U okviru zvanične posjete Crnoj Gori, Ministarka kulture Republike Grčke Lina Mendoni posjetila je Kotor zajedno sa ministarkom kulture Crne Gore Tamarom Vujović. U ime grada domaćina, visoke zvanice je pozdravio i upoznao sa znamenitostima Kotora predsjednik Opštine, Vladimir Jokić.
Delegacija je obišla stari grad, katedralu Svetog Tripuna, jedan od najprepoznatljivijih simbola Kotora. Kroz katedralu je ministarku Mendoni proveo kancelar kotorske biskupije, don Robert Tonsati, koji ju je upoznao sa istorijatom, znamenitostima i dragocjenom sakralnom baštinom koju ovaj spomenik čuva.
Ministarka Mendoni je obišla i crkvu Svetog Luke, autentično svjedočanstvo kulturno istorijske slojevitosti i duhovnog bogatstva grada.
Tokom susreta posebno je istaknuta obostrana želja da se uspostavi i dodatno ojačaju već postojeći kontakti između grada Kotora i gradova u Grčkoj, sa ciljem razmjene iskustava u oblasti istraživanja, zaštite i valorizacije kulturne baštine. Ovakav oblik saradnje predstavljao bi važan doprinos unapređenju stručnih praksi i promociji Kotora kao grada kulture pod zaštitom UNESCO-a.
Ministarka Mendoni je posebno pokazala interesovanje za fresko slikarstvo i fragmente fresaka koji se nalaze u pomenutim sakralnim objektima.
Pored ministarke kulture, delegaciju Republike Grčke činili su, Nj.E. ambasador Dimitros Gioldasis, politička savjetnica Ana Panagiotarea, diplomatski savjetnik Vasilis Hiros.
U vaterpolu meču koji je donio sve – ritam, preokrete, golgeterske serije i dramatičan kraj Primorac je pred svojim navijačima uspio da savlada Novi Beograd nakon peteraca i upiše veliki trijumf od 22:20 u sedmom kolu Premijer regionalne lige.
Početak je obećavao. Naša ekipa je otvorila duel sa 2:0 i pokazala da neće ustuknuti pred renomiranim rivalom. Ipak, vicešampion Evrope je uzvratio istom mjerom, okrenuo na 3:2, ali je egal za Kotorane u završnici prve dionice donio Petar Ćetković – 3:3.
Druga četvrtina protekla je u furioznom ritmu. Novobeograđani su u nekoliko navrata imali tri gola prednosti, ali tim iz Kotora nije dopuštao da se duel prelomi. Strpljivom igrom i boljom realizacijom do velikog odmora spustili su zaostatak na samo gol – 9:8, i time najavili neizvjesnu završnicu.
Kako je meč odmicao, tako je rasla i drama. Novi Beograd je većim dijelom treće dionice držao prednost, ali je u posljednjoj četvrtini Primorac napravio seriju koja je zapalila tribine pod Goricom. Od 28. do 30. minuta domaći prave nevjerovatnih 3:0 i prvi put od uvodnih trenutaka ponovo vode -17:16.
I kada se činilo da Primorac može da privede posao kraju, iskočio je Miroslav Perković. Minut prije kraja snažnim udarcem izjednačio je na 18:18 i poslao meč u penal seriju.
A onda – hladnokrvnost Kotorana. Serija peteraca u kojoj igrači Primorca su bili pribraniji: pogađali su redom Marko Mršić, Jusuke Inaba, Đorđije Stanojević i Savo Ćetković. Novi Beograd, s druge strane, pokleko u dvije ključne serije: promašili su Vasilije Martinović i Luka Gladović. Precizni za goste bili su Nikola Lukić i Dušan Vasić.
Junak večeri? Bez dileme – Jusuke Inaba. Japanac je bio nezaustavljiv, postigao je čak sedam golova iz osam pokušaja i dominirao u bazenu poput pravog lidera. Marko Mršić dodao je četiri, po tri su upisali Savo Ćetković i Đorđije Stanojević, dva puta je pogađao Draško Brguljan, dok su se po jedanput upisali Nemanja Vico, Petar Ćetković i Tim Perov.
Na golu Primorca Dimitrije Rističević upisao je tri važne intervencije i zadržao svoj tim u igri u najkritičnijim trenucima.
Kod poraženog tima najraspoloženiji je bio Nikola Lukić, koji je bez ijednog promašaja postigao sedam golova – ali ni njegovo perfektno veče nije bilo dovoljno da se spriječi kotorska senzacija.
Primorac je ovim trijumfom ne samo upisao velike bodove, već i pokvario povratak Aleksandra Šapića na klupu Novog Beograda. Bivšu reprezentativac Srbije, a danas gradonačelnik Beograda, iako nije zvanično i dalje prvi trener tima, vodio je utakmicu sa klupe.
Žičara Kotor-Lovćen završila je još jednu turističku sezonu, tokom koje je prevezeno više od 400.000 putnika iz svih krajeva svijeta, saopštio je za RTV Cetinje izvršni direktor kompanije, Marco Cus.
Kako ističe, nastavljen je trend velikog interesovanja i rast broja posjetilaca, što potvrđuje da je žičara postala jedna od najznačajnijih turističkih atrakcija u Crnoj Gori.
– Raduje nas što se ljudi vraćaju, preporučuju žičaru svojim prijateljima i porodici. To nam pokazuje da je projekat zaživio na pravi način – kazao je Cus.
Žičara je ove godine radila od 25. aprila do početka novembra. Osim ukupnog broja gostiju, iz kompanije posebno izdvajaju podatak da je više od 30.000 djece uzrasta do 12 godina iskoristilo mogućnost besplatne vožnje.
Cus navodi da je interesovanje ostalo snažno tokom cijelog perioda, uključujući i posljednje sedmice rada.
– Tokom oktobra i početka novembra interesovanje je bilo veoma veliko. Posjetioci često kažu da su došli da “uhvate još jedan krug”. Posljednji dani uvijek proteknu u lijepom raspoloženju – dodaje on.
Žičara Kotor – Lovćen
Na pitanje RTV Cetinje da li je bilo većih izazova u organizaciji rada ili održavanju sistema, direktor je odgovorio da nije bilo takvih situacija, te da su svakog dana bili potpuno posvećeni tome da posjetiocima pruže kvalitetno, sigurno i prijatno iskustvo. Naglasio je da je bezbjednost apsolutni prioritet.
– To potvrđuje i vježba evakuacije sprovedena uoči otvaranja sezone, u saradnji sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje, Gorskom službom spašavanja i kotorskim vatrogascima – kazao je.
Napominje da je vježba realizovana korišćenjem specijalizovanog evropskog sistema za spuštanje putnika, usklađenog sa CEN standardima i Uredbom (EU) 2016/424, jedinog takve vrste u Crnoj Gori i jednog od rijetkih u regionu.
Prema njegovim riječima, među najznačajnijim gostima tokom sezone bili su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i kralj Jordana Abdullah II, tokom zvaničnih posjeta Crnoj Gori. Žičara je ugostila i brojna sportska i kulturna imena, među kojima su i mlade vaterpolo selekcije U16 i U18, koje su osvojile medalje na evropskim prvenstvima u Istanbulu i Oradei.
Žičara, kako za RTV Cetinje objašnjava Cus, predstavlja primjer održive i dugoročno vrijedne investicije koja povezuje prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i savremenu turističku ponudu Crne Gore.
– Posebno nas raduje kada vidimo da naši građani dovode svoje goste iz regiona i svijeta i kada vidimo ponos na njihovim licima. To je potvrda da radimo nešto dobro i što ostavlja značajan trag – rekao je direktor.
Cus poručuje da je ponuda dodatno unaprijeđena u odnosu na prošlu sezonu, a dio novih sadržaja izazvao je izuzetno pozitivne reakcije posjetilaca. Paralelno se radi na razvoju novih projekata.
– Od 2026. godine planiramo atrakcije koje će biti jedinstvene u ovom dijelu Evrope i dodatno obogatiti ponudu – ističe on.
Otvaranje naredne sezone očekuje se krajem aprila, kao i ove godine, ukoliko budu povoljni vremenski uslovi. Do tada slijede intenzivne pripreme i unaprjeđenje operativnog rada.
Kotorski ribolovci ekipni pobjednici prvog KUP-a na Prčanju - foto M.D.P.
1 od 10
Domaćini i pobjednici
Ribarske ekipe raspoređene u zalivu
Riba - Rombuni i ame
Juniori Pristana i Rumije
Njeskanje
Na prčanjskom mulu
Mjerenje veličine ulova
Ručak u Domu Slobode
Juniori KSR Sipa
Dolazak sa ribanja
Takmičari iz 16 ekipa u ribanju iz barke su za četiri sata ulovili ukupno 76 kilograma ribe, pretežno rombuna i ame
Tročlani tim Sportskog ribolovnog kluba “Grand Prix” iz Kotora u sastavu: Ahmer Senadović, Boban Tešović i Nemanja Kašćelan, ponio je prelazni pehar kao prvoplasirani u ekipnom takmičenju na Prvom međunarodnom KUP-u u ribanju iz barke, održanom danas (22. novembra) na Prčanju. Kao domaćinima takmičenja ovo je za sve njih “vjetar u jedra” da tako nastave i u narednim godinama. Ekipa iz Kotora je za četiri sata, od 9 do 13 sati, koliko je ribanje trajalo u akvatorijumu od Dražinog vrta do Instituta za biologiju mora, koristeći za njesku lignje i kozice, ulovila ukupno 7.105 grama ribe, od čega najviše ama i rombuna. Ista ekipa, čiji je član Nemanja Kašćelan ulovio 3.165 grama ribe, osvojila je i pehar za drugo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji.
-Zadovoljni smo uspjehom, vrijeme nas je poslužilo. Ovo je prvi KUP koji smo organizovali, dragocjeno iskustvo za dalji rad. Drago nam je da se dešava na Prčanju, od sada ćemo to raditi svake godine, kaže mještanin Boban Tešović.
U pojedinačnom plasmanu prvi je Goran Boričić iz KSR “Igalo”, čiji je pojedinačni ulov bio 3185 grama, a sa ulovom od 2435 grama, treći je Pero Pavićević iz kluba “Orada”, koji je donio i najveći primjerak rombuna od 365 grama.
Mjerenje veličine ulova
Drugoplasirani u ekipnom bodovanju, sa 5.925 grama ribe su ribolovci KR “Drinsko Jezero” iz Malog Zvornika, Srbija, koji su ujedno i najbolja (i jedina) gostujuća ekipa. Član ovoga kluba, Savo Gligorić, proglašen najboljim gostujućim ribolovcem.
-Bilo je odlično, iako je na početku bilo vjetra i malo ledene kiše, srećom u terminu od 9 do 13 sati nije bilo grmljavine i pljuskova. Rombun je danas najviše radio, kaže Đorđe Jovanović, predsjednik Kluba “Drinsko jezero”, čiji članovi učestvuju u ribolovu na moru već 15-ak godina, dolazeći na takmičenja u Herceg Novi, Bar, a sada i u Kotor, uzvraćajući gostovanje prijateljima iz SRK “Grand Prix”, koji su u septembru bili njihovi gosti na tradicionalnom KUP-u Malom Zvorniku.
Pehar za ekipno treće mjesto ponijeli su ribolovci iz RSK “Lampuga” iz Velikog pijeska (Mehmed Čobić, Ismet Alković i Perica Budimić), koji su donijeli ulov od 5.450 grama.
Član KSR “Sipa” iz Tivta, trinaestogodišnji Filip Buzić, najmlađi učesnik takmičenja, prebrojao je 24 primjerka ribe koju je ulovio, uglavnom rombuna, par bukvi i jednu amu. Ovaj sport, koji je zavolio je uz oca i strica voli zato što ima priliku da boravi vani, u prirodi, da se druži sa prijateljima i da bude koristan. Sportski ribolov je jako popularan među mladima u Baru – juniori klubova “Pristan i “Rumija” primjećuju da su ovdje, u Kotorskom zalivu ulovili dosta veće primjerke rombuna negoli u barskom akvatorijumu.
Riba – Rombuni i ame
Pored pomenutih, u prvom izdanju međunarodnog KUP-a na Prčanju učestvovale su i ekipe “Tre sorelle” iz Prčanja, “Kanjoč” i “Orada” iz Kotora, dva tima kluba “Ama” Kostanjica, “Bokeška jedra” Đenovići i “Ribar” Baošići. Ukupan ulov svih 16 ekipa je 76 kilograma i 20 grama: 500 grama ribe prve kategorije (orade), 63.105 g druge (ama, rombun) i 12.415 g treće kategorije (bukva, špar šnjur, širun, dragana).
Glavni sudija bio je Jadranko Tomašević, njegov pomoćnik – Ante Arapović, a delegat – Željko Kosić. Ribolovci su uživali u Domu Slobode na svečanom ručku, gdje su dodijeljene nagrade, a druženje im je pjesmom i pitkim notama gitare, mandoline i harmonike uljepšao trio Vaska Todorovića. Za kužinu su bile zadužene Vesna Lobov, Antonija Kašćelan i Milena Senadović.
Ručak u Domu Slobode
Takmičenje su podržali Opština i Turistička organizacija Kotora, a pomogli su i Restoran “Grbalj”, “Speed Boat tours Rijo”, “Viktor nautic shop”, “Montenegro destination”, “Una Montenegro”, “Bella Boka”, “Montenegro maritime compa”, dajući nagradne vaučere za najuspješnije.
Klub “Grand Prix”, osnovan prije pet godina, organizovao je prvo takmičenje ovoga tipa u Kotoru. Ove godine, kaže Nemanja Kašćelan, predsjednik Kluba i rukovodilac ovog KUP-a, članovi su u dvije ekipe učestvovali na svim domaćim takmičenjima kao i na tri međunarodna: u Piranu- Slovenija i u Splitu- Hrvatska bili su šesti u ekipnom takmičenju u ribanju iz barke, a prvi put su ”pecali” u slatkim vodama udicom sa obale Drine u Malom Zvorniku, gdje su osvojili titulu najbolje gostujuće ekipe.
Najveće priznanje Tivta, Novembarsku nagradu, na svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, 21. novembra uručene su fotografu i reditelju Antonu Guli Markoviću i profesorici muzike Nevili Klakor.
Anton Gula Marković je fotograf i filmski snimatelj, stvaraoc impresivne arhivske građe razvoja grada Tivta. On je čovjek koji je kao član Foto-kino kluba iz Dolje Lastve zabilježio razvoj Tivta.
Iz bogatog arhiva Boka News-a prenosimo razgovor sa Antonom Gulom Marković predsjednikom Foto kino i video klubu „Mladost“ iz Tivta koji smo emitovali prošle godine.
Anton Gula Marković – izložba Gornja Lastva
Hroničari i čuvari memorije grada Tivta
Donosimo priču o Foto kino i video klubu „Mladost“ iz Tivta – Donja Lastva, za koga obično kažemo da je čuvar memorije i hroničar razvoja grada Tivta.
Okom kamere i fotoaparata njegovi članovi već 65 godina bilježe najznačajnije događaje u razvoju Grada. Bogata arhivska građa samo je djelimično digitalizovana. Više doznajte u razgovoru sa predsjednikom kluba Antonom Gulom Markovićem.
Sve najznačajnije momente u razvoju grada ste zabilježili na filmskim vrpcama i fotografijama, na neki način ste postali čuvari memorije Tivta?
Marković: To se sigurno može reći, jer mi smo od prvog dana, od 70-ih godina prošlog vijeka snimali svaki važniji događaj u opštini, snimali smo fotoaparatom i kamerama. Imamo veliku zbirku, dokumentarnih zapisa iz perioda do kraja 80-ih godina i kasnije. Filmovi su snimani na vrpci 8 mm, super 8 mm, to danas nije taj kvalitet kao što ima ova digitalni zapis ali smo uspjeli dosta tih filmova digitalizovati. Sačuvali smo ih i učinili vidljivim široj javnosti, pogotovo kroz naše manifestacije koje organizujemo a zovu se „Sjećanje“, organizovali smo ih obično u Multimedijalnoj sali u Tivtu i u Domu kulture „Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi.
Foto klub Mladost
Osim razvoj grada zabilježili ste izgradnju aerodroma Tivat, zemljotres 1979. godine, što još?
Marković: Izgradnju aerodroma Tivat smo mi pratili od samog početka do otvaranja. Taj film je prilično dugačak sniman je sa osam milimetarskim filmom, pa onda smo poslije toga radili praktično sve što se dešavalo, recimo imamo izgradnju škola poslije zemljotresa od kamena temeljca do kraja, do otvaranja škole, imamo obnovu doma kulture u Tivtu „Gracija Petkovića“ od rušenja do izgradnje, radne akcije, zabave…
Razorni zemljotres 1979. godine zabilježili smo fotografijom i filmom. Kad je se to dogodilo uzeli smo foto aparate, skoro svi članovi su izašli na teren, čak smo i u Kotor išli snimati. U bolnici smo pomagali izvlačenje bolesnika, kasnije smo se vratili nazad u Tivat gdje smo nastavili pomagati građanima, i sve snimati.
Cijeli arhiv je pohranjen u prostorijama Foto kino kluba, to je ogroman materijal i blago na neki načini. Materijal još uvjek nije sav digitalizovan, kaže Marković.
„Radi se o hiljadama filmova 6×6 ili 24×36 negativa koje treba skenirati i digitalizovati. Dosta filmova smo uspjeli skenirati i digitalizovati zahvaljujući saradnji sa našim prijateljem i kolegom, iz Podgorice, Momirom Matovićem i te filmove i sada prikazujemo. Ima toga još puno što bi bilo interesantno od nekih događaja do sjednica, izgradnje, radnih akcija, sve smo to bilježili negdje do kraja osamdesetih godina“ – priča Marković.
Sveti Ivan Bogišići – Foto Anton Marković Gula
O istoriji kluba
Klub je osnovan 1960. godine kao sekcija Foto kluba 1. maj z Tivta. Foto klub Mladost je osnovan 1961. godine. Klub je radio u Gornjoj Lastvi negdje do 1970. godina, kada stanovništvo napušta Gornju Lastvu i seli se u Donju Lastvu pa tako i klub, koji je premješten zaslugom tadašnjeg predsjednika fotokluba, Anđelka Stjepčevića, koji je praktično sve uradio da se nađe i prostor u Donjoj Lastvi i da počne da radi, toga da je prve kurseve održao zajedno sa Kikom Tomičićem.
Tada je klub nastavio sa radom, a 70-ih godina prošlog vijeka ostvario je i svoj vrhunac, kada je imao i najviše nagrada i priznanja.
Klub je bio organizovan preko Narodne tehnike u Foto kino Savez Crne Gore pa tako i u Kino savez Jugoslavije.
Marković: „Najznačajnije nagrade su bile preko udruženja Narodne tehnike, jer to je bila jedna krovna udruga organizacija koje se bave tehničkom kulturom. Imamo bronzanu, srebrnu i zlatnu plaketu Narodne tehnike Jugoslavije, imamo zlatnu plaketu Foto kino saveza Jugoslavije i zlatnu plaketu kao klub, zlatnu plaketu Foto saveza Jugoslavije. Isto tako imamo i od republičkih Saveza iste te nagrade, s tim što smo i u 1971. godinu je dobili Nagradu oslobođenja grada Tivta, zahvaljujući tome što smo uz pomoć opštine praktično snimali sve važnije događaje u gradu. Zanimljivo je sa današnje distance da smo pravili foto-novine koje su izlazile sedmično i izlagane u centru grada Tivta na jednom panou.
To je bila aktivnost što se tiče izlagačke aktivnosti, organizovani smo bili preko Foto saveza Crne Gore pa Jugoslavije, gdje je svaki klub praktično organizovao izložbe klubske, među-klubske a nakon toga republičke i državne. Sistema je bio takav da smo učešćem na izložbama dobijali određeni broj poena, nagradama dobijali veći broj poena i tako sticali zvanja. Recimo, foto- ili kino-amater treće klase, pa druge klase, pa prve klase, kandidat majstora i majstor amaterske fotografije i majstor amaterskog filma.
Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva – foto Boka News
Kod nas je najveće priznanje od svih članova stekao Krsto Kiko Tomičić, koji je postao kandidat majstora Kino Saveza Jugoslavije, zbog toga što je imao najviše nagrada za svoje filmove koje je napravio. Snimio je priličan broj filmova, dokumentaraca i igranih. Dobio je i brojna međunarodna priznanja. Dobio je brojna međunarodna priznanja za film koji je bio uvršten u svjetsku produkciju, godišnju u Nikinu, dobio je prvu nagradu u Trstu… za film „Svaki dan kao jedan“, to je bio najuspešnij film koji on snimio, mada je imao i drugih uspešnih filmova. To je film koji govori o jednom danu jedne stare porodice njegovog djeda i bake, koji su praktično snimio ono što oni rade svakog dana…
Vi ste dobili značajna priznanja za fotografiju i film?
Marković: Ja sam dobio više priznanja u fotografiji. Imao sam poene za kandidata majstora fotografije, međutim tada je došlo do raspada države, raspada se Foto savez Jugoslavije i onda nastaje jedan prazan prostor koji se počeo popunjavati individualno tako što su određeni klubovi počeli da organizuju sami izložbe i pozivaju po svojom izboru klubove da učestvuju. Onda su se neki preko FIAP-a organizovali i počeli da rade izložbe koje su se plaćale tako da vi participirate u konkursu izložbe i dobijate taj međunarodan FIAP-ova priznanja, što meni nije odgovaralo, tako da nisam učestvovao u tome.
Možemo li konstatovati da u to vrijeme bavljenje fotografijom i amaterskim filmom bilo jako skupo, da je to jedan lijep hobi, ali se nije mogao svako baviti time, danas je to dostupno svima, digitalizacija je donijela svoje prednosti, ali i mane?
Foto klub Mladost
Marković: I nama kao klubu je bilo jako skupo, filmovi su bili skupi, tada nije bilo tehnike dostupne za kupiti sa drugih tržišta osim ruskog ili istočnih zemalja. Recimo kamere, tek negdje od1973. godine postaju dostupne sa zapadnog tržišta, američki Kodak, Bolex…
U to vrijeme smo imali foto aparate koje je kupovao klub, malo ljudi je imalo svoje, mi bi iz kluba uzeli fotoaparat, snimali, znalo se tačno ko će uzeti koju kameru i nakon snimanja bi vratili tehniku ponovo u klub, sad je to potpuno druga situacija…
Sve smo sami radili razvijali filmove, fotografiju povećanja fotografije za izložbe koje su bile 30×40 cm. Fotopapir i hemikalije kupovao je klub koji je dobio dotaciju od opštine a mi smo morali pravdati kad potrošimo taj materijal…
Sjećam se kad su filmovi slali za Njemačku da bi se razvijali, to su bili prvi kolor filmovi super 8 milimetara, trebalo je to otprilike 15 dana da se razvijeni film vrati i kad se vrati onda se montira, ali ti filmovi su bili skupi u ono vrijeme… Tako da u klubu, recimo ako je neko želio da snima film on je trebao da napravi otprilike jedan sinopsis (knjigu snimanja) što hoće da radi i da zatraži filmove te navede koliko bi mu trebalo… Na kraju film bi se montirao, imali smo svoje male montažne stolove.
Polaznici kursa 1984.g – Foto klub Mladost
Klubska arhivska građa još uvjek nije ugledala svijetlo dana
Klub je organizovan kao NVO i u posljednje vrijeme ne prolazite na konkurse Opštine Tivat pa nema više klubskih izložbi i projekcija filmova.
Marković: Pa, to je jedan problem koji nas već nekoliko godina pogađa, ocjenjivači projekata nisu odavde, ne znaju o čemu se radi i koji klub ima značaj za Grad, oni to ne prepoznaju. Sredstva dobijaju neke nove organizacije koje su tek osnovane, ja nemam ništa protiv toga što oni dobiju sredstva ali mislim da bi u tim komisijama, ocjenjivačkom odboru trebao biti neko ko poznaje ove prilike, ko zna što Foto klub znači za Tivat kao i da posjedujemo dokumentaciju kroz 60-to godišnjicu razvoja Tivta – zaključio je Marković.
Na kraju ove priče možemo zaključiti da je Foto kino klub Mladost institucija grada, kao i da se nadamo da će lokalna administracija prepoznati njen značaj, a preostali dio arhivske građe ugledati svjetlost dana i postati vidljiva svima.
NOVALJA – Mala plava riba postala je velik problem hrvatskog ribarstva. Lovi se slabo, ulovljena riba svakim je danom manja.
U posljednje vrijeme toliko je mala, nedorasla, da postaje upitan njen plasman na tržište, a državna ribarska vlast posegnula je za nepopularnom mjerom – na nekoliko lokaliteta privremeno je zabranjen rad s okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom.
Listopadski mrak godinama je donosio najbogatije ulove srdele, i to upravo na sjevernom Jadranu, u Riječkom zaljevu, Kvarneru, uz zapadnu obalu Istre. Ovogodišnji listopad, međutim, ribarima će ostati u trajnom lošem sjećanju. Počeo je novi mrak, i on je nekad bio izdašan, što je predstojećih dana teško očekivati. Čitave ove godine mala plava riba lovi se slabo, ribari su znatno ispod ulovne kvote što ju je zakonodavac propisao. Uistinu, bilo bi prvorazredno iznenađenje da se odjednom počne loviti u velikim količinama i zadovoljavajuće veličine. Umjesto toga, ribari strahuju od mogućih novih zabrana.
Tune onemogućavaju ribolov
Ulovi su bili skromni, a riba mala, u prosjeku 65 inćuna u kilogramu. Situacija je, međutim, postala takva da je danas i to dobra riba, čak i na izvoznom, talijanskom tržištu. Ni kod naših morskih susjeda Talijana stanje s malom plavom ribom nije ništa bolje. Ono što u normalnim okolnostima ne bi prošlo, Talijani sada uzimaju. Bilo je i ulova kada je 100 primjeraka inćuna stalo u kilogram, takvu ribu teško je, gotovo nemoguće prodati. Tek nešto malo apsorbira domaća maloprodaja. Nije za izvoz, a nije ni za preradu, samo za hranjenje tuna u kavezima po skromnoj cijeni. Tek dva puta, kaže, imao je inćune kada ih je u kilogram stalo manje od 60, a jedan brod imao je jednokratni ulov inćuna od 55 u kilogramu. Slično je i sa srdelom, kada je od 50 smatra se odličnom.
Nešto je bolja riba u Riječkom zaljevu, govore ribari, u prosjeku 10 primjeraka manje u kilogramu, u odnosu na onu iz Kvarnera. Ribarima to malo znači, jer u Riječkom zaljevu caruju tune, praktički je nemoguće loviti. U prošlom mraku malo je koji brod radio u tom akvatoriju. Svijetlili su dva, tri sata i dizali sidro, mrežu nisu topili. Tune i dupini veliki su predatori male plave ribe. Govore ribari da tuna dnevno pojede oko 10 posto svoje težine. I sad, lako se dolazi do zaključka koliko pojedu tune, a koliko ulovi kompletna flota hrvatskih plivaričara. Tune su se u Jadranu nekontrolirano namnožile. Ribari se žale, pretjerane su mjere zaštite što ih nameće međunarodna organizacija za zaštitu tuna. Prije dvadesetak godina, kada su donesene, bile su utemeljene, dok je danas stanje u moru drastično promijenjeno. I još se ove godine dogodilo da su naši ribari tunolovci dodijeljenu im kvotu izlovili u Sredozemnom moru, a ne u Jadranu. “U moru je ostalo puno više gladnih usta”, govore oni i pitaju: “Zašto, i u č
Pojavili se i rebraši
Ribari ukazuju na još jedan, za njih veliki problem, što im se nametnuo posljednjih mjeseci.
– Sve se urotilo protiv nas, loše vrijeme, tune, dupini, luci… Koliko samo ima tih predatora. Kao da to nije dovoljno, sada su se pojavili i rebraši, pune su ih mreže. Teške su, jedva ih dižemo, a više od polovice težine čine ti napasnici, žali se jedan od ribarskih sugovornika.
Mala riba ne pojavljuje se od jučer u ulovima, traje to više godina. Srdele i inćuni svake su godine manji, sada je taj negativan trend dostigao vrhunac. Stara generacija ribara plivaričara, danas uglavnom sve umirovljenici, s nostalgijom se sjeća vremena lova velikih srdela – u jedan kilogram stalo je od 33 do 35 primjeraka. Hoće li se tako velike ikada više loviti? Za takvo stanje mnogi su skloni optužiti ribare, kažu, ne dozvoljavaju ribi da naraste. Istodobno, oni odgovaraju da njihov ukupan ulov čini tek trećinu u odnosu na količine koje pojedu tune i dupini.
Zašto je tako, a posebno zašto je riba ove godine izuzetno mala, nedorasla. Valjana odgovora nismo čuli. Znanstvenici istražuju, ali… treba vremena da spoznaju sve ono što se događa dolje, ispod površine. Od mjerodavnih osoba čuli smo mišljenje da je sitna riba pokazatelj da je ovosezonski mrijest bio dobar, te da se tako nedoraslu mora sačuvati za budućnost našeg ribarstva. Treba joj dozvoliti da naraste, da se barem jednom izmrijesti i ostavi potomstvo. Neki ribari govore da je nedorasla riba rezultat zakašnjelog, naknadnog mrijesta. Kažu, klimatske su promjene značajno utjecale na prirodu, mnogo se toga mijenja, pa je moguće da se promijenilo i vrijeme mrijesta nekih vrsta. U svakom slučaju, zaključuju oni, s tako malom, nedoraslom ribom ne možeš ništa, tržište je ne prihvaća, od nje nema koristi.
Visoki američki, ukrajinski i europski dužnosnici sastaju se u nedjelju u Ženevi u Švicarskoj kako bi razgovarali o sljedećim koracima za okončanje rata u Ukrajini, dok europski saveznici Kijeva pokušavaju pronaći odgovor na plan Trumpove administracije od 28 točaka, prenosi CNN.
Američki predsjednik Donald Trump dao je Kijevu rok do četvrtka da prihvati prijedlog, koji je izazvao osudu zbog velikih ustupaka Rusiji. Trumpova administracija vrši pritisak na Kijev da ustupi teritorij, ograniči veličinu svoje vojske i obeća da se neće pridružiti NATO-u u zamjenu za okončanje rata – sve su to dugogodišnji zahtjevi Kremlja.
Skupina zapadnih i europskih čelnika koji su se u subotu sastali na marginama G20 u Južnoj Africi pozdravila je porast diplomatskih napora, ali je izrazila zabrinutost zbog prijedloga, rekavši da je to samo “početni nacrt” koji će “zahtijevati dodatni rad”.
– Jasni smo u načelu da se granice ne smiju mijenjati silom. Također smo zabrinuti zbog predloženih ograničenja ukrajinskih oružanih snaga, koja bi Ukrajinu ostavila ranjivom na buduće napade, navodi se u izjavi čelnika.
– Američki državni tajnik Marco Rubio i Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff trebali bi se pridružiti razgovorima u nedjelju, rekao je američki dužnosnik. Cilj sastanka je usaglasiti formulacije prije nego što se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastane s Trumpom, dodao je dužnosnik.
Britanski, francuski i njemački savjetnici za nacionalnu sigurnost također bi se trebali sastati sa svojim ukrajinskim i američkim kolegama, prema diplomatskom izvoru.
Jedan europski diplomat rekao je za CNN da bilo kakav budući dogovor “ne može podrazumijevati priznavanje okupacije. Linija kontakta trebala bi biti polazna točka.”
– Ne bi trebalo biti ukidanja prava na izbor saveza, ograničenja ukrajinskih oružanih snaga ili uvođenja ruskih zahtjeva za europsku sigurnost na stražnja vrata, rekao je diplomat.
Planiranje odvojenog sastanka između ruske delegacije i SAD-a kako bi se raspravljalo o prijedlogu također je u pripremi i “održat će se brzo”, rekao je američki dužnosnik – ali ne u Ženevi. Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je rekao da vjeruje da bi američki prijedlog “mogao biti osnova konačnog mirovnog rješenja”.
U subotu je Volodimir Zelenski potvrdio planirane razgovore, rekavši da je potpisao uredbu o sastavu ukrajinske delegacije.
– Naši predstavnici znaju kako braniti nacionalne interese Ukrajine i što je potrebno kako bi se spriječilo da Rusija izvrši treću invaziju, rekao je.
Zelenski je prethodno rekao da će raditi danonoćno kako bi pronašao put naprijed s planom, rekavši da neće izdati svoju zemlju.
Razgovori u Švicarskoj dolaze uoči predloženog sastanka čelnika EU u ponedjeljak, koji je u subotu najavio predsjednik Europskog vijeća António Costa.
Nakon što su vezali dva neuspjeha u Regionalnoj ligi (protiv Šapca i Primorca), vaterpolisti Jadrana uspjeli su da dođu do trijumfa, bili su bolji od Crvene zvezde u Beogradu 14:10 u 7. kolu.
Zvezda je bolje otvorila meč, povela golom Tankosića i to na dva minuta do kraja prvog perioda. Do kraja dionice još jedan gol u mreži Novljana – pogodio je Petković za 2:0, što je i bio rezultat nakon osam minuta.
Sve je došlo na svoje u drugom periodu, Jadran je taj dio igre otvorio sa tri gola i došao do preokreta – 3:2, pogađali su dva puta Janović i Holod. Nisu se predavali Beograđani, koji su opet imali prednost na kraju poluvremena – 5:3.
Gotovo isti scenario kao i na početku druge dionice viđen je na startu treće, Jadran postiže pet golova i dolazi do 8:5. Zvezda je uspjela jednom da zatrese mrežu i smanji na 8:6 pred odlučujući period.
Uspijevala je Zvezda da drži Jadran na gol zaostatka sve do 9:8, a onda je tim Vladimira Gojkovića serijom 4:0 riješio pitanje pobjednika – 13:8. Do kraja meča uspio je još da se upiše Radović, za konačnih 14:10.
Kod Jadrana najefikasniji Janović sa četiri gola, Gojković je postigao tri, a Merkulov dva gola.
Kod domaćina Veljko Tankosić najbolji sa četiri gola.
U Dubrovniku se održavaju Dani hrvatskog turizma. Manifestacija je službeno otvorena okruglim stolom na temu “Lideri u turizmu – vrijeme velikih promjena”.
Tradicionalni susret turističkih djelatnika te svih dionika u turističkom sustavu Republike Hrvatske održava u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske radiotelevizije.
Na panelu su razmijenjena iskustva i turističke politike koje se provode u našim konkurentskim zemljama, ali i općenito na svjetskoj razini, a Hrvatska se opet istaknula kao predvodnik održivog razvoja iznijevši prijedlog za novu inicijativu.
– Pokrenuli smo inicijativu o tome da se naše zemlje međusobno udruže te se zajednički marketinški predstavljaju na tržištima trećih zemalja, ali upravo kako bismo nudili još neistražene i turistički manje razvijene destinacije u svakoj od naših zemalja. Tako bismo priču o održivom razvoju turizma podignuli snažno na razinu cijelog Mediterana te se još čvršće zajednički pozicionirali na turističkoj karti svijeta, zaključio je ministar Glavina.
Svečana dodjela Godišnjih hrvatskih turističkih nagrada, održat će se 21. studenog uz izravan prijenos na Prvom programu HRT-a od 20 sati i 15 minuta.
Nove američke sankcije, koje su stupile na snagu u petak, mogle bi da ostave čak 48 miliona barela ruske sirove nafte zaglavljene na moru. Desetine tankera sada moraju da traže nove destinacije, dok se svjetsko tržište nafte ubrzano reorganizuje.
Ove mjere predstavljaju najagresivniji potez Vašingtona do sada protiv Moskve. Prošlog mjeseca, SAD su stavile na crnu listu najveće ruske izvoznike, Rosnjeft i Lukoil, čime administracija predsjednika Donalda Trampa pokušava da dodatno pojača pritisak na Kremlj zbog rata u Ukrajini.
Američko Ministarstvo finansija saopštilo je ove nedelje da sankcije već daju rezultate – potražnja za ključnim ruskim sortama pada, a popusti rastu, piše Blumberg.
Indija traži zamjenu za rusku naftu, cijene tankera rastu
Pošto su sankcije sada zvanično stupile na snagu, indijske rafinerije ubrzano rezervišu tankere za snabdijevanje iz Bliskog istoka. Potražnja je toliko naglo porasla da su vozarine na toj ruti dostigle najviši nivo u gotovo pet godina.
Istovremeno, trgovci pažljivo prate gdje će završiti tereti Lukoila i Rosnjefta koji su već na moru. Prema podacima Kplera, oko 48 miliona barela ruskih sorti, prije svega Urals i ESPO, trenutno je u tranzitu ili na početku utovara.
To uključuje oko 50 tankera koji idu ka Kini i Indiji, ali i brojne druge bez jasno navedenih destinacija. Oni su rasuti od Baltika do Južnokineskog mora, dok se posrednici distanciraju od trgovine koja je pod sankcijama.
Rusija pokušava da održi izvoz, ali dio tereta možda nikada neće stići do kupaca
Moskva nastoji da zadrži obim izvoza, pa su utovari nafte prioritet. Rusija i dalje šalje oko 3.4 miliona barela dnevno brodskim putem, pokazuju podaci koje je prikupio Blumberg.
Ipak, pitanje je koliko će tih tereta moći da se isporuči. Kina i Indija, najveći kupci ruske nafte od 2022. godine, i dalje imaju snažne veze sa Moskvom. Ali oba tržišta su oprezna zbog rizika od sekundarnih sankcija koje SAD sve otvorenije najavljuju.
Od toga koliko će Vašington biti spreman da primijeni mjere zavisi sudbina miliona barela koji već plutaju bez krajnjeg kupca.
Tržište traži zaobilazne rute i alternativne sorte
Prvi znaci poremećaja već su vidljivi. Neki tankeri suočeni sa sankcijama morali su da promijene pravac, a zatim su ponovo krenuli ka Aziji.
The Spirit 2, sa 730.000 barela Uralsa iz Rosnjefta, napravio je nagli zaokret nakon Sueckog kanala u novembru, da bi potom nastavio ka Indiji.
The Furia, još jedan Aframaks, u oktobru je okrenuo rutu u Baltičkom moru, ali je sada ponovo na putu ka Indiji.
Brodovi koji traže “neutralne” vode za pretovar
Cindy, natovaren sa 770.000 barela ESPO nafte, sada plovi prema vodama kod Singapura i Malezije, dobro poznatim po brod-na-brod transferima koji često skrivaju porijeklo tereta.
Fortis, sa 720.000 barela Uralsa, preusmjerio se prema južnokorejskom Yeosuu nakon neuobičajenog pretovara u blizini Indije, iako je ranije trebalo da stigne u kineski Ningbo.
Tržište se prilagođava, ali poremećaji će trajati mjesecima
Analitičari smatraju da bi najveće posljedice mogle da traju tri do četiri mjeseca, dok se trgovinski lanci prilagođavaju.
– Bolno je, ali samo nekoliko mjeseci – kaže Adam Lenig iz brokerske kuće SSY. – Tržišta će pronaći načine da zaobiđu prepreke i uvezu rusku naftu, ali tako da izbjegnu sankcioni rizik.
Do tada, globalno tržište nafte suočava se sa ključnim pitanjem: koliko će ruske nafte stvarno naći put do rafinerija – a koliko će ostati zarobljeno na moru u najnovijem talasu američkih sankcija.
