Danas je 45 poslanika/ca parlamentarne većine, od kojih mnogi gazeći i sopstvena obećanja od ranije, glasalo za izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje vraćaju moć ministru/ministarki prosvjete da bira i razriješava na stotine direktora javnih obrazovnih ustanova.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora.
CGO izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora.
Obrazovanje mora biti oslobođeno svih političkih uticaja i pritisaka, fokusirano na kvalitet. Ovim rješenjem se vraćamo unazad, uz dodatno urušavanje profesija prosvjete i autonomije rukovodnog kadra u ovom sektoru, a posljedično i kvaliteta čitavog obrazovnog sistema.
Odlučnost koju je pokazalo 45 poslanika/ca, ostajući gluvi za brojne i utemeljene kritike zainteresovane javnosti, i ignorišući priliku koji im je predsjednik države dao vraćajući te izmjene i dopune zakona na ponovno odlučivanje, ogoljava činjenicu da oni ne žele da rade na jačanju i unaprijeđenju institucionalnog sistema i demokratskoj konsolidaciji.
MUZEJI KOTOR Stara vještina za novo doba – Dobrotska čipka
Povodom 31. Dana solidarnosti gradova svjetske baštine, kotorski „Muzeji” u nedjelju 8. septembra organizuju izložbu radova dobrotske čipke „Stara vještina za novo doba” koja će biti otvorena u 10 sati pred Katedralom Svetog Tripuna.
Ovaj dvosatni program imaće elemente performansa jer će pored postamenata biti pozicionirane učesnice naših radionica koje na licu mjesta, dostupno pogledima, vezu ovaj plemeniti vez čiju je vještinu izrade Crna Gora zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro.
Čipka i njen vez iskorak su ka građanima/kama na mjestu njihovih redovnih susreta, u ambijentu najvažnijeg gradskog trga.
Dan solidarnosti gradova svjetske baštine obilježava se u spomen na 8.
septembar 1993. godine kada je osnovana Organizacija gradova svjetske baštine.
Portonovi rizort odaje počast arhitektonskoj istoriji i istovremeno čuva najbolje od Crne Gore, prenoseći uticaje raznih stilova koji su na njoj ostavile traga.
Dizajn rizorta slavi lokalni duh, a istovremeno nudi najbolje od savremenih pogodnosti, uključujući prvi Evropski One&Only rizort sa Chenot Espace wellness centrom i Portonovi marinu svjetske klase za jahte i superjahte do 120 m. Ovo luksuzno, a istovremeno nenametljivo zdanje potpuno se uklopilo u ljepotu prirode koja ga okružuje. Sam rizort nudi raznovrsne sadržaje i posjetioci i gosti mu se uvijek rado vraćaju.
Portonovi
Prirodni materijali
U izgradnji su korišćeni prirodni materijali – drvo i kamen, koji odišu autentičnim lokalnim šarmom, ali takođe utiču na održivost. Zahvaljujući pažljivom projektovanju, stvorena je rustična a elegantna estetika koja se prirodno uklapa u okolinu. Mediteranski dizajn i suptilna elegancija ne remete sklad mora i planina, pa se prirodne ljepote okruženja ističu u svom punom sjaju.
Dizajn otvorenog plana
Dizajn otvorenog plana podrazumijeva prostranost sa puno prirodnog svjetla, kao i nesmetanu tranziciju između života na otvorenom i zatvorenom, što je jedna od glavnih odlika mediteranskog načina života. Veliki prozori su zamišljeni kao ram za predivne poglede na more i planine koje ga okružuju, dok tradicionalno dizajnirana vrata i kapije čuvaju duh starih vremena.
Prelijepe bašte
Bujne bašte i vegetacija tipična za ovo područje takođe su jedna od velikih prednosti Portonovog, uz klasične mediteranske terase sa predivnim pogledima, za najljepše zabave na otvorenom, ili odmaranje u samoći – u zavisnosti od preferencija.
Svjetski brendovi
Portonovi je dom prvog One&Only rizorta u Evropi, u kome se nalazi i Chenot Espace wellness spa sa holističkim medicinskim tretmanima koji poboljšavaju sveukupno psihičko i fizičko stanje organizma. Oba višestruko nagrađivana brenda, Portonovom i Crnoj Gori u kontinuitetu donose internacionalna priznanja, a gosti sa svih strana svijeta se rado vraćaju upravo ovdje zbog spoja netaknute prirode i mogućnosti da vode aktivniji, zdraviji i uravnoteženiji život.
Portonovi
Ono što čini Portonovi luksuznim prije svega je lagodnost života. A to je moguće jer je rizort koncipiran tako da stanarima i posjetiocima pruži sve što im je neophodno tokom boravka na jednom mjestu. Od supermarketa preko apoteke i teretane do premium restorana i butika koji donose posljednje modne trendove, gosti već 5 godina svrstavaju Portonovi u omiljenu adresu za život i odmor.
Saradnja između Crne Gore i Velike Britanije je dobra, ali postoji i dalje prostora za dodatno jačanje veza, saopšteno je nakon sastanka ministra pomorstva Filipa Radulovića i britanske ambasadorke u Crnoj Gori, Dawn McKen.
Radulović je upoznao McKen sa planovima resora na čijem je čelu koji predstavlja značajan segment ekonomije Crne Gore.
McKen je naglasila značaj razvoja sektora pomorstva gdje postoji veliki potencijal koji treba iskoristiti.
Sagovornici su se saglasili da je potrebno ulagati u crnogorsku pomorsku infrastrukturu, a bilo je riječi i o novim projektima koji bi doprinijeli modernizaciji i digitalizaciji pomorskih kapaciteta u Crnoj Gori.
Osmi Festival „Ćirilicom“ nastavljen je sinoć promocijom „Budvanskih anala“ don Krsta Ivanovića (1620 – 1689), novog izdanja Narodne biblioteke Budve koje obuhvata i treću knjigu koja do sada nije bila prevedena. U Ivanovićevoj rodnoj Budvi, na prostoru ispod Citadele o njegovom djelu govorili su: mr Gordana LJubanović, don Robert Tonsati, dr Katarina Mitrović i dr Milica Kisić.
Jedna od urednica izdanja, rukovoditeljka Odjeljenja za zavičajnu zbirku Narodne biblioteke Budve, mr Gordana LJubanović podsjetila je da je Biblioteka 2018. projektovala i postavila svoju Digitalnu biblioteku i krenula sa prikupljanjem djela koja spadaju u lokalnu historiju, odnosno koja zadovoljavaju kriterijum zavičajnosti. Kako je navela, krenuli su hornološki i prvi na spisku bio je don Krsto Ivanović.
„Tokom 2018. i 2019. godine u našem odjeljenju se intenzivno obavljao taj posao pronalaženja, pregovaranja oko dobijanja i korišćenja digitalnih verzija djela Krsta Ivanovića. U tom poslu smo u jednom trenutku stigli i do „Budvanskih anala“. Poznato je iz literature da postoji nekoliko prepisa. Neki od njih su u Arhivu Hrvatske akademije nauka i znanosti, neki su u Marćani, i to je bio jedan jako zanimljiv put. Veoma sam srećna i smatram se privilegovanom što radim posao bibliotekara i informacionog stručnjaka. Priča o „Budvanskim analima“, njihovom pronalaženju i objavljivanju uopšte ne bi bila moguća bez tih mojih „nevidljivih kolega“, odnosno jedne mreže ljudi u bibliotekama i arhivima, i kod nas i u inostranstvu. Ovom prilikom htela bih da evociram imena nekoliko koleginica i kolega, i da makar kroz njihova imena pokušam da predstavim koliko su to dobri ljudi, ljudi koji nesebično dijele ono što imaju, jer su svjesni da znanje nije konkurentska roba. U tom našem traganju u Italiji, u Biblioteci Marćana imali smo izuzetnu saradnju i veoma lijep kontakt sa gospođom Lučanom Batagin, koja vodi odjeljenje za usluge namijenjene korisnicima. Zatim, tu je Ana Bogo iz Biblioteke Goldonijeve kuće, zatim Kristijana Frice iz Odjeljenja za istraživanje i razvoj Austrijske nacionalne biblioteke, kao i Matijas Ben i Hans Peter Cimer koji rade u Arhivu likovnih priloga i grafike. Mi koji smo radili na pronalaženju rukopisa došli smo i do Arhiva HAZU gdje smo sarađivali sa sjajnom koleginicom Ivanom Burnać. Ona nas je uputila na Nacionalnu biblioteku, jer je dočula da je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu stigao jedan Ivanovićev rukopis. I tako smo stigli do ključne saradnice u ovom poslu, to je bila Irena Galić Bešker, rukovoditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK. Nas dvije smo zajedno sa Ivanom iz Arhiva HAZU, poredeći razne tekstove i rukopise, shvatile u stvari šta imamo“, istakla je Ljubanović.
Kancelar Kotorske biskupije, don Robert Tonsati kazao je da su Ivanovićevi „Budvanski anali“, kada je u pitanju starija istoriografija, za Budvu djelu bez premca, a pogotovo iz razloga što, nažalost, ne postoje sačuvane arhive iz daleke prošlosti.
Don Robert Tonsati
„Ono na čemu treba posebno čestitati svima koji su uključeni u ovaj projekat je činjenica da mi zapravo prvi put imamo doticaj sa autografom. Jer svi prethodni prijevodi, koji su postojali fragmentarno ili cjelovito, prvo su bili teško manipulirani od strane urednika. Ne mislim da je to nešto negativno, nego jednostavno urednici su izbacili ono što im nije odgovaralo. Druga stvar, niko od njih nije radio na izvorniku. A ovo je prvi put da imamo izvornik i to zahvaljujući neobičnom spletu okolnosti. U vezi prijevoda istakao bih to da je rađen testo a fronte, kako kažu Italijani. Dakle, s jedne strane imamo izvornik, s druge strane imamo prijevod. Prijevod ovog teksta bio je izuzetno zahtjevan. Ja sam gledao neke djelove i predstavljali su mi prilično velike dileme. Tu su bile skraćenice, trebalo ih je razvezati, odnosno protumačiti, a stari italijanski venetski jezik nije nimalo jednostavan. Puno je teže raditi sa njim u rukopisu, ali i kada je štampan opet nije pitak tekst za današnjeg čitatelja. A prevoditeljke su postigle da se to može vrlo lijepo čitati. Izuzetno su dragocjeni i komentari koji se nalaze kao prateće bilješke. Mi ne možemo ovaj tekst, pogotovo ljudi koji nisu upućeni u prošlost, jednostavno čitati bez dodatnih tumačenja. To je jedan posebni dio koji može biti mala zasebna studija. To su vrlo važni uvidi u sve što je potrebno današnjem čitatelju da se on može snaći. Što se tiče rada Narodne biblioteke Budve, ja vam zaista moram čestitati, jer niko u Crnoj Gori nema zavičajnu zbirku poput vaše“, istakao je Tonsati.
Za prevod su bile zadužene dr Katarina Mitrović i dr Milica Kisić, a dr Mitrović naglasila je da je rad na prevođenju trajao 16-17 mjeseci.
Dr Katarina Mitrović
„Prvo je trebalo pročitati i transkribovati rukopis. I kada sam ušla u sve to nekako sam mislila da će mi posao biti mnogo lakši nego što je uistinu bio. Veliki izazov je bio prevoditi. Mi smo se trudile da sačuvamo tu patinu jezika, a opet da to ne bude nešto preteško za savremenog čitaoca i da to budu neki termini koji su prijemčivi. Jer prevod se uvijek pravi za širu čitalačku publiku. Nadam se da će ubuduće biti još onih koji će se baviti djelom Krsta Ivanovića i da smo mi samo otškrinuli ta vrata“, kazala je Mitrović.
Dr Milica Kisić istakla je da je bilo zadovoljstvo i veliki izazov raditi na prevodu.
„Sam Krsto Ivanović za sebe tvrdi i piše da govori toskanskim dijalektom i insistira na tome. Mi svi znamo i dan danas da je taj italijanski jezik takav da ima najširu moguću lepezu dijalekata, mnogo više nego ostali romanski jezici koji su izrasli iz latinskog. Međutim, obični ljudi, govornici, oni su ti koji zapravo formiraju jezik, a ne samo elita. Jezik se prilagođava onome što je njegova osnovna svrha, a to je da služi kao sredstvo povezivanja i komunikacije među ljudima. Čak i vrlo siromašno sredstvo, s obzirom na to šta sve komunikacija može da bude. Sjetih se Kafke koji je svojevremeno izjavio da je jezik ništa drugo do loš prevod tih emocija i svega što čovjek pokušava da izrazi. Prema tome, i ovaj tekst je nepredvidiv, bio je izazov ali i veliki nauk“, navela je Kisić.
Budvanski anali – don Krsto Ivanović
U riječi urednika aktuelnog, kritičkog izdanja „Budvanskih anala“ pored ostalog se navodi da ono sadrži novi prevod cjelokupnog djela Krsta Ivanovića – tri knjige anala i dodatke, te da je urađeno na osnovu autorovog autografa iz 1650-1653. godine. Rukopis je, kako se dodaje, zahvaljujući istraživačkom radu u okviru JU Narodna biblioteka Budve, nabavljen od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i original se, u vidu skenova, može pregledati u Digitalnoj kolekciji Narodne biblioteke Budve.
Knjigu su za objavljivanje preporučili akademik SANU Zlata Bojović, prof. dr Žika Bujuklić i prof. dr Nenad Ninković, a njeno publikovanje omogućila je Turistička organizacija Budve, kroz konkurs za finansiranje projekata valorizacije kulturne baštine.
Osmi Festival „Ćirilicom“ na programu je do 17. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore. Festival su podržali Opština Budva, Turistička organizacije opštine Budva i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Luštica Bay i Multisport akademija Mayer organizuju četvrtu međunarodnu brdsku trku za trkače i bicikliste, u subotu 7. septembra – prijave se finalizuju i sve je spremno za još jedan sportski izazov
Septembar je termin za jedan od najzahtjevnijih i najuzbudljivijih sportskih događaja u Crnoj Gori –međunarodna brdska trka Uphill Race Luštica Bay koja će biti održana u subotu 7. septembra. Multisport akademija Mayer i Luštica Bay pozivaju sve biciklističke, trkačke i multisport entuzijaste da se prijave na trku koja je omiljena na tivatskoj rivijeri. Staza je dužine dva kilometra, sa visinskom razlikom od 180 metara i usponima do 25%, što je pravi izazov čak i za najiskusnije sportiste.
Prijave za ovu prestižnu međunarodnu trku su još uvijek otvorene, a broj učesnika je ograničen, pa budući takmičari ne treba da oklijevaju ako žele da se pridruže brdskom izazovu: https://live.3hercegnovi.me/event/ULB24/register
Učesnici mogu da se takmiče na različitim vrstama bicikala, uključujući planinski bicikl MTB, drumski, hronometarski i triatlonski bicikl. Upotreba električnih bicikala ili bicikala sa motorom nije dozvoljena.
Trka Luštica Bay
Brdska trka Uphill race nije samo još jedna sportska trka, već je ovo test izdržljivosti, volje i posvećenosti. Naša trka Uphill race Luštica Bay je jedinstvena u ovom dijelu Evrope, a rekordi koje su postavili Goran Cerović, Vuk Kaludjerović, Jelena Tomašević i drugi izuzetni sportisti postavljaju visoke standarde pred sve buduće takmičare. Očekujemo uzbudljivo nadmetanje, vrhunske sportske performanse i obaranje novih rekorda u brzini. Svim učesnicima želim mnogo sreće i izvanredne sportske rezultate, akcentuje Igor Majer, osnivač i direktor Multisport akademije Mayer.
Start brdske trke će biti hronometarski, sa intervalima od po 60 sekundi za svakog takmičara posebno. Između različitih disciplina planirana je pauza od 60 minuta, dok će takmičari koji učestvuju u obje discipline imati pauzu od minimum 90 minuta.
Učešće na trci je otvoreno za sve takmičare koji se osječaju fizički spremni za uslove brdske trke. Cijena kotizacije uključuje tehničku majicu, elektronsko mjerenje vremena, startni broj, osvježenje nakon trke i finisher medalju. Za atmosferu punu karnevalskog duha prije, tokom i poslije trke zadužena je NVU Karampana.
Na prethodne dvije međunarodne brdske trke u Luštici Bay učestvovali su sportisti iz regiona i Evrope – iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Holandije, kao i takmičari sa drugih kontinenata.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa menadžmentom hotela Mamula organizovala je vježbu traganja i spašavanja, kao i evakuacije gostiju i zaposlenih iz hotela Mamula na ulazu u Bokokotorski zaliv, u kojoj su učestvovali i predstavnici Tima za hitno reagovanje Luštice Bay.
Ova vježba, koja je prvi put organizovana na ovaj način, pokazala je spremnost državnog i privatnog sektora da zajednički odgovore na potencijalne izazove u najzahtijevnijem dijelu crnogorske obale.
UPSUL
S obzirom na to da je ostrvo Mamula veoma zahtjevno za operacije traganja i spašavanja sa morske strane, sam scenario je podrazumjevao evakuaciju povrijeđene osobe sa ostrva, koja se obavila sa spasilačkim čamcem SAR-1, uz asistenciju specijalnog SAR skutera i čamca SAR-4. U isto vrijeme menadžment hotela je poštujući svoje interne bezbjednosne procedure evakuacije, uspješno sa dva plovila prevezao morskim putem 38 osoba do uvale Mirište. Kompletna koordinacija se obavljala preko Pomorsko-operativnog centra koji je dobio poziv na broj 129 Sigurnost na moru, a podršku sa kopna je išla preko OKC 112 za alamiranje hitnih medicinskih službi.
UPSUL
Ovom zajedničkom vježbom, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama pokazala je spremnost da u koordinaciji sa privatnim sektorom može odgovoriti na sve potencijalne izazove koji se tiču traganja, spašavanja i evakuacije na najzahtjevnijem dijelu crnogorske obale, odnosno sa ostrva Mamula.
U organizaciji Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost završen je drugi tender za čišćenje podmorja u Herceg Novom.
Prijavljene su dvije firme za čišćenje podmorja na četiri lokacije, potvrdio je za RTHN Ilija Peulić iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost u Opštini Herceg Novi:
– Do kraja ove nedelje ćemo imati koja je firma izabrana za izvođača radova na čišćenju podmorja. Ove godine čistiće se podmorje u luci Škver, ušće rijeke Sutorine od mosta do mora, uvala Rose i dio obale od Hungest hotel san rizorta (Hungest Hotel Sun resort) do restorana Mimoza.
Procijenjena vrijednost radova je oko 36 000 eura. Sredstva su obezbijeđena od Evropske Unije preko Eko fonda Crne Gore, objašnjava Peulić.
U Sekretarijatu za ekologiju i energetsku efikasnost očekuju da će ovaj dio podmorja biti očišćen do sredine oktobra:
– To će biti prva faza radova na čišćenju podmorja u Herceg Novom. Sljedeći projekat će biti naredne godine. Daćemo sve od sebe, da bi sljedeće godine mogli da dobijemo duplo više sredstava, a cilj je da očistimo cijeli hercegnovski akvatorijum, kao i cijelu rijeku Sutorinu. Ronioci će čistiti podmorje, dok će na drugi način biti organizovano čišćenje korita rijeke Sutorine. Kad ovaj projekat bude realizovan, cilj je da pravimo još dva. Jedan će biti nastavak, da se srede i očiste obale Njivica, rivijere i poluostrva Luštica do Krašića i cijelom dužinom rijeke Sutorine, kazao je Peulić.
Očekuju da će aktivnosti na čišćenju podmorja na četiri lokacije, krenuti za desetak dana. Rok za završetak radova je 45 dana.
-Najviše posla će biti na Škveru i na čišćenju rijeke Sutorine, gdje se pod vodom nalaze i najveće deponije. Biće angažovano oko osam ronilaca, sa brodovima i kontejnerima. Preduzeće Čistoća će obezbijediti kontejnere i dizalice, kako bi uklonili i deponovali otpad koji izvuku iz mora, naveo je Peulić.
Radove na čišćenju podmorja, uz podršku Eko fonda organizuje Opština Herceg Novi i Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost.
Brod koji je ove godine izazvao najviše medijske pozornosti spreman je za prelazak na drugi kontinent.
Kontejnerski brod Dali, koji je prije gotovo šest mjeseci udario i uništio most Francis Scott Key u Baltimoreu, planira napustiti brodogradilište za popravke u Norfolku, Virginija, i krenuti prema Kini za nekoliko tjedana, prema podnescima na saveznom sudu, koje je izvijestio Baltimore Sun. U Kini će brod vjerojatno proći opsežne popravke, uključujući dodavanje novog pramca.
Zakon koji je prošlog mjeseca uveden u Zastupnički dom SAD-a nastoji natjerati vlasnike broda Dali da plate do 10 puta više za štetu koju je brod uzrokovao kada se sudario s mostom.
Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) objavio je u svibnju preliminarno izvješće o fatalnoj sudaru broda Dali s najvećim mostom u Baltimoreu.
Brod, kojim upravlja Synergy Group, a pod najmom Maerska, doživio je blackout otprilike 10 sati prije napuštanja luke Baltimore i ponovno neposredno prije nego što se sudario s mostom Francis Scott Key u ranim satima 26. ožujka, pri čemu je poginulo šest građevinskih radnika, izvijestili su savezni istražitelji, piše Splash247.
Most Hercegovina, jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata na Koridoru 5c, svečano je otvoreno (Samır Jordamovıć/Agencija Anadolija)
Most Hercegovina kod Počitelja: Novih 11 kilometara autoputa u BiH
Impozantni most Hercegovina dužne nepunih jedan kilometar na autocesti Vc nedaleko Čapljine otvoren je u srijedu na ceremoniji kojoj je prisustvovao i hrvatski premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Vrpcu su presjekli premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i resorna ministrica prometa i veza Andrijana Katić nakon čega je na mostu uslijedio vatromet.
Novih jedanaest kilometara autoceste u čijem je sastavu i most koji nadvija Neretvu kod mjesta Počitelja sastavni je dio autoceste na koridoru Vc.
Spaja se na hrvatsku autocestu A1 s odvojkom za Luku Ploče.
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto ocijenila je otvaranje mosta povijesnim događajem za BiH.
”Ovaj most ima jedinstvenu svrhu, ključna je tačka prometnog povezivanja BiH s EU”, rekla je Krišto.
Zahvalila je premijeru Plenkoviću na potpori koju daje ovoj državi.
Nikšić je ocijenio kako je nova vlada napravila važan iskorak u dinamiziranju izgradnje prometne infrastrukture. Zahvalio se hrvatskome premijeru na potpori za otvaranje pregovora s EU.
”Bez vašeg angažmana i drugih prijatelja to ne bi bilo realno”, istaknuo je Nikšić.
Most Hercegovina je dug 980 metara i visok nepunih 100 metara. Za njegovu izgradnju izdvojeno je nešto više od 100 miliona eura.
