Mladić N.F. stradao je nakon što je skočio sa litice na plažu Jaz u Budvi.
Kako nezvanično saznajemo, nakon prijave prolaznika da čovjek pokušava skočiti sa litice, na lice mjesta došla je policija, koja je počela sa njim da pregovara, pišu Vijesti.
Mladić je, ipak, kada je primijetio da mu se približava vozilo Službe zaštite i spasavanja, skočio u provaliju duboku pedeset metara.
/V.L./
Rekordna 2101 jedrilica sudjelovala je na 49. Barcolani u Trstu koja se jedrila u idealnim uvjetima od 6-12 čvorova vjetra. Najbrži je bio ‘Spirit of Porto Piccolo’ sa skiperom Furiom Benussijem ispred Mitje Kosmine na Maxi Jeni i Pendragona VI Lorenza Bodinija.
Najbolje plasirana hrvatska jedrilica ponovno je bila Shining Umago Maxi sa skiperom Željkom Pajićem, a mi smo sudjelovali s HIR-om 3 i završili na 1051. mjestu…
Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja u saradnji sa JU SMŠ ,,Mladost” pokrenuli su akciju “MI STVARAMO LIDERE”, u cilju promovisanja mladih u opštini Tivat. Pomenuta akcija odnosi se na promociju najuspješnijih mladih iz različitih oblasti društvenog života, kao što su obrazovanje, sport, kultura….
U dvorištu škole postavljen je bilbord sa fotografijama najuspješnijih učenika/ca koji su nosioci najprestižnijeg državnog priznanja diplome Luča za 2016/2017 godinu. Na ovom bilbordu fotografije će se ažurirati tokom cijele godine zavisno od uspjeha mladih.
Ovo je jedna od aktivnosti koju će nadležni Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja sprovoditi ubuduće, a koja je uvrštena i u Opštinsku strategiju za mlade 2017-2021.
Turistička organizacija Herceg Novi je prezadovoljna nastupom i postignutim rezultatima tokom predstavljanja na jubilarnom 50. Sajmu turizma u Novom Sadu.
Odlično osmišljenim zabavnim programom i sjajnom pozicijom na sajmu uspjeli smo da ostavimo trag i odskočimo u predstavljanju u odnosu na vrlo jaku konkurenciju. Iskoristili smo na najbolji mogući način odličan strateški položaj, jer smo imali priliku prvi da pozdravimo goste koji ulaze i da ih osim zabavnim programom animiramo i autohtonom hranom i pićem iz hercegnovskog podneblja.
Na našem štandu je realizovana i nagradna igra u kojoj je četiri dobitnika neposrednim izvlačenjem nagrađeno besplatnim smještajem za dvoje u periodu predsezone u hotelima ACD, Azzuro, Fanfani i Hotel Novi. Izvlačenje dobitnika obavljeno je tokom izuzetno interesantnog i dobro posjećenog nastupa Dragoljuba Đuričića i ”Balkanske lavine” koji su uz zvuke bubnjeva i u interakciji sa publikom, na poseban način pozdravili prisutne i podijelili im insrumente posebno osmišljne za ovaj dogadjaj, “šejkere” koje je publika koristila i učestvovala u muzičkom spektaklu. Pored te organizovali smo i dodatnu nagradnu igru u kojoj ćemo dodjeliti 26 besplatnih smještaja u predsezoni, a nagrade će biti izvlačene jednom mjesečno do februara.
Na jednom od najznačajnijih regionalnih sajmova turizma koji se ove godine održao pod sloganom ”Kulturna raznolikost u Dunavskom regionu, spajanje lokalnog, regionalnog i svega onog što predstavlja turističku dopunu kroz regionalnu saradnju i kulturu”, zemlja partner je bila Crna Gora, a Turistička organizacija Herceg Novi predstavila se na zajedničkom prostoru u okviru turističke ponude Crne Gore, kao destinacija koja zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim ljepotama predstavlja svoje adute za raznovrstan i sadržajan odmor. Od strane naših suizlagača smo pohvaljeni za stajling i za uniforme koje su jasno asocirale na mimozu što je bio dio poruke i opredjeljenja da se kroz Praznik mimoze što više promoviše i zimska turistička sezona u našem gradu, kao i turističko-promotivna manifestacija sa najvećemo tradicijom na ovdašnjim prostorima.
Ponuđen je raznovrstan promo materijal, a posjetioci štanda su mahom izrazili veliku zainteresovanost za posjetu Herceg Novom kao turističkoj destinaciji.
Održan je veliki broj sastanaka sa turističkim agencijama kojima su ponuđeni posebno pripremljeni aranžmani za predsezonu u našim hotelima i apartmanskim smještajnim kapacitetima. Takođe smo imali značajan broj sastanaka sa predstavnicima turističke privrede Srbije, ali i sa Balkanskom asocijacijom hotelijera(BAHA) sa čijim generalnim sekrtarom Brankom Krivokapićem je veoma konstruktivan razgov imao v.d. direktora TO HN Pavle Obradović . Pored toga obavljen je veliki broj sastanaka sa predstavnicima digitalnih medija u Srbiji, a akcenat je bio na promociji naše web stranice i povećanju svijest o ponudi putem novih medija i socijalnih mreža.
Hercegnovska turistička organizacija nastupila je sa konceptom u čijem centru je turista za kojeg se kreira ponuda zasnovana na savremenim motivima, očekivanjima i iskustvima uz predstavljane tematskih ruta, aktivnog, zdravstvenog, nautičkog, gastro, kao i turizma specijalnih interesovanja.
Predstavnici TO Herceg Novi će već ove sedmice nastaviti sa promovisanjem ponude našeg grada, a sljedeća destinacija je sajam turizma u Riminiju koji se u tom italijanskom gradu održava od 12. do 14. oktobra, saopšteno je iz TO HN.
Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice zajedno sa delegacijama iz Udruženja Bara, Cetinja i Kotora (delegaciju iz Kotora činile su Anka Perović i Daliborka Seferović) organizovala je obilazak ratnih poprišta u kojima su u toku NOB-a 1941-1945 ginuli crnogorski narodni heroji i drugi pripadnici antifašističke vojske – saopšteno nam je iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor.
Kako navode, cilj putovanja je podsjećanje na primjerenu hrabrost, odlučnost i spremnost Crnogorki i Crnogoraca učesnika NOR-a da za uzvišene ciljeve slobode, solidarnosti i stvaranja novog društva daju svoje živote.
“Putovanje je počelo 6.10.2017.godine, gdje smo se zajedno sa predsjednikom UBNOR-a i antifašista Pljevlja Goranom Čavićem (vijenac su piložili Goran Čavić, Daliborka Seferović i Akeksandar Milošević) poklonili pred spomenikom na Stražici sjenima poginulih narodnih heroja Pljevaljske bitke 1.12.1941.godine, Dušanu Obradoviću, Vuku Kneževiću, Petru Jovićeviću kao i 459 boraca koje je sahranjeno na Stražici.
Putovanje je nastavljeno drugog dana uz polaganje vijenaca na groblju Oslobodiocima Beograda gdje je sahranjen veliki broj Crnogoraca i osam narodnih heroja i to: Ivan Milutinović, Đuro Strugar, Branko Đonović, Milisav Đurović, Blažo Popivoda, Dušan Milutinović i dvije hrabre Crnogorke Vukica Mitrović i Jelena Ćetković.
U nastavku preko Sremskog fronta gdje su za oslobođenje zemlje učestovali i hrabro poginuli pripadnici IV i VIII Crnogorske brigade i dva narodna heroja Obren Janjušević i Savo Mašković.
Dolazak u Zagreb je posebno pozdravljen od strane Udruženja Crnogoraca u Zagrebu i prijemom delegacije kod bivšeg predsjednika Jugoslavije Stipe Mesića velikoga antifašiste i počasnog građanina Podgorice, čovjeka koji se uvijek zalaze za očuvanje tradicije NOB-a i stvaranje i očuvanje dobrih odnosa između ove dvije države.
Osnivanje državnog ureda za ribarstvo, jedan je od zahtjeva koji je upućen s završenog Susreta ribara u Rapcu. Među zaključcima skupa našao se i onaj u kojem traže smanjenje PDV-a na ribu i druge morske organizme te da se ribarima, koji su nositelji ribarskog obrta, omogući pravo na beneficirani radni staž. Ove su se godine profesionalci okomili na sportske ribolovce i rekreativce, pa tako zahtijevaju pojačani nadzor negospodarskog ribolova.
Zanimljivo je bila rasprava koja je prethodila čitanju zaključaka. Igor Kralj, ribar iz Baške Vode, smatra da je obalni pojas najveće mrjestilište i da bi njega trebalo posebno zaštiti, a ne samo pričati o Jabučkoj kotlini. “Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopće o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih. U nekoj akciji su se povadila iz mora ilegalna korpomorta. Ako njih možete vaditi, onda možete i mreže koje su stalno u moru.”
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura odgovorio je da se nastoji zaštiti i priobalni i obalni pojas, ali je upozorio i da uvijek netko od ribara traži izuzeća za pojedine alate. Što se tiče rekreativaca, rekao je da će oni morati posebno označavati ulovljenu ribu (da je ne bi mogli prodavati), u slučaju da to ne učine, strogo će ih se kažnjavati. Obećao je i više kontrola na moru te puno jači nadzor rekreativaca i sportskih ribolovaca.
Sanja Matić Skoko s Instituta za oceanografiju i ribarstvo rekla je da su svi svjesni katastrofalne situacije. Smatra da se jedino pooštravanjem mjera može nešto postići. “Možemo mi sve dopustiti, ali onda ne znam što ćete loviti.” Mate Oberan, predsjednik hrvatskog Ceha ribara, istaknuo je da u svakom slučaju treba smanjiti ribolovni napor u obalnom pojasu, zaključivši: “Ali ne znam može li se uopće više išta spasiti”.
“Inspekcija na moru je do sada bila slaba”, priznao je Mario Rogošić iz Uprave za ribarstvo. Novi Zakon o morskom ribarstvu predviđa više ljudi koji će obavljati nadzor, ukupno 156 osoba koje će raditi na moru. Kao jedan od problema naveo je što, recimo, kočarima nisu mogli dokazati da su lovili preblizu obali. Sada će svaka koča morati imati, između ostalog, senzore na vitlu, koji će otkrivati kada je mreža bila u vodi. Spomenuo je i teške prekršaje koje predviđa novi Zakon te uvođenje negativnih bodova po uzoru na vozače. Ukoliko se skupi 18 i više bodova ostaje se na nekoliko mjeseci bez povlastice. Pod teškim prekršajima smatrat će se, između ostalog, neispunjavanje očevidnika, ribarenje bez povlastice, ribarenje plovilom na kojem je izvršena preinaka motora, odnosno povećana njegova snaga…
Mijenja se i prva prodaja, to jest želi se smanjiti broj prvih kupaca. Ribari će, na primjer, moći prodavati samo svoj ulov (bilo je primjera da su kupovali ulove s drugih brodova i preprodavali), dok će restorani, koji su registrirani kao prvi kupci, ribu moći prodavati samo u svom objektu (Rogošić je naveo da su i oni znali preprodavati).
Ribolovni turizam je nešto što se često čulo na Susretu. Kristijan Zović, ribar iz Istre, apelirao je da se od Ministarstva turizma traže blaži kriteriji za ribarska plovila koja se žele baviti turizmom, a u većini je slučajeva riječ o manjim brodicama. Naime, sada postoji prva kategorija plovila za bavljenje turizmom do 19 metara s jako strogim kriterijima. Mišura mu je kazao da će sjesti s predstavnicima Ministarstva turizma i tražiti izuzeće za mala plovila.
Danas se navršava ravno 50 godina od smaknuća druga Ernesta Če Gevare. U 13:10 po lokalnom vremenu strijeljan je u školi u selu La Igera u Boliviji. Smaknućem je rukovodio pukovnik Andija Selić, čiji je otac Božidar, emigrirao iz CG (Moračanin) preko Boke Kotorske (luka Kotor).
Čovek koji uhvatio Ernesta Če Gevaru
Andrija Selić, poreklom iz Morače, bio je komandant “Zelenih beretki”, ministar unutrašnjih poslova i vojske, ambasador Bolivije u Paragvaju i jedan od najuticajnijih ljudi u ovoj zemlji
Srbin sa nadimkom Čop rođen je 1927. godine u La Pazu kao Andrija Selić. Odrastao je u porodici Božidara Selića, iseljenika iz Morače, koji se 1920. godine doselio u Argentinu i potom preselio u Boliviju. U Boliviji je mladić dobio novo ime Andres Selic. Završio je Vojnu akademiju u La Pazu i američku Vojnu akademiju Vest Point. Bio je komandant specijalnog bataljona “Zelenih beretki” i jedan jedan od ključnih ljudi u akciji hvatanja najpoznatijeg svetskog revolucionara Če Gevare 1967. godine.
U lovu na Če Gevaru bila je angažovana specijalna trupa iz sastava Osme divizije bolivijske armije. Tom trupom je komandovao pukovnik Hoakin Zenteno Anaja. Komandant specijalnog bataljona “zelenih beretki” bio je pukovnik Andrija Selić, koji je rukovodio operacijom na samom terenu. Ukupno je bilo angažovano više od hiljadu vojnika. U borbama koje su usledile učestvovali su i američki stručnjaci za borbu protiv gerile. Kod sela La Igera, 8. oktobra 1967. godine, nakon kratkog i slučajnog okršaja vatrenim oružjem, bolivijska vojska je iz zasede uhvatila Čea i jednog njegovog saborca. Če Gevara je bio ranjen u nogu i nije mogao da se brani. U čekanju da dođu nadležni nadređeni, prebačen je u obližnju seosku školu. Tu je prvi stigao pukovnik Andrija Selić koji je prvi i ispitivao Čea nakon hvatanja i kasnije učestvovao u sahranjivanju njegovih ostataka.
SUTRADAN ujutro stigao je i Feliks Rodrigez, agent CIA kubanskog porekla, tada pod pseudonimom Feliks Ramos Medina. On je svojim pretpostavljenima u Vašingtonu odmah javio o hvatanju Če Gevare, potvrđujući do tada nezvaničnu vest.
Erneasto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara ili samo Če, bio je marksistički revolucionar, kubanski gerilski vođa i teoretičar, lekar, diplomata i pisac. Rođen 14. juna 1928. u mestu Rosario, u Argentini, a ubijen 9. oktobra 1967. u selu La Igera, u bolivijskoj provinciji Valje Grande.
Gevara je predstavljao jednu od ključnih ličnosti u revoluciji Fidela Kastra na Kubi (1956-1959), kao član pokreta “26. jul”. Nakon pobede revolucije, nekoliko godina je bio aktivan u promociji revolucije društva, putujući po svetu kao diplomata Kube, a zatim se lično angažovao u pokretima za oslobođenje od diktatorskih režima kroz gerilsku borbu, najpre u Kongu, a potom u Boliviji.
U Boliviji, uz spregu američke obaveštajne agencije i bolivijske vojske, Gevara je prvo uhvaćen, a odmah sutradan ubijen. To je otvorilo put, tada pukovniku bolivijske armije Andriji Seliću ka političkom vrhu Bolivije.
SELIĆ je bio je ministar unutrašnjih poslova, ministar vojske, ambasador Bolivije u Paragvaju i jedan od najuticajnijih ljudi u zemlji. Vodio je pobunu oficira protiv vojne oligarhije i režima Uga Banzera. U maju 1973. napušta Paragvaj i vraća se u Boliviju.
Kako su se ekstremni levičari svetili svima koji su imali bilo kakvu dodirnu tačku sa hvatanjem ili likvidacijom Ernesta Če Gevare, tako se i ambasador Andrija Selić našao na njihovoj listi za odstrel. Uhapšen je, mučen i likvidiran 1973. godine u vili novog ministra unutrašnjih poslova Alfreda Arsea Kaprija.
Ubistvo pukovnika Selića, prema nekim verzijama, kreirali su uticajni krugovi u Boliviji kako bi bio sklonjen kao opasnost po neke političke elite zbog svog uticaja u vojsci, autoriteta, ali i popularnosti. U trenutku kada je ubijen više nije zauzimao važne državne funkcije u Boliviji i bio je poslat u diplomatsku službu u Paragvaju. Dakle, ubijen je kao ambasador Bolivije u Paragvaju – svedoči Gordan Stojović, istraživač dijaspore u Južnoj Americi.
MNOGO je verzija i kontroverzi oko Selićeve smrti. Ovo je jedan od onih istorijskih slučajeva kada je, zaista, teško naći pravu istinu.
Svako ima svoju verziju prilagođenu ideologiji, interesima i uverenjima, i veoma je teško znati koja je prava. Izvesno je da su u sve bili umešani prsti poznatih obaveštajnih službi tog vremena i verovatno mnogi detalji će još zadugo ostati tajna – kaže Stojović.
Andrija Selić je sahranjen u La Pazu. Nakon njegove smrti, Selićeva porodica prolazila je pravu golgotu. Njegova supruga sa četiri kćerke otišla je u egzil. Danas su članovi te porodice rasuti po skoro svim kontinentima.
Ekipa jedrilice “Tutta Trieste 2” danas je uplovila podno zidina drevnog Kotora, vratila se kući kao pobjednik prestižne 86. Mrdujske regate koja se jedrila prethodnog vikenda od Splita do otoka Mrduja i nazad.
U razgovoru za naš portal skiper Miloš Radonjić kaže:
„Krenuli smo juče ujutro iz Splita bilo problema sa vjetrom i motorom, ali to sada nije važno, osvojena je 86. Mrduja, iskreno još ne možemo vjerovati jer to je san svakog jedriličara. Hrvati se posebno pripremaju za tu regatu i mnogo ulažu kako bi nagrada Mrduja ostala doma. Ove godine su se žestoko pripremili, ali mi smo ih iznenadili novim brodom i novom posadom. Za ovakav uspjeh najviše igra ulogu znanje i iskustvo. Na 35-40 čvorova vjetra mi smo digli najveća jedra za niz vjetar, postavljali rekorde u brzini, išli smo do 26,5 čvorova gliseri nas nisu mogli stići o čemu svjedoči i jedan snimak“ – kaže Radonjić.
Na „Mrduji 2017.“ postignut je još jedan rekord, naime naš skipre Miloš Radonjić (27) postao je najmlađi skiper koji je osvoji ovu regatu u njenoj dugoj 86 godina istoriji. Inače, kako nam je kazao njegov prethodnik koji je držao taj rekord stariji je od njega nekih desetak godina.
„Tokom regate bilo je dosta problema sa veom jakim vjetrom kojeg nismo očekivali. Pukao nam je konop baze đenakera, poslije toga smo se prevrnuli, brod dug 18,5 metra kome jarbol dira more to nije svakidašnje, ali brzo smo se povratili spuštili đenakere i nastavili sa trkom. Imali smo prodor vode u brodu, pramčani stabilizator je pukao, zbog čega nismo mogli voziti brod njegovom maksimalnom brzinom…Vidio sam da je ogromno nevrijeme i da nam je bitno da samo završimo regatu jer su ostali mnogo bili iza nas.
Mi kao Dobrotski bonacijeri ljudi koji treniraju, jedre po bonaci, malom vjetru dokazali smo da možemo jedriti i pobjeđivati po veoma jakom vjetru.
Posadu „Tutta Trieste 2“ činilo je dvanaest članova posde iz cijele Boke, Kotora, Tivta i Herceg-Novog, jednostavno rečeno Bokelji. Ovo je prvi puta u istoriji da je regatu Mrduja osvojio neko ko nije iz Hrvatske. Pobjeđivali su ljudi izvan Hrvatske sa zastavom na brodu neke druge zemlje ali uvjek je skiper bio iz Hrvatske. Još ne mogu vjerovati da smo pobjedili.
Mrduja je najstarija regata na Mediteranu, to je više od tradicije, to je prestiž, to treba doživjeti, cijeli Split je u tome ja nema riječi kakav je to doživljaj, kao da još sanjam” – kazao nam je umaran ali vidno zadovoljan skiper Miloš Radonjić.
“Tutta Trieste 2” je imala još nešto što drugi nisu, a to je cura na brodu, članica posade Iva Malešević.
„Naši domaćini u Slitu prihvatili to sasvim normalno, u Hrvatskoj žene jedre, što kod nas u Crnoj Gori po nekima nije normalno i još uvjek postoje predrasudi… Zašto ne svima treba pružiti priliku da pokaže svoje znanje i umjeće…“- zaključio je dvadesetosedmogodišnji mašinac, skiper Miloš Radonjić.
Član posade Nikša Truš: Pokazali smo da Boka još ima pomoraca i jedriličara po kojima je bila i ostala poznata u svijetu
Na dočeku “Tutta Trieste 2” u Kotoru zatekli smo i člana posade iskusnog jedriličara koji se zbog obaveza iz Splita vratio nešto ranije dr. vet. Nikšu Truša.
„Cijelog života jedrim ali ovo je bilo nešto posebno. Jak vjetar, nevrijeme, vjetar od 15- 20 čvorova sa udarima i 30, oko dvijesto jedrilica, šarenilo u kanalu prema Braču. Adrenalin je stalno rastao, ekipa uigrana, sa mlađim članovima JK „Lahor“ koji su bili kao čigre po brodu. U jednom trenutku smo se prevrnuli, na sreću jedra nam se nisu zalijepila za more pa smo se izvukli i nastavili…
Od Splita do otočića Mrduja ima 11 milja i isto toliko nazad, regatu smo u jakoj konkurenciji i vanrednim uslovima odjedrili za 2:35,42 sata i na kraju pokazali da Boka još ima i u njoj žive pomorci, jedriličari po kojima je bila i ostala poznata u svijetu” – kazao je Truš.
Tivatska kompanija Luštica Development AD donirala je danas sanitetsko vozilo Domu zdravlja Tivat. Donacija vrijedna 21,5 hiljadu eura realizovana je u saradnji sa Opštinom Tivat, i dio je Protokola o sponzorstvu koji kompanija i Opština Tivat potpisuju svake godine a podrazumijeva finansijsku podršku kompanije u iznosu od 150 hiljada eura.
Ključeve vozila opremljenog za pružanje hitne medicinske pomoći „Dacia Lodgy Ambiance“, ispred ambulante u Radovićima direktorki Doma zdravlja Tivat Jasminki Anđelić uručio je Daren Gibson /Darren Gibson/, izvršni direktor Luštica Development.
“Ovo je još jedna prilika da Domu zdravlja Tivat dodijelimo još jedno sanitetsko vozilo, jer smo u prethodnim godinama već realizovali sličnu donaciju. Naročito je za nas važno da podržimo stanovnike Radovića i područja Krtoli, koji su naše neposredne komšije. Edukacija, sport i posebno zdravlje su zapravo osnova naše korporativne kulture i našeg programa kada su u pitanju sve naše donacije i želimo da u ovom pravcu i nastavimo našu podršku”, saopštio je Gibson.
Direktorka Doma zdravlja je istakla da je donacija vozila jedna od saradnji “u nizu” Doma zdravlja i kompanije Luštica Development.
“Ovo vozilo će nam biti od velike koristi. Poznato je koliko se broj pacijenata i zdravstvenih osiguranika povećava tokom ljetnjih mjeseci. Novo vozilo koristiće ne samo području Radovića i Krtoli već i čitavoj tivatskoj opštini”, navela je Anđelić.
Izražavajući posebnu zahvalnost Luštici Development kao „kompaniji koja zaista ima posebno razumijevanje za lokalnu zajednicu“, predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević ocijenila je da se svake godine sredstva definisana Protokolom o sponzorstvu realizuju za projekte koji se smatraju najpotrebnijim stanovnicima.
Gibson i njegovi saradnici obišli su ambulantu u Radovićima u čijem opremanju je Luštica Development učestvovala prošle godine donacijom u iznosu od 15 hiljada eura. Kompanija je u 2015. godini bila kosponzor nabavke reanimobila vrijednog 28,9 hiljada eura koji je uručen Domu zdravlja Tivat a finansirala je i izgradnju sanitarnog čvora u Domu Zdravlja Tivat za osobe sa invaliditetom.
Kroz program podrške lokalnoj zajednici Luštica Development do sada je opredijelila više od million i 200 hiljada eura za podršku projektima, organizacijama i javnim ustanovama u Crnoj Gori među kojima je i nekoliko medicinskih ustanova u Boki kotorskoj.
Na tivatskom dijelu poluostrva Luštica kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay, koji će, kao novi grad na Jadranu, ponuditi sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od 1000 stanova, 500 vila i gradskih kuća, sportske i druge objekte i sadržaje.
Komunalno preduzeće Tivat već neko vrijeme u strogoj tajnosti, kanalizacioni mulj iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor na Klačini u Krtolima, dovozi na na prostor nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranco u blizini Aerodroma Tivat. Ovdje se taj materijal navodno, preksrcava u veće kamione sa kojima se mulj izvozi u Albaniju gdje se taj otpad konačno odlaže.
Potvrđeno nam je to iz nekolio izvora, a u nedjelju su tome svjedočili i zaposleni na tivatskom aerodromu. Naime, nakon što je su im se brojni putnici a i sami radnici aerodroma požalili zbog nesnošljiv smrada koji je dopirao sa obližnjeg bivšeg poljoprivrednog dobra, dio zaposlonih u Službi bezbjendosti te vazdušne luke je na svoju ruku otišao na nekadašnje vinograde i zatekao gomile tek dovećenog kanalizacionog mulja. Inače, tivatsko Komunalno preduzeće koristi dio prostora bivp/šeg poljoprivrednog dobra za smještaj mehanizacije i obavljenje dijela svojih aktivnosti, a kako nezvaično saznajemo, oni ovdje već neko vrijeme obavljaju i prekrcaj kanalizacionog mulja sa Klačine u kamione kojima se taj otpad izvozi za Albaniju. Inače, nesnosan smrad na ovom dijelu osjeća se već neko vrijeme i dok se automobilima prolazi dijelom jadranske magistrale pored aerodroma a koji je najprometnija dionica drumske saobraćajne mreže u Crnoj Gori.
Danmas nismo uspjeli saznati ko je od nadležnih u Opštini Tivat ili Komunalnom preduzeću donio odluku da se kanalizacioni mulj sa Klačine donosi bukvalno na prag terminalne zgrade najprometnijeg aerodroma u državi koji je nedavno imao i milionitog putnika u ovoj godini, odnosno u blizini dionice Jadranske magisstrale kojom prolazi najveći broj turista što dolaze na sjeverni dio Crnogorskog primorja. Direktor u ostavci Komunalnog preduzeća Tonko Lukšić (DPS) nije odgovarao na telefonske pozive, dok nam je Vlado Đukić (DPS) čije je imenovanje za v.d. drektrora Komunalnog izglasano na sjednici SO prošle sednice, kazao da formalno još nije preuzeo tu dužnost.
„Odluka o imenovanju stupa na snagu tek po objavljivanju u Službenom listu, tako da formalno još nisam preuzeo dužnost od Lukšića niti je obavljena primopredaja, pa nisam ni upoznat sa problemom o kome govorite.“- kazao je Đukić „Vijestima“. Iz Opštine Tivat nezvanično su potvrdili da se na bivšem poljoprivrednom dobru obavlja prekrcaj kanalizacionog mulja sa Klačine, ali nisu objasnili ko je i kada donio odluku da se to radi na ovako neprimjerenom mjestu.
Prilikom svečanosti otvaranja 10,25 miliona eura vrijednog PPOV na Klačini u julu prošle godine, tadašnji ministar održivog razvoja i tuirizma Branimir Gvozdenović (DPS) nije precizno odgovorio gdje će se odlagati mulj iz tog postrojenja jer Crna Gora ni tada, a ni do danas, nije riješila pitanje tretmana i odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada PPOV. Na problem ekološki prihvatljivog načina odlaganja kanalizacionog mulja, u svom obraćanju tada je ukazao je i Roland Siler, član UO KfW banke koja je kreditirala izgradnju PPOV, naglašavajući da treba što prije riješavati to i pitanje. Tada je rečeno da se mulj može privremeno skladištiti u krugu PPOV najduže oko pola godine, a tadašnji gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčevič je kazao da će se ovaj otpad sa Klačine privremeno odlagati na sanitarnoj deponiji za komunalni otpad Možura u Baru.
„Bacaćemo ga na deponiju dok država ne napravi spalionicu.“- kazao je u julu prošle godine Stjepčević. Spalionice kao ni sistemskog državnog riješenja za tretman ove vrste otpada nema još ni u gtragovima, a smrdljivi mulj a Klačine u međuvremenu se „privremeno“ preselio na prag tivatskog aerodroma.
© BokaNews, 2021
