Regata samaca preko Atlantika – nevjerovatna borba Riječanina Vedrana Kabalina

0
Nevjerojatna borba Riječanina Vedrana Kabalina s nemilosrdnim Atlantikom

Pothvat života pretvorio se u avanturu života. Iako će u šali reći da su djeca njegova najveća životna avantura. Vedran Kabalin vratio se na Lošinj nakon sudjelovanja na ekstremnoj regati Mini Transat 2017., regati za samce preko Atlantika dugoj 4.050 nautičkih milja koja u jedrilici od samo šest i pol metara sa sobom nosi sve jedriličarske izazove. I puno više od toga, piše Novi list.

Borbu s morem, vjetrom, umorom, snom, a ponešto i konkurencijom. Jer najvažnije mu je bilo završiti regatu. No, nije uspio uzdignutih ruku ući na cilj u Martiniqueu, u drugoj etapi puknuo mu je jarbol, plutao je na otvorenom moru sve dok nije uspostavio kontakt s Regatnim odborom, a prateći ga brod izvukao iz mora. Nažalost jedrilica Eloa ostala je plutati Atlantikom…

Svoju priču Vedran će početi s prvom etapom od francuskog La Rochella do Las Palmasa na Kanarskim otocima dugom 1.350 milja.

Nulta etapa

– Nulta etapa, odnosno pripreme zadnjih dvije i pol godine, bila je najzahtjevnija. Ona je najsloženija, logistički, vremenski i financijski, ali prošla je relativno OK. Krenuo sam iz Lošinja put La Rochella, došao 15., rujna i imao dva tjedna za pripremu barke. Tamo sam sreo Slobodana Dadu Velikića čija je barka već bila spremna. Uslijedila su testiranja na moru, a tri, četiri dana prije starta posvetili smo se logističkom dijelu, a to je priprema meteo rutinga.

Radili smo s meteorologom Jurom Jermanom koji nam je slao nove podatke. Znali smo da će nas na punti Finistera, to je izlaz iz Biskaja, čekati grublji uvjeti. Startali smo 1. listopada, 81 brod je bio na startnoj liniji, kao i puno njih pratećih. U La Rochellu smo imali fantastično vrijeme dva tjedna, ali na dan starta sve se pogoršalo, uz laganu kišicu i hladnoću.

Startao sam solidno, bio pun energije, snage i volje. Sve je bilo odlično dok me nije navečer, prvi put u životu, ulovila morska bolest. Iskreno nisam znao da je toliko zeznuta. Mislio sam da je povraćanje kraj toga, ali to je samo početak priče. Sljedećih 12 sati pustio sam brodicu na pilotu i preživljavao u kabini. Uspio sam odspavati sat vremena i ujutro se probudio malo svježiji, ali izgubio sam bolju poziciju. Tek tada je krenula regata za mene, rekao sam sebi da neću forsirati. Sljedeća dva dana imali smo blaže uvjete, onda prilično muške – govori Kabalin.

Znali smo za njih, vozio sam pomalo, a onda kad je vjetar pao krenuo punim gasom. Od tada sam samo napredovao, napravio par dobrih taktičkih odluka, vozio čak malo i jače nego što treba. Uvjeti su bili promjenljivi, a kad smo došli na visinu Madeire počeli su lagani vjetrovi gdje sam se prisilio jedriti na 120 posto. Lovio sam brod po brod, stizao ih te završio 17. od 55 serijskih brodova. To je bilo van očekivanja, dalo mi je to dodatnu motivaciju. Na brodu nije bilo puno štete, bio sam nabrijan za drugu etapu.

Zaustavljanje

U Las Palmasu je imao 20 dana odmora, odmorio se i popravio manja oštećenja. Slijedilo je ono puno teže, etapa do Le Marina na Martinqueu u dužini od 2.700 nautičkih milja.

– Druga etapa je u pasatima, u vjetrovima istok-sjeveroistok. Organizator je malo promijenio rutu zbog mogućnosti pojave uragana. Startali smo 1. studenog, prvih par sati sam se super držao. Drugi i treći dan napravio sam nekoliko loših taktičkih odluka i počeo sam padati u poretku. Nijedna regata koju sam dosada odjedrio nije kao Mini Transat, mislim da je u ovoj najbitnije »samoupravljanje« odnosno pametno korištenje resursa – brodskih i vlastitih. Energija je tamo zlatna, brzo se potroši, a teško nadoknadi. Imao sam malo problema i s brzinom broda prema Zelenortskim Otocima. Na oko 70 milja od Cabo Verdea imao sam problem s lijevim timunom gdje je pukla jedna vida, a timun olabavio. Nije bilo druge nego donijeti odluku o zaustavljanju u Mindelu na otoku Sao Vincente – dodaje Kabalin.

Imao je tada i problema s malom elektranicom koja stvara struju na brodu, a u Midelu je po propozicijama imao pravo na minimalni boravak od 12 ili najduži do 72 sata.

Usred ničega

– Tamo sam sreo sedam, osam minija koji su isto imali svoje probleme i rješavali ih te nakon 20 sati 7. studenog krenuo dalje. Imao sam osjećaj da sam »resetirao« sve na nulu i bio sam spreman za dvije tisuće milja do Martinquea. Nažalost, ostao sam skroz iza natjecateljski, pa nisam forsirao. Problemi s pilotom su se pogoršavali, nije mogao voziti s nekom optimalnom kvadraturom jedara. Kad sam stavio auto-pilota stavljao sam i manji spinaker, tako da sam noću bio i nešto sporiji. Komunikacija se svela na minimum, što je u suštini i duh Mini Transata – biti sam sa sobom i svojom glavom. Budući su uvjeti na Atlantiku prilično konstantni, jedina prava akcija dešavala se kroz par noći kada su se pojavili oblaci koji nose kišu i nešto jači vjetar, nešto kao ljetni neverini na Jadranu. Preko dana sam bio na timunu s velikim spinakerom, a preko noći stavljao manji spinaker i puštao pilota da malo radi – prisjeća se Kabalin.

A onda, 1.400 milja pred ciljem 12. studenog, puknuo mu je jarbol, priča je poprimila sasvim drugačije, dramatičnije obrise. Havarija, otvoreno more, loša komunikacija… praktički trenutak kad čovjek ne zna što više učiniti. A mora sačuvati prisebnost i hladnu glavu.

– Prvo sam muški opsovao. Bilo je to pri brzini od 8, 9 čvorova. Sve je stalo, ostao sam sam… A kad padne jarbol, nema niti VHF antene koja je na njemu pa je i komunikacija ograničenija s rezervnom antenom. Pomislio sam, gdje sam ja sada. Usred ničega, usred Atlatnika. Bilo je i suza i tuge, shvatio sam ozbiljnost situacije. Kontakt sam uspostavio idući dan nakon 15 sati, dobio sam informaciju da se prateći brod približava, da je udaljen 250 milja i ide prema meni. Bilo je malo lakše, ujutro sam otpilio ostatak jarbola i bacio ga u more. Nije bilo smisla krenuti dalje…

Obitelj

Dolazak pratećeg broda bio je spas za mene, ali je ujedno značio i rastanak s Eloom.

– To je bio najteži trenutak cijele regate, kada sam odlučio da brod ostaje, a ja odlazim na prateći koji je za mene bio spas. Bio je to šok praćen tugom, jer živio sam s tim brodićem svaki slobodan trenutak u posljednje tri godine. Raspoloženje i moral bili su na nuli. Barka se prilično valjala, nije bilo stabiliteta, a prateći brod je došao nakon 70 sati. Napuhao sam svoj splav jer preopasno je prebacivati se s broda na brod i sa suzama prerezao tu »pupčanu vrpcu«, primio njihov konop spasa. Napisao sam i ostavio na jedrilici i par stihova ako je itko jednom nađe te je ostavio da pluta.

U Martiniqueu ga je dočekala obitelj koja je strepila. Njoj sada želi posvetiti najveći dio vremena.

– »Ušaltao« sam se u život i shvatio jedinstvenost iskustva koje sam doživio. Da li bih ponovio regatu? U ovom trenutku ne, jer znam koliko vremena i novca uzima cijeli projekt. No, neću zatvoriti ta vrata, jer prolazak kroz cilj mora biti fantastičan osjećaj. Zadovoljan sam ipak jer me ovo iskustvo promijenilo – na bolje. Čovjek promijeni neke stavove i poglede na život. Pored ostalog i jer sam imao puno vremena. Sad je na prvom mjestu obitelj, ali i ono »obično« jedrenje. Želim djecu naučiti životu na moru i u prirodi. Rano je govoriti hoće li se ova priča ponoviti. Barkica je bila »tip-top« sređena, pravo malo biće i moram zahvaliti svim sponzorima na vrhu sa specijalnom bolnicom Medico kao i svim prijateljima ovog projekta. Sigurno ću nastaviti jedriti. I više nego prije – zaključuje Kabalin.

Projekt Kupari planira se kao ultra luksuzni resort

0
Kupari foto EPH

Avenue ulaganja, tvrtka-investitor u Kupare kod Dubrovnika planira ulaganje oko milijardu kuna kako bi taj turistički kompleks postao ultra luksuzni resort, a zbog kompleksnosti projekta i puno uključenih dionika, po riječima direktora te tvrtke Ivana Paladina, ne žele ‘licitirati’ datumima otvaranja hotela.

Paladina je ovih dana dao ostavku na mjesto predsjednika Uprave IGH, a kao razlog naveo je želju da se kao suvlasnik i direktor Avenue ulaganja više posveti projektu Kupari, koji, kako su kazali, ulazi u intenzivniju fazu.

Tvrtka Avenue ulaganja ugovor za realizaciju projekta Kupari potpisala je krajem ožujka 2016, pri čemu je planirala partnerstvo s prestižnim međunarodnim hotelskim lancem Marriott s brendom Ritz-Carlton, a u Kupare u četiri godine uložiti nešto ispod 100 milijuna eura, izgraditi dva hotela s pet zvjezdica s oko 400 smještajnih jedinica i jednu vilu, sve vrlo luksuzne razine.

Odluka vlade kojim je prihvaćena ponuda Avenue ulaganja odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to na osnivanje prava građenja, na zakup hotela Grand i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina. Investitor je ponudio 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58,5 tisuća eura za godišnji zakup hotela Grand te naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.

De Žunijak: Nismo još vidjeli privatizaciju aerodroma koja je ispunila očekivanja

0
Novi toranja na aerodromu Tivat

Direktor Međunarodne asocijacije za vazdzušni transport IATA Aleksandar de Žunijak, izrazio je rezervu prema namjerama vlasti u neki državama da privatizuju svoje vazdušne luke. De Žunijak je na nedavnom Media danu IATA u Ženevi kazao da nijedna država za koju oni znaju, a koja je privatizovala svoj aerodrom, sa tim nije u potpunosti zadovoljna.

“Da budem iskren, nismo vidjeli privatizaciju aerodroma koja je u potpunosti ispunila očekivanja. Naši članovi, avio-kompanije, su zbog toga prilično frustirane. Privatizacija aerodroma je tema kojoj je potrebna dodatna pažnja i hitno promišljanje. Ovo će biti fokus IATA-e u godinama koje su pred nama. – rekao je De Žunijak, a prenosi portal “Tangosix”.

Vlada Crne Gore namjerava da “valorizuje” aerdrome u Tivtu i Podgorici ćemu se protivi najveći dio ovdašnje javnosti. Vlada tvrdi da neće prodati aerodrome, već će ih ustupiti u koncesiju (dugoroni zakup) što se u praksi, poklapa sa privatizacijom tih ključnih državnih resursa “na mala vrata”. Iz kabineta premijera Duška Markovića (DPS) crnogorskoj javnosti nisu do sada objasnili kako to smatraju da vazdušne luke u Tivtu i Podgorici koje ove godine bilježe rekordne reziltate, navodno nisu “valorizovane”, odnosno zašto misle da državno preduzeće “Aerodromi Crne Gore” koje pored brojnih izazova stalno posluje sa milionskim profitima, nije dobar “valorizator” tih resursa. ACG na računima trenutno ima oko 25 miliona eura sopstvenog svježeg novca koji bi moglo uložiti u prijeko potrebnu i već sa EBRD isplaniranu rekonsgtrukciju i modernizaciju Aerodroma Tivat. Za to bi trebalo uzeti i kredit od još oko 20 miliona eura koji je EBRD spremna dati pod izuzetno povoljnim uslovima ne tražeći državne garancije za njegovo vraćanje, ali je Vlada “povukla ručnu” i taj aranžman stavila na čekanje dok se ne završi analiza Svjetske banke o tome kao treba “valorizovati” crnogorske vazdušne.

Aleksandar de Žunijak na čelu je IATA-e, najvećeg globalnog udruženja vazduhoplovno.ttransortne industrije u svijetu, a koje okuplja skoro 300 aviokompanija iz 117 zemalja.IATA  pored ostaloga, iuntenzivno radi na prikupljanju i analizi velikog broja podataka o globalnim i nacionalnim performansama civilnog vazdušnog saobraćaja, te je stoga to udruženje možda i najbolji poznavalac svega što se u svijetu dešava sa svim segmentuma lanca vazduhoplovno-transportne industrije. Tendencija država da privatizuju aerodrome, takođe je u fokssu njihovih analiza.

“Jedan od najvećih izazova kada pričamo o vazduhoplovnoj infrastrukturi su aerodromi. Aviokompanije traže kapacitet da bi odgovorile na potražnju. Aerodromi moraju biti u saglasju sa potrebama korisnika za kvalitetom i tehničkim specifikacijama. Finansijska pristupačnost je takođe ključna za avio-kompanije. Ako države razmišljaju o privatizaciji aerodroma da ne bi finansirale njihov rast, budite oprezni. Učite od grešaka drugih u prošlosti i zaštitite nacionalnu imovinu sa čvrstom regulacijom čiji je prioritet nacionalni interes.”- kazao je novinarima prvi čovjej IATA-e. De Žunijak je istakao da je teško postići sve parametre koji se traže od efikasnog i za aviokompanije privlačnog aerodrome, ali da zbog toga ne gtreba naprečac donositi odluke o privatizaciji vazdušnih luka po svaku cijenu.

“Postići sve ove parametre je teško. Da budem iskren, nismo vidjeli privatizaciju aerodroma koja je u potpunosti ispunila očekivanja” – zaključio je De Žunijak.

Namjerama Vlade da “valorizuje” aerodrome u Crnoj Gori protivi se kompletna opozicija, ali i Socijaldemokrate koji su članovi vladajuće koalicije. Iz partije Ivana Brajovića su najavili da će, zukoliko DPS ne odustane od tog nauma,  napustiti Vladu. Bez glasova dva poslanika SD u parlamentu Crne Gore Vlada nema većinu da “progura” odluku o oprivatizaciji- valorizaciji aerodroma.

Legalizacija – Divljim graditeljima daju povlastice, poštovaoce zakona prave budalama

0
Krašići

Legalizacija bepsravno podignutih objekata koju omogućava nedavno usvojeni kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, u Tivtu će divlje graditelje koštati od tek neznatno više nego što je to bio slučaj sa građanima koji su poštovali zakon i sve obaveze na vrijeme izmirili.

Proizilazi to iz nacrta Odluke o naknadi za komunalnio opremanje građevinskog zemljišta koju je pripremila administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević. Nacrt tog dokumenta stavljen je na javnu raspravu koja traje do 9.januara.

Odlukom je propisano da vlasnik nelegalnog objekta plaća naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta –popularne komunalije, koje su prije izdavanja građevinskih dozvola inače, morali da plate svi oni što su u prethodnom period legalno gradili.

“Naknada se obračunava na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane katastra”- piše u nacrtu koji utvrđuje i ukupno šest geografskih zona na području Tivta saglasno čijoj atraktivnosti i stepenu komunalne opremljenosti, varira i cijena naknade.

Komunalije za bespravne objekta obračunavaće se po cijeni od 60 eura po kvadratu za najjeftiniju – V zonu, dok će cijena za divlje objekte u najekskluzivnijoj zoni IA koja obuhvata mahom samu obalu mora, iznositi 210 eura po kvadratu. Ova naknada se se za bespravno podignute objekte za ossnovno stanovanje uvećati 2,5 odsto, za sve druge objekte za koje se naknada plaća jednokratno ona se uvećava 5 posto, dok se u slučaju plaćanja u ratama, naknada uvećava za čitavih 20 odsto. Budući da i vlasnici legalnih objekata komunalije u Tivtu plaćaju po istoj osnovnoj cijeni, proizilazi da lokalna vlast izlazi u susret divljim graditeljima kojima je jedina sankcija što su gradili bez dozvole i kršili zakon, biti  to što će  naknadno platiti od 2,5 do maksimalno 20 odsto veće komunalije.

Pri tome im se nacrtom nove odluke, ostavlja mogućnost da tu obavezu prema gradskoj kasi, ukoliko se opredijele za plaćanje na rate, izmiruju u periodu do čak 20 godina. Takvo nešto do sada nije mogao dobiti niko ko je poštovao propise, legalno gradio i izmirivao sve obaveze prema državi.

Bokeški Forum: Osnovana podružnica u Risnu

0
Bokeški forum

Bokeški Forum prerasta u ozbiljnu društveno političku snagu koja će da zaštiti materijalne i kulturne vrijednosti Boke i spriječi asimilaciju Boke. Ovih dana otvorili smo i novu podružnicu u Risnu, na adresi Carine bb, koju vodi Veljko Ćatović, upravitelj stroja i menadžer u turizmu, kaže se u saopštenju BF.

Risanska podružnica do daljnjega pokriva teren od oravačkog mosta do Veriga. Svi zainteresovani za članstvo mogu se javiti na broj 067 19 94 91.

Očekujemo podršku svih slobodnomislećih ljudi koji su svoju sudbinu vezali za Boku i prema Boki imaju patriotska osjećanja.Ako spadate u takve, slobodno nam se pridružite. Nama nije bitno koje ste vjeroispovijesti kao ni vaša ostala privatna osjećanja. Među nama imate ljude i proistočne i prozapadne orijentacije.Nas zanimaju ekonomija, kultura i opstanak Boke, a ne privatna ubijeđenja naših članova i sljedbenika.Svi dobronamjerni su dobrodošli, bez obzira da li su Bokelji postali 1515. g. ili 2015.

Boka je svakako starija od svih nas, poručuju iz  Bokeški Forum

Toć za kraj December Rocks

0
Ansambl Toć

Manifestacija DECEMBER ROCKS završava u petak, 15. decembra kada će u 21 sat na glavnom gradskom  trgu nastupiti  kotorski ANSAMBL TOĆ.

U slučaju lošeg vremena koncert će biti u foajeu Kulturnog centra.

Ansambl Toć vas vodi kroz sve moguće kvalitetne pravce muzikeod funka,reggaea,bluesa,rocka i domaćih hitova.

Manifestaciju  DECEMBER ROCKS  organizuje  JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u cilju  afirmirmacije  mladih  crnogorskih  muzičara kao  i upoznavanje  šireg crnogorskog  slušalačkog  auditorijuma  sa domaćom rock scenom.

Uskoro bratimljenje Tivta i La Sen sur Mera

0
Sa susreta

Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević sastala se u ponedjeljak sa ambasadorkom Republike Francuske u Crnoj Gori Kristine Tudik.

„Sastanak je upriličen povodom inicijative Ambasade Francuske da poveže dva primorska grada La Sen sur Mer i Tivat, uspostavljanjem pobratimskih odnosa. La Sen sur Mer se nalazi u jugoistočnom dijelu Francuske, u regiji Provansa-Alpi-Azurna obala i broji 65.000 stanovnika“- saopšteno je danas iz lokalne uprave, uz napomenu da su sastanku Matijevićeve i ambasadorke Tudik, prisustvovali i potpredsjednici Opštine Tivat Dejan Maslovar i Ilija Janović. Predstavnici lokalne uprave Tivta izrazili su zahvalnost ambasadi Francuske i zadovoljstvo povodom inicijative stvaranja partnerskih odnosa između ova dva grada.

Tokom susreta bilo je razgovora o mogućim vidovima saradnje, pa je u tom kontekstu pomenuto inteziviranje odnosa i razmjena iskustava u oblasti kulture, turizma, sporta, privrede, ekonomije. Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević istakla je da sličan geografski položaj, klima, orjentacija ka nautičkom turizmu i industriji,  već povezuju ova dva grada.

„Nesumnjivo da će buduće uspostavljanje saradnje između Tivta i La Sen sur Mera biti uspješno i da će to biti tek početak dugovječne saradnje dva grada, ali i dvije zemlje.“-istakla je gradonačelnica Matijević.

Tople poruke stižu Oliveru sa svih strana svijeta…

1
Oliver Dragojević – Foto Nikola Vilić/ arhiva/ Hanza Media

“Samo ozdravi mi ti, to je sve šta san od Boga tražio”, poznatim, dijelom preinačenim Gibonnijevim stihovima jedan je obožavatelj poželio Oliveru Dragojeviću sve ono što mu od srca, uz članove njegove obitelji, prijatelje i kolege, želi i ogroman broj njegovih istomišljenika na svim stranama svijeta.

Svjedoče tome salve čestitki i poruka podrške, koje su se proširile internetskim adresama Olivera Dragojevića na njegov 70. rođendan, da bi se njihov broj znatno povećao kada je stigla vijest o otkazivanju dvaju najavljenih koncerata omiljenog im pjevača i Zagrebačke filharmonije u Spaladium Areni.

Želio je Oliver više od ičega zapjevati s publikom u Splitu, ali ga je borba s teškom bolešću jako iscrpila, pa je bio prisiljen koncerte ostaviti po strani – zbog oslabljenog je organizma hospitaliziran na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog bolničkog centra Split i sve što treba je mir i vrijeme kako bi, uz medicinsku pomoć, sve svoje snage upregao u ozdravljenje.

“Drži se! Kaže se kroz pjesmu se znaju duše dotaknuti i prepoznati…

Nadam se da osjetiš svu energiju ljudi koje si dotakao, koji te vole i koji ti šalju svu energiju ljubavi da se što brže oporaviš! Ne daj se”, poručila je Oliveru jedna Sanela saževši u nekoliko rečenica sve ono što obožavanom dalmatinskom pjevaču odašiljaju ljubitelji njegova glasa i antologijskih pjesama. Najviše poruka ohrabrenja starom su morskom vuku uputili njegovi obožavatelji iz Hrvatske i zemalja u susjedstvu, mnogi među njima planirali su doputovati u Split i uživati u nezaboravnom adventu s Oliverom.

“Olivere naš dragi, želim ti ozdravljenje i sretan ti rođendan i još ih puno, puno dočekao u zdravlju i sreći s tvojom publikom i preeeedivnim pjesmama uz koje smo odrastali i uz koje živimo u daljnjim godinama zivota. Želim dati veliku podršku i snagu tvojoj obitelji koja se bori s tobom i za tebe! Kako god bilo teško NE ODUSTAJ! Ti to možeš. Ja sam tvoja velika obožavateljica koja prolazi tešku borbu za život… I ne dam se… Svako ti dobro od sveg srca”, piše Dubravka iz Đakova, a dobrim želje šalje i Špela iz Dežele: ”Dragi Oliver, želim ti povno koš zdravja, čimprej se vrni k nam v Slovenijo, da naredimo žur kakor ga ti znaš.”

Zabrinuti za zdravstveno stanje voljenog pjevača neki od njih pokušavaju sugerirati i adrese zdravstvenih ustanova koje bi mu mogle pomoći, pa tako jedna Zdenka, u želji da do Olivera stigne informacija o Acibademu, najvećem pružatelju zdravstvenih usluga u Turskoj, piše o toj ustanovi koja je u Zagrebu otvorila informativni ured.

“Molimo da prenesete Oliveru, neka se hitno pokuša povezati s turskom bolnicom čije je predstavništvo odnedavno u Zagrebu. Oni sve organiziraju za prijevoz do Istanbula. Liječe radiokirurgijom, što je najnoviji način liječenja za teške bolesti. Molim se za njega i znam da će uspjeti”, uvjerena je Zdenka.

Oliver Dragojević

“Nemoj nam sad kiksat”, upućena je Oliveru poruka i s Facebook profila Veli Jože, dok je jedna Gorbie, govoreći kako je umalo kćer nazvala imenom svojega glazbenog kralja, ostavila post na engleskom jeziku: ”Oliver! I almost named my daughter Oliver because of you. Stay strong, you are my musical King! Praying for you and your loved ones.”

“Ja predlažem da Oliver sve splitske koncerte odloži i umesto splitskih krene na pohod na beogradske koncerte. Pa ćeš Olivere da ozdraviš. Ima u Beogradu mesta gde se ti možeš totalno izlečiti, vreme je da imaš beogradske kocerte jer svi dugi niz godina čekamo tebe da napraviš niz koncerata u Beogradu od trajanja od 10 godina zaredom”, poručio je pjevaču Vlastimir iz Srbije, a isto priželjkuje i Makedonka Beti: ”Budi hrabar, budi snažan… Znam da možeš!! Čekamo Te i mi u Makedoniju… Sretan rođendan!!!”

U moru dobrih želja za ozdravljenjem (“Izdrži kumpanjo!!! Uz tebe smo…”; “Podario vam dragi Bog pregršt snage za ozdravljenje, do tada mi vas čekamo”; “Sad je najvažnije zdravlje, pivat moremo i posli”; “Mi te čekamo, samo nam budi dobro”; “Legendo, imaš volje, snagu prikupi, ekipa dobrih liječnika je uz tebe, vjeruj u sebe, svoju bolest predaj Bogu, a nada umire posljednja. Bit će koncerata, sada si ti najvažniji”; “Budi jak Olivere Dragojeviću! Cijeli svijet se moli za tebe”; ”Srećan rođendan legendo!

Pevaćemo mi još, pričati viceve, piti vino…”) jedan Damir izložio je i konkretan prijedlog pristajući sudjelovati u eventualnim troškovima liječenja koji bi Oliveru vratili zdravlje: ”Predlažem da svi odustanemo od povrata novca za ulaznice te da sakupljeni prihod ide dragom nam Oliveru za rođendan i za troškove puta ka ozdravljenju! Živio Oliver!!!”

Oliver Dragojević – Foto Nikola Vilić/ arhiva/ Hanza Media

“Dragi i cenjeni g. Oliver… Sada ste vi u prvom planu i vaše zdravlje… Bit če još vaših prekrasnih pjesma i koncerta, na kojih čemo uživati kao uvijek… Ja, moj suprug i moja hčer molimo za vaše ozdravljenje i snagu, i šaljemo vam zagrljaj iz Maribora… Neka vas ljubav i zdravlje drže u svome naručju…”, Slovenka Barbara svoju je ogromnu želju pretočila u sliku, vjerujući, poput svih, u Oliverovu pobjedu u borbi za život.

Hvala ti za jednu divnu večer

“Hvala za svu ljubav, svu sreću, svu radost i sve divne osjećaje koje si nam sve ove godine pružao. Hvala Ti za jednu divnu večer koju sam provela zezajući se s Tobom na šanku, sve dok mi nisi potjerao muža da me odvede doma Lukasu. Hvala Ti za sve. I ja vodim svoju bitku i vjerujem u pobjedu. I ljubav. Jer ljubav je sve. Ona pobjeđuje sve. Nadam se da ćemo oboje pobijediti i da ćemo svi jos imati prilike uživati u Tvojim divnim koncertima”, dirljive je riječi ispisala Dušica.

Kolege se sjetile rođendana

Oliverova rođendana sjetili su se i mnogi njegovi kolege, među njima i Tony Cetinski, koji je na svom Facebook profilu napisao: ”Sretan ti rođendan, morski vuče naš. Budi jak i poživi nam još dugo, dugo i jednako toliko nam podari još puno lijepih pjesama. Voli te istarski morski vuk.”

Severina je na društvenoj mreži objavila fotografiju, snimljenu u Oliverovoj Veloj Luci, u društvu pjevača i njegove sumještanke Jasne Zlokić: ”Šaka suza, vrića smija, ča je život vengo fantažija… Sretan rođendan, dragi naš Oliver… Volimo te”.

“Drž’ se, legendo”, hrabri Olivera Jacques Houdek, a Marko Tolja uzoru je poručio: ”Sretan ti rođendan, dragi Oliver! Tek ti je 70 i jedva čekam čuti kakve nam još glazbene poslastice spremaš i nestrpljivo čekam da me naučiš još ponešto o glazbi kao što si me učio cijeli moj život a da za to nisi ni znao. Svi smo uz tebe!!!”

/Piše Mirela Goreta/

U Brodosplitu postavljena kobilica za gradnju broda za polarna krstarenja

0
Brodosplit

U Brodosplitu je u ponedjeljak položena kobilica za izgradnju broda za krstarenje polarnim područjima kojeg će unajmiti tvrtka Polar Expeditions Inc., a brod će imati dopuštenje uplovljavati u područja Arktinka i Antartika gdje je debljina leda do 1,5 metara.

“Ovo je prvi polarni brod klase LR PC6 koji će se proizvesti u svijetu. Krstarenje polarnim područjima je rastući trend i za takvu plovidbu grade se specifični brodovi s dodanom vrijenošću, a za krstarenje će biti spreman već u proljeće 2019. godine,” izjavio je predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak.

Pojasnio je kako će iznajmljivač ovog broda, tvrtka Polar Expeditions Inc. prema ugovoru morati otkupiti ovaj brod tijekom desetgodišnjeg najma od Brodosplita, u trenutku u kojem ona to bude željela.

 Upitan za vrijednost broda, Debeljak je rekao kako je to “ugovorna tajna”

 Brod koji će moći ploviti polarnim područjima bit će dugačak oko 108 metar, a širok gotovo 18 metara i moći će ugostiti 196 putnika u 85 kabina.

Brodosplit

Voditelj projekta izgradnje broda inž. Frane Matulić novinarima je rekao kako je konstrukcija plovila iznimno zahtjevna jer će brod ploviti arktičkim i antarktičkim vodama i bit će mu dopuštena plovidba područjima gdje je led debljine do 1,5 metara.

“Ovaj će brod moći gurati velike sante leda i njegova je gradnja veliki iskorak za Brodosplit,” naglasio je Matulić.

Brod će biti opremljen i s dvadesetak gumenjaka pomoću koji će se putnici moći spuštati u more i ploviti kako bi uživali u zanimljivostima i ljepote prirode na Arktiku i Antarktiku, dodao je.

“Područja kojim će ploviti ovaj brod su prirodni fenomen i u njima vlada apsolutna tišina bez ikakvih šumova te brod treba udovoljiti željama putnika koji žele ploviti takvim predjelima,” kazao je ing. Matulić.

Predstavnik tvrtke “Polar Expedition Inc.” Wynand von Gessel istaknuo je kako je siguran da će putnici na ovom brodu biti zadovoljni.

/Hina/

Bokobranu nagrada za građanski aktivizam

0
Sa dodjele nagrade Bokobranu

Inicijativa “Bokobran” , građansko udruženje iz Boke Kotorske, u kategoriji organizacija, dobitnik je ovogodišnje Nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam, koju je prije pet godina, u okviru Festivala filma o ljudskim pravima – Ubrzaj, ustanovio Centar za građansko obrazovanje.

“Misija borbe za građanski koncept razumijevanja društva koji neće partijskim i drugim stegama ograničavati osnovna ljudska prava i slobode u današnje vrijeme je još presudnija, a isključivost prema neistomišljenicima ograničava društvene i lične potencijale”- poručila izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, otvarajući VIII Festival filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2017, koji je zvanično počeo sinoć u KIC-u Budo Tomović, projekcijom filma “Žaba” bosanskog reditelja Elmira Jukića.

Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija, ove godine, dobila je “Inicijativa Bokobran”, neformalna grupa građana posvećenih očuvanju prirodnog i kulturnog identiteta Boke Kotorske.

“Grupa beskompromisnih entuzijasta, građana i građanki različitih profesija- naučnika, novinara, IT stručnjaka, okupljena oko zajedničke strasti- zaštite lokaliteta nepoznatih i nedovoljno poznatih široj i naučnoj zajednici, uspjela je da u posljednjih par mjeseci sačuva od fizičkog uništenja jedno praistorijsko utvrđenje- gradinu Straišće, i pokrene još četiri inicijative za zaštitu ugroženih i potencijalno ugroženih lokaliteta na području Luštice i Grblja. Ovaj uspjeh spontanog i samoinicijativnog građanskog aktivizma dokazuje da upravo on nerijetko predstavlja posljednji branik- (bokobran) opšteg dobra pred interesima krupnog kapitala i inertnosti institucija koji može da bude ohrabrenje i inspiracija za sve nas”- istakla je Uljarevič obrazlažući odluku o ovoj nagradi.

Predstavnica Bokobrana, Antonela Stjepčević, kazala je da je nagrada veliko zadovoljstvo, ali i podstrek organizaciji da nastavi sa novim akcijama u cilju zaštite kulturnog i prirodnog identiteta Boke Kotorske, “jer to jeste naše ljudsko pravo i građanska obaveza”.