Radovi na putu Budva – Cetinje do kraja marta

0
Brajići radovi naputu – foto RTV Budva

Zbog najavljenog stečaja u firmi Hidrokop, koja izvodi radove na putu Budva – Cetinje na dionici Košljun – Zavala, završetak radova očekuje se tek krajem marta naredne godine, izjavio je za Radio Televiziju Budva glavni inžinjer Dušan Kokić.

Podsjećanja radi, završetak radova bio je planiran za 20. novembar ali zbog novih okolnosti Direkcija za saobraćaj je raspisala tender za novog izvođača.

Tivat – ekološka akcija takmičarskog karaktera za učenike

0
OŠ “Drago Milović”Tivat

Komunalno preduzeće Tivat u saradnji sa rukovodstvima OŠ “Drago Milović”, OŠ “Branko Brinić” i Srednje mješovite škole “Mladost”  pokrenulo je akciju kojom namjerava motivisati tivatske osnovce i srednjoškolce na odgovorniji odnos prema životnoj sredini, odnosno održavanju čistoće u školskim dvorištima i kontakt zoni tih obrazovnih ustanova.

Akcija koja je takmičarskog karaktera počeće 1. decembra. Posebne kante i kese za otpad biće postavljene ispred škola u Tivtu i u Radovićima, a u njima će se prikupljati ambalaža i čepovi.

Cilj akcije je da djecu motiviše i navikne da otpad, posebno od školske užine, odlažu za na to predviđeno mjesto, a ne da kao do sada, većinu toga bacaju po školskim dvorištima i okolini objekata gdje kupuju užinu. Nakon mjesec dana trajanja akcije, razred koji skupi najviše ambalaže i čepova biće nagrađen.

Komunalno uz pomoć sponzora priprema za djecu interesantne nagrade, a  razred koji bude pokazao najbolje rezultate na kraju akcije će biti nagrađen organizovanjem posebnog izleta na Lovćen ili na Skadarsko jezero.

Gropovi Damira Višića završili u Pomorskom muzeju

0
Gropovi u staklenim bocama

Hrvatski pomorski muzej Split obogatio je svoj postav zanimljivim eksponatima. Prihvativši sjajnu ideju Muzeja, jedriličar i zaljubljenik u stare brodove i sve vezano uz more Damir Višić ustupio je muzeju 40 različitih gropova u staklenim bocama koji su uvršteni u stalni postav.

Već dugi niz godina Višić se bavi ovim neobičnim hobijem, spajajući ljubav prema moru i jedrenju s vještinom vezivanja gropova u bocama.

O tome je izdao i “Knjigu gropova” s više od 180 različitih gropova, a često svoje znanje prenosi i najmlađima, ali i odraslima kroz radionice mornarskih gropova. Njegovi gropovi prava su umjetnička djela jer, kako nam sam kaže, pravi je izazov zavezati čvor u boci.

Gropovi Damira Višića završili u Pomorskom muzeju – Foto Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

– Svaki grop ima svoj način i sistem vezivanja u skučenom prostoru kao što je staklena boca. Nema tu optičkih varki i nekih trikova, čista tehnika! Suradnja s Pomorskim muzejom i ravnateljicom dr. Dankom Radić, koja mi je predložila ideju za stalni postav me razveselila jer ipak je riječ o muzeju posvećenom pomorstvu, pa mi je drago što će posjetitelji moći vidjeti i ovaj dio svijeta pomoraca – rekao nam je Višić, čiji gropovi će zasigurno izazvati oduševljenje posjetitelja baš kao što oduševili publiku u Danima u vali u Starom Gradu, u sklopu Tjedna zaljeva Morbihan u Francuskoj, u Pragu na Svetoivanjskim svečanostima Navalis…

Gropovi u staklenim bocama-Foto Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

– Kolekcija gropova u boci je plod strpljivog i dugotrajnog rada na rijetkom hobiju. Kolekcija je to koja promatrača ostavlja bez riječi i s mnoštvo nedoumica o načinima na koje su sastavljena ta prava mala umjetnička djela, svojevrsni minijaturni spomenici svim onim žuljevima bremenitim rukama koje su vezivali konope na kopnu i moru – zabilježili su muzejski kustosi, zahvalivši Višiću na ukazanom povjerenju i prilici da produbljuje suradnju sa svim ljudima koji s morem i od mora žive. Kolekcija gropova se već može razgledati, pa eto prilike da posjetite ovaj muzej.

Ništa nije sveto…

2
Oskrnavili spomenik

Nepoznati počinilac li počinioci, pod okriljem noći oskrnavili su spomenik narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u velikom Gradskom šparku u Tivtu.

Avers i revers spomenika dvoijci mornaričkioh oficira koji su stradali junačkom smrću u Aprilskom ratu 1941., ispisan je masnom bojom.

Oskrnavili spomenik

Nadležni će očistiti kameni spomenk, ali je i ovaj incident još jedan u nizu koji ukazuje da veliki Gradski park gdje rastu brojne vrijedne biljne vrste i gdje vandali često oštećuju urbani mobilijar i fontanu pred spomenikom Spasiću i Mašeri, valja što prije staviti pod video nadzor.

Anđeliki Rafailović “Ulov mjeseca” oktobra

0
PRVO MJESTO oktobar – Andjelika Rafailovic – pagar krunas 10.3kg

Anđelika Rafailović iz Budve osvojila je prvo mjesto u oktobarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje komapnija za proizvodnju i pormet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tuvta.

Rafailović je prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama “Sipa” ili Marine Centru – Radanovići osvojila zahvaljujući ulovljenom kapitalnom primjerku pagra težine 10,3 kilograma. Pagar krunaš je ulovljen na štap, na živu lignju kao mamac, na otvorenom moru, 10 milja od obale.

DRUGO MJESTO oktobar – Dejan Mršić – orada 4kg

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Dejan Mršić iz Tivta sa ulovljenom oradom od 4 kilograma. Mršić je oradu ulovio podvodnom puškom, metodom na čeku kod Gospe, na dubini od 8 metara.

TREĆE MJESTO oktobar – Vladan Biočanin – lignja 0.6kg

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura pripalo je Tivćaninu Vladanu Biočaninu za ulovljenu lignju od 0,6 kg. Lignja je ulovljena na pušću, u Bokokotorskom zalivu, pod feral u večernjim satima.

Tragedija u Bečićima: Jedan radnik poginuo, drugi povrijeđen

0
Gradilište foto V.L

Jedan građevisnki radnik je poginuo dok je drugi teško povrijeđen kada je se obrušila zemlja na građevini u Bečićima.

Nesreća se dogodila u 14.30 sati prilkom iskopa zemlje za gradnju buduće stambene zgrade, došlo je do obrušavanje zemlje

Okolni radnici uspjeli su da spasu jednog, dok je drugog zemlja zatrpala.

Na teren su izašli pripadnici službe zaštuite i spasavanja, policija i hitna pomoć koja povrijeđenog prebacila u bolnicu.

Oba radnika su državljani Kosova.

/V.L/

Wizz Air leti iz Podgorice za Poljsku

2
Wizz plane – foto Wizz Air

Mađarska lou kost aviokompanija Wizz Air objavila je da će na ljeto naredne godine uvesti još dvije redovne sezonske linije iz Crne Gore.

Njihovi avioni tipa “airbus A-320” naime, iz Podgoiice će počevši od 18.juna, letjeti dva puta nedjeljno – ponedjeljkom i petkom,  za glavni grad Poljske Vašravu, kao i za Katovice.

Obje linije saobraćaće do 14.septembra, prui čemu će Wizz Air na liniji za Varšavu biti direktan konkurent poljskoj nacionalnoj aviokompaniji LOT koja je lani uvela sezonsku liniju između glavnih gradiva Poljske i Crne Gore.

Inače, Wizz Air iz Podgorice već održava tri redovne linijeiI to za Budimpeštu, Milano i Memingen u Švedskoj.

Opština Tivat priprema se za konkurisanje da gazduje sopstvenom gradskom lučicom Kalimanj

0
Kalimanj – Tivat

Opština Tivat preduzela je niz koraka kako bi pokušala da u vlastitim rukama zadrži gazdovanje gradskom lučicom Kalimanj koju budvansko JP Morsko dobro namjerava da ponudi na tender.

Lokalna upraava Tivta je  u nacrtu budžeta Opštine za 2018. predvidjela iznos od 50 hiljada eura kojim će konkurisarti za dobijanje koncesije na upravljanje gradskom marinom što su je osamdesetih godina prošlog vijeka sredstvima samodoprinosa, gradili sami Tivćani.

Vlada CG je naime, Kalimanj proglasila lukom od lokalnog značaja i obavezala Morsko dobro da sprovrde tenderski postupak dodjele prava na upravljanje gradskom lučicom Tivta na tržištu, nudeći je onome ko je za Kalimanj spreman platiti najveću cijenu. Lučica inače, ima oko 340 vezova za mala plovila za sport i rekreaciju koje ovdje već decenijama pod relativno povlašćenim cijenama -jer Kalimanjem upravlja Komunalno preduzeće- drže žitelji Tivta. Morsko dobro je u nacrtu koncesionog akta predvidjelo da se pored komunalnih, u Kalimanju napravi i desetak komercijalnih vezova za jahte i slična plovuila, čemu se oštro protivi javnost Tivta koja traži da gradska marina ostane prvenstveno prostor za komunalne vezove za plovila lokalnog stanovništva.

Pripremajući se da konkuriše da od države zakupi sopstvenu gradsku marinu, Opština Tivat je već ušla u oko 15 hiljada eura vrijednu incesticiju postavljanja ograda i sistema kontrolisanog elektronskog pristupa, odnosno video nadzora u Kalimanju. U nacrt kapitalnog budžeta za 2018. uvršteno je i planirano bagerisanje i produbljivanje kompletnog akvatorijuma gradske lučice i njenog prilaznog kanala između rtova Pakovo i Belane. Ovaj obiman posao podrazumijeva uklanjanje velikih količina mulja i nanosa koje su u akvatorijum luke proteklih decenija donijeli kanali atmosferske kanalizacije koja se uliva u Kalimanj, kao  i dovođenje svih dubina unutar gradske lučice na propisan nivo potreban za siguran privez i boravak plovila dugih do 20 metara. Za te svrhe u budžetu grada za narednu godinu opredijeljen je iznos od čak 200 hiljada eura.

Kalimanj – Tivat

U Opštini računaju da će im to i ostala planiraha ulaganja u unapređenje infratrukture Kalimanja, te novčani iznos od 50 hiljada eura koliko su planirali da plate koncesiju, biti dovoljno da zadrže upravljanje gradskom lukom od strane Komunalnog preduzeća, iako su neki lokalni tajkuni već poodavno „bacili oko“ na Kalimanj, želeći ga polako pretvoriti u još jednu manju komercijalnu marinu što bi onda neminovno dovelo do značajnog poskupljenja usluga komunalnih vezova. Komunalno preduzeće Tivat inače, ljetos je primijenilo novi cjenovnik Morskog dobra, pa je već uvećalo cijene komunalnih vezova za 30 do 40 odsto.

NVO Arsenal iz Tivta nedavno je, u skladu sa zakonom o lokalnoj samoupravi, pokrenula i građansku inicijativu prema Opštini Tivat kojom traži da gradskom lučicom Kalimanj uprava Opština, a ne JP Morsko dobro iz Budve.

„Tražimo da lučicom Kalimanj može gazdovati jedino Opština Tivat. Nećemo dozvoliti nikakvu drugu odredbu u koncesionom aktu, sem da lučica Kalimanj ostane sa komunalnim vezovima za lokalno stanovništvo. Iz Morskog dobra su htjeli da ubace da 10 odsto vezova bude komercijalno. Mi smo svi protiv toga i sa ovom građanskom inicijativom ćemo da tražimo da lučica Kalimanj ostane komunalno privezište jer nema potrebe za još jednom komercijalnom marinom. Imamo Porto Montenegro, Navar, Movidu, Lušticu Bej, imaćemo sjutra Azmont u Kumboru – komercijalnih marina ima na pretek, te  stoga se  ne smiju dirati komunalni vezovi.”- istakao je član rukovodstva te NVO, Dragan Miljanić.

On je objasnio da po proceduri, lokalna uprava ima rok od 15 dana da se izjasni o građanskoj inicijativi nakon što ju je njeni inicijatori predaju sa potpisima dovoljnog broja građana. U slučaju da je Opština odbije, to otvara put u organizovanje lokalnog referenduma koji opštinati onda ne bi mogli izbjeći, a na kojem bi po mišljenju Milkjanića, Tivćani masovno glasali da njihova gradska lučica ostane u tivatskim rukama.

Gudački kvartet beogradske filharmonije oduševio koncertom u katedrali Svetog Tripuna

0

Gudački kvartet beogradske filharmonije održao je koncert u ponedjeljak u prepunoj katedrali Svetog Tripuna.

Putovanje po Italiji kompozitora Đovanija Solimevodili izveli su  Jelena Dragnić, Vladan Lončar, Boris Brezovac i Aleksandar Latković, a kao gosti nastupili su Maja Bogdanović na violončelu i Vladimir Aleksić, glumac.

Glumac Vladimir Aleksić nas je numerama vratio u vrijeme renesanse, tumaceci likove Đordana Bruna, čuvenog Mikelanđela i jednog od glavnih predstavnika baroka, arhitekte Đovanija Borominija.

Maja Bogdanović, solistica na violončelu je dah Italije dočarala svirajući stavove iz Soliminog djela, uz pratnju kvarteta

Putovanje po Italiji sicilijanca Đovanija Solime je svojevrsni kolaž za njega značajnih ličnosti, pejzaža, folklora i umjetnickih pravaca u Italiji kroz vjekove.

 

Kuća Iva Andrića kao memorijsko-produkcijski kompleks i mjesto harmonije

0
Kuća-Iva Andrića

Članovi ekspertskog tima koji radi na projektu revitalizacije Kuće Iva Andrića u Herceg Novom sastali su se proteklog vikenda sa rukovodstvom Opštine i predstavili Predlog prostornog rješenja koji, kao intergralni dio Studije izvodljivosti, Kuću predviđa kao memorijsko-produkcijski kompleks sa parkom harmonije, dostojan života i djela jedinog Nobelovog laureata među Južnim Slovenima.

Rezultate detaljnog istraživanja života Andrića u Novom i analizu stanja, kao i na njima zasnovana projektna rješenja i SWOT analizu, predsjedniku Opštine Stevanu Katiću i saradnicima predstavili su članovi projektnog tima: književni istoričar, kulturolog i leksikograf dr Vladimir Roganović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i upravnik Centra za muzeologiju i heritologiju pri istom fakultetu prof. dr Dragan Bulatović i kulturolog Dimitrije Vujadinović.

Članovi projektnog tima istakli su važnost zajedničkog djelovanja lokalne uprave i tima koji su udružili kreativne i produkcijske snage u zajedničkoj želji da Herceg Novi revitalizacijom Andrićevog doma dobije mjesto kulture koje će biti na ponos i Novljanima i svim gostima našega grada. Konstatovali su da međupartnerska saradnja teče izuzetno dobro u svim aspektima: u pogledu rokova, dogovora i izuzetno konstruktivne komunikacije.

Sa sastanka – kuća Iva Andrića

U sprovođenju projektnih aktivnosti kao vodilja je uzeto Andrićevo uvjerenje – „živjeti što dostojnije, u skladu svog vremena“. Tako je konačan cilj da dom Iva Andrića bude memorijsko produkcijski kompleks – mjesto sjećanja, ali i održavanja kulturnih programa, povezivanja obrazovnih i kulturnih ustanova, organizacija i pojedinaca u zemlji i šire.

Važan dio kompleksa je vrt, kojem je Andrić posvećivao posabnu pažnju. Prema svjedočenjima njegovih savremenika i piščevim zapisima, ovo je mjesto na kojem je sa suprugom Milicom Babić doživio ličnu harmoniju, što ga čini jedinstvenim u svijetu. Ideja je da vrt bude obnovljen prema spisku biljaka koji je sačinio pisac, što će biti posao pejzažnih arhitekata i stručnjaka za hortikulturu. U narednom periodu, u skladu sa projektnom dinamikom, slijedi finalizacija arhitektonskog projekta uređenja terena, kako bi radovi u vrtu i u kući mogli da počnu što ranije.

„Kuća Iva Andrića treba da bude multikulturalni centar koji će dodatno baciti još jedan snop svjetla na Herceg Novi kao grad umjetnika, umjetnosti i bogate kulturne baštine“, istakao je dr Roganović. Kako je zaključio prof. dr Bulatović, upravo će „kreativno-produkcijski dio, odnosno oni sadržaji koji će su u kući dešavati, predstavljati istinski zalog da će Kuća živjeti u punom kapacitetu“.

Sa sastanka – kuća Iva Andrića

Uviđajući izuzetnu važnost promišljanja predstavnika lokalne zajednice, Opština je dan ranije organizovala i otvoreni sastanak ekspertskog tima sa predstavnicima nevladinog sektora i kulturnim i turističkim poslenicima grada, kako bi čula njihova zapažanja i sugestije. U konstruktivnom duhu, više od tri sata razgovarano je o idejama koje bi mogle doprinijeti boljoj valorizaciji Andrićeve kuće.

Veoma je važno da Novljani Kuću Iva Andrića dožive kao mjesto gdje će rado da odlaze, jer bez toga ni najgenijaliniji projekat u kulturi nije moguće realizovati na pravi način, poručeno je na sastanku.