Štajnaker: Zaštita ulcinjske Solane je pitanje političke volje

0
Gudrun Elizabet Štajnaker, foto Boka News

Vlada Crne Gore ima mogućnost da zaštiti ulcinjsku Solanu, ukoliko za to postoji politička volja, poručila je bivša njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Štajnaker.

Ona je zbog doprinosa zaštiti tog područja ove sedmice dobila nagradu ugledne njemačke organizacije Euronatur, čiji čelnici šalju poruku vlastima u Crnoj Gori da što prije zaustave uništavanje Solane, inače najvećeg staništa ptica u Evropi.

Ona poziva crnogorsku Vladu da ispuni obećanje dato prije nekoliko godina.

“To ne znači da sadašnja Vlada nema mogućnost da nešto mijenja. Oni uvijek mogu odlučiti – zaštiti Solanu i obnoviti produkciju soli. Postoji mogućnost da se dobiju povoljni krediti. Tako da nije u pitanju novac”, rekla je Štajnaker.

Ulcinjska Solana pod je lupom međunarodnih organizacija, među kojima je i njemački Euronatur koji je Štajnaker proglasio zaslužnom za doprinos zaštiti ovog područja.

“Nagradom Euronatur želimo da pošaljemo snažnu poruku protiv uništavanja Solane. Tokom njene diplomatske službe u Crnoj Gori Štajnaker je dokazala da i diplomate mogu i moraju napustiti neutralnu poziciju ako se dešavaju nezakonitosti”, rekao je Kristel Šreder iz Euronatura

Zbog borbe za očuvanje ulcinjske Solane Štajnaker prošle godine nije proglašena počasnom građankom Ulcinja. Zbog toga prizanje koje je dobila bivša njemačka ambasadorka za nevladin sektor u Crnoj Gori ima posebno značenje.

“Nadamo se da će ova poruka doći do naše Vlade ali i do opštine Ulcinj koja nije uvažila odluku parlamenta i proglasila Štajnaker počasnom građankom”, rekla je Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Ulcinj solana
Ulcinj solana

Aktivistikinja za očuvanje Solane Zenepa Lika smatra da je ovo “znak da će Evropa pritiskati one koje su glavni za ovo stanje ulcinjske Solane”.

Gudrun Štajnaker ove sedmice priznanje su uručili čelnici Euronatura na ostrvu cvijeća Mainau na Bodenskom jezeru, u dvorcu grofa Bjorna Bernadota. Među dosadašnjim dobitnicima ove priznanja za očuvanje životne sredine su i Princ Čarls i Nelson Mendela.

Španski avio prevoznik Volotea uvodi liniju Dubrovnik – Bari

0
Foto Volotea

Španski niskotarifni avio prevoznik Volotea u svom ljetnom redu letenja za 2018. godinu uvodi još jednu liniju iz Hrvatske, a radi se o liniji Dubrovnik – Bari.

Nova linija Dubrovnik – Bari u prometu će biti jednom sedmično svake srijede, a s operacijama počinje od 27. lipnja 2018. godine. Na ovoj će liniji letjeti avioni tipa Airbus A319 iz baze  u francuskom Nantesu, kako prenosi Avioradar.

Ovo je povijesno prva redovna linija koja povezuje ovom kratkom linijom preko Jadranskog mora ova dva grada.

Izvor: Avioradar

Crna Gora domaćin 41. sjednice Generalne komisije za ribarstvo Mediterana

0
Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News
Crna Gora će u periodu od 16. do 20. oktobra 2017. godine biti domaćin 41. redovnog zasijedanja Generalne komisije za ribarstvo Mediterana (General Commission for Fisheries – GFCM).

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zasijedanje GFCM biće održano u hotelu Splendid, u Budvi. Skup će u ponedjeljak, 16. oktobra, u 10 sati otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović.

GFCM djeluje u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i ima za cilj da podstiče razvoj i zaštitu ribljih resursa i živih bogatstava mora, kao i održivo upravljanje ribarstvom i akvakulturom.

Plivarica – mreža, riba
Crna Gora je članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana od 2008. godine i do sada je aktivno učestvovala u radu ove međunarodne organizacije. Preporuke koje donosi GFCM su obavezujuće za njene članice, čime se omogućava primjena politika održivog korišćenja i zaštite ribljih resursa i ostalih organizama u moru.

Na skupu u Crnoj Gori učestvovaće oko 120 delegata iz 25 zemalja, koji će raspravljati o ribarskoj politici Mediterana. Osim predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na ovom značajnom međunarodnom skupu za razvoj ribarstva, ispred Crne Gore učestvovaće i naučnici i istraživači iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.

“Bokeška pjatanca” u Kotoru

0
Bokeška pjatanca

Nova knjiga Maša Čekić  “Bokeška pjatanca” biće predstavljena u Kotoru u utorak,17. oktobra u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru u organizaciji OJU „Muzeji“- Galerije solidarnosti.

Na promociji će govoriti: Blaženka Vučurović,  Vlasta Mandić, Dubravka Jovanović  i autor.

U muzičkom dijelu programa  sudjeluju učenice muzičke škole „Vida Matjan“: Jelena Ojdanić, flauta, Kristina Miljenović, gitara, uz klavirsku pratnju  prof.  Ane Mihaljević.

‘’Bokeška pjatanca’’ sadrži trideset priča tematski povezanih nitima prošlosti, najčešće mrvicama s bokeške trpeze. Uz njih je 147 recepata bokeške kužine i 125 fotografija.

Mašo Čekić – foto Boka News

– Pisac prepozantljivog identiteta, vezan za svoj zavičaj nitima snažnog emocionalnog intenziteta koji se očituje kao konstantna opčinjenost bokeškom tradicijom, običajima, vjerovanjima i ljepotom ovog kraja, otvara stranice nove knjige i pruža nam na uvid, razmišljanje i ocjenu priče u kojima oživljava sjećanja na svoje djetinjstvo, događaje, ljude, bokeške legende i mitove. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta elemenata i riječi koje karakterišu bokokotorsko jezično područje. Pisao ih je novinar, publicista, čovjek od pera i velikih literarnih mogućnosti- napisala je Blaženka Vučurović u predgovoru ove knjige.

Valdanos treba dodatno zaštiti

0
Valdanos

U sklopu projekta “Valdanos – simbol Ulcinja“ danas su predstavnici NVO MOGUL pred zgradom Opštine dijelili flajere i razgovarali sa građanima Ulcinja.

„Naš je cilj da senzibiliziramo javnost i da čitava uvala Valdanos, kao jedinstveni ekosistem, bude stavljena pod veći stepen zaštite. Najbolje bi bilo da to bude spomenik prirode“, rekao je izvršni direktor ove nevladine organizacije Džemal Perović.

On je dodao da će građanima biti ponuđeno da potpišu online peticiju, koja će potom biti dostavljena Skupštini opštine Ulcinj.

Morski kuvar – Lignja punjena suhim smokvama

0
Lignja punjena

SASTOJCI (za dvije osobe):
2 srednje lignje
20 dkg suhih smokava
nekoliko fileta slanih inćuna
kapari prema ukusu
po 20 crnih i zelenih maslina
sol,  maslinovo ulje
dva veća krumpira
maslo, mlijeko, vasabi
5 dkg pistacija

PRIPREMA:
​Suhe smokve, inćune, masline i kapare s malo soli i maslinovog ulja samljeti u multipraktiku u pastu. Očišćene lignje napuniti pastom, zatvoriti čačkalicom i peći na grilu (desetak minuta) ili u pećnici (15 minuta na 200 stepeni Celzija). Za pire skuhati krumpire, dodati maslo, malo mlijeka, malo vasabija i pistacije samljevene u prah, te sve izmiješati u pire. To se može napraviti i ručnim mikserom, ali ne prevelikom brzinom. Poslužiti lignje narezane na fete s pireom.

JK “Lahor” proslavio 70 godina postojanja

0

Jedriličarski klub “Lahor” iz Kotora sinoć je u Pomorskom muzeju Crne Gore proslavio vrijedan jubilej-70 godina rada i postojanja.

Brojne posjetioce pozdravio je predsjednik kluba Filip Petričević.

O istorijatu Lahora u proteklih sedam decenija govorila je Tatjana Crepulja, koja je kazala.

Klub je osnovan u oktobru 1947.godine, kao pomorsko brodarsko društvo “Lahor”, prve prostorije bile su u vili “Dalmacija”, a škver je bio na mjestu današnjeg ljetnjeg bazena “Primorca”. “Lahoraši” se 1952. godine sele u Dobrotu na veliko mulo kod Svetog Matije.

Naredne 1953. godine na kraju prve etape Jadranske regate kod Makarske, tragično je izgubio život član kluba 16-godišnji Milan Tujković.

Prva škola jedrenja organizovana je 1955. godine, a krajem 50-tih klub prelazi na Malu pontu i flota postaje bogatija za tri Cadeta.

Na prvom republičkom prvenstvu 1961.godine “Lahor” dominira u klasi Cadet,dok pet godina kasnije flota broji deset jedrilica.

Klasa Optimist uvedena je 1973.godine,kada se prvi put organizuje “Memorija kapetana Marka i Joza Ivanovića”.

U godini kada je Crnogorsko primorje pogodio katastrofalni zemljotres, sve drvene jedrilice su rashodovane, a klub se seli na Mulo Klačevića-Zukina ponta.
Deset olimpijskih jedrilica “Lahor” je dobio 1981. godine uz pomoć Bokeljske banke, tri godine kasnije uvedena je klasa Evropa, a 1989. godine kotorski jedrilčari dobijaju novu lokaciju Atomsko sklonište, gdje se i danas nalaze.
Preko 100 članova “Lahor” je imao 1990.godine.

Uslijedile su teške godine, ne samo za jedrenje i tokom 90-tih flota je znatno smanjena i strategija kluba je bila da se jedrenje održi po bilo koju cijenu.
Krstaš Mala ponta 2001.godine jedri pod zastavom Lahora i pobjeđuje na skoro svim regata na kojima se takmičio.

Sljedeće 2002.godine pokrenuta je regata Fašinada kup, a 2005. Regata bokeljskih mornara i Spinel kup.

70 godina JD Lahor

Iste 2005. klub je dobio Novembarsku nagradu grada Kotora. Klub Diplomatske regate donirao je Lahoru prije dvije godine 3 Optimista prizvođača Winner.

Ove 2017. nabavljena su još 3 Winnera i flota sada broji 21 jedilicu.
Među njima je i Tutta Trieste 2, čija je posada na čelu sa Milošem Radonjićem osvojila Mrdujsku regatu.

Predsjednici Lahora bili su Anton Radimiri, Niko Niketić, Đurko Radimiri, Milo Janović, Josip Čapalija, Vojislav Brinić, Ilija Maslovar, Srđan Gopčević, Gracija Petričević, Branko Seferović, Dušan Matković,S iniša Gopčević, Vojin Vukčević, Božidar Ognjenović, Ivan Matković, Dušan Đučić, Srećko Vukmirović, Božidar Petričević, Mirko Franović, Zoran Nikolić, dok je sada na toj funkciji Filip Petričević.

Sekretari kluba bili su Anton Pavličević, Jovan Subotić, Božidar Petričević, Radovan Krivokapić, Nenad Franović, Branislav Erac i Ratko Pavlović.

Na sinoć održanoj svečanosti uručene su nagrade najboljima na jučerašnjoj regati veterana te zaslužnim pojedincima, koji su obilježili rad kluba u proteklom periodu.

Svečanosti je prisustvovala potpredsjednica Opštine Kotor Ljljana Popović Moškov.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Podrška za upis Bokeljske mornarice na listu UNESCO

0
Bokeljska mornarica – kolo

Ministarstvo kulture Crne Gore odlučilo je da iduće godine Bokeljsku mornaricu kandiduje za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa.

“Intenzivno se radi na formiranju potrebne dokumentacije koja je preporučena za takvu aktivnost. Pored pomenute dokumentacije, potrebno je da obezbjedimo i podršku kako našeg aktivnog članstva, tako i prijatelja i poštovalaca Bokeljske mornarice, te naučnih i drugih institucija ” – navodi se u saopštenju koje potpisuje viceadmiral Ilija Radović.

Generalna direktorka UNESCO-a Irina Bokova prilikom posjete Kotoru i Bokeljskoj mornarici još 2014. izjavila je:

“Impresionirana sam brigom koju vidim da polažete u očuvanju tradicije duge dvanaest vjekova, a to je ono što uvijek naglašavam – svjetska baština je i sve ono što oživljava te autentične građevine i objekte. Dakle, ljudi, lokalne zajednice, lokalni identitet. Upravo se u Kotoru to vidi na djelu. Ova kombinacija koju vidim u vašem gradu – svjetska baština koja je opiplijva i ono neopipljivo i dokumentarno nasljeđe, Kotor čini toliko važnim.

Pomenut je Statut Bokeljske mornarice. Podržavala bih vas u tome da aplicirate da taj dokument bude zaštićen pod još jednim, trećim oblikom zaštite koju UNESCO ima – kao pamćenje svijeta.

Sa jedne strane imamo materijalnu baštinu, zatim nematerijalnu i dokumentarno nasljeđe. Zaista možete biti ponosni na dugu istoriju i na način na koji tu tradiciju održavate u životu”, kazala je tada Bokova.

H.Novi – Dječiji sportski dan i poklon oprema za pionire i kadete

0

Opština Herceg Novi danas je malim Novljankama i Novljanima poklonila prvi Dječiji sportski dan u Sportskom centru Igalo, u okviru programa Oktobarskih dana posvećenih Danu opštine.

Brojni mališani različitih uzrasta prisustvovali su javnom času vježbi istezanja, vježbali sa olimpijcem Milivojem Dukićem, saslušali savjete pripadnika novske Službe zaštite i spasavanja i Centra bezbjednosti, a potom i prisustvovali dodjeli poklon-vaučera za pionire i kadete 23 hercegnovska kluba.

Vaučere koji će služiti za kupovinu sportske opreme za 441 takmičara predstavnicima klubova dodijelio je predsjednik Opštine Stevan Katić.

„Draga djeco, vi ste najljepši poklon ovog grada,a pokloni koje vam danas dijelimo malo su u odnosu na ono koliko bismo željeli . Cilj prvog dječijeg sportskog dana je da u mjesecu kada naš grad slavi svoj praznik, okupimo vas koji ste njegova budućnost. Tema smo prilično lako izabrali – sport, kao ono čime se Herceg Novi ponosi i što je sinonim za poruke koje vam želimo poslati: živite zdravo, budite aktivni, radite na sebi, poštujte druge“, kazao je Predsjednik Opštine.

Kako je dodao, imajući u vidu da je naš grad bogat sportskim kolektivima i pespektivnim sportistima, ove godine su vaučeri podijeljeni pionirima i kadetima, a u narednim godinama poklone će dobiti i ostale selekcije.

„Opština Herceg Novi će nastojati da i dalje pomaže kolektive koji male Novljane okupljaju i pomažu razvoj djece u pravom, zdravom smjeru“, poručio je Katić.

Na otvaranju sportskog dana prisutne je pozdravila i sekretarka opštinskog Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport Vesna Samardžić koja je istakla da je ovaj Dan poklon grada Herceg Novog i da se nada se da će on postati dobra tradicija. Podsjetila je da se ovim programom obilježava i 10. godina rada Sportskog centra i čestitala jubilej.

Prvi Dječiji sportski dan organizovala je Opština Herceg Novi, u saradnji sa Turističkom organizacijom i Sportskim centrom Igalo.

Kotorske kanice (serpentine)

Sve do druge polovine XIX vijeka jedina veza unutrašnjosti Crne Gore sa morem bio je stari put za konje koji je sa Njeguške površi preko prevoja Krstac silazio nizom serpentina u gornji dio kanjoma rijeke Škurde, a zatim niz strminu Praćišta dolazio do kanjona sela Špiljari a odatle stizao na zaravan Crnogorski Pazar izvan sjevernih bedema Kotora.

Postoji u Pomorskom muzeju jedna fotografija iz 1875. godine koja prikazuje dolazak crnogorskog knjaza Nikole sa svitom na konjima za susret sa austrougarskim carem Francom Jozefom I prilikom njegove posjete Kotoru.

Na putu prema Špiljarima
Na putu prema Špiljarima

Neposredno nakon priznanja državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine pokazalo se da je potrebno izgraditi savremeni kolski put između Kotora i Cetinja, pa je tokom sljedeće godine počela izgradnja putnog pravca Cetinje – Njeguši – austrijska granica iznad Kotora.

Austrija je 1881. godine sa svoje strane počela izgradnju putnog pravca Kotor – austrijska granica, a za projektanta i izvođača radova je postavljen Josip Slade-Šilović, građevinski inženjer i arhitekta iz Trogira, koji je kasnije ostao u službi crnogorskog dvora kao projektant i graditelj niza velikih objekata (urbanistički projekt Nikšića, pozorište Zetski dom i Vladin dom u Cetinju, crkva Sv. Vasilija, Dvorac – Muzej i Carev most u Nikšiću, itd).

Trasa ovog puta je predviđala savladavanje znatnog uspona uz padine Lovćena, od 1 do skoro 1000 metara nadmorske visine, uz primjenu 25 serpentina od 180º (poznatih kao kanice), kod kojih uspon nigdje ne prelazi strminu višu od 8%, a širina puta je bila maksimalno 5 metara, što je bilo dovoljno za mimoilaženje kola i prvih automobila. Put je pored toga bio osiguran kamenim kolobranima i zidanim parapetima, a sagrađeno je i nekoliko manjih mostova preko povremenih bujičnih tokova. Na 13. kanici sagrađena je tzv. „Austrijska kuća“, žandarmerijska i finansijska karaula na granici.

Uz gradnju dijela puta od Kotora do raskrsnice Trojica, na kome se put savija u tri kanice i na taj način formira majuskulno slovo M, vezana je jedna izmišljena romantična ljubavna storija. Navodno je mladi inženjer Josip Slade-Šilović ovim projektom htio da izrazi svoju privrženost i tajnu ljubav prema crnogorskoj kneginji Mileni.

Trojica – kotor

Poznati špicaškandali Cetinjani odmah su stvorili nastavak ove anegdote na ovaj način: „A zamisli da se u nefalju zaljubio u princezu Olgu, ovi put se ne bi završava’ bez gusala!“

/Jovan J. Martinović/