Jedana od najvećih regionalnih zvijeda Zdravko Čolić će za doček Novu godine pjevati u Tivtu.
Svake godine brojni gradovi u regionu pripremaju spektakularne javne dočeke Nove godine, na kojima nastupaju popularni pjevači iz cijelog regiona, a građane i posjetioce Tivta u 2025. godinu uvešće legendarni Čola.
“Tivat je u decembru nezaobilazna stanica, pravo mjesto da uplovite u Novu godinu i nove uspjehe. Za najbolji provod će se pobrinuti Saša Kovačević, Zdravko Čolić i Jelena Rozga. Neka Tivat bude Vaša zvijezda koja će obasjati put u Novu 2025. godinu”, poručuju iz TO Tivat.
Saša Kovačević će publiku zabavljati 30. decembra, dok će Jelena Rozga, svoj koncert održati 1. januara.
Organizatori dočeka Nove godine u Tivtu su Turistička organizacija i Opština Tivat.
Kroz praktičan rad, priče o istoriji ribarstva u Boki i o knjigama na tu temu, poslenice Kotorske biblioteke i Pomorskog muzeja, ribar Predrag Matković iz Dobrote i starosjedelac Mula Ilko Marović prenijeli djeci ljubav za ribanje
Učenici osnovnih škola kotorske opštine guštali su danas (27. septembar) u ribanju udicom “na karolu” na brodiću ljubazog domaćina Ivana Krivokapića iz Dobrote, u okviru programa koji je za njih povodom manifestacije “Dani evropske baštine” osmislio tim Pomorskog muzeja Crne Gore i Gradske biblioteke Kotor.
Djeca su imala priliku da osjete zadovoljstvo kada se udica zabaci, a riba zagrize, ujedno učeći da poštuju prirodu i kulturno naslijeđe svoga kraja. Ribali su na kanjoče, kako se tradicionalno hvataju rombuni i orade u Boki, dok je barba Ivan njima poklonio svoje vrijeme, znanje i ustupio im svoj brod. Svi su nešto ulovili, kažu organizuatori, a među najuspješnijim ribolovcima bio je Damjan Mihović, učenik IV razreda OŠ “Ivo Visin”, koji je ulovio šest riba. Sve uhvaćene ribe djeca su potom vratila u more.
Barba Ivan
Karola, đogulin, abrum…
Prethodno je u Biblioteci Pomorskog muzeja održana radionica “Zabacimo udicu” u kojoj su djeca obučena u tradicionalnim tehnikama vezivanja udice i pravljenja “karole”, a učitelj im je bio iskusni ribolovac iz Dobrote Predrag Matković.
-Išli smo jedanput sa mojim kumom i ja sam uhvatila tri ribe, oni niti jednu. Sada sam na radionici naučila da malo bolje vežem udicu i od sada ću stalno zvati tatu da idemo da ribamo na Muo. Jedva čekam da sutra idemo brodom na more, da isprobamo nove udice, kaže Milica Dončić, desetogodišnja učenica OŠ Njegoš na Benovu, koja je o ribanju već ponešto znala, učeći o tome od oca i kuma.
Obuka u ribanju
-Djeci sam objasnio najprije da ne krše zakon, da moraju da kupe dozvolu, da se taj riblji fond zaštiti i da na taj način podrže ljude iz organizacije “Stop krivolovu” (za djecu je cijena dozvole 5 eura u Bijeloj, a 10 eura u “Uni”). Skrenuo sam im pažnju da koriste krpu da se ne bi povrijedili pri vađenju ribe, ima vrsta koje imaju jače bodlje. Učili smo da vežemo udice, neke jednostavne vezove, djeca mnogo brže savlađuju tehnike nego stariji. Sada znaju šta je “đogulin”, kako kažemo mi u Dobroti I Crnoj Gori, ili “virgla” kako kažu u Srbiji, a Hrvati kažu “zogulin”, to je vrtilica koja ne dopušta da se najlon umrsi prilikom vađenja ribe, objasnio je Predrag i dodaje da su ga ribarskim vještinama naučili đed i otac, učio je i uz drugove, i prirodno je, kaže, da se time bave svi koji žive uz obalu. Ribarsko znanje prenio je i svojim dvojici sinova još u mlađem uzrastu, tako da oni sada već sami idu na ribanje pod osti, hvataju gambore i njeske u Dobroti.
-Svim učesnicima radionice sam napravio “karole” za ribanje sa broda, drago mi je da sam podijelio svoje umijeće sa njima. Čitavog ljeta hvatam ribu na osti, koje mi je dao đede Radovan, a uveče sa bratom idem da vidim ima li cipola i rakova. Najveća riba koju sam uhvatio uz tatinu pomoć bila je orada od dva ipo kila, a bio je i rombun od 1,5 kilograma, kaže Predragov 11-godišnji sin Milan (inače državni prvak u džudou), učenik OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”
Djeca -zaštitnici (ne)materijalnog blaga
Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica kaže da drugi put organizuju radionicu u vezi očuvanja kulturne baštine – septembra 2020. godine su Gradska biblioteka i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru prvi put sarađivali s tim u vezi. Bilo je to vrijeme pandemije, ali su uspjeli da animiraju djecu i da ih odvedu na malo istraživanje u drvenim barkama.
-Tada smo akcenat stavili na očuvanje tradicije drvenih barki, 20-ak djece se provozalo Zalivom. U međuvremenu smo isto imali par sličnih radionica, a sada već drugi put pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, u cilju obilježavanja Dana evropske baštine. Cilj nam je da animiramo djecu, da ih naučimo i obučimo da čuvaju ovo kulturno blago. Otuda ideja ove godine da se bavimo ribanjem, a povezala nas je ljubav prema djeci, želja da im se prenese ljubav prema Kotoru i pomorskoj tradiciji, kazala je Jelena Vukasović.
Abrum za knjige o ribarima i ribolovu
Ona i Jasmina Bajo, takođe bibliotekarska savjetnica, su zajedno nakon obuke u vezivanju udica, održale djeci predavanje o knjigama, pričama, bajkama i basnama na temiu ribara i ribarenja (Ezop, Lafonten, Dositej Obradović, Desanka Maksimović, Puškin, Hemingvej…).
Bibliotekarke abrumale knjigama
-Petar Hektorović, renesansni pjesnik, filozof, graditelj, još 1566. godine je objavio spjev ,,Ribanje i ribarsko prigovaranje”. To je prvo književno djelo pisano u našoj regiji koje za temu ima svjetovni život, likove iz stvarnog života, ribare Paskoja i Nikolu. Pjesnik slavi ljepotu prirode, solidarnost, suživot sa prirodom i životnu mudrost ribara na živopisnom putovanju od Hvara do Brača i Šolte i nazad, kazala je Jasmina Bajo.
Kulturne rute i mreže baštine
Danijela Nikčević, viša bibliotekarka u Pomorskom muzeju dodaje da su u radionici učestvovala djeca iz svih osnovnih škola opštine Kotor (sem one u Radanovićima).
– S obzirom da je uloga muzeja višestruka u očuvanju materijalne i nematerijalne baštine, trudimo se da je zaštitimo, a popularizacija iste i prenošenje znanja mladima je jedan od načina da je sačuvamo. Tema Dana evropske baštine, manifestacija koja se obilježava u 50 zemalja Evrope, jeste “Baština koja povezuje kulturne rute i mreže”, te smo uključili najmlađe, ali i starije pripadnike lokalne zajednice. Ilko Marović nam je približio istoriju i tradiciju ribanja u Kotorskom zalivu, naveo zanimljive toponime i priče, kazala nam je Nikčević.
Međunarodna jedriličarska trka, koja će u septembru naredne godine dijelom biti održana u Crnoj Gori, unaprijediće ugled naše zemlje kao destinacije za jedrenje ali i turizam, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović sa svečanosti povodom predstavljanja velikog Međunarodnog sportskog događaja „The Ocean Race Europe 2025”.
“Ponosni smo što će finale trke biti upravo u Boki Kotorskoj i oduševljeni smo što će Boka biti poslednja stanica na ovom putovanju gdje ćemo podjednako dočekati nautičare i navijače, u ime jedinstva i ljubavi prema moru. Ovaj događaj će dodatno promovisati Crnu Goru kao tursitičku destinaciju, a procjene su da će tokom četiri dana događaja Boku posjetiti oko 96 hiljada ljudi. Ekonomski efekti nakon održanog događaja za Crnu Goru biće značajni jer se predviđa pozitivan uticaj na BDP u iznosu od nekoliko miliona eura”, rekao je Radulović.
U Organizaciji “Ocean Race” kažu da su zadovoljni što će Crna Gora biti dio trke, napominjući da je ovo prvi put da “Ocean Race” dolazi u Jadransko more.
The Ocean Race Europe 2025
“Trka će početi u Kilu u Njemačkoj, posjetiti Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Španiju i Italiju prije nego što završi u Bokokotorskom zalivu. Trka je jedinstvena kombinacija profesionalnog sporta elitnog nivoa, snažnog fokusa na zdravlje i održivost okeana i inicijativa za povezivanje evropskih gradova”, kazao je Phil Lawrence, direktor trke “The Ocean Race”.
Lucy Hunt, direktorica za održivi razvoj u organizaciji “Ocean race” kaže da se raduju što će program obrazovanja o okeanu dovesti u Crnu Goru i omogućiti djeci i omladini da postanu šampioni okeana i ambasadori mora.
“Radujemo se što ćemo studente i mlade ljude upoznati sa našim jedriličarima koji su veliki zagovornici zdravlja okeana, kao i što ćemo naš svjetski poznati “The Ocean Race Summit” dovesti ovde kako bismo podijelili inicijative za zdravlje okeana i najbolje prakse koje takođe mogu pomoći Jadranskom moru”, kazala je Hunt.
The Ocean Race Europe 2025
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komenović kazao da je od ogromnog značaja činjenica da sportska organizacija ovog kalibra dolazi u Crnu Goru i Boku Kotorsku.
“Boka Kotorska i Tivat biće dobri domaćini. Učinićemo sve što je u našoj moći da jedriličari iz cijelog svijeta osjete svo bogatstvo ovog podneblja, da se bolje upoznaju sa prirodnim ljepotama zaliva, slojevitom i raskošnom tradicijom i kulturom Boke. Kao lokalna zajednica spremno ćemo prihvatiti sve dobre prakse zaštite životne sredine koje nam, između ostalog, donosi događaj kao što je Ocean Race“, rekao je Komnenović.
Foto The Ocean Race Europe
Međunarodna jedriličarska trka „The Ocean race Europe 2025“ će se održati u septembru naredne godine sa startom na Baltiku i završetkom trke na Mediteranu. “Ocean Race” je među vodećim svjetskim događajima u jedrenju, a ovasvjetski priznata trka promoviše zaštitu okeana i okuplja veliki broj učesnika. Finale ovog događaja će istaći pomorsko nasljeđe Crne Gore i njen evropski identitet.
Manifestacija Dani Novog Sada u Tivtu otpočela je danas zvaničnim susretom predstavnika dva grada i donacijom odabranih novosadskih književnih izdanja Gradskoj biblioteci Tivat.
Predsjednik opštine Željko Komnenović poželio je dobrodošlicu gostima iz Novog Sada. “Tivatska i novosadska priča na naše obostrano zadovoljstvo se nastavlja. Tivćani će imati šta da čuju i vide ovog vikenda, a već razgovaramo intenzivno o našoj uzvratnoj posjeti u martu sljedeće godine“ – istakao je Komnenović.
Pomoćnica gradonačelnika Novog Sada, Maja Čeremidžić Šainović, kazala je da su Tivćani Novom Sadu prenijeli duh Mediterana – “A mi sada vama donosimo malo šarma Vojvodine. Novi Sad je Omladinska prestonice Evrope, Evropska prestonica kulture i sa kulturnim programom ćemo se predstaviti. Pozivam vas da prisustvujete kulturnim događajima i svakako da posetite Novi Sad, koji je divan tokom sva četiri godišnja doba“ – kazala je Čeremidžić Šainović.
Dani Novog Sada u Tivtu
Medijima se nakon sastanka u Kabinetu obratio i predsjednik Privredne komore Vojvodine, Vladimir Gak. On je istakao zadovoljstvo što Privredna komora prvi put učestvuje na Danima Novog Sada u Tivtu. “Naša želja je da naše učešće i formalizujemo, da postane ne samo tradicionalni dio naših susreta, već dio koji će dati konkretne rezultate, jer privreda najbolje i najbrže može da poveže ljude. Mogu reći da je Novi Sad svakako najbolji reprezent onoga što to jedna kultura i jedna privreda može da ponudi u smislu multikulturalnosti“ – istakao je Gak.
Gosti i domaćini razmjenili su prigodne poklone. Zvaničnom susretu u Kabinetu predsjednika opštine prisustvovali su i Branislav Mamić iz Privredne komore Vojvodine, savjetnik Gradonačelnika Novog Sada Stanko Ljubičić, Dragan Aleksić iz Gradske uprave za kulturu, Marija Bajić iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Grada Novog Sada, predsjednik SO Tivat Miljan Marković i potpredsjednici opštine Jovan Brinić i Andrija Petković.
Nakon zvaničnog susreta u zgradi Opštine, gosti iz Novog Sada posjetili su Gradsku biblioteku Tivat i ovoj mladoj instituciji kulture uručili značajan broj novosadskih izdanja.
Dani Novog Sada u Tivtu
„Ozbiljne izdavačke kuće, Arhiv Vojvodine, Kulturni centar Novi Sad, izdavačka kuća „Promjetej“ i Turistička organizacija Novog Sada, obezbjedile su određeni broj naslova po njihovom izboru koji sa zadovoljstvom poklanjamo Gradskoj biblioteci.“ – rekao je Branislav Mamić iz Privredne komore Vojvodine i dodao da Tivat može računati na Novi Sad i na sve one u tom gradu koji vole kulturu.
Zahvaljujći na poklonu, direktorica Gradske biblioteke, Vesna Brabić istakla je: „Srećna sam što je ova kulturna saradnja započela na način što će naši čitaoci imati priliku da se informišu o tome šta Novi Sad kao kulturna prijestonica regiona nudi. Ona je izrazila nadu u nastavak saradnje kada je u pitanju kulturna razmjena Novog Sada i Tivta.
Dani Novog Sada u Tivtu
Centralni događaj manifestacije, koncert violiniste Stefana Milenkovića i orkestra „Camerata“ koji će izvesti muzički projekat „Carmina Burana“, kompozitora Karla Orfa u aranžmanu Ane Krstajić, biće upriličen večeras od 20h u velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Ulaz je slobodan. Događaje Dani Tivta u Novom Sadu i uzvratnu manifestaciju Dani Novog Sada u Tivtu inicirao je potpredsjednik opštine dr Andrija Petković koji se u oktobru prošle godine sastao sa predstavnicim novosadske kulturne scene, između ostalih i sa violinistom Stefanom Milenkovićem, sa kojim je tada dogovarao nastup u Tivtu.
Za subotu 28. septembar planiran je susret predstavnika privrede u Biznis info centru. Samo neke od tema su mogućnost sezonskog zapošljavanja mladih Novog Sada u Tivtu i predstavljanje mogućnosti Tivta u oblasti kongresnog / MICE turizma. O MICE ponudi i mogućnostijma zapošljavanja govoriće predstavnici hotela Regent Porto Montenegro, The Chedi, Siros, kompanije Una Montenegro. Istog dana biće upriličeno otvaranje izložbe fotografija “Moja dva mora”, autora Branislava Mamića u galerijskom prostoru Ljetnjikovca Buća. Ulaz je slobodan, a zainteresovana publika u Mamićevim radovima moći će da uživa do 6. oktobra.
Air Montenegro – Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić
Air Montenegro, kao nacionalna avio-kompanija, predstavlja jedan od stubova crnogorskog turizma, omogućavajući direktnu povezanost Crne Gore sa tržištima Evrope i svijeta, saopštili su njegovi predstavnici.
“Kroz našu predanost i stratešku povezanost sa značajnim destinacijama, u periodu za nama uspješno smo prevezli više od 1,35 miliona putnika, doprinoseći, ne samo povećanju turističkog prometa, već i jačanju ugleda Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije”, navodi se u saopštenju kompanije povodom Svjetskog dana turizma.
O značaju Air Montenegra za razvoj turističke privrede Crne Gore, kako su kazali, govori i broj prevezenih putnika na godišnjem nivou, koji je u konstantnom porastu.
“Nacionalni avio-prevoznik kontinuirano širi i mrežu destinacija, čime iz godine u godinu Crnu Goru povezujemo sa sve više tržišta i dovodimo rastući broj turista u našu zemlju. Prema zvaničnim podacima, avio-kompanija smo koja je ka našim aerodromima prevezla najveći broj putnika i realizovala najveći broj letova od početka tekuće godine. Od početka godine zabilježili smo rast od 2,23 odsto u broju prevezenih putnika u odnosu na isti period prošle godine, a u istom periodu smo ostvarili i porast od 6,98 odsto u broju realizovanih letova ka našim destinacijama”, precizira se u saopštenju.
Air Montenegro je ove godine saobraćao ka tržištima kao što su Azerbejdžan, Češka, Danska, Francuska, Italija, Jermenija, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švajcarska i Turska, čime je dodatno obogatio ponudu avio-saobraćaja i omogućio turistima iz ovih zemalja da lakše i brže stignu do Crne Gore.
“Sa ponosom ističemo da konstantan rast broja prevezenih putnika potvrđuje povjerenje koje nam putnici ukazuju i govori o kvalitetu usluga koje pružamo. Svakodnevno radimo na unapređenju naše ponude i povećanju broja destinacija, čime doprinosimo daljem razvoju turizma i ekonomije Crne Gore”, poručili su iz Air Montenegra.
Osim važne uloge u povezivanju Crne Gore sa svijetom, promociji zemlje kao atraktivne turističke destinacije i multiimplikatorskom efektom na privredni razvoj države, Air Montenegro, kako su naveli, kroz saradnju sa lokalnim turističkim agencijama, hotelima i organizacijama, ima važnu ulogu u podršci i razvoju lokalnih inicijativa koje obogaćuju turističku ponudu zemlje.
“Ostajemo posvećeni daljoj modernizaciji i širenju naših usluga, s ciljem da Crnu Goru pozicioniramo kao vodeću destinaciju na međunarodnoj turističkoj mapi tokom cijele godine”, zaključuje se u saopštenju.
Za Crnu Goru i Crnogorski olimpijski komitet (COK) organizacija 44. Seminara Evropskog olimpijskog komiteta (EOK) je važan događaj i prilika da se još jednom potvrdi kao dostojni domaćin velikih međunarodnih okupljanja, kazao je predsjednik krovne asocijacije crnogorskog sporta Dušan Simonović.
Veliki olimpijski skup, koji je u bečičkom hotelu Splendid okupio predstavnike svih nacionalnih komiteta Starog kontinenta, zvanično je počeo danas, a tokom dva radna dana na plenarnim sjednicama i radionicama govoriće se i diskutovati o brojnim aktuelnim olimpijskim temama.
Crna Gora je prvi put domaćin tako važnog međunarodnog sportskog i olimpijskog događaja.
Simonović je kahzao da je velika čast i zadovoljstvo ugostiti prijatelje iz svih krajeva Evrope.
“Prisustvo predstavnika gotovo svih evropskih nacionalnih olimpijskih komiteta i mnogih uglednih sportskih zvaničnika, potvrđuje značaj ovog seminara kao ključne platforme za dijalog i saradnju u evropskom sportu. Kroz otvorenu razmjenu iskustava i ideja, zajedno ćemo raditi na unaprjeđenju sportskog sistema i promovisati olimpijske vrijednosti širom Evrope”, rekao je Simonović.
Prema njegovim riječima, olimpijski pokret nije samo sport, on otvara i teme koje nijesu u fokusu šire javnosti, koja uglavnom prihvata samo sportske rezultate.
“Olimpijskom pokretu sport nije cilj nego sredstvo, kojim predstavlja univerzalne vrijednosti, koje su predviđene Olimpijskom poveljom, Evropskom sportskom agendom, pa i u poveljama Ujedinjenih nacija. U COK-u itekako obraćamo pažnju na te vrijednosti, obraćaćemo i ubuduće još više”, kazao je Simonović.
Predsjednik EOK-a, Spiros Kapralos, zahvalio je Crnogorskom olimpijskom komitetu na izuzetnom gostoprimstvu i odlično organizovanom seminaru.
“Srećni smo što smo u Crnoj Gori, u lijepoj Budvi, a zahvalni Crnogorskom olimpijskom komitetu na organizacionim sposobnostima da sve pripremi na najbolji mogući način. Želim da posebno i lično čestitam predsjedniku Dušanu Simonoviću na liderskoj ulozi u pripremi ovako velikog seminara, na kome učestvuje skoro 200 ljudi. Nije to lako, ali pokazuje da COK ima izuzetne organizacione mogućnosti, što je pokazao i 2019. godine, kada je na izuzetan način organizovao lijepo sportsko takmičenje – Igre malih zemalja Evrope”, rekao je Kapralos.
Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić naglasio je da je jedinstvena prilika da se u Crnoj Gori svi zajedno posvete unapređenju sporta, razmjeni ideja i stvaranju novih inicijativa koje će unaprijediti olimpijski pokret u Evropi.
“Svaka nova ideja, svaka inovacija, svaka promjena koju uvedemo kroz ovaj seminar ima potencijal da oblikuje budućnost sporta. Ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu iskustava, već i za stvaranje novih rješenja koja će našu djecu, sportiste i društvo voditi ka boljoj budućnosti”, kazao je Šćekić.
Agenda seminara obuhvatila je širok spektar relevantnih pitanja.
Prva sesija bila je posvećena Olimpijskim igrama Pariz 2024, a utiske su video porukama prenijeli Tošio Curunaga iz Odjeljenja za odnose sa sportistima i nacionalnim olimpijskim komitetima u MOK-a, kao i Toni Estange, predsjednik Organizacionog komiteta Pariz 2024.
Izvještaj o rezultatima evropskih sportista i sportistkinja na Igrama u Parizu prezentovao je Peter Brul, sportski direktor EOK-a, koji je sa ponosom naglasio da su 43 odsto medalja osvojili takmičari i takmičarke zemalja Starog kontinenta.
Delegati su upoznati i sa aktivnostima Olimpijske fondacije za izbjeglice, a predstavljen je izvještaj MOK-a o olimpijskim vrijednostima.
Značajan dio seminara bio je posvećen istraživanju uloge vještačke inteligencije (AI) u sportu, o čemu je govorio Ilario Korna, glavni direktor za informacione tehnologije MOK-a, kao i predstavnici kompanija Deloitte, Alibaba i Swiss Timing.
Diskusije su istakle transformativni potencijal vještačke inteligencije u unapređenju sportskih operacija i performansi sportista.
Dan je zaključen praktičnom prezentacijom o upravljanju održivošću, koju je održao dr Holger Projs iz Komisije za nasljeđe i održivost MOK-a i izlaganjem Žaka Žeferija, biatlonca i ambasadora za održivost.
U drugom dijelu prvog radnog dana, seminar je bio usmjeren na održivost i rodnu ravnopravnost u sportu, uz prezentacije Žoržine Grenon iz Organizacionog komiteta Pariz 2024 i Berit Kjol i Anamari Felps iz komsija EOK-a.
Na tim sesijama naglašeni su ključna ulogu održivosti u olimpijskom pokretu i kontinuirani napori ka postizanju rodne ravnopravnosti u sportu.
Diskusije prvog dana postavile su snažnu osnovu za ciljeve seminara, pružajući vrijedne uvide i podstičući konstruktivan dijalog među učesnicima.
“Ispravna upotreba vještačke inteligencije može da donese velike rezultate. Što se tiče rodne ravnopravnosti, na Olimpijskim igrama u Parizu imali smo identičan broj sportista i sportistkinja, ali to je samo početak. Takvu ravnopravnost nemamo u organima upravljanja, među trenerima i sudijama, tako da je potrebno da nastavimo sa našim naporima u tom pravcu. Kada je riječ o održivosti, vodimo računa o našem okruženju, a u sportu možemo da uradimo još više i da budemo lideri u toj oblasti”, rekao je Kapralos.
Drugog dana 44. Seminara EOK-a biće predstavljene i aktivnosti u organizaciji 17. Zimskih evropskih olimpijskih igara mladih (EYOF), koje če od 9. do 16. februara 2025. biti održane u Bakurijaniju (Gruzija) i 18. Ljetnjeg EYOF-a, čiji je domaćin Skoplje od 20. do 26. jula 2025. godine.
Glavni urbanistički inspektor za južnu regiju Rade Dabetiću(37) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je primio mito, rekao je vršilac dužnosti pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović.
On je, na konferenciji za novinare, rekao da je policija uhapsila tri osobe koje su uticale na Dabetića da ne preduzima službene radnje povodom građenja objekata.
Šćepanović je rekao da je kod Rada Dabetića pronađeno 50 hiljada EUR.
On je dodao da su za davanje mita osumnjičeni D.D. (39), B.G. (50) i B.D. (42).
Šćepanović je rekao da su osim te četiri osobe, identifikovali i uhapsili još pet osoba, a da šesta nije uhapšena jer se ne nalazi na teritoriji Crne Gore.
„Oni su dali novac kako bi zaštitili objekte koje su sagrdili iili započeli da grade. Radi se o Z.R. (55) iz Srbije sa stalnim boravkom u Ulcinju, Baranima K.N. (37), A.E. (42), J.B. (41), Ulcinjanima L.M. (47) i D.G. (50)“, rekao je Šćepanović.
On je pojasnio da su tri osobe za račun glavnog koordinatora imale ulogu i zadatak da vrbuju osobe koja grade objekte kako bi zaštitili svoj interes.
„U ovim aktivnostima zaplijenjeno je preko 70 hiljada EUR u gotovom novcu, kao i manja količina droge“, rekao je Šćepanović.
On je kazao da je u četvrtak uhapšeno deset osoba, procesuirano 12 osoba za 18 krivičnih djela.
„U četvrtak je uhapšena međunarodno tražena osoba, koja je član jedne kriminalne grupe kao i jedna osoba po nacionalnoj potjernici, koju je raspisalo Odjeljenje bezbjednosti Podgorica“, dodao je Šćepanović.
On je kazao da jutros službenici policije sprovode opsežne radnje u cilju stvaranja bezbjednosnog ambijenta kako bi se građani osjećali sigurno.
„Prošla su vremena infiltracije kriminalnih grupa u sisteme bezbjednosti, i ako postoje uradićemo sve da čistimo svoju kuću, a prešli smo da čistimo i kuće drugih državnih organa“, kazao je Šćepanović.
On je dodao da su se aktivnosti proširile i na sjevernu regiju.
„U Beranama je uhapšen načelnik gazdovanja šumama V.Ž. (61), kao i još jedna osoba za koju se sumnja da je davao mito. Uhapšeni načelnik uzeo je novac kako bi uticao i obezbijedio povlašćen status osobi koje je sprovodilo nezakonitosti“, kazao je Šćepanovć.
Šćepanović je kazao da je budvanska policija na osnovu obavještajnog rada spriječila izvršenje teškog krivičnog djela.
On je kazao da je Milan Kršić (46), za kojim je bila raspisana potjernica, uhapšen u Budvi i u zakonskom roku je sproveden u Viši sud. Šćepanović je dodao da je Kršiću određen pritvor.
„Uhapšen je i i M.A. koji je potraživan zbog krivičnog djela protiv života i tijela”, rekao je Šćepanović.
On je kazao da će policija spriječiti sve zloupotrebe i biti na braniku pravde i zakona.
Šćepanović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da konferencija za novinare, nema veze sa izborima koji su u nedjelju, kao i da termine hapšenja određuje tužilaštvo.
On nije htio da odgovori na pitanje za koju partiju je radio Z. L., koji je sakupljao lične karte i time izvršio krivično djelo povreda prava glasanja, a koji je uhapšen u četvrtak.
„Ne želim da crtam bilo koju partiju jer potpuno neselektivno postupamo“, kazao je Šćepanović.
Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da je danas 27.09.2024.godine u Dnevnom listu ,,Dan” objavljen Javni poziv za učešće u postupku davanja u zakup montažnih kućica putem zatvorenih ponuda.
Predmet Javnog poziva je davanje u zakup deset montažnih kućica za potrebe organizovanja Novogodišnjeg programa u Tivtu. Prijave na Javni poziv predaju se u zatvorenim kovertama sa naznakom ,,Ne otvarati- Ponuda za zakup montažnih kućica”, direktno na arhivi TOT-a, u Tivtu, ulica Palih boraca 19, svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 h, najkasnije do 04.10.2024.godine do 13:00 h.
Postupak davanja u zakup putem zatvorenih ponuda sprovešće se u prostorijama Multimedijalne sale Opštine Tivat, dana 07.10.2024.godine sa početkom u 10:00 h.
Informacije o svim pitanjima za učešće mogu se dobiti svakog radnog dana od 07:00- 15:00 h u kancelarijama Turističke organizacije Tivat ili na broj tel 032 671 324.
Javni poziv je objavljen na oglasnoj tabli i na interenet stranici Turističke organizacije Tivat (https://tivat.travel/info/pozivi-programi-i-obavjestenja/), a više informacija možete pronaći na linku https://tivat.travel/wp-content/uploads/2024/09/javni-poziv-kucice-2025-scan.pdf
Disney Treasure (144.256 GT), najnoviji brod u Disneyevoj floti, isplovio je iz Meyerovog brodogradilišta u Njemačkoj i zaputio se prema Nizozemskoj, što označava završnu fazu dvogodišnjeg projekta.
Prijevoz broda, dugog 341 metar i širokog 39 metara, rijekom Ems trajao je 16 sati uz pomoć tegljača i bio je izazovan zadatak. Zbog svoje veličine, brod je vožen krmom naprijed kako bi se lakše manevriralo kroz zavoje i uske dijelove rijeke. Kad bude potpuno opterećen, imat će gaz od 8,3 metra i visinu od 67 metara.
Disney Treasure stigao je u nizozemsku luku Eemshaven, gdje će biti dovršeni posljednji radovi prije nego što brod bude predan Disney Cruise Lineu. Planirano je nekoliko dana morskih ispitivanja kako bi se provjerila brzina, manevriranje i svi sustavi. Riječ je o drugom kruzeru u Disneyjevoj floti brodova na LNG pogon.
Posebnost broda je luksuzni apartman, Tomorrow Tower Suite, koji nudi 185 četvornih metara prostora za osam osoba. Od 1.256 kabina, većina ima pogled na ocean, a 70 posto njih dolazi s privatnim balkonom. Dizajn broda nadahnut je Disneyjevim, Pixarovim, Star Wars i Marvel temama.
Brod također nudi posebne prostore za obitelji, djecu i odrasle. Među atrakcijama je AquaMouse, vožnja kroz 230 metara cijevi, pružajući putnicima jedinstven pogled na ocean i brod, piše The Maritime Executive.
Na sjeveru Mađarske počinje procjena štete nakon poplava, ali na jugu je protok Dunava i dalje četiri puta snažniji od uobičajenog. Vrhunac vodenog vala još nije izašao iz Mađarske. U Budimpešti su vodostaji pali i grad se ubrzano vraća u normalu.
Dvadeset tona mulja i drveća uklonjeno je s ove ceste odmah nakon što se voda povukla. Budimpešta vraća svoje pravo lice, ponovno voze sve linije tramvaja i podzemne željeznice.
“Budimpešta se dobro obranila. Voda je u jednom trenutku ugrozila parlament, ali sve je dobro završilo”, “Budimpešta je pošteđena, bilo je strašno uzvodno na Dunavu”, “Mađarska je dobro prošla zato što je voda skupljena u Karpatskom bazenu odavno regulirana prema pravilima struke“, neke su od reakcija građana Budimpešte.
Ciljano potopljeno nekoliko vikend-naselja
Manje su sreće imali evakuirani stanovnici prigradskog naselja Dunafurd pokraj Baje. Našli su se izvan branjenog područja. Do kuća još ne mogu po suhom.
I nekoliko vikend-naselja u bajskoj regiji ciljano je potopljeno kako bi se smanjio pritisak Dunava na Baju i njezin gradski otok Petefi.
– Bilo je na početku toga, eto, prepirke s gradom, nisu se stanari tamošnji složili, ali su uvdjeli da iznad 900 centimetara ta brana nije dovoljna, rekla je Angela Šokac Marković iz Hrvatske državne samouprave u Baji.
Obaloutvrda u Mohaču
Ali zato je obaloutvrda u Mohaču, koja je dodatno ojačana nakon poplava 2013., više nego dovoljna da obrani grad i od najviših vodostaja Dunava koji se još danas ondje bilježe na samom izlazu iz Mađarske.
– Bio je tu i stari bent, samo je dosta niži bio. Onda su se ljudi uvijek bojali velike vode i napravili su veliki bent, kaže Đuro Jakšić iz Hrvatske državne samouprave u Mohaču.
Dunav kod Mohača i Baje pratit će se i danju i noću do nedjelje, kada bi se trebao vratiti u korito.
