Tivatska policija podnijela je prekršajnu prijavu protiv taksiste Ž.V. zbog osnovanje sumnje da je juče oko 18.40 sati na aerodromu Tivat, fizički nasrnuo na M.B., predstavnika turističke agencije „Ancora“ iz Budve.
M.B. je sa kolegama na aerodrom došao vozilom njihove agencije kako bi prihvatio goste iz Ukrajine, a koji su preko agencije „Ancora“, bukirali smještaj u jednom od budvanskih hotela.
Ukrajinci koji su doputovali redovnom avio-linijom iz Kijeva, imali su u cijenu aranžmana uračunat i plaćen transfer agencijskim vozilom na relaciji od hotela do aerodroma, za što su imali i uredne vaučere. Ipak, to je iznerviralo gtivatskog taksistu Ž.V. koji je prvo verbalno, a onda i fizički nasrnuo na predstavnika turističke agencije iz Budve i pritom mu nanio lakše povrede.
Teži obračun spriječlili su prisutni, intervenisala je i policija a M.B. je posjetio ljekara u tivatskom Dmu zdravlja koji je konstatovao njegove povrede. Zbog pokretanja prekršajnog postupka protiv taksiste, odmor u Crnoj Gori „prisješće“ i nedužnim ukrajinskim turistima koji će kao svjedoci morati da se pojave pred sudom.
Ovo je još jedan u nizu incidenata koji se na tivatskom aerodromu ovog ljeta dešavaju u vezi za problem drumskog transfera putnika iz te vazdušne luke, a u kojem svoje interese imaju kako lokalni taksisti, tako i prevoznici iz drugih gradova koji radi za turističke agencije što svojim gostima prodaju i uslugu prevoza od aerodroma do hotela.
Policija Herceg Novog rasvijetlila je 11 krivičnih djela teška krađa počinjenih na naročito opasan ili naročito drzak način i uhapsila D.Z. (46) iz Đakovice – Kosovo zbog sumnje da je počinio ta krivična djela, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, 19. avgusta na Zajedničkom graničnom prelazu Sukobin – Murićani, uhapšen je D.Z. (46) iz Đakovice – Kosovo, za kojim je bila raspisana potraga CB Herceg Novi zbog sumnje da je počino navedena krivična djela na teritoriji Herceg Novi.
“On je, kako se sumnja, u periodu od 13.07 do 11.08 2017. godine izvršio 11 krivičnih djela teška krađa počinjenih na naročito drzak ili opasan način, na način što je u večernjim i ranim jutarnjim časovima upadao u stanove i kuće, dok su oštećena lica spavala, i iz unutrašnjosti ovih objekata otuđivao novac i različite predmete. On je kako se sumnja otuđivao novac, lap topove, mobilne telefone i nakit, ukupne vrijednosti oko 14.000 eura”, navode u saopštenju.
Ističu da je dio ukradenog novca pronađen, a policija preduzimaju mjere i radnje na pronalaženju ukradenih predmeta.
“O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom koji je naložio da se ovo lice liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinilo 11 krivičnih djela teška krađa počinjenih na naročito opasa ili naročito drzak način. Nakon saslušanja ovog lica, državni tužilac je donio rješenje o njegovom zadržavanju u policijskim prostorijama do privoda nadležnom sudiji za istragu zbog osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela”, zaključili su u saopštenju.
Mještani sela Pelinovo u kotorskoj opštini obilježili su krajem protekle sedmice završetak prve faze sanacije seoskog puta koji povezuje magistralni put sa Gornjim Grbljem, a koji je dugi niz godina bio zapušten i van upotrebe.
Grbalj
Uz podršku Ministarstva poljoprivrede i u saradnji sa Maslinarskim društvom Boka, mještani su krenuli u realizaciju projekta s ciljem da se stvore pretpostavke za revitalizaciju maslinjaka i vinograda koje su njihovi preci uspješno uzgajili, a sada se nalaze u zapuštenom stanju.
U cilju oživljavanja ovog ruralnog područja, na bazi postojećih potencijala za razvoj maslinarske i vinogradarske proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja podržalo je inicijativu mještana i maslinarskog društva iz Boke i opredijelilo podršku za sanaciju seoskog puta.
Mještani, okupljeni oko Odbora za obnovu sela Pelinova, obilježili su završetak radova na najzahtjevnijem dijelu puta od Radanovića do Nalježića, a koji je bio u najlošijem stanju. To je bila i prilika, kako su istakli, da izraze zahvalnost prema svima koji su zaslužni za realizaciju ovog projekta. Godinama su, kako su kazali, razmišljali o obnovi seoskog puta koji je posljednjih decenija, zbog migracije mladih u gradove u potrazi za boljim uslovima života i rada, zapušten, a selo opustjelo. Sanacija puta, kako su dodali, možda nije veliki infrastrukturni poduhvat, ali jeste najznačajniji preduslov za oživljavanje sela. Vjeruju da će stvaranje infrastrukturnih uslova za revitalizaciju maslinjaka i vinograda unaprijediti proizvodnju i podstaći i mlade ljude da se vrate i započnu biznis u poljoprivredi i turizmu na području Grblja.
Generalna direktorica Direktorata za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Danijela Stolica u razgovoru sa mještanima istakla je zadovoljstvo zbog inicijative mještana i namjere da revitalizuju zasade i da se ozbiljnije bave poljoprivrednom proizvodnjom. Ona je kazala da je podrška Ministarstva za projekat u Pelinovu nastavak podrške razvoju seoske infrastrukture, u cilju poboljšanja uslova za razvoj ruralnih područja, i unapređenje poljoprivredne proizvodnje. U ovom slučaju vrlo je važna, kako je istakla, šansa koju stanovnici ovog primorskog kraja mogu da iskoriste u povezivanju poljoprvirede i turizma.
Zadovoljni su i u Maslinarskom društvu Boka, prije svega zbog činjenice da će maslinjaci na Pelinovu biti revitalizovani. Prema riječima sekretarke udruženja Vesne Đukić, maslinari će imati bolji pristup zasadima, ne samo fizički, nego i mehanizacijom, što će, kako je rekla, značiti i bolje održavanje maslinjaka i mogućnost unapređenja proizvodnje maslinovog ulja.
Nakon završetka ove faze radova, koji su trajali dvije sedice, plan je da se odmah nastavi sanacija i preostalog dijela seoskog puta kroz Pelinovo.
Jedini operski festival u Crnoj Gori Operosa Montenegro Opera Festival 2017. održaće se od 23 – 27. avgusta u Herceg Novom, na tri jedinstvene lokacije – tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare i u Starom gradu.
Glavni događaj ovog festivala biće crnogosrka premijera lirske opere ”Jolanta” Petra Iljiča Čajkovskog. Opera najpoznatijeg ruskog kompozitora perioda romantizma obečava romantične avgustovske noći, pod vedrim nebom, na jednoj od najljepših pozornica na Jadranu.
Premijera i prva repriza zakazane su na Kanli Kuli, 25. i 26. avgusta, sa početkom u 21 sat.
Oko 30 mladih iz raznih krajeva Evrope biće dio festivala koji kombinuje jedinstvena izvođenja internacionalnih operskih talenata sa bogatstvom lokalne kulturne baštine, privlačeći sve veći broj publike i medija iz cijelog svijeta.
Pjevačko-glumački tim talentovanih mladih umjetnika pratiće Operosa hor i Operosa simfonijski orkestar, koji čine virtuozni instrumentalisti iz Crne Gore.
Na čelu umetničkog tima je i ove godine muzički direktor Operose Maestro Eraldo Salmieri, sa svojim asistentom Jan Wierzba-om. Režiju potpisuje Ashley Dean, dok će scenograf biti Cordelia Chisholm, a kostimograf je Ilija Višnjić.
Osim ovog, centralnog događaja, program festivala sastoji se od pažljivo odabranog programa operskih i djela klasične muzike tokom tematskih večeri: “Crnogorske Dive na Forte Mare” 23. avgusta, dan kasnije “Trenutak za klasiku u Starom gradu”, kao i “Završni gala koncert” na Kanli Kuli 27. avgusta.
Glavni cilj Festivala je promovisanje tradicionalne opere na moderan način, kojim će se ova vrsta muzike približiti mlađoj publici.
Pružanje šanse mladim, talentovanim izvođačima da ispolje i promovišu svoj talenat, kao i saradnja sa renomiranim, internacionalnim operskim ekspertima su ono po čemu se ovaj Festival ističe.
U skladu sa onim što je misija Festivala – približiti klasičnu muziku mladima, ove godine će u okviru projekta ”Young@Opera” biti obezijbeđen slobodan ulaz mlađima od 18 godina na izvođenja 26. i 27. avgusta naKanliKuli.
Svi ljubitelji opere i one koji će to tek postati pozvani su da dođu i uživaju, da dožive potpuno novo iskustvo klasične muzike na Operosa Montenegro Opera Festivalu u Herceg Novom.
Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) prihodovalo je preko šest miliona eura, od čega je polovina novca već preusmjerena u kase primorskih opština. Crna Gora postaje ozbiljna nautička destinacija i JPMD usmjeriće sve aktivnosti da se uredi prostor za te namjene. Morska voda je na preko 95 odsto lokacija, i ovog ljeta, prve kategorije.
Morsko dobro ostvarilo je prihod od blizu šest miliona i 300 hiljada eura, kazao je direktor Predrag Jelušić za Radio CG, uz napomenu da su zadovoljni visokim stepenom realizacije zacrtanog plana za ovu godinu, vrijednog 7,2 miliona eura.
“Prihodi u JPMD ubiraju se transparentno, po zahtjevnim i dugim procedurama. Do 17. avgusta, na osnovu ukupno 1.121 zaključenog ugovora za tekuću godinu, ostvareni prihod je 6 miliona i 289.412 hiljada eura. To je dobra dinamika u odnosu na naše planove i sigurni smo da ćemo do kraja godine u potpunosti realizovati sve aktivnosti. Na osnovu 317 ugovora zakupaca kupališta, prihodovano je 3.397.709 hiljada eura od čega se polovna preliva u kase primorskih opština. Ta sredstva bi trebalo, prema ugovoru sa JPMD, da se troše namjenski za održavanje komunalnog reda, rasvjete, hortikulture, sanaciju bujičnih tokova”, kazao je Jelušić za RCG.
Planom objekata privremenog karaktera predviđeno je ukupno 400 organizovanih kupališta: 350 su javna , 40 hotelskih, 10 za specijalne namjene i određeno je 20 zona za sportsko-rekreativne aktivnosti.
“Tokom ove sezone dobili smo značajno manje primjedbi vezano za poštovanje pravila na plažama. Takođe i zahtjevi turista i njihove navike se mijenjaju. Mnogo je manje onih koji koriste svoj mobilijar na plaži, sve više je zahjeva da se postave suncobrani i ležaljke na dio plaže koji je oslobođen. Nisam pobornik teze da su cijene za iznajmljivanje plažnog mobilijara visoke. Zakupci nisu u predsezoni naplaćivali usluge i to na najfrekventnijim plažama. Uložili su velika sredstva i izdvajaju velika sredstva tako da moraju imati i svoju ekonomsku računicu. Naše kontrole pokazuju da je kvalitet usluge i nivo čistoće na boljem nivou nego lani”, poručio je direktor Morskog dobra.
JPMD je i ove godine objavilo tendere za sezonsko ustupanje pristaništa i privezišta na primorju, kojim je ponuđena 41 lokacija u opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva i Bar.
“Cilj je, prvenstveno, uspostavljanje reda i bezbjednosnih standarda za njihovo korišćenje. Ne smijemo zanemariti činjenicu da postajemo ozbiljna nautička destinacija i da preko 6 hiljada plovila gravitira prema našoj obali, tokom godine. Zato se moraju stvoriti uslovi i u lokalnim lukama da se po najboljim standardima servisiraju zainteresovani. Svi zakupci imaju jasan režim korišćenja i cjenovnik, na sajtu morskog dobra dostupni su svi podaci”, kazao je Predrag Jelušić za Radio CG.
U JPMD planiraju strategiju o integralnom upravljanju morskog dobra,najavljuje Jelušić
Morsko dobro – foto Boka News
“Ugovor za izradu Baznih studija i Idejnih rješenja za revitalizaciju plaža Mogren, Pržno, Petrovac i Sutomore potpisali smo sa fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i preduzeća “Harpha Sea” doo iz Kopra.Ukupna vrijednost realizacije ovog ugovora je 119.000eura. Integralno pretpostavlja ujednačeno, što znači da se obala od Herceg Novog do Ulcinja ne smije razlikovati ni infrastrukturno ni planski.Tako će,na primjer, Sutomore doživjeti potpunu transformaciju, kao što je to slučaj sa Tivtom, koji je izvanredan primjer kako valorizovati ljepotu crnogorske obale. Studija podrazumijeva da se na zapadnom dijelu plaže napravi privezište za 54 plovila srednje dužine, da se kompletna infrastruktura uradi na kvalitetniji način i da to turističko mjesto dobije karakteristike lungomara, a ugostiteljski objekti ljepši izgled i mogućnost da posluju tokom cijele godine. Plan privremenih objekata aktuelan do 2018. godine daje mogućnost valorizacije tog dijela morske obale, što zaslužuju i ugostitelji i građani i turisti”, naglašava direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.
Naše more je čisto i bezbjedno za kupanje, kazao je Jelušić. Posljednje analize pokazuju da je voda na 95 posto kupališta prve kategorije.”Na ostalih pet odsto, voda je druge kategorije što takođe znači da je apsolutno povoljna za rekreaciju“, kazao je Jelušić.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na njihovoj internet stranici.
Poznati hrvatski kantautor Ibrica Jusić nastupiće u Kotoru, na Pjaci od kina, u četvrtak 24.avgusta 2017. od 21 sat.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće 23. i 24.8 2017. u kancelarijama Kulturnog centra od 8 do 15 sati i na dan koncerta na Pjaci od kina od 19 sati.
U slučaju lošeg vremena koncert će biti održan u sali kina „Boka”.
Ovako rani početak berbe u Ravnim kotarima nitko ne pamti, kaže za Agroklub poznati zadarski agronom mr. sc. Marijan Tomac. Kao prvi u anale ulazi Ivica Ražnjević, vlasnik ekološkog vinograda u Polači, koji je već potrgao sve grožđe na 18.000 čokota.
Najprije merlot pa odmah potom syrah i cabernet sauvignon. Sve to punih mjesec dana prije nego lani kada je berbu počeo 10. rujna .
“Tako su odredili enolozi i Lucifer”, izjavio je Ražnjević. Lucifer je toplinski val koji posebno dolazi do izražaja u vinogradima na kamenom tlu kao što je i kod Ražnjevića, jer kamen pojačano privlači sunčevu energiju.
Ove godine u svim, pogotovo u vinogradima na južnim ekspozicijama bilo je nužno navodnjavanje. Srećom, Ražnjević ima sustav navodnjavanja kap po kap, a bunar Pribić je samo nekoliko kilometara od vinograda.
“Svaki čokot je dobio po 200 litara, odnosno u četiri navrata po 50 litara vode”, otkriva Ražnjević, koji je zadovoljan količinom i kakvoćom grožđa.
Na 18.000 panja ubrali su 19 tona grožđa. Omjeri sladora i kiselina su gotovo optimalni pa se očekuje i kvaliteteno vino.
Navodnjavanje prakticiraju i u Kraljevskim vinogradima u Petrčanima i Zatonu gdje ukupno imaju 300.000 loza, ali su puno “šparljiviji“ od Ražnjavića.
“Imamo jednu bušotinu s ograničenim količinama pa smo prisiljeni koristiti i vodu iz gradskog vodovoda, a to je skupo”, kaže Zoran Pantalon, direktor Kraljevskih vinograda.
Zato troše minimalne količine, svega 10 litara po čokotu i to uglavnom na bijele sorte koje teže podnose žegu i sušu.
“Za berbu je prvi prispio pošip”, kaže Pantalon, ali prije trganja će se „debelo“ konzultirati sa enolozima na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
“Još nismo uzorkovali na terenu, ali s obzirom na okolnosti, sigurno će se pokazati nesrazmjer između sladora i kiselina”, kaže mr. sc. Marina Pavlović, glavna enologinja na spomenutom odjelu.
Tamo gdje nije navodnjavano došlo je do dehidracije bobica. Može se dogoditi da kiseline ostanu nerazgrađene, pogotovo kod mladih vinograda i onih na južnim ekspozicijama i kamenitim terenima.
“Jednostavno, došlo je do prisilne zriobe pa se o bobicama nisu mogli odviti normalni procesi”, kaže enologinja Pavlović, koja za područje Zadarske županije prognozira manji urod i manji randman u usporedbi s prijašnjjm godinama.
Slična ocijena je i dipl. ing. Zvonimira Vlatkovića iz Savjetodavne službe. On je počeo prikupljati podatke na terenu. Prvo uzorkovanje u vinogradu sa introduciranim francuskim sortama pokazalo je da merlot sadrži nešto iznad 20 posto sladora, kiseline su oko 7.
“Znači, vrijednosti su malo povišene i valja se nadati da će početi lagano padati, ako u međuvremenu padne kiša”, govori Vlatković.
On ističe da je posebno teška situacija na benkovačkom području gdje je u posljednja tri mjeseca palo ukupno 16 litara kiše.
Situaciju je dodatno pogoršao vrući zrak koji je prije desetak dana stigao iz Afrike. Suši se lišće, grožđe je izloženo štetnom UV zračenju i toplom, suhom zraku. Gotovo da i nema razlike između dnevnih i noćnih temperatura što je za lozu i grožđe iznimno stresno.
“Ovo je definitivno najstresnija godina. Toplotni udari po trajanju i učestalosti najduži do sada, a kad se gledaju temperaturni prosjeci iznad 35 stupnjeva Celzijusa onda je ovo najveće isušivanje vinove loze odkad se ja bavim vinogradarstvom”, kaže Zvonimir Vlatković.
Ako je istina da dobro vino nastaje u vinogradu onda se vinogradari i vinari na područje Sjeverne Dalmacije nemaju bog zna čemu nadati.
Urod grožđa u vinogradima Zadarske županije lani je iznosio 20 tisuća tona što je otprilike brojka na razini godina prije Domovinskog rata. Ove godine bit će toga puno manje, piše Agroklub.
Samo još, kako reče jedan vinar, da zbog nesrazmjera sladora i kiselina, umjesto kvalitetnog vina ne ispadne – kvasina!
Automati s čokoladom i gaziranim pićima više nisu aktualni, osim možda među djecom, otkako su Francuzi u rashladnim automatima počeli nuditi svježe kamenice u nadi da će prodati više te delikatese izvan radnog vremena restorana.
Jedan od pionira takve ponude je Tony Berthelot, uzgajivač kamenica čiji automat na Ile de Reu, otoku kod francuske zapadne obale, nudi žive školjke različitih količina, vrsta i veličina 24 sata dnevno sedam dana tjedno. Francuski uzgajivači kamenica slijede druge proizvođače svježe hrane koji su nekad imali štandove uzduž ulica, a sada koriste automate.
“Možemo doći u ponoć ako nam se jedu kamenice. To je odlično i stvarno su svježe”, rekla je turistkinja Christel Petinon (45). Ljubitelji kupuju ove delicije na automatima s bankovnim karticama, otvarajući vrata iza kojih se nalazi odabrana količina, veličina i vrsta kamenica.
Dva policajca iz Kotora koja su bila van službene dužnosti Mevludin Hasanović i Srđan Janjić spasili su juče oko 17 sati život državljaninu BiH, M.T. (72) na plaži u Stolivu.
Todoroviću, koji se nalazio u vodi, iznenada je pozlilo, i počeo je da se davi naočigled brojnih kupača.
Na tom mjestu bili su i dvojica policajaca koji nijesu bili na radnom zadatku, i koji su odmah uskočili u vodu, doplivali do Todorovića, izvukli ga na obalu i počeli sa reanimacijom.
Tako su ga održali u životu dok nije došla Hitna pomoć.
Izvlačenje čovjeka iz vode bilo je ispraćeno gromoglasnim aplauzom na plaži.
M.T. je zadržan u kotorskoj bolnici na daljem liječenju.
Inače, Hasanović i Janjić su službenici Interventne jedinice stanice policije Bijelo Polje na ispomoći kotorskoj policiji.
Kćerka Todorovića je, po saznanju Dnevnih novina, kasnije juče došla u stanicu kotorske policije kako bi lično zahvalila policajcima koji su joj spasili oca.
Konačno, fešta nad feštama, Bokeljska noć, stara dva vijeka. Bila je prava bokeljska, opšta je ocjena brojnih posjetilaca, domaćih i furštih. Barke okićene sa ukusom, bez kiča na opšte oduševljenje više hiljada posjetilaca, klizile su podno zidina drevnog Kotora, do proglašenja pobjednika i velikog vatrometa.
Odluka žirija, pobjednička barka Bokeljske noći 2017. je barka „Veliki dok Bijela” iz Herceg-Novog. Kako žiri, tako i publika prepoznali su kreaciju, koja nosi snažnu poruku naše stvarnosti. Dok je ispraćen posljednjim pozdravom, adio, čime je zakucana jedna od posljednih brokava u sanduk bokeljskog pomorstva i brodogradnje…
Ali tu nije kraj, sinoćna fešta nastavila se na desetak trgova drevnog Kotora, koji je pokazao da još ima ulja u svijeći, onog bokeljskog i mediteranskog šuga kojim je odisao vjekovima.
Muzika koja pripada ovom podneblju, za svakoga po nešto, kako za mlade tako i stare, trgovi ispunjeni, uz pjesmu i raspoloženje bez turbo folka i incidenata do jutarnjih sati.
„Insistirali smo na ovom konceptu, jer se pokazalo prethodnih godina da se Bokeljska noć odvijala samo u akvatorijum zaliva, defileom barki i vatrometom. Želja nam je bila da se Bokeljska noć nastavi po trgovima i pjacetama uz živu muziku, jer na taj način svi mogu pronaći nešto što žele čuti i razveseliti se za svoju dušu, zaplesati… Ovaj koncep je bokeljski u svakom smislu te riječi, primjeren Bokeljskoj noći, koja odslikava Kotor i Boku Kotorsku“ – kazala je za Boka News, potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov (URA).
Organizatori koji su odlično osmislil feštu, insistirali su na muzičkom konceptu koji su realizovaliklapa „Bonaca“, grupa „Teška industrija“, Whoo See uz DJ Mono i DJ Zgoobidan, lokalne muzičke grupe, Bend Sinhro; Toć, The Grupa, Modern Pop Quartet, Acustic Teraphy, The Unexpected i bend Crveno i crno, klape, Bisernice Boke, Incanto i VIS Škuribanda, Gradska muzika Kotor..
Pokrovitelj Bokeljske noći je Opština Kotor, a njeno održavanje je pomoglo i Ministarstvo kulture. Glavni sponzori fešte su Luka Kotor i Expo Commerce, uz niz manjih sponzora.
