Koncert violiniste Stefana Milenkovića i novosadskog orkestra „Camerata“, održan je sinoć u velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Tivatska publika imala je priliku čuti djela Geršvina, Pjacole, rok grupe Queen ali i poznatu filmsku muziku, dok je centralni dio nastupa bilo izvođenje muzičkog projekta „Carmina Burana“, kompozitora Karla Orfa u aranžmanu Ane Krstajić.
„Ovo je eklektičan, neobičan program čija je okosnica „Carmina Burana“, koja je vrlo bliska originalu, jer je sve bazirano na izvornim sonetima i stihovima iz srednjeg vijeka. Po mom mišljenju ovo je intimna varijanta „Carmine Burane“ – rekao je po završetku koncerta violinista Stefan Milenković. On je govoreći o nastupu i interakciji sa publikom istakao kako nema ništa ljepše i zdravije od toga da kroz umjetnost „dijelimo naša razmišljanja i stvaralaštvo“.
Stefan Milenkovic u CZK Tivat
Milenković je istakao da je tokom nastupa u Tivtu premijerno svirao na svom novom instrumentu, violini koju je izradio poznati londonski proizvođač violina Filip Ajl. Za ovog svjetski priznatog umjetnika slijede nastupi u Trstu i na festivalu u Hrvatskoj u Jastrebarskom.
Koncert Stefana Milenkovića dio je manifestacije Dani Novog Sada u Tivtu i realizovan je u saradnji Grada Novog Sada, Opštine Tivat, novosadskog Kulturnog centra i Centra za kulturu Tivat.
Posljedice razorne oluje Foto: Marco Bello / Reuters
Velik dio jugoistoka SAD-a suočava se u subotu sa zahtjevnim zadatkom saniranja posljedica razaranja koje je iza sebe ostavio uragan Helena, jedan od najsnažnijih koji je pogodio zemlju, dok broj mrtvih ne prestaje rasti.
Do petka navečer službeni broj poginulih popeo se na 43, no dužnosnici se pribojavaju da će se diljem nekoliko saveznih država otkriti još tijela.
Kao uragan 4. kategorije, Helena je pogodila Floridu u petak u 23 sata po lokalnom vremenu i ostavila za sobom kaotičan krajolik prevrnutih brodova u lukama, srušenih stabala, nasukanih automobila i poplavljenih ulica. Helena je stigla na Floridu s vjetrovima od 225 kilometara na sat.
Helena je zatim oslabjela na posttropski ciklon, no nastavile su se za život opasne oluje, vjetrovi i obilne kiše, objavio je NHC. Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na poplave za nekoliko okruga u Georgi, Južnoj Karolini i Sjevernoj Karolini.
Poplave su toliko obilne da prijete branama koje bi mogle popustiti te postoji bojazan da bi cijeli gradovi mogli biti poplavljeni.
U floridskom okrugu Pinellas, nedaleko od Tampe, šerif Bob Gualtieri rekao je da nikada prije nije vidio ovakva razaranja, a scenu na poprištu opisao je kao ratnu zonu.
Najmanje 3,5 milijuna ljudi u pet država i dalje je bez struje, a vlasti su objavile da bi moglo potrajati i pet dana prije nego što se ponovno uspostavi opskrba električnom energijom.
Znanstvenici tvrde da klimatske promjene izazivaju sve snažnije i razornije uragane.
Policija i vatrogasci do sada su izveli više tisuća operacija spašavanja.
Više od 50 ljudi je spašeno s krova bolnice kod Knoxvillea, u Tennesseeju.
Razmjeri štete na Floridi su golemi i tek počinju izlaziti na vidjelo.
Vlasti su pozvale ljude čiji su se domovi nalazili na putu kojim je prošla Helena da se evakuiraju, a direktor Nacionalnog centra za uragane Michael Brennan upozorio je da se oluja “ne može preživjeti”.
Ured šerifa u okrugu Taylor objavio je na društvenim mrežama da stanovnici koji se ne žele evakuirati trebaju napisati svoja imena i datume rođenja na svojim rukama neizbrisivim markerima “kako bi vas se moglo identificirati i obavijestiti obitelj”. Neki stanovnici se nisu željeli skloniti na sigurno.
Podvodnog ribolovca iz Slovenije u utorak je u blizini dalmatinskog otoka Žirja napala barakuda. Riba je napala slovenskog ribolovca, prema pisanju Jutarnjeg lista, nakon što ju je pogodio podvodnom puškom. Zbog ozljeda glave prevezen je u jednu od splitskih bolnica te nije u životnoj opasnosti.
Iz Policijske uprave šibensko-kninske rekli su da je riba napala ribolovca tako što ga je više puta udarila u masku. Maska se tom prilikom razbila i izazvala ozljede glave. Ozlijeđenog ronioca prvo su odvezli u šibensku bolnicu, kasnije u splitsku.
Barakude u tropskim morima mogu narasti preko dva metra, dok jadranska barakuda doseže do metar i pol.
Barakude su predatori
Barakuda, poznata i kao škaram, jedan je od najimpresivnijih grabežljivica koji obitava u tropskim i suptropskim morima diljem svijeta, uključujući i Jadransko more. Ova riba, koja može narasti do metar i pol dužine, poznata je po svom izduženom tijelu, oštrim zubima i velikoj brzini, kojom lovi plijen.
Barakude su pravi predatori. Prilikom lova mogu postići brzinu od čak 50 kilometara na sat, a njihova snažna čeljust i zubi omogućuju im da lako savladaju manje ribe, kojima se uglavnom hrane. U Jadranu najčešće obitavaju u blizini koraljnih grebena i morske trave, gdje vrebaju svoj plijen.
Iako izgledom izazivaju strahopoštovanje, napadi barakuda na ljude su vrlo rijetki. U pravilu barakuda neće napasti čovjeka osim ako se ne osjeti ugroženo, kao kada je ranjena ili kada štiti svoje mladunce. Nedavni napad na slovenskog ribolovca kod Žirja bio je izuzetak jer je riba reagirala nakon što ju je on pogodio podvodnom puškom.
Među ljubiteljima sportskog ribolova barakude su omiljene zbog svoje borbenosti i snage. Unatoč tome, mnogi ribolovci nikada nisu doživjeli napad ove vrste ribe.
U preko 150 zemalja svijeta juče se obilježavao Svjetski dan turizma, ustanovljen prije 45 godina, koji ove godine nosi slogan „Turizam i mir“
Ovim povodom, Turistička organizacija opštine Budva organizovala je pješačku turu kroz budvansko zaleđe, obilazak kulturno-istorijskih i vjerskih znamenitosti i degustaciju tradicionalnih specijaliteta za turističke poslenike iz Budve i drugih gradova Crne Gore, kao i predstavnike medija.
Pješačka tura na planinarsko-pješačkoj transverzali Brajići-Paštrovska gora podrazumijeva obilazak tvrđave Kosmač, dva nova odmorišta koje je izgradila TO Budva – „Lipa“ i „Ograđenica“, kao i manastir Rustovo u Paštrovićima. Na samom kraju cjelodnevnog druženja, na Čelobrdu je organizovan tradicionalni ručak u prirodi za sve učesnike.
Kroz ovu atraktivnu pješačku turu učesnike je vodio mještanin Brajića, Savo Martinović, koji je ukazao na sve znamenitosti ovog kraja.
“Staza je stvarno izvanredna! Radi se o 12 kilometara, krenuli smo negdje sa preko 800 metara nadmorske visine i spustili se do nekih 200, 300 metara. Obišli smo po mom mišljenju najljepši dio Paštrovske gore – kompletan prostor od Brajića do Čelobrda sa svim ljepotama i pogledom koji nam se pružio na kompletnu budvansku rivijeru sa dva izvanredna vidikovca. Prošli smo starim austrijskim putem uglavnom kroz bukovu šumu, pri čemu je i sve ostalo rastinje izuzetno interesantno. Radi se o primorskom rastinju, puno ljekovitog bilja, puno interesantnih aroma oko svih nas. Ovo je jedna staza koja nije prenaporna, preporučljiva je za srednje-sposobne šetače. Mislim da smo svi uživali u raznolikostima koje smo vidjeli kroz jedan kraški ali vrlo interesantan i dinamičan pejzaž” kazao je Martinović.
Na poziv TO Budve odazvali su se mnogobrojni budvanski hotelijeri, predstavnici turističkih agencija i lokalnih turističkih organizacija. U turi je učestvovao i državni sekretar Ministarstva turizma, Petar Drašković.
Foto TO Budva
“Ovo je jedna drugačija vizura Budve i nešto neuobičajeno u odnosu na ono što gosti inače traže, a to su obala i plaže. Trebalo bi što više potencirati ovakav vid turizma koji bi trebalo da se veže za čitavu Crnu Goru jer ima toliko kvalitetnih ruta i staza za hiking, planinski biciklizam i slične stvari koje su veoma popularne i sve više zastupljene kod turista koji to sve više traže. Za mene je iznenađujuće da ovakve trase postoje i u Budvi. Po mom mišljenju je ovo nešto zaista fantastično i trebalo bi da se što više potencira” naveo je Drašković.
Ova pješačka staza samo je dio od 125 km uređenih i obilježenih staza u budvanskom zaleđu koje predstavljaju jedan od najljepših segmenata turističke ponude Budve i najznačajniji potencijal za razvoj ruralnog turizma.
Turistička organizacija opštine Budva će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje turistički proizvod rivijere prilagođavajući ga standardima savremenog turiste. U planu je još 25 kilometara uređenih i obilježenih staza, a početkom ove godine izrađena je i mobilna aplikacija planinskih staza pod nazivom „Budva Trails“ koja se besplatno može preuzeti putem App i Play Store-a i koristiti online i offline i prevedena je na ruski i engleski jezik.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) raspisala je nagradni konkurs za najbolji novinarski članak na temu “Neotkrivene priče Crne Gore – putovanje kroz autentična iskustva“, sa ciljem promovisanja Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije.
Iz NTO su pozvali autore – novinare, pisce, blogere, freelencere i druge, da istraže manje poznate destinacije, kulturno-istorijsko nasljeđe, lokalne običaje i druge segmente ponude koji stvaraju nezaboravna iskustva, daleko iznad uobičajenih turističkih očekivanja.
„Ovim konkursom želimo da inspirišemo autore da otkriju neispričane priče koje će doprinijeti promociji naše zemlje kao destinacije bogate autentičnošću. Priče imaju moć da otvore nove perspektive, ukazujući na manje razvijene i istražene aspekte naše ponude, koji mogu kriti veliki potencijal“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da pravo učešća imaju svi autori koji imaju prebivalište u Crnoj Gori i do sada minimum dva objavljena članka u nekim od crnogorskih medija.
Prijava je anonimna, a informacije o načinima i uslovima prijave možete naći na linku https://www.montenegro.travel/me/business/vijesti-i-mediji/vijesti/konkurs-za-najbolji-clanak-na-temu-neotkrivene-price-crne-gore-putovanje-kroz-autenticna-iskustva-2024-09-27
Najbolji autori biće nagrađeni sa 800 EUR za prvu nagradu, 500 za drugu i 300 za treću.
Prijave se mogu podnositi do 18. oktobra do osam sati.
Za više informacija, zainteresovani se mogu obratiti na telefon +382 77 100 001 ili putem e-maila na adresu: info@montenegro.travel.
Sutra se navršava trideset-tri godine od smrti admirala Vladimira Barovića, koji je 1991.godine, u znak protesta protiv naređenja vrhovne komande Jugoslovenske narodne armije, da sa ostrva Vis granatira primorska naselja u Hrvatskoj 1991. godine, oduzeo sopstveni život.
Barović koji je bio komandant ratne mornarice za područje Istre, u svom oproštajnom pismu je naveo da neće biti razaranja dok je zapovjednik, te da u suprotnom on neće više postojati.
„Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio” je poslednja poruka admirala Barovića koja pojašnjava sav besmisao krvavih obračuna u bivšoj Jugoslaviji i pogrešnih odluka, kojih se progresivni dio crnogorskog društva i dan danas stidi.
Samo dva dana poslije Barovićevog samoubistva, JNA je počela napad na Dubrovnik, odnosno Republiku Hrvatsku, koja je prethodno proglasila nezavisnost.
Sjećajući se najmračnijih stranica u našoj novijoj istoriji i uzimajući u obzir činjenicu da slučajevi ratnih zločina nikad ne zastarijevaju, apelujemo na crnogorske institucije da učine sve da procesuiraju odgovorne za zločine koji su počinjeni tokom rata devedesetih.
Podsjećamo i da je upravo na predlog Građanske alijanse, admiral Vladimir Barović posthumno odlikovan Ordenom za hrabrost koji mu je 2016. dodijelio crnogorski predsjednik Filip Vujanović.
Međutim herojski čin admirala Barovića nikad nije dobio adekvatan tretman u Crnoj Gori – jer u našoj zemlji ne postoji spomen obilježje, a ni ulica sa njegovim imenom uprkos brojnim apelima predstavnika civilnog sektora.
U Hrvatskoj, tačnije na Visu, je 12. septembra 2022. godine otkrivena spomen-ploča Vladimiru Baroviću, koju su u znak sjećanja i poštovanja podigli tamošnje Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova.
/Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse/
Akcija dobrovoljnog davanja krvi biće održana danas na gradskoj rivi Pine od 09 do 12 sati, najavili su iz OO Crvenog krsta. Akciju organizuje Crveni krst u saradnji sa Zavodom za transfiziju krvi iz Kotora, rekla je sekretarka Crvenog krsta Tivta, Nevena Božović.
„Akcija dobrovoljnog davanja krvi je zamišljena nešto malo drugačije. Naime, planirali smo da ovu akciju, koja se inače često veže za određena preduzeća ili ustanove, organizujemo na otvorenom prostoru. Izabrali smo rivu Pine, jer je to centralno mjesto u Tivtu. Odlučili smo da to bude subota, i nadamo se lijepom vremenu. Svi građani, dobrovoljni davaoci, kao i oni koji žele da postanu davaoci ili da se informišu, moći će da tu humanitarnu aktivnost obave od 9 do 12 sati. Biće postavljen šator Postavićemo jedan šator jer taj postupak zahtijeva određeni nivo privatnosti“ rekla je Božović i navela da će u slučaju lošeg vremena akcija biti održana u hoću Centra za kulturu.
Građani će moći da se raspitaju kod volontera Crvenog krsta kako da učestvuju u toj akciji.
„Ovo je još jedna prilika da pokažemo humanost. Često smo svjedoci apela za hitno davanje krvi, što je znak da su naše rezerve na niskom nivou. Mi se trudimo da kroz ovakve akcije poboljšamo te rezerve, kako bismo u budućnosti imali manje potrebe za hitnim pozivima za pomoć. Nažalost, u Crnoj Gori se često nalazimo na granici kada su rezerve krvi u pitanju, pa se one moraju redovno obnavljati. Naš cilj je da smanjimo potrebu za hitnim davanjem krvi i da osiguramo stabilnije zalihe. Crveni krst radi na tome da se poveća broj dobrovoljnih davalaca kako bi se smanjila potreba za porodičnim davanjem“, objasnila je sekretarka CK i pozvala sugrađane da im se pridruže u subotu na Pinama i podrže akciju.
Ona je istakla da su nakon ljeta radili terenske posjete svim korisnicima usluga, napravili nove socijalne anamneze i razgovarali direktno s korisnicima kako bi saznali njihove potrebe. Za početak školske godine, obezbijedili su pakete sa novom garderobom, prilagođene potrebama i uzrastu korisnika, kako bi im olakšali početak školske godine.
„Takođe, trenutno se pripremamo za oktobarsku distribuciju humanitarne pomoći, a uputili smo apel i privrednicima Tivta da podrže ovu akciju. Smatramo da tivatska privreda može da pomogne našim sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe“, istakla je.
U ovoj godini donirali su i 70 invalidskih pomagala, uključujući invalidska kolica, štake, bolničke krevete i slično. Ta pomagala su dostupna svim korisnicima besplatno, uz posredovanje Crvenog krsta Crne Gore.
„Crveni krst Tivta je uvijek aktivan, i sa početkom nove školske godine, okupljamo omladinu i podmladak, s ciljem ostvarivanja naše humanitarne misije“, istakla je Božović i podsjetila da ih uskoro očekuje obilježavanje Dana starih. Starije osobe su neprocjenjivi resurs našeg društva, i Crveni krst uvijek računa na njihovo iskustvo.
Mala monografija o crkvi Sv. apostola Luke prvobitno je zamišljena kao foto-vodič, a potom obogaćena dragocjenim podacima koje je autorski tim pronašao u arhivu i knjigama
Uz molitvu Svetom Luki koju je pročitala Elena Simović, učenica trećeg razreda Gimnazije Kotor, u Riznici SPC u Kotoru je predstavljena knjiga “Crkva Svetog apostola Luke u Kotoru”, objavljena u izdanju Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor i Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” (1839) Kotor, a povodom proslave 185 godina rada i opstajanja Društva. Tekst su sastavili prof. Ljiljana Čolan (koja je ujedno i lektor) i sveštenici Nemanja Krivokapić i Milivoje Bakić, dok je fotografije, dizajn i pripremu odradio prof. Stevan Kordić, a štampu “Biro Konto” Igalo. Sa radom na prikupljanju građe za knjigu počeli su u jesen 2023.godine.
Koristili su podatke iz opširnog Zbornika radova sa naučnog skupa “Crkva Svetog Luke kroz vjekove”, održanog oktobra 1995.godine u Kotoru povodom 800 godina crkve Sv. Luke, zatim arhivsku građu, koju je pripremio sveštenik Milivoje Bakić, a i sami su istraživali direktno unutrašnjost hrama u kome se kao posebna relikvija čuva čestica moštiju Svetog apostola Luke, kao i dio moštiju Svetih Petozarnih mučenika i čestica moštiju Svete Varvare.
Sa promocije
Po mišljenju istaknutog djelatnika SPD “Jedinstvo”, Dragana Đurčića, najveće dostignuće ove knjige je što je razjasnila dilemu koja traje od XII vijeka do zadnje decenije XX vijeka: “Umjesto ovog “Z”, gdje se vidi da je Kacafrangi, čitalo se “S”, da je Kasafrangi, što je promijenilo uopšte razmišljanje ko je taj ktitor, koje je nacionalnosti, jer može biti Rus, može biti Italijan, može biti i Grk. I vidi se sada da je Grk. I zato Stevane, hvala ti, jer ubuduće svi autori više neće griješiti, poručio je Dragan Đurčić. Istakao je u knjizi stranu 7, sa ilustrativnom fotografijom bifore i ktitorskog natpisa na pročelju crkve Sv. apostola Luke, sada sa prevodom na srpski jezik, gdje se lijepo vidi da je sagrađena 1195. godine, najprije kao porodična kapela, za vrijeme Vukana Nemanjića, pod čijom je upravom tada Kotor bio.
Prevod natpisa:
† U ime Hrista, godine od ovaploćenja Gospoda našeg Isusa Hrista, hiljadustodevedesestpete, trinaestog indikta, Ja Mavro, sin Andrije Kacafrangi, zajedno sa Buonom, mojom suprugom, ćerkom priora Vasilija, podižemo crkvu u čast Boga i svetoga Luke, apostola i jevanđeliste, za izliječenje naših duša i svih vjernih hrišćana. U vrijeme gospodara Nemanje, velikog župana, i sina njegovog Vukana, kralja Duklje, Dalmacije, Travunije, Toplice i Kosne. Svi, koji čitate, neka vam je dostojno da molite za nas, da nam Hrist bude vječni život, amin.
Dizajn u popularnom maniru
-Odavno je bio plan da se ova knjiga napravi i konačno se pojavila, najviše zalaganjem profesora Ljiljane Čolan i Stevana Kordića, iz pomoć par nas. Budući da u Starom gradu imamo tako staru i tako lijepu crkvu, želja nam je bila da se o njoj nešto i zna, čuje i pročita. U današnje vrijeme kada su ljudi površni i ne čitaju baš detaljno, to je veliki zalogaj za mnoge. Zato je objavljena ova knjiga koja je upravo sažetak toga. Rađena je u popularnom stilu sa puno lijepih fotografija, a zanimljiv tekst je sažet na bazi podataka iz Zbornika, kazao je za BN protojerej stavrofor Nemanja Krivokapić i dodao da planiraju izdanja u prevodu na druge jezike, kako bi ovu zanimljivu crkvu približili turistima.
– Prvobitno je zamišljena kao turistički foto-vodič, međutim, tokom istraživanja smo naišli na toliko mnogo zanimljivih informacija da je šteta da se ne objave i tako je knjiga dobila formu koju sada vidite, objasnio nam je Krivokapić.
Autorski tim je u arhivima pronašao zanimljiv podatak da su zvona crkve postavljena u XX vijeku – 11 malih zvona ukupne težine od 700 kilograma stiglo je parabrodom iz Sevastopolja 1920. godine, bio je to poklon Ruske crkve za ponovno uspostavljanje Patrijaršije. Kandila su takođe novijeg datuma, ručni radovi majstora kotorske škole, a neka od njih su donešena iz Venecije. Prelomljeni lukovi na spoljnim zidovima Crkve ukazuju na graditeljsko naslijeđe u stilu romanike.
-Arhitektura je u velikoj mjeri sačuvala svoj izgled iz 1195. godine, kad je crkva i sagrađena, kaže Ljiljana Čolan i dodaje da je crkva Svetog Luke slična jednobrodnim, jednokupolnim crkvama u južnoj Italiji, a porijeklo im je u vizantijskoj arhitekturi. Kupolni sistem kotorske crkve Svetog Luke izdvaja se oblikom lukova, koji imaju naglašen prelom u tjemenu, slično gotičkom graditeljstvu.
Ističe da je cijela crkva bila freskopisana, što se vidi po fragmentima na više mjesta u crkvi, a danas je sačuvana samo jedna freska na južnom zidu. Ostale freske su uništene tokom vijekova. Takođe, pod crkve je sastavljen od 17 numerisanih grobnica. Po nekim pretpostavkama u njima je sahranjeno preko 3000 osoba, dok je Kotor bio pod opsadom.
Kotor – foto Boka News
Preplet mediteranske kulture i lokalne tradicije
Stevan Kordić objašnjava kako je fotografski prikazao arhitektonske elemente, zatim elemente spolija (umetnutih kamenih fragmenata uzetih sa starijih zdanja), kao i elemente živopisa – slika, ikona i fresaka. Kaže da Crkva sadrži mnoge slojeve, kao proizvod srednjovjekovne mediteranske kulture, koja obuhvata i Vizantiju i Zapad, naročito Apuliju, odakle su u Kotor dolazili glavni umjetnički uticaji u vremenu kada je nastala crkva Sv. Luke, ali da se uočavaju i lokalne tradicije.
-Ikonostas predstavlja rad naše lokalne škole Dimitrija Rafailovića Daskala i u crkvi Sv. Luke sasvim izvjesno imamo djela osnivača te škole, što nam čini posebnu čast, ali takođe imam o I brojna djela italokritskih majstora, što je samo pokazatelj da su i u kasnijem period komunicirali sa tim širim prostorom Levanta. To možda još više važi za kapelu Sv. Spiridona koja je po svemu “proizvod” koji praktično dolazi s Levanta. Za naše krajeve nije uobičajeno da nađete Hrista Prvosveštenika na carskim dverima, ali u Grčkoj ćete to naći na jako puno mjesta, tako da nas ikonostas Sv. Spiridona vezuje i za taj prostor, ističe Kordić i pojašnjava da je Crkva Sv. Luke imala početni fundus ikona koje se sada nalaze u Riznici SPC u Kotoru.
Izdavanje knjige pomoglo je Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije- Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, u okviru projekta “Otac Momo”, koji se realizuje četvrti put za redom. Prisutni su imali priliku da uzmu besplatan primjerak.
O ikonama
-Između dveri su postavljene četiri prestolne ikone, koje gledajući sa lijeve ka desnoj strani prikazuju: Svetog Jovana Krstitelja, Bogorodicu sa Hristom na tronu, Hrista kao velikog Arhijereja i Svetog apostola i jevanđelistu Luku. Smatra se da su prestolne ikone Svetog Jovana Krstitelja i Hrista kao velikog Arhijereja rad istog majstora. One su zajedno sa prestolnom ikonom Svetog apostola i jevanđeliste Luke rad italo-kritskih majstora.
Iznad troje dveri postavljene su ikone, gledajući sa lijeve ka desnoj strani: Sveta Trojica – Gostoprimstvo Avramovo, Deizis u duborezu i pozlati, Nedremano oko. Deizis u duborezu nalazi se iznad carskih dveri, takođe rađenih u duborezu i pozlati, pojasnila je Ljiljana Čolan.
Horovi i tamburaško-mandolinski orkestar za svečanu akademiju
Pod motom “Pjesmom srcu-srcem rodu”, program proslave 185. godišnjice “Jedinstva” nastavlja se Svetom liturgijom jutros (28.septembra) u 8 sati u crkvi Sv. Luke, gdje će biti održan pomen preminulim članovima SPD “Jedinstvo”.Na svečanoj akademiji koja je najavljena za večeras u 19 sati u crkvi Sv. Nikole govoriće prof. dr. Darko Tanasković, a pjevaće tri hora i novoosnovani tamburaško-mandolinski orkestar.
U nedjelju, 29. septembra u 9 sati biće održana Sveta arhijerejska liturgija, koju će služiti patrijarh srpski Porfirije sa arhijerejima i sveštenstvom.
Jedana od najvećih regionalnih zvijeda Zdravko Čolić će za doček Novu godine pjevati u Tivtu.
Svake godine brojni gradovi u regionu pripremaju spektakularne javne dočeke Nove godine, na kojima nastupaju popularni pjevači iz cijelog regiona, a građane i posjetioce Tivta u 2025. godinu uvešće legendarni Čola.
“Tivat je u decembru nezaobilazna stanica, pravo mjesto da uplovite u Novu godinu i nove uspjehe. Za najbolji provod će se pobrinuti Saša Kovačević, Zdravko Čolić i Jelena Rozga. Neka Tivat bude Vaša zvijezda koja će obasjati put u Novu 2025. godinu”, poručuju iz TO Tivat.
Saša Kovačević će publiku zabavljati 30. decembra, dok će Jelena Rozga, svoj koncert održati 1. januara.
Organizatori dočeka Nove godine u Tivtu su Turistička organizacija i Opština Tivat.
