Jučerašnja sjednica Skupštine opštine Budva nije uspjela da riješi političku krizu u ovom gradu, čime se otvorio put ka vanrednim lokalnim izborima. Uprkos višenedjeljnim pregovorima i pokušajima postizanja dogovora, nije bilo dovoljno podrške za izbor kandidata za predsjednika Skupštine.
Odbornici Demokrata u lokalnom parlamentu u Budvi povukli su inicijativu za izbor predsjednika budvanske Skupštine opštine (SO) i napustili skupštinsko zasijedanje, čime su novi izbori postali izvjesni.
Demokrate su predložile Đorđa Zenovića za predsjednika skupštine.
Sjednica je zakazana na inicijativu Demokrata. Na dnevnom redu bila je samo jedna tačka, a to je izbor predsjednika skupštine.
Kako Skupština nije uspjela da se konstituiše u predviđenom roku, koji je istekao u ponoć, predsjednik države Jakov Milatović će raspisati nove izbore. Ovo će biti četvrti put u posljednje četiri godine da građani Budve izlaze na birališta.
Nastavljajući sa održavanjem programa XV Festivala gudača- Perast 2024, organizatori iz NVO ,,Bocche di Cattaro“ najavljuju koncert violončeliste Željka Ivovića, koji će nastupiti u nedjelju, 18.avgusta u 20 sati u crkvi Sv. Nikole u Perastu. Ivovićev program kompletno je posvećen djelima Johana Sebastijana Baha.
Željko Ivović je zaposlen je u Školi za muzičke talente u Ćupriji kao profesor violončela, orkestra, čitanja s lista i kamerne muzike. Bio je član BGO orkestra ’’Dušan Skovran’’ , „Banjalučke filharmonije“ i festivalskog orkestra „KotorArt“, čiji je bio vođa sekcije violončela, od 2014. do 2016. godine. Trenutno je član„Vojvođanskog simfonijskog orkestra“ iz Novog Sada, Povremeno nastupa kao honorarni član sa „Beogradskom filharmonijom” i „Crnogorskim simfonijskim” orkestrom. Od 2011. godine član je gudačkog kvarteta „IL Belpaese“, a od 2017. godine sarađuje i nastupa u duu sa violinistom Igorom Vasiljevićem. Od 2024. godine je član kamernog ansambla „Boka“.
Studirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Relje Ćetkovića, Srđana Sretenovića i Dejana Božića, kod koga je 2006. godine i diplomirao, kao i na ’’Universität für Musik und darstellende Kunst Graz – Oberschützen’’ u Austriji, postdiplomske studije u klasi profesora Tobijasa Štosijeka (Tobias Stosiek).
-Ovogodišnje izdanje Festivala gudača je planirano u nekoliko segmenata a poseban događaj, na samom početku je koncert proslavljenog violiniste Romana Simovića. Pored brojnih koncerata umjetničke muzike planirane su radionice za sve profile gudača, edukativni programi, debate, predavanja i ostali prateći sadržaji.
Manifestacija ima međunarodni karakter promotivno edukativnog tipa. Sa lokalnom zajednicom je povezan na način predstavljanja originalnih koncepcija i promociji umjetničke muzike visokog kvaliteta. Poštujući kulturno naslijeđe i unaprijeđujući ukupnu kulturnu i trističku ponudu Perasta, Kotora i Boke kotorske u cjelini, Festival gudača nastavlja da širi svoje aktivnosti kroz saradnju sa brojnim organizacijama, pojedincima i asocijacijama, stoji u najavi Marine Dulović, predsjednice NVO ,,Bocche di Cattaro“ i umjetnoičke ditrektorke Festivala.
Pokrovitelji Festivala gudača Perast 2024 su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor, Kotorska biskupija, prijatelji i sponzori.
Ministrica turizma u Vladi Crne Gore, Simonida Kordić danas se u Herceg Novom sastala sa predstavnicima primorskih opština i turističke privrede kako bi se razmotrila ključna pitanja i strategije vezane za razvoj turizma u primorskom regionu, te kako bi se ojačala saradnja između Ministarstva i opština na ovom području.
“Dvije ključne tačke o kojima se govorilo su pitanje aerodrome i pitanje graničnih prelaza i puteva. Aerodromi i granični prelazi su kapije Crne Gore, to je onaj prvi utisak koji turista stekne kada dođe u Crnu Goru. Važno da te ulazne tačke budu daleko bolje riješene nego što jesu,” kazala je Kordić.
Ovom prilikom je podsjetila da je juče razgovarala sa direktorom Aerodroma Crne Gore Rokom Tolićem, te da su utvrdili da postoji mogućnost da se proširi broj linija koje povezuju Crnu Goru sa emitivnim tržištima kao i postojeći kapaciteti aerodroma.
“Sa strane Ministarstva smo spremni da u tome na svaki način pomognemo i u tome učestvujemo. Neophodno je proširiti kapacitete aerodroma koji već sada premašuju rekordne brojke opsluženih putnika. Potražnja i potreba su mnogo veće tako da je infrastrukturno djelovanje neophodno,” istakla je ministar turizma.
Osim pitanja aerodroma, Kordić je nakon današnjeg sastanka pažnju skrenula na pitanje gužvi na potezu od Herceg Novog do Ulcinja koje, prema njenim riječima, blokiraju ne samo turističku sezonu, već i otežavaju život građana.
Foto Mediabiro
“Teško da turista koji provede pet ili šest sati u putu poželi da ponovi to iskustvo, a veliki dio tog problema je tranzit. Razmatrali smo mogućnost uvođenja tranzitnih taksi koje bi prosto preusmjerile taj promet sa primorja na korišćenje putne infrastrukture centralnog dijela Crne Gore – preko Nikšića, Podgorice… Drugi model je povećanje broja policajaca koji su angažovani na tom putnom pravcu, uvodjenje ‘brze linije’ za lokalno stanovnisvo i turisticke delatnike., ali i uvođenje besplatnog WiFi za granični prelaz kako bi se olakšalo to dosta teško iskustvo,” dodala je Kordić.
Na današnjem sastanku se govorilo i o strategiji razvoja turizma Crne Gore koju je neophodno definisati na način koji bi objedinio cjelokupnu ponudu naše države.
“Današnji turista želi jedan kompletan paket. Jug i sjever naše države nisu dvije odvojene cjeline, one su komplementarne iz komplementarnosti je potrebno crpiti benefite”, zaključila je Kordić.
Crnogorska građanska akcija (CGA) – Kotor predala je danas Opštinskoj izbornoj komisiji, izbornu listu “U akciju-Budi svoj! Biraj CGA!” sa kojom nastupaju na predstojećim lokalnim izborima u Kotoru 29. septembra.
Izbornu listu čine: Goran Grbović, Jovana Krivokapić, Milan Pul, Ksenija Krivokapić, Milinko Bojat, Ivan Krivokapić, Daliborka Vujović, Draško Dončić, Krsto Ćuković, Jelena Bošković, Mitar Perišić, Mladen Vukićević, Nataša Crepulja, Obrad Pavlović, Novak Marković, Marko Mrđenović, Rada Vojvodić, Mato Klimović, Ivan Bošković, Nikola Crepulja, Srđan Pešikan, Sreten Matković, Zorica Miljenović, Vasilije Darić, Vesna Krivokapić, Dejan Guveljić, Gazmend Sadrijaj, Mileva Miljenović I Milan Mana Danilović.
Glavni opštinski koordinator Goran Grbović, podsjetio je da se radi o novoj partiji na političkoj sceni sa sasvim drugačijom organizacijom u kojoj ne postoji predsjednik, već svi članovi ravnomjerno odlučuju,a da bi odluka bila konačna potrebno je da bude izglasana dvotrećinskim glasovima.Grbović očekuje da će CGA ući u gradski parlament.
-Na listi se nalazi veliki broj mladih ljudi, stručnjaci iz oblasti turizma, kulture, IT sektora, zatim penzioneri i studenti.Naša priča je malo ispred vremena, ispred kotorskog i crnogorskog političkog sistema. Mladim ljudima je bilo vrlo interesantno da čuju, te da se uključe i pomognu svojim idejama i predlozima. Htjeli smo da lista ima 30 ljudi, ali u posljednjem momentu desila se jedna administrativna omaška, tako da nas je sada 29. Lista je sastavljena od ljudi kojima smo vjerovali i koji su nas udostojili svog vremena da nas saslušaju kako bi se borili da ovaj grad konačno dobije vlast, na prvom mjestu, odgovornu, da svaki građanin ima pristup toj vlasti, da se borimo protiv partitokratije, ludila, maltretiranja građana i za grad Kotor koji je među 10 najboljih i najposjećenijih gradova u svijetu- ističe Grbović.
-Očekujemo na današnji dan da smo mi parlamentarna stranka. Ovo je otvorena, lijepa priča koja bi trebala da se svidi našim građanima, jer vjerujemo da Kotorani znaju da prepoznaju kvalitetnu priču, pogotovo oni koji vide kako su ljudi varali. Ovo je nešto potpuno drugačije, iskreno. Biće prilike da kroz predizborne aktivnosti i kampanju pojasnimo stvari i da objasnimo građanima da ne biramo više od dva zla manje, nego da probamo da izaberemo jednom za sebe da budemo svoji i da biramo CGA” – poručuje Grbović.
Navodi da CGA neće sarađivati sa organizacijama i partijama koje, kako kaže, “ne priznaju ovu državu, koje ne čestitaju državne praznike, te ne poštuju himnu i zastavu Crne Gore”.
Sekretar Opštinske izborne komisije Dušan Vukasović kazao je da je danas predata prva izborna lista za predstojeće lokalne izbore u Kotoru zakazane za 29. septembar.
-Odluku o potvrđivanju liste OIK će donijeti u zakonskom roku od 48 sati. Sva rješenja i odluke se objavljuju na sajtu OIK gdje možete da vidite i kalendar izbornih radnji. Svi zainteresovani mogu da ga preuzmu i da prate tok izbornog procesa” – objašnjava Vukasović i navodi da je rok za dostavljanje izbornih lista do 3. septembra do ponoći.
Bivše vojno odmaralište na Ostrvu cvijeća. Foto: BIRN/Ivan Ivanović
Vlada Crne Gore još nije riješila stambeno pitanja stanovnika nekadašnjeg vojnog odmarališta kod Tivta koje je ustupljeno Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.
“Ovdje smo ostali ničiji”, riječi su kojima Mihailo Jovanović opisuje stanje na Ostrvu cvijeća kod Tivta.
Jovanović je kao civilno lice radio u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) u Kuparima kraj Dubrovnika, ali se nakon početka vojne opsade tog grada 1991. godine, preselio u jedan od objekata u okviru vojnog odmarališta na Ostrvu cvijeća.
Tri decenije kasnije, Jovanović i dalje privremeno živi na ostrvu, a njegovu sudbinu dijeli još oko stotinu ljudi.
U nekadašnje vojne bungalove na ostrvu poznatom i kao Miholjska prevlaka, početkom devedesetih godina prošlog vijeka su naseljeni pripadnici tadašnje JNA i njihove porodice koje su izbjegle sa ratom zahvaćenih područja.
Rješenjem tadašnje Komande Ratne mornarice i Komande garnizona u Kumboru bungalovi su im dodijeljeni kao službeni stan ili nužni smještaj, u zakup na privremeno korišćenje. Međutim, Komanda garnizona u Kumboru sa njima nikad nije zaključila ugovore o korišćenju bungalova.
Mihailo Jovanović od 1991. godine živi u bivšem vojnom odmaralištu na Ostrvu cvijeća. Foto: BIRN/Ivan Ivanović
“Tako smo se zadesili ovdje, svako je imao neku različitu sudbinu. Ja sam nakon toga radio po kantinama i domovima vojske kao ugostitelj i mi smo svi očekivali da ćemo dobiti neki stan. Nadali se, nismo htjeli nigdje da idemo, da napuštamo Vojsku”, kazao je Jovanović za BIRN.
Jovanović sjedi u oronulom turističkom bungalovu, koji se satoji od dnevnog boravka, kuhinje i malog toaleta. Dnevni boravak koji služi i kao spavaća soba više nalikuje privremenom smještaju nego domu.
Na mirnom ostrvu je i nekoliko uređenih i nadograđenih objekata koji djeluju kao pravi turistički apartmani.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva odbrane 89 osoba koristi bungalove na Ostrvu cvijeća, uključujući i 13 stambenih objekata koji su u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Među stanovnicima ostrva su četiri osobe u službi Vojske Crne Gore, 50 penzionisanih vojnih i civilnih lica, 26 osoba kojima je prestala služba u Vojsci bez prava na penziju i devet osoba koja nikad nisu bile pripadnici Vojske.
Jovanović tvrdi da su raseljena lica smještena na ostrvu očekivala da im država riješi stambeno pitanje.
“Bili smo uporni da tu i ostanemo, da bi dobili neki smještaj, bar ono za osnovno ljudsko dostojanstvo. Međutim, stvari su se zakomplikovale, došlo je do odvajanja Crne Gore i Srbije i više nije niko ovdje puno obraćao pažnju na ta raseljena lica.”
Mještani i MCP čekaju dok Vlada sastavlja tim
Ugovorom o zamjeni nepokretnosti koje su 2002. godine sklopili Ministarstvo za odbranu Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i Mitropolija crnogorsko-primorska, dio vojnog kompleksa od skoro 11 hiljada metara kvadratnih ustupljen je Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Mitropolija je zauzvrat državi ustupila parcele u Lastvi grbaljskoj ukupne površine 32.346 kvadrata. U blizini nekadašnjeg vojnog odmarališta nalazi se i pravoslavni manastir Arhangela Mihaila.
Ugovorom je definisano da će stanovnici vojnih bungalova napustiti ostrvo nakon što im Vojska Jugoslavije i Ministarstvo za odbranu SRJ riješe stambeni status. Nakon što stambeni status stanovnika ostrva nije riješen, Mitropolija je tužila Ministarstvo odbrane Crne Gore a postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru okončan u januaru 2019. pravosnažnom presudom kojom se ministarstvo obavezalo da riješi stambeni status i iseli sve osobe iz bungalova, kako bi se objekti predali MCP na nesmetano raspolaganje.
Jedan od bungalova bivšeg vojnog odmarališta na Ostrvu cvijeća. Foto: BIRN/Ivan Ivanović
Iako je rješenjem javnog izvršitelja u januaru 2023. Ministarstvo odbrane obavezano da preda objekte Mitropoliji, Osnovni sud u Kotoru je u aprilu usvojio prigovor Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države i vratio predmet na ponovno odlučivanje.
U informaciji koja je usvojena prošlog septembra iz Vlade premijera Dritana Abazovića kazali su da Ministarstvo odbrane nije u mogućnosti da ispuni obavezu prema Mitropoliji i iseli stanovnike bungalova, zahtjevajući formiranje interresornog tima u koji bi bili uključni i drugi državni organi.
Vlada je zaključkom od 5. septembra 2023. zadužila Ministarstvo odbrane da obrazuje tim koji će utvrditi činjenično stanje i predložiti način realizacije obaveza.
Međutim, interresorni tim još nije formiran a iz Ministarstva odbrane kao razlog navode administrativne procedure. U odgovorima BIRN-u iz Ministarstva su kazali da je u prvobitnom zaključku izostavljeno da će član interesornog radnog tima biti predstavnik Ministarstva pravde, te da su u međuvremenu od jedinstvene Uprave za katastar i državnu imovinu, čiji predstavnici takođe trebaju da čine tim, uspostavljene dvije odvojene uprave.
Zbog toga je Vlada Milojka Spajića 28. marta ove godine izmijenila zaključak koji je usvojen sedam mjeseci ranije i zadužila Ministarstvo odbrane da obrazuje radni tim od predstavnika ministarstava odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, Uprave za državnu imovinu, Uprave za nekretnine i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
“Ministarstvo odbrane dostavilo je Ministarstvu pravde i Upravi za državnu imovinu dopis od 11. aprila 2024. godine kojim je zatraženo da odrede svog člana Interresornog radnog tima. Nakon određivanja navedenih članova, ovaj organ će donijeti rješenje o obrazovanju Interresornog radnog tima, sa zadacima utvrđenih zaključcima Vlade”, naveli su iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović.
“Živimo od obećanja”
Nekadašnje civilno lice zaposleno u vojnoj ustanovi u Kuparima, Stana Pejović, tri decenije živi u jednom od bungalova koji se nalaze na zemljištu Mitropolije.
“Kada se zaratilo došli smo ovdje. Od tad stojimo na istom mjestu 33 godine, a da uđete da vidite, nema ništa – 16 kvadrata. Kada smo došli, dobili smo rješenje o korišćenju objekata, da bi posle zemljište pripalo crkvi. Obećano nam je da nas niko neće dirati dok nam ne nađu neki drugi smještaj i nismo izgubili nadu.”
Ostrvo cvijeća – foto Boka News
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske nijesu odgovorali na pitanja BIRN-a u vezi rješavanje problema stanovnika Ostrva cvijeća.
Iz Opštine Tivat su BIRN-u kazali da nisu uključeni u taj pravni spor i da oko toga nisu komunicirali sa Vladom i Mitropolijom. Iz Opštine su pozvali Vladu da iscrpi sve svoje mehanizme kako bi riješila to pitanje.
“Nadamo se da će korisnici bungalova (već duže od tri decenije), naši sugrađani, spletom okolnosti direktno uključeni u ovaj spor, dobiti zadovoljenje osnovne životne potrebe, to jest da će na trajan način biti riješeno njihovo stambeno pitanje”, kazali su iz Opštine Tivat.
Ističući da je često gubio nadu da će se riješiti pitanje stanovnika Ostrva cvijeća, Jovanović smatra da će se sa čestim promjenama vlasti naći rješenje.
“Crnogorski narod nas je prihvatio objeručke, vrlo emotivno i srdačno. Stizale su nam razne pohvale da nismo ostali na ratnim područjima kako bi okrenuli oružje protiv Crne Gore, nego da smo došli da zajedno sa crnogorskim narodom dijelimo sudbinu raspada Jugoslavije koja nas je sve zadesila”, kazao je Jovanović.
“Mi smo, nadajući se, ostali da živimo i radimo ovdje. Međutim, od stambenog zbrinjavanja nije bilo ništa i živimo u katastrofalnom stanju”, dodao je.
Bungalovi u turističkoj ponudi
Reporter BIRN-a je prilikom obilaska ostrva naišao na strane turiste koji su ispričali da su smještaj pronašli u bungalovima. Pojedini stalni žitelji Ostrva cvijeća su u neformalnom razgovoru kazali da su neki bungalovi tokom godine prazni, jer osobe koje bi trebale biti u njima žive van Crne Gore.
Da se neki od objekata na ostrvu izdaju potvrđuje i njihova prisustnost na globalno poznatim sajtovima za izdavanje smještaja – Booking i Airbnb.
Nekada zaštitni znak crnogorskog turizma i dragulj po kome je malena balkanska država bila ucrtana na svjetske turističke mape, grad-hotel Sveti Stefan u kojem su odsijedali slavni svjetski glumci, režiseri i producenti – Sofija Loren, Karlo Ponti, Kirk Daglas, Doris Dej, Džerladina Čaplin, Marija Šel, Monika Viti, Sidni Poatje, Ričard Vidmark, Silvester Stalone, Džeremi Ajrons i dr.
Na Svetom Stefanu su odmarali poznati književnici Andre Marlo i Albert Moravija, nenadmašna balerina Maja Pliseckaja, sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin, proslavljeni šahovski šampioni Bobi Fišer i Boris Spaski, kao i prelijepa manekenka Klaudija Šifer. Ovdje su, takođe, boravile krunisane glave, poput engleske princeze Margaret i bivšeg italijanskog kralja Umberta II. Dočekivane su i mnogi poznati svjetski političari, kao što su predsjednik Italije Sandro Pertini, italijanski premijer Đulio Andreoti, njemački kancelar Helmut Šmit, kanadski predsjednik Vlade Pjer Trudo, jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito, zatim čuveni bankari Maknamara i Rokfeler i drugi dolazile zvijezde Holivuda, političari, princeze, kraljevi ,..Naomi Kempbel, fudbaler Ronaldinjo, porodica Bekam, teniser Novak Đoković se tu vjenčao, a nedavno je bio i kralj Instagrama Den Bilzerijan.
Popularni “Svetac” bio je poznat upravo po poznatima koji su se odmarali u njegovim kamenim zdanjima, koji su i te kako govorili za novine, nije bilo komentara. Nekako, kao da današnju Vladu i “zakupce” ta nedavna prošlost mnogo i ne interesuje i kao da tek počinje da se piše istorija poluostrva za koje su znali u turističkom svijetu i oni koji nisu mogli tačno reći gdje se nalazi Jugoslavija.
Sveti Stefan
U samom gradu-hotelu nigdje fotosa i priča o tome. Nikakve pisane priče o gostima koji su u proteklih 50 godina ovdje boravili. A u veliku knjigu utisaka, za čiju sudbinu ne znamo, svoja zapažanja utiskivali su Sofija Loren i Karlo Ponti, Alberto Moravija i Andre Marlo, Ričard Vidmark, Klaus Kinski, Kirk Daglas, Silvester Stalone, Džeremi Ajrons, Monika Viti i Marina Vladi, Boris Spaski i Bobi Fišer, Jurij Gagarin, Leonid Leonov, Sandro Pertini, Vili Brant, Đulio Andreoti, Helmut Šmit, Robert Maknamara, Klaudija Šifer, kraljice, prinčevi i prestolonaslednici, bogati šeici.
Sveti Stefan – Maslina – foto Boka News
Nema ni podsećanja o “Zlatnoj jabuci”, najvećem turističkom priznanju koje je svjetska asocijacija novinara i pisaca dodijelila 1972. upravo Svetom Stefanu. A, novinari iz tadašnje cijele Jugoslavije, Evrope i ostatka sveta hrlili su na terase ovog ljetovališta da bi snimili kadrove za turističku istoriju, napravili intervju sa poznatima. O posjetama slavnih novinari su na vreme obaveštavani od tadašnjeg rukovodstva grada-hotela, koje je i te kako brinulo o diskreciji, ali i nastojalo da poznati, ako to žele, gostuju u medijima. I tada je, naime, “Svetac” imao lijepo uređene apartmane, izvanrednu kulinarsku ekipu, vrhunsku konobarsku “četu”. I naravno lijepu okolinu koju i danas ima, ali su njegovoj slavi najviše doprinela – imena.
Danas, popularni Svetac, više nije ni crnogorski, a ni zaštitni znak domaćeg turizma. Izdavanjem u zakup ovog najelitnijeg hotela grčkoj kompaniji Adriatik propertiz biznismena Petrosa Statisa, nestala je vizija unikatnog hotela a sa njim i sjećanja na neka davna vremena – zaključuje se u saopštenju Milice Mitrović predsjednice NVO “Grupa građana BU2”
Poljska razvojna banka objavila je da će zemlja pokrenuti program vrijedan gotovo 5 milijardi eura (5,46 milijardi dolara) za financiranje izgradnje vjetroelektrana na moru u Baltičkom moru.
Ugovori o financiranju vjetroelektrana na moru mogu se sklopiti do 31. kolovoza 2026. godine, a maksimalni rok otplate kredita je do 2053. godine.
“Vjetroenergija na moru bit će važan element energetskog miksa naše zemlje. Imamo milijarde eura za njezin razvoj. Iskoristit ćemo ovu priliku za skok u razvoju poljskog gospodarstva zajedno s poslovnim sektorom i osigurati energetsku sigurnost za milijune naših građana,” izjavio je Jacek Bartmiński, zamjenik ministra državne imovine Poljske.
Prema istraživanju BGK, izgradnja vjetroelektrana pozitivno će utjecati na razvoj tržišta rada, stvarajući do 100.000 novih radnih mjesta.
Kada je riječ o najistaknutijim ciljevima u sektoru vjetroenergije na moru, poljski državni energetski div PGE, zajedno s Orstedom, te rafinerija Orlen u suradnji s Northland Powerom, planiraju do 2030. godine izgraditi 5,9 GW kapaciteta vjetroelektrana na moru u Poljskoj, piše Splash247.
Ministar obrane Ivan Anušić otkrio je za RTL kako će obvezni vojni rok početi od 1. januara slijedeće godine.
-On će trajati dva mjeseca, počet će 1. januara 2025., i jednostavno sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo – rekao je Anušić za RTL.
-Opremljujemo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada.
S ministrom financija Markom Primorcem razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju – to je stav Vlade i politike, jer okolnosti u kojima se nalazimo sigurnosno nam ne dopuštaju da na tome idemo štedjeti, rekao je Anušić.
Ukrajinske specijalne snage zarobile su skupinu od više od 100 ruskih vojnika u srijedu, tijekom prekograničnog upada u zapadnu rusku regiju Kursk, rekao je u četvrtak čelnik Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) Vasil Maliuk.
– Izveli smo sofisticiranu operaciju, a kao rezultat zarobljena su 102 Rusa. Već razmišljamo kako najbolje iskoristiti ovu situaciju – da vratimo naše branitelje kući, napisao je na Telegramu Maliuk referirajući se na moguću razmjenu zatvorenika.
102 pripadnika 488. ruske gardijske motorizirane streljačke pukovnije i njezine jedinice “Akhmat” najveća su skupina vojnika zarobljena u isto vrijeme otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju, rekao je izvor iz SBU-a.
_ Zauzeli su i očistili veliku, betonsku i dobro učvršćenu utvrdu sa svih strana – s podzemnim komunikacijama i smještajem za osoblje, kantinom, puškarnicom, čak i kupalištem, rekao je izvor.
Ukrajina je pokrenula svoj iznenadni proboj u regiju Kursk 6. kolovoza i prema vlastitim riječima, dosad je pod svoju kontrolu stavila 1150 četvornih kilometara.
Na fotografijama su se mogli vidjeti deseci ruskih vojnika kako sjede ili leže na tlu betonskog bunkera s kacigama i oružjem nagomilanim uz zidove.
Ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinets rekao je ovaj tjedan da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom o zamjeni zatvorenika.
Ukrajina i Rusija redovito mijenjaju ratne zatvorenike. Posljednja razmjena bila je prošli mjesec. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je Kijev osigurao povratak 3405 ljudi iz ruskog zatočeništva od početka ruske invazije u veljači 2022. godine.
Online kupovina karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane počinje danas, obavijestili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kako su kazali, platforma nudi brzu, jednostavanu i pouzdanu mogućnost korisnicima da u nekoliko koraka kupe karte, čime se smanjuje potreba za čekanjem u redu i pojednostavljuje sam proces putovanja.
“Ova inicijativa u saradnji sa M&I Systems Group predstavlja jedan od značajnijih pomaka u modernizaciji i digitalizaciji naših usluga, omogućavajući brzu, jednostavnu i sigurnu kupovinu karata putem interneta. Naš cilj je da ovim korakom unaprijedimo kvalitet usluga koje pružamo i omogućimo našim korisnicima što prijatnije iskustvo prilikom korišćenja trajektne linije”, saopštili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
