Poljska razvojna banka objavila je da će zemlja pokrenuti program vrijedan gotovo 5 milijardi eura (5,46 milijardi dolara) za financiranje izgradnje vjetroelektrana na moru u Baltičkom moru.
Ugovori o financiranju vjetroelektrana na moru mogu se sklopiti do 31. kolovoza 2026. godine, a maksimalni rok otplate kredita je do 2053. godine.
“Vjetroenergija na moru bit će važan element energetskog miksa naše zemlje. Imamo milijarde eura za njezin razvoj. Iskoristit ćemo ovu priliku za skok u razvoju poljskog gospodarstva zajedno s poslovnim sektorom i osigurati energetsku sigurnost za milijune naših građana,” izjavio je Jacek Bartmiński, zamjenik ministra državne imovine Poljske.
Prema istraživanju BGK, izgradnja vjetroelektrana pozitivno će utjecati na razvoj tržišta rada, stvarajući do 100.000 novih radnih mjesta.
Kada je riječ o najistaknutijim ciljevima u sektoru vjetroenergije na moru, poljski državni energetski div PGE, zajedno s Orstedom, te rafinerija Orlen u suradnji s Northland Powerom, planiraju do 2030. godine izgraditi 5,9 GW kapaciteta vjetroelektrana na moru u Poljskoj, piše Splash247.
Ministar obrane Ivan Anušić otkrio je za RTL kako će obvezni vojni rok početi od 1. januara slijedeće godine.
-On će trajati dva mjeseca, počet će 1. januara 2025., i jednostavno sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo – rekao je Anušić za RTL.
-Opremljujemo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada.
S ministrom financija Markom Primorcem razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju – to je stav Vlade i politike, jer okolnosti u kojima se nalazimo sigurnosno nam ne dopuštaju da na tome idemo štedjeti, rekao je Anušić.
Ukrajinske specijalne snage zarobile su skupinu od više od 100 ruskih vojnika u srijedu, tijekom prekograničnog upada u zapadnu rusku regiju Kursk, rekao je u četvrtak čelnik Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) Vasil Maliuk.
– Izveli smo sofisticiranu operaciju, a kao rezultat zarobljena su 102 Rusa. Već razmišljamo kako najbolje iskoristiti ovu situaciju – da vratimo naše branitelje kući, napisao je na Telegramu Maliuk referirajući se na moguću razmjenu zatvorenika.
102 pripadnika 488. ruske gardijske motorizirane streljačke pukovnije i njezine jedinice “Akhmat” najveća su skupina vojnika zarobljena u isto vrijeme otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju, rekao je izvor iz SBU-a.
_ Zauzeli su i očistili veliku, betonsku i dobro učvršćenu utvrdu sa svih strana – s podzemnim komunikacijama i smještajem za osoblje, kantinom, puškarnicom, čak i kupalištem, rekao je izvor.
Ukrajina je pokrenula svoj iznenadni proboj u regiju Kursk 6. kolovoza i prema vlastitim riječima, dosad je pod svoju kontrolu stavila 1150 četvornih kilometara.
Na fotografijama su se mogli vidjeti deseci ruskih vojnika kako sjede ili leže na tlu betonskog bunkera s kacigama i oružjem nagomilanim uz zidove.
Ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinets rekao je ovaj tjedan da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom o zamjeni zatvorenika.
Ukrajina i Rusija redovito mijenjaju ratne zatvorenike. Posljednja razmjena bila je prošli mjesec. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je Kijev osigurao povratak 3405 ljudi iz ruskog zatočeništva od početka ruske invazije u veljači 2022. godine.
Online kupovina karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane počinje danas, obavijestili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kako su kazali, platforma nudi brzu, jednostavanu i pouzdanu mogućnost korisnicima da u nekoliko koraka kupe karte, čime se smanjuje potreba za čekanjem u redu i pojednostavljuje sam proces putovanja.
“Ova inicijativa u saradnji sa M&I Systems Group predstavlja jedan od značajnijih pomaka u modernizaciji i digitalizaciji naših usluga, omogućavajući brzu, jednostavnu i sigurnu kupovinu karata putem interneta. Naš cilj je da ovim korakom unaprijedimo kvalitet usluga koje pružamo i omogućimo našim korisnicima što prijatnije iskustvo prilikom korišćenja trajektne linije”, saopštili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Poboljšanje avio-dostupnosti od suštinskog je značaja za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori, poručeno je na sastanku ministarke turizma Simonide Kordić sa direktorom Aerodroma Crne Gore (ACG) Rokom Tolićem.
Iz Ministarstva turizma su kazali da su Kordić i Tolić razgovarali o ključnim inicijativama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore i razvoju aerodromske infrastrukture.
“Na sastanku je naglašen značaj uvođenja novih avio-linija kao strateškog prioriteta za jačanje turističke ponude Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Kordić i Tolić su se saglasili o pokretanju aktivnih pregovora sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori i time povećala povezanost sa ključnim evropskim destinacijama.
Iz Ministarstva su rekli da je na sastanku poseban akcenat stavljen na unapređenje aerodromske infrastrukture, koja je ključna za održavanje kvaliteta usluga i kapaciteta koji odgovaraju rastućem broju turista.
“Razmatrane su opcije za modernizaciju postojećih objekata, kao i mogućnosti za produžavanje radnog vremena aerodroma, posebno tokom ljetnje sezone kada je potražnja za avio-saobraćajem najveća”, dodaje se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da je sa direktorom preduzeća Putevi Podgorica Radošem Zečevićem i sekretarom Sekretarijata za finansije i budžet Opštine Zeta Bojanom Popovićem postignut dogovor da se uskoro obezbijedi autobuska veza između Aerodroma i centra Podgorice.
“Ovaj projekat ima podršku ministarstva, kao i Aerodroma, Puteva i Opštine Zeta, a omogućiće bolju uslugu turistima kojima je aerodrom ulazna tačka i prvi susret s Crnom Gorom”, navodi se u saopštenju.
Kordić je istakla da je poboljšanje avio-dostupnosti od suštinskog značaja za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori.
Tolić je naglasio spremnost ACG da u saradnji sa Vladom i resornim ministarstvima aktivno radi na realizaciji ovih strateških ciljeva.
“Očekuje se da će ove inicijative doprinijeti daljem rastu turističkog sektora u Crnoj Gori, učiniti destinaciju još privlačnijom za strane posjetioce i dodatno ojačati konkurentnost zemlje na globalnom turističkom tržištu”, rekli su iz Ministarstva.
Kako su dodali, ohrabruje informacija da su od 1. januara do kraja jula, ACG opslužili preko milion i po putnika, što je 17 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 11 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.
Tokom nedjelje u kojoj je obilježen Dan mladih, u Bijeloj – Herceg Novi Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) je u saradnji sa KK Bijela 2015 iz Bijele organizovalo tradicionalni košarkaški turnir za mlađe pionire „Bijela 2024”.
Na turniru su pored KK Bijela 2015 iz Bijele i KK Risan iz Risna, učestvovale i ekipe sastavljene od djece košarkaša koja su bila na odmoru u Bijeloj. Nastupali su igrači rođeni 2014. godine i mlađi.
Košarkaški turnir Bijela 2024.
Turnir je održan na terenu OŠ „Orjenski bataljon” u Bijeloj. Nakon prvih utakmica i ostvarenih pobjeda, u finalnoj utakmici turnira u borbi za pehar snage su odmjerile ekipe KK Bijela 2015 i KK Risan. Susret je nakon velike borbe neizvjesnosti, završen trijumfom KK Bijela 2015 sa 34 : 30.
Košarkaški turnir Bijela 2024.
CDPR je pobjednika turnira KK Bijela 2015 nagradilo velikim peharom koji im ostaje u trajnom vlasništvu. Pehar je u njihovo ime podigla osmogodisnja Katarina Ilić, učenica drugog razreda osnovne škole iz Bijele.
Inače za najboljeg igrača turnira proglašen je Matija Mijušković iz KK Bijela 2015.
Završena su Kup takmičenja za mlađe kategorije: Tri trofeja Primorcu, dva Jadranu, jedan Budućnosti, saopšteno je iz vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore.
Dok su naše selekcije učestvovale na velikim takmičenjima – juniori na Svjetskom prvenstvu, a seniori na Olimpijskim igrama – klubovi su se borili za trofeje u Kupu Crne Gore u mlađim kategorijama.
Od šest kategorija – od juniora do mlađih nada – ukupno je najviše titula stiglo u Kotor.
Primorac je bio najbolji u konkurenciji mlađih nada (igrači rođeni 2013. i mlađi), nada (2012. i mlađi) i kadeta (2010. i mlađi).
Dva pehara je osvojio Jadran – juniorski (2006. i mlađi) i tim mlađih kadeta (2011. i mlađi), a jedan Budućnost, i to u konkurenciji mlađih juniora (2008. i mlađi).
Ukupni plasmani u svim kategorijama.
Juniori – 2006. i mlađi
1. Jadran
2. Primorac
3. Budućnost
Mlađi juniori – 2008. i mlađi
1. Budućnost
2. Jadran
3. Budva
Kadeti – 2010. i mlađi
1. Primorac
2. Jadran
3. Budva
Mlađi kadeti – 2011. i mlađi
1. Jadran
2. Budućnost
3. Aquatic Verde
Nade – 2012. i mlađi
1. Primorac
2. Aquatic Verde
3. Mladost Bijela
Mlađe nade – 2013. i mlađi
1. Primorac
2. Mladost Bijela
3. Jadran
Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (BDM), još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.
U prisustvu mještana, hodočasnika i turista najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela, gdje su služene svete mise još od ranih jutarnjih sati, a slavilo se i na Gospi od Milosti u Tivatskom zalivu te i u mjestu Ratac (Bar) – misa na ostacima benediktinske opatije Gospe ratačke.
Don Željko Pasković svećenik Kotorske biskupije poručio je u svojoj propovjedi tokom misnog slavlja na Gospi od Škrpjela da je danas svijet gladan ljubavi…
Posebnu draž autorskom projektu Dragane Jovanović, ali i ovom izdanju Festivala, daje činjenica što je izveden premijerno uoči blagdana Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo) u prostoru gdje je pola vijeka tihovala “zazidana djevica” Blažena Ozana, zaštitnica Kotora
Nastup Akademskog hora Collegium musicum u Crkvi Svetoga Pavla u Starom gradu Kotoru na izuzetno lijep način je zaokružio mjesec trajanja programa 23. izdanja KotorArta.
Ljepotom višeglasnog pjevanja u sklopu programa “Darina regula” mlade horistkinje iz Beograda su pod majstorskom upravom dirigentkinje dr um. Dragane Jovanović u svijet poslale plemenite poruke o važnosti očuvanja umjetničkih vrijednosti koje je svojim životom i radom u horsko pjevanje utkala sada legendarna Darinka Matić Marović, dirigentkinja ovoga Hora od njegovog osnivanja 1971. godine.
Činjenica da je ovaj muzički spektakl sa raznovrsnim programom duhovnih napjeva hrišćanskog muzičkog naslijeđa i bokeljskog narodnog pjevanja premijerno izveden uoči blagdana Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo) u ambijentu hrama u čijoj je ćeliji pola vijeka tihovala “zazidana djevica” Blažena Ozana, zaštitnica Kotora, daje posebnu draž cijelom autorskom projektu Dragane Jovanović, ali i KotorArt- Don Brankovim danima muzike.
v
Publiku su ispred Crkve, pred početak koncerta, iz njene unutrašnjosti mamili topli zvuci fliglhorne u izvedbi Alekse Rančića, koji je tokom programa više puta unosio dinamiku u program, pa je na kraju čak i izveo publiku iz crkve uz zvuke melodije “Zasjaće palaci”. Niz horskih kompozicija svojim je blistavim mecosopranom i markantnom figurom “omeđila” Milica Lalošević, operska pjevačica iz Kotora, profesorka u Muzičkoj školi “Vida Matjan”, članica-solistkinja Hora SPD “Jedinstvo” Kotor 1839.
Program koji je nazvan “Kaleidoskop” pružio je publici uvid u horsko pjevanje iz brojnih uglova, dao priliku ljubiteljima “a capella” pjevanja da maksimalno uživaju u toplom sazvučju ženskog višeglasja kroz maštovite scenografije/koreografije, osmišljene za svaku kompoziciju posebno. Na repertoaru su se našla djela nadahnuta napjevima, psalmima, himnama, iz pravoslavne i katoličke liturgijske prakse, napjevi koje su pisali Petar Iljič Čajkovski, Zoltan Kodalj, Georgi Sviridov, Ernani Aguirar, Aleksandar Simić, Andrej Makor, Hans Helsen, ali i “pučki” napjevi, uobičajeni u klapskom pjevanju. Šlagvort koncerta bile su pjesme “Primorkinja konja jaše” (prema zapisima iz Perasta i iz Paštrovića) u aranžmanu Marija Katavića i “Hoda, hoda preko polja” iz Risna u aranžmanu Vinka Didovića, koje su popularizovane kroz programe Međunarodnog festivala klapa u Perastu. Na radost publike koja je na kraju koncerta već izašla na ulicu, Hor Collegium musicum je sa stepeništa ispred Crkve Sv. Pavla, u (nenamjernoj) sinergiji sa zvonima s Katedrale, izveo kultnu pjesmu Božidara Ivaniševića.
Pjesma Boko, moja Boko izvedena na stepeništu
-Mi smo sad već ustanovili da će ta pjesma “Boko, moja Boko” Božidara Ivaniševića biti neka vrsta himne ovog programa “Darina regula”. Pjevamo je na kraju već treći put. Nije slučajno što su zvona Katedrale Sv. Tripuna baš u tom trenutku počela da zvone- možda ste vidjeli da se cijeli hor rasplakao, mi smo to nekako doživjele kao da nam se Dara javila, eto….Bilo nam je veoma lijepo, mi se ovdje osjećamo među svojima, već dugo dolazimo, vezane smo za Boku Kotorsku i zaista sam zahvalna KotorArtu što prepoznaje tu ljubav našeg Hora prema Kotoru i što to nije prestalo onog trenutka kada naše profesorke više nije bilo. Ona je u našim mislima, u našim srcima – sigurno će tako biti uvijek, kazala je Dragana Jovanović za Boka News, čiji je “Kaleidoskop” autorski projekat. Asistentkinje su joj Maša Đuričić i Marija Radojević.
-U posljednje vrijeme volim da promišljam muziku i horsko izvođaštvo i na ovakav način i to je svakako nešto čemu težim i ono čemu će sigurno i Akademskih hor Collegium musicum u budućnosti težiti. Premijeru smo zaista napravili specijalno za Kotor i specijalno za ovaj inspirativni prostor Crkve Svetog Pavla, zato što mi, kao Darin Hor, mnogo dugujemo Kotoru i mi to ne želimo da zaboravimo. Uvijek se vraćamo Kotoranima da im pokažemo i dokažemo da Darin Hor traje, da ono što je ona radila još uvijek živi i da će sigurno živjeti, ističe Jovanović. Ona i cijeli njen “Kolegijum” darovali su cijenjenoj dirigentkinji jednu zvijezdu- Dari s ljubavlju za sve dobro čemu ih je naučila o pjevanju i ponašanju u horu. Otuda i “Darina regula”.
Milica Lalošević, solo sopran, foto M.D.P.
Zvijezda Zvijezdi
– U sazvežđu Kasiopeja Regula od 6. februara 2012. godine jedna zvijezda se zove Darinka Matić Marović. Tu smo joj zvijezdu kupili i poklonili za rođendan, volimo da vjerujemo da je ona sada tamo i od tada u svim časopisima NASA-e stoji da se ta zvijezda tako zove. To je bila naša prva inspiracija, a druga inspiracija – kao “regula”, mjera, pravilo, kao neki kodeks i pjevanja i ponašanja, umjetničkog rada, čovječanskog, ljudskog, to je ono što nam je naša Dara ostavila i mi to i sada ustanovljavamo nanovo i nanovo, poručuje dirigentkinja Jovanović, prva laureatkinja KotorArtove Nagrade “Darinka Matić Marović”, koja se dodjeljuje bijenalno.
„Novi, Milivoju“ naziv je svečanosti koja je sinoć održana na Škveru, pred klubom Jugole Grakalić u kojem je stasao i u njemu ostao, najbolji crnogorski jedriličar, četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić.
On je na tek završenim Olimpijskim igrama postigao do sada najbolji rezultat pozicionirajući se na 14. mjesto u svijetu, što je istorijski uspjeh crnogorskog jedriličarstva.
Herceg Novi je ponosan na svoje sportiste koji su najbolji ambasadori svog grada, ali i vrlina i vrijednosti koje krase čovjeka, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i dodao da Škver u toj priči zauzima posebno mjesto.
„Sa Škvera je potekao, osvajao svjetska mora, vjetrove na svim meridijanima i čak četiri puta izborio učešće na Olimpijskim igrama, vrjedan i skroman momak, istrajan u ostvarivanju svojih ciljeva – Milivoj Dukić. Pratili smo dešavanja na regatnom polju, navijali i radovali se kada su do nas stizali odlični rezultati. Biti na samo korak do zlatne grupe, među svjetskim silama u jedrenju, je izuzetan uspjeh“, kazao je predsjednik Katić.
Škver – Dukić
Kako je istakao, zahvaljujući Miću, Herceg Novi nije samo grad na moru, nego i grad u kojem se voli, cijeni i razvija jedrenje, kao i u mnogo većim, bogatijim gradovima svijeta.
„Pred svima nama je zadatak da budemo podrška, što činimo kada god imamo mogućnost, a pred svima vama da nastavite da radite i vrijedno trenirate. Imate odličan putokaz jer Milivoj je sjajan primjer svima koji ovdje stasavaju kako se ostvaruju sportski snovi, kako se istrajava! Hvala za uspjehe, za ponos, za predstavljanje grada na svjetskom nivou“, kazao je predsjednik Katić.
Možda su vremenski uslovi u Marselju oduzeli Milivoju šansu da ostvari još bolji plasman i Crnoj Gori donese medalju, ali zadovoljstvo zbog postignutog istorijskog rezultata za crnogorsko jedriličarstvo niko ne može oduzeti, kazao je ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić.
„Želim da se zahvalim Milivoju i čitavom timu što su nas učinili ponosnim i što su pokazali svijetu šta znači boriti se srcem. Vaš rezultat je putokaz generacijama mladih jedriličara koji tek dolaze, a među kojima se već sada izdvajaju imena Ilije Markovića i Nikole Golubovića koji će, siguran sam, u narednim godinama, uz našeg Milivoja, podariti Crnoj Gori značajne rezultate u ovom sportu“, kazao je ministar Šćekić.
Škver – Dukić
Zahvalio je vaterpolistima i selektoru Vladimiru Gojkoviću, kao i cijelom olimpijskom timu koji su na pravi način predstavljali Crnu Goru u Parizu i poželio im uspjeh u daljim takmičenjima i OI u Los Anđelesu.
„Herceg Novi mora biti ponosan što ima ovakve sportiste i ljude koji svojim radom, trudom i profesionalnošću i ponašanjem trebaju biti uzor mlađim generacijama“, kazao je ministar Šćekić.
Čestitku je uputio i predsjednik COK-a, Dušan Simonović koji je, zbog zdravstvenih razloga, bio spriječn da prisustvuje svečanosti.
„Ovaj za nas nevjerovatan rezultat plod je izuzetno dobrog i predanog rada svih u Savezu, što se ogleda u kontinuiranom napretku na svim nastupima, od Londona do Pariza. Rezultati koje smo postigli plod su temeljitog, stručnog i predanog rada, o čemu svjedoče i uspjesi u mlađim kategorijama, što je zalog za budućnost i najava dugoročne perspektive i uspjeha“, istakao je između ostalog Simonović.
Škver je kultno mjesto sa kojeg su, u prostoru od 50 metara od bazena do jedriličara, iznjedrena 42 olimpijca, kazao je potpredsjednik COK-a, Boro Mračević.
„Među njima su 37 vaterpolista, četiri plivača i jedan jedriličar. Mislim da nigdje na svijetu nema manjeg prostora sa više sportskog duha i doprinosa olimpizmu. Cijela priča traje već 72 godine, od Helsinkija 1952. godine do ovogodišnjih OI u Parizu. Tu je more medalja, ovih 42 sportista imaju preko 80 nastupa na Olimpijskim igrama i Herceg Novi je sigurno najsportskiji grad na svijetu“, kazao je Mračević.
Sa pijetetom govoreći o Milivoju istakao je da je od malih nogu „Mićo bio ili na moru ili u moru“ jer je uz jedrenje trenirao plivanje i vaterpolo.
„On je posebna ličnost koji je iz skromnih, možda i najskromnijih uslova koji postoje, iznjedrio sebe i doveo u sam vrh svjetskog jedriličarstva. Jedrenje je skup sport, sport bogatih zemalja, a on je sa Škvera, sa ovog platoa došao do vrha svijeta. Pratim ga posbno na olimpijskim igrama i stalno pokazuje kontinuitet kvaliteta i uspjeha što znači da ima i fizičku i mentalnu snagu. Milivoju, najsvjetlijoj tački olimpijskog crnogorskog sporta ove godine iskreno čestitam“, kazao je Mračević i iskazao uvjerenje da će naš jedriličar imati snage da istraje i na OI u Los Anđelesu napravi korak više do elite gdje dokazano pripada.
Čestitku je Dukiću uputio i prijatelj hercegnovskog jedriličarstva, Ričard Gadbojs ističući da je ovo novi početak za Milivoja, njegovu porodicu i jedrenje u Boki.
Škver – Dukić
Prvi Dukićev trener, sa kojim je od šeste godine učio o jedrenju, je Mirko Vučković, pedagog koji je izveo brojne generacije kluba Jugole Grakalić. Kako je kazao, bio je uz njega sve vrijeme, do 17. godine i trenutka kada je Mićo morao krenuti dalje.
Njegov sadašnji trener, Ilko Klakor ističe da mu je bila čast, zadovoljstvo i dužnost da ovako divnog momka prati na Olimpijskim igrama.
„Znam da ostaje žal za onim što smo svi očekivali, ali ovo je vrhunski rezultat za Crnu Goru i jedrenje. Prenijeću vam samo jedan veoma važan podatak, a to je da na primjer engleski savez, samo u ovoj klasi, za olimpijsku medalju ulaže oko 700 000 funti. Zanjući to, ovo je jedan vrhunski rezultat i čestitam Milivoju, a mogu obećati da ćemo napornim radom nastaviti uzlaznom putanjom i postići još bolji rezultat u Los Anđelesu“, kazao je Klakor.
Uz glasne ovacije i aplauz pozdravljen je izlazak olimpijca Milivoja Dukića koji je istakao da je veća trema izaći pred svoje na Škveru nego se boriti na OI.
„Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti ovdje dječicu koja u ovome pronalaze inspiraciju, kao i ja kada sam bio mali. Gledao sam istaknute sportiste, divio im se i sanjao da ću možda jednog trenutka biti na ovom mjestu i biti inspiracija mladima. Počastvovan sam što ste došli da ispratite trenutak koji je istorijski za mene, crnogorsko jedrenje i sport. Ne volim da obećavam, sebi sam pred početak ovih Olimpijskih igara rekao da će biti uspjeh ako budem među 15 najboljih, da će biti čudo ako budem među deset i ako budem imao mogućnost da se borim za medalju, ali u Los Anđeles se ide među prvih deset i borbu za medalju!“, kazao je Dukić.
Provu sada okreće, kako je kazao svojoj porodici, njegovoj najjsnažnijoj podršci, a nakon toga nastavlja pripreme za nova takmičenja.
Program „Novi, Milivoju“ bio je i podsjetnik na istoriju JK Jugole Grakalić, brojne generacije koje decenijama njeguju i razvijaju jedrenje, kao i trenutke sa pariških olimpijskih igara i regata u Marselju.
Organizatori svečanosti bili su JK Jugole Grakalić uz podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju OHN.
