smo održavali uz pomoć Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i pojedinih sponzora, dok smo ove 2017. najvećim dijelom to obilježili uz pomoć sredstava koje je obezbijedila Opština Kotor. Za sve te tri manifestacije smo dobili onoliko koliko smo i tražili; oko tri hiljade eura ukupno- precizirala je Brajinovićeva izrazivši očekivanje da će i lokalna uprava i naredne godine podržati održavanje ovih peraških običaja.
Tek što je porinuta, grom je udario u jedrilicu Salona 60 vezanu u luci Lora i spržio dobar dio ugrađene skupe brodske elektronike. Grom je udario u obalu, točnije u dizalicu na gatu uz koji je bila vezana jedrilica, a onda je prošao kroz more i zahvatio Salonu 60 preko pramčanog potisnika. Izgorjela je sva elektronika na mreži, čak i elektronika klima-uređaja. Vatreno je bilo i prošle zime u ACI-jevoj marini u Splitu; grom je pogodio jarbol katamarana, stvorio se vatreni lanac dug više od 200 metara, a grom se ispraznio na dvije jedrilice s karbonskim jarbolima – IMX 45 Branko i TP 52 Bare.
Udari groma u brodove nisu rijetkost, iako vrlo rijetko završavaju fatalno za članove posade, premda je bilo i takvih slučajeva. No, najčešće pogode brodsku elektroniku i znaju pričiniti veliku materijalnu štetu. Usprkos tome, na jedrilice i druge brodove iznimno rijetko ugrađuju se sustavi za zaštitu od udara groma – u našim marinama i lučicama prava su rijetkost. Ispitali smo zašto je to tako i kako se zaštititi, odnosno minimalizirati rizik i moguće štete u slučaju udara groma u brod.
Gromobran usporava
– Zaštita od udara groma nije riješena na jedrilicama Salona, isto kao što nije riješena na drugim jedrilicama koje se serijski proizvode. Prema mojim saznanjima, jedini pouzdan način da se zaštitite od udara groma na jedrilici jest ugradnja bakrene ploče otprilike od metra četvornog na kolombu. Na vrh jarbola stavi se gromobranski trn, kroz jarbol se provuče debeli bakreni kabel i spoji na kolombu s pločom. To se, međutim, ne koristi kod performance cruisera jer ploča stvara velik otpor i usporava brod, a stvara i galvanske struje. Nema logike ni staviti karbonski jarbol, pa kroz njega provući kabel težak 30 kilograma, tako da kvalitetnog rješenja za zaštitu jedrilice od udara groma zapravo nema – kaže Leo Ćurin, direktor razvoja u brodogradilištu Salona Yachts.
Sani Delić iz splitske tvrtke Ramina pomorstvo također kaže kako se, iz više razloga, gromobranski sustavi vrlo rijetko instaliraju na jedrilice. Prema njegovim saznanjima, grom najčešće uništi samo antenu i mjerne instrumente na vrhu jarbola, a pri udaru u karbonski jarbol isti se zna zagrijati, pa se otvore sajle na mjestima gdje se spajaju s jarbolom. To međutim, barem u Hrvatskoj, nikad nije prouzročilo padanje jarbola.
– Problem je što ako imaš gromobran na vrhu jarbola, a nalaziš se na vezu među drugim jedrilicama bez njega, postoji velika vjerojatnost da će grom pogoditi baš u tvoju jedrilicu. To je kao pozivnica za udar groma. Kod nas, barem na jedrilicama do 50 stopa, nije običaj da se uzemljuje jarbol, jer se pokazalo da tako zna nastati i više štete budući da gromobranski šiljci privuku elektricitet čak kada grom i ne lupne izravno u njih – objašnjava Sani Delić.
Faradayev kavez
Zbog navedenih razloga, malo koji brod u našim marinama ima riješenu zaštitu od udara groma, a iznimka su samo radni brodovi Kapetanije i Policije, koji silom prilika češće plove po nevremenu. Naši nautičari se, čini se, drže onog temeljnog principa da valja pomno pratiti vremensku prognozu, pogotovo razvoj olujnih oblaka – kumulusa, te se, na nagovještaj razvoja oluje, odmah skloniti u zaštićenu luku.
Postavljanje gromobranske zaštite, međutim, nije previše komplicirano. Valja postaviti metalni šiljak na vrh jarbola te ga vodičem kroz jarbol spojiti s morem, odnosno uzemljiti, za što se koristi bakreni kabel. Jedan kraj kabela spaja se na šiljak, a drugi uzemljuje na metalnu oplatu ili metalnu kobilicu broda. Ako oplata ili kobilica nisu od metala, na njih treba staviti bakrenu ploču, ne manju od pola četvornog metra. U tom slučaju, visina jarbola daje radijus zaštićene konusne zone oko jarbola – Faradayev kavez – a osobe koje se nalaze unutar te zone zaštićene su od udara groma.
– Stari labudaši bi uvijek nosili kadenu, zamotali je oko sarče i pustili u more. To je funkcioniralo kao zaštita od udara groma. A ako želite smanjiti rizik od štete, trebalo bi, kad ste u uvali, a sprema se nevrijeme, skinuti pločicu s elektronikom na vrhu jarbola, jer udari li grom, to će sigurno nastradati, a trošak je onda minimalno 3000 eura – kaže iskusni jedriličar Zlatan Zoričić.
Udara i gumenjake
– Grom nikad nije pogodio jedrilicu na kojoj sam ja bio, ali bilo je takvih slučajeva kod nas. Jedan prijatelj je jedrio na Justinu 10 uz Cres, uočio neveru s Učke i zavozio pod klifove, a tamo ga je zveknuo grom. Probudio se u moru, a krv mu je išla na nos i uši. Vjerojatno bi poginuo da mu noga nije zapela za škotu i zadržala ga uz brod. Uspio se vratiti na jedrilicu, mobitel u kokpitu mu je bio spržen, ali radio je onaj što je ostao u kabini, pa je uspio pozvati pomoć.
Grom je, poslije se pokazalo, pukao u jarbol i izišao kroz krmu. A prije nekoliko godina grom je udario u Elan 33 Ive Radića u Labudu, pored svih većih brodova. Spržio je bateriju, frižider i instrumente – kazuje Zoričić.
Prije nekoliko godina grom je udario i u jarbol jedrilice Petra Krstulovića, tijekom Splitove regate krstaša, iliti Hvarske regate.
– Nevera je došla iznenada i u jednom trenutku grom je udario u jarbol. Nije ništa oštetio, elekronika je preživjela, a kao uspomena na udar ostala je jedna crna mrlja na vrhu jarbola. Kako smo bili usred regate, a nakon udara se ništa naročito nije dogodilo, napravili smo pojalabandu i nastavili jedriti – govori Krstulović.
U Svetom Petru kod Zadra 2005. godine mladi Čeh koji se nalazio u gumenjaku za vrijeme oluje poginuo je od udara groma. Upravo je vožnja gumenjaka u oluji ili po kiši najopasnija kada je u pitanju rizik od udara groma. Naime, izvanbrodski motori s dosta metalnih dijelova idealna su meta za pražnjenje atmosferskog elektriciteta, a posebno je opasno ako nemaju odvojenu upravljačku konzolu, odnosno ako kormilar u neveri upravlja gumenjakom držeći ručku motora.
Tijelo kao vodič
Ako se zateknete na gumenjaku u neveri i ne možete se na vrijeme skloniti, rizik od udara groma možete smanjiti ako se odjenete; jer ako vam tijelo nije pokriveno odjećom, opasnost da vas pogodi grom je znatno veća. Opasnost vlada i na manjim drvenim ili stakloplastičnim brodovima jer njihova konstrukcija ne pruža automatsko uzemljenje kao kod metalnih brodova, gdje se elektricitet brzo isprazni u more. Kada grom pogodi manji drveni ili plastični brod, električno pražnjenje traži bilo koji put prema dolje, a ljudsko tijelo izvrsno provodi elektricitet.
U slučaju da se nađete u grmljavinskom nevremenu, a nemate zaštitu od udara groma, možete minimalizirati opasnost ako se držite nekih jednostavnih uputa. Ostanite u središtu brodske kabine tijekom nevremena, a ako brod nema kabinu, držite se nisko, pognuto u kokpitu. Ruke i noge moraju biti unutar površine broda, nemojte da izviruju ili vise preko palube. Ako ste za kormilom, pazite da ne dodirujete metalne dijelove, te sjedite ili stojte na drvenoj podlozi koja ne provodi struju. Isključite i nemojte dodirivati elektroničku opremu, uključujući i radiostanicu za vrijeme trajanja oluje.
Uvucite ili uklonite radijsku antenu ili druge uređaje koji strše iznad broda ako nisu uzemljeni. Koliko god je moguće, nastojte izbjeći dodirivanje bilo kojeg dijela broda koji je spojen na sustav za zaštitu od groma. Nikada nemojte istodobno dodirnuti dvije komponente priključene na električni sistem. Naučite tehniku kardiopulmonalne reanimacije (CPR); osobe koje udari grom ili su izložene električnom pražnjenju često mogu biti spašene ako im se pravodobno pruži prva pomoć. Nije opasno dodirnuti osobu koju je pogodio grom. Ako je brod pogođen, ili sumnjate da je pogođen udarom groma, provjerite sve električne sustave i kompas, da utvrdite posljedice.
Mala vjerojatnost
Ipak, prije svega trebalo bi izbjeći opasnu oluju i skloniti se na zaštićeni vez na vrijeme. Zvuk groma putuje brzinom od jedne milje u pet sekundi, pa možete izračunati koja je udaljenost oluje i kojom brzinom vam se približava. Ako ste udaljeni dvije milje od obale, a prema vama ide oluja udaljena pet milja brzinom od 20 milja na sat, znači da imate 15 minuta za dolazak do obale. Preporučamo svakako da u slučaju nadolazeće oluje to počnete računati kad već krenete prema kraju. Ipak, imajte na umu da je vjerojatnost da vas udari grom iznimno malena i mjeri se u promilima, dok je znatno veća mogućnost da ćete – dok pod neverom uplovljavate u luku – razbiti brod i ugroziti sigurnost posade. Stoga, ostanite smireni i procijenite rizike koji vam prijete.
