Posebnu draž autorskom projektu Dragane Jovanović, ali i ovom izdanju Festivala, daje činjenica što je izveden premijerno uoči blagdana Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo) u prostoru gdje je pola vijeka tihovala “zazidana djevica” Blažena Ozana, zaštitnica Kotora
Nastup Akademskog hora Collegium musicum u Crkvi Svetoga Pavla u Starom gradu Kotoru na izuzetno lijep način je zaokružio mjesec trajanja programa 23. izdanja KotorArta.
Ljepotom višeglasnog pjevanja u sklopu programa “Darina regula” mlade horistkinje iz Beograda su pod majstorskom upravom dirigentkinje dr um. Dragane Jovanović u svijet poslale plemenite poruke o važnosti očuvanja umjetničkih vrijednosti koje je svojim životom i radom u horsko pjevanje utkala sada legendarna Darinka Matić Marović, dirigentkinja ovoga Hora od njegovog osnivanja 1971. godine.
Činjenica da je ovaj muzički spektakl sa raznovrsnim programom duhovnih napjeva hrišćanskog muzičkog naslijeđa i bokeljskog narodnog pjevanja premijerno izveden uoči blagdana Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo) u ambijentu hrama u čijoj je ćeliji pola vijeka tihovala “zazidana djevica” Blažena Ozana, zaštitnica Kotora, daje posebnu draž cijelom autorskom projektu Dragane Jovanović, ali i KotorArt- Don Brankovim danima muzike.
v
Publiku su ispred Crkve, pred početak koncerta, iz njene unutrašnjosti mamili topli zvuci fliglhorne u izvedbi Alekse Rančića, koji je tokom programa više puta unosio dinamiku u program, pa je na kraju čak i izveo publiku iz crkve uz zvuke melodije “Zasjaće palaci”. Niz horskih kompozicija svojim je blistavim mecosopranom i markantnom figurom “omeđila” Milica Lalošević, operska pjevačica iz Kotora, profesorka u Muzičkoj školi “Vida Matjan”, članica-solistkinja Hora SPD “Jedinstvo” Kotor 1839.
Program koji je nazvan “Kaleidoskop” pružio je publici uvid u horsko pjevanje iz brojnih uglova, dao priliku ljubiteljima “a capella” pjevanja da maksimalno uživaju u toplom sazvučju ženskog višeglasja kroz maštovite scenografije/koreografije, osmišljene za svaku kompoziciju posebno. Na repertoaru su se našla djela nadahnuta napjevima, psalmima, himnama, iz pravoslavne i katoličke liturgijske prakse, napjevi koje su pisali Petar Iljič Čajkovski, Zoltan Kodalj, Georgi Sviridov, Ernani Aguirar, Aleksandar Simić, Andrej Makor, Hans Helsen, ali i “pučki” napjevi, uobičajeni u klapskom pjevanju. Šlagvort koncerta bile su pjesme “Primorkinja konja jaše” (prema zapisima iz Perasta i iz Paštrovića) u aranžmanu Marija Katavića i “Hoda, hoda preko polja” iz Risna u aranžmanu Vinka Didovića, koje su popularizovane kroz programe Međunarodnog festivala klapa u Perastu. Na radost publike koja je na kraju koncerta već izašla na ulicu, Hor Collegium musicum je sa stepeništa ispred Crkve Sv. Pavla, u (nenamjernoj) sinergiji sa zvonima s Katedrale, izveo kultnu pjesmu Božidara Ivaniševića.
Pjesma Boko, moja Boko izvedena na stepeništu
-Mi smo sad već ustanovili da će ta pjesma “Boko, moja Boko” Božidara Ivaniševića biti neka vrsta himne ovog programa “Darina regula”. Pjevamo je na kraju već treći put. Nije slučajno što su zvona Katedrale Sv. Tripuna baš u tom trenutku počela da zvone- možda ste vidjeli da se cijeli hor rasplakao, mi smo to nekako doživjele kao da nam se Dara javila, eto….Bilo nam je veoma lijepo, mi se ovdje osjećamo među svojima, već dugo dolazimo, vezane smo za Boku Kotorsku i zaista sam zahvalna KotorArtu što prepoznaje tu ljubav našeg Hora prema Kotoru i što to nije prestalo onog trenutka kada naše profesorke više nije bilo. Ona je u našim mislima, u našim srcima – sigurno će tako biti uvijek, kazala je Dragana Jovanović za Boka News, čiji je “Kaleidoskop” autorski projekat. Asistentkinje su joj Maša Đuričić i Marija Radojević.
-U posljednje vrijeme volim da promišljam muziku i horsko izvođaštvo i na ovakav način i to je svakako nešto čemu težim i ono čemu će sigurno i Akademskih hor Collegium musicum u budućnosti težiti. Premijeru smo zaista napravili specijalno za Kotor i specijalno za ovaj inspirativni prostor Crkve Svetog Pavla, zato što mi, kao Darin Hor, mnogo dugujemo Kotoru i mi to ne želimo da zaboravimo. Uvijek se vraćamo Kotoranima da im pokažemo i dokažemo da Darin Hor traje, da ono što je ona radila još uvijek živi i da će sigurno živjeti, ističe Jovanović. Ona i cijeli njen “Kolegijum” darovali su cijenjenoj dirigentkinji jednu zvijezdu- Dari s ljubavlju za sve dobro čemu ih je naučila o pjevanju i ponašanju u horu. Otuda i “Darina regula”.
Milica Lalošević, solo sopran, foto M.D.P.
Zvijezda Zvijezdi
– U sazvežđu Kasiopeja Regula od 6. februara 2012. godine jedna zvijezda se zove Darinka Matić Marović. Tu smo joj zvijezdu kupili i poklonili za rođendan, volimo da vjerujemo da je ona sada tamo i od tada u svim časopisima NASA-e stoji da se ta zvijezda tako zove. To je bila naša prva inspiracija, a druga inspiracija – kao “regula”, mjera, pravilo, kao neki kodeks i pjevanja i ponašanja, umjetničkog rada, čovječanskog, ljudskog, to je ono što nam je naša Dara ostavila i mi to i sada ustanovljavamo nanovo i nanovo, poručuje dirigentkinja Jovanović, prva laureatkinja KotorArtove Nagrade “Darinka Matić Marović”, koja se dodjeljuje bijenalno.
„Novi, Milivoju“ naziv je svečanosti koja je sinoć održana na Škveru, pred klubom Jugole Grakalić u kojem je stasao i u njemu ostao, najbolji crnogorski jedriličar, četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić.
On je na tek završenim Olimpijskim igrama postigao do sada najbolji rezultat pozicionirajući se na 14. mjesto u svijetu, što je istorijski uspjeh crnogorskog jedriličarstva.
Herceg Novi je ponosan na svoje sportiste koji su najbolji ambasadori svog grada, ali i vrlina i vrijednosti koje krase čovjeka, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i dodao da Škver u toj priči zauzima posebno mjesto.
„Sa Škvera je potekao, osvajao svjetska mora, vjetrove na svim meridijanima i čak četiri puta izborio učešće na Olimpijskim igrama, vrjedan i skroman momak, istrajan u ostvarivanju svojih ciljeva – Milivoj Dukić. Pratili smo dešavanja na regatnom polju, navijali i radovali se kada su do nas stizali odlični rezultati. Biti na samo korak do zlatne grupe, među svjetskim silama u jedrenju, je izuzetan uspjeh“, kazao je predsjednik Katić.
Škver – Dukić
Kako je istakao, zahvaljujući Miću, Herceg Novi nije samo grad na moru, nego i grad u kojem se voli, cijeni i razvija jedrenje, kao i u mnogo većim, bogatijim gradovima svijeta.
„Pred svima nama je zadatak da budemo podrška, što činimo kada god imamo mogućnost, a pred svima vama da nastavite da radite i vrijedno trenirate. Imate odličan putokaz jer Milivoj je sjajan primjer svima koji ovdje stasavaju kako se ostvaruju sportski snovi, kako se istrajava! Hvala za uspjehe, za ponos, za predstavljanje grada na svjetskom nivou“, kazao je predsjednik Katić.
Možda su vremenski uslovi u Marselju oduzeli Milivoju šansu da ostvari još bolji plasman i Crnoj Gori donese medalju, ali zadovoljstvo zbog postignutog istorijskog rezultata za crnogorsko jedriličarstvo niko ne može oduzeti, kazao je ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić.
„Želim da se zahvalim Milivoju i čitavom timu što su nas učinili ponosnim i što su pokazali svijetu šta znači boriti se srcem. Vaš rezultat je putokaz generacijama mladih jedriličara koji tek dolaze, a među kojima se već sada izdvajaju imena Ilije Markovića i Nikole Golubovića koji će, siguran sam, u narednim godinama, uz našeg Milivoja, podariti Crnoj Gori značajne rezultate u ovom sportu“, kazao je ministar Šćekić.
Škver – Dukić
Zahvalio je vaterpolistima i selektoru Vladimiru Gojkoviću, kao i cijelom olimpijskom timu koji su na pravi način predstavljali Crnu Goru u Parizu i poželio im uspjeh u daljim takmičenjima i OI u Los Anđelesu.
„Herceg Novi mora biti ponosan što ima ovakve sportiste i ljude koji svojim radom, trudom i profesionalnošću i ponašanjem trebaju biti uzor mlađim generacijama“, kazao je ministar Šćekić.
Čestitku je uputio i predsjednik COK-a, Dušan Simonović koji je, zbog zdravstvenih razloga, bio spriječn da prisustvuje svečanosti.
„Ovaj za nas nevjerovatan rezultat plod je izuzetno dobrog i predanog rada svih u Savezu, što se ogleda u kontinuiranom napretku na svim nastupima, od Londona do Pariza. Rezultati koje smo postigli plod su temeljitog, stručnog i predanog rada, o čemu svjedoče i uspjesi u mlađim kategorijama, što je zalog za budućnost i najava dugoročne perspektive i uspjeha“, istakao je između ostalog Simonović.
Škver je kultno mjesto sa kojeg su, u prostoru od 50 metara od bazena do jedriličara, iznjedrena 42 olimpijca, kazao je potpredsjednik COK-a, Boro Mračević.
„Među njima su 37 vaterpolista, četiri plivača i jedan jedriličar. Mislim da nigdje na svijetu nema manjeg prostora sa više sportskog duha i doprinosa olimpizmu. Cijela priča traje već 72 godine, od Helsinkija 1952. godine do ovogodišnjih OI u Parizu. Tu je more medalja, ovih 42 sportista imaju preko 80 nastupa na Olimpijskim igrama i Herceg Novi je sigurno najsportskiji grad na svijetu“, kazao je Mračević.
Sa pijetetom govoreći o Milivoju istakao je da je od malih nogu „Mićo bio ili na moru ili u moru“ jer je uz jedrenje trenirao plivanje i vaterpolo.
„On je posebna ličnost koji je iz skromnih, možda i najskromnijih uslova koji postoje, iznjedrio sebe i doveo u sam vrh svjetskog jedriličarstva. Jedrenje je skup sport, sport bogatih zemalja, a on je sa Škvera, sa ovog platoa došao do vrha svijeta. Pratim ga posbno na olimpijskim igrama i stalno pokazuje kontinuitet kvaliteta i uspjeha što znači da ima i fizičku i mentalnu snagu. Milivoju, najsvjetlijoj tački olimpijskog crnogorskog sporta ove godine iskreno čestitam“, kazao je Mračević i iskazao uvjerenje da će naš jedriličar imati snage da istraje i na OI u Los Anđelesu napravi korak više do elite gdje dokazano pripada.
Čestitku je Dukiću uputio i prijatelj hercegnovskog jedriličarstva, Ričard Gadbojs ističući da je ovo novi početak za Milivoja, njegovu porodicu i jedrenje u Boki.
Škver – Dukić
Prvi Dukićev trener, sa kojim je od šeste godine učio o jedrenju, je Mirko Vučković, pedagog koji je izveo brojne generacije kluba Jugole Grakalić. Kako je kazao, bio je uz njega sve vrijeme, do 17. godine i trenutka kada je Mićo morao krenuti dalje.
Njegov sadašnji trener, Ilko Klakor ističe da mu je bila čast, zadovoljstvo i dužnost da ovako divnog momka prati na Olimpijskim igrama.
„Znam da ostaje žal za onim što smo svi očekivali, ali ovo je vrhunski rezultat za Crnu Goru i jedrenje. Prenijeću vam samo jedan veoma važan podatak, a to je da na primjer engleski savez, samo u ovoj klasi, za olimpijsku medalju ulaže oko 700 000 funti. Zanjući to, ovo je jedan vrhunski rezultat i čestitam Milivoju, a mogu obećati da ćemo napornim radom nastaviti uzlaznom putanjom i postići još bolji rezultat u Los Anđelesu“, kazao je Klakor.
Uz glasne ovacije i aplauz pozdravljen je izlazak olimpijca Milivoja Dukića koji je istakao da je veća trema izaći pred svoje na Škveru nego se boriti na OI.
„Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti ovdje dječicu koja u ovome pronalaze inspiraciju, kao i ja kada sam bio mali. Gledao sam istaknute sportiste, divio im se i sanjao da ću možda jednog trenutka biti na ovom mjestu i biti inspiracija mladima. Počastvovan sam što ste došli da ispratite trenutak koji je istorijski za mene, crnogorsko jedrenje i sport. Ne volim da obećavam, sebi sam pred početak ovih Olimpijskih igara rekao da će biti uspjeh ako budem među 15 najboljih, da će biti čudo ako budem među deset i ako budem imao mogućnost da se borim za medalju, ali u Los Anđeles se ide među prvih deset i borbu za medalju!“, kazao je Dukić.
Provu sada okreće, kako je kazao svojoj porodici, njegovoj najjsnažnijoj podršci, a nakon toga nastavlja pripreme za nova takmičenja.
Program „Novi, Milivoju“ bio je i podsjetnik na istoriju JK Jugole Grakalić, brojne generacije koje decenijama njeguju i razvijaju jedrenje, kao i trenutke sa pariških olimpijskih igara i regata u Marselju.
Organizatori svečanosti bili su JK Jugole Grakalić uz podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju OHN.
Gospa od Škrpjela - don Željko Pasković - foto Boka News
Velika Gospa 2024.
Gospa od Škrpjela - foto Boka News
Velika Gospa 2024.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2023.
Velika Gospa 15.avgust 2020. foto Boka News
Gospa od Škrpjela - foto Boka News
Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (BDM), još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.
U prisustvu mještana, hodočasnika i turista najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela, gdje su služene svete mise još od ranih jutarnjih sati, a slavilo se i na Gospi od Milosti u Tivatskom zalivu te i u mjestu Ratac (Bar) – misa na ostacima benediktinske opatije Gospe ratačke.
Don Željko Pasković svećenik Kotorske biskupije poručio je u svojoj propovjedi tokom misnog slavlja na Gospi od Škrpjela da je danas svijet gladan ljubavi.
„Iz ljubavi naših predaka prema Majci Božijoj baš na ovom mjestu je napravljeno ostrvo. Bačen je prvi kamen, potopljeno je toliko brodova iz ljubavi prema Bogorodici, napravljeno je ostrvo. Mnogo ima crkava izgrađenih u čast Gospi, ali niko se nije usudio napraviti ostrvo njoj u čast, baš iz ljubavi naših predaka koji su željeli da njihova ljubav ostane ovdje u kamenu u umjetninama…“
Na Gospu od Škrpjela dolaze hodočasnici, turisti iz cijelog svijeta, imamo veliki broj domaćih i internacionalnih vjenčanja, jer ljubav pobjeđuje, poručio je između ostalog don Željko Pasković.
On je podsjetio je da su Braća Martešići još 1452. godine, 15. avgusta, na hridi današnjoj Gospi od Škrpjela našli sliku Bogorodice.
Velika Gospa 2024.
Centralnu svetu misu na otoku Gospe od Škrpjela služili su svećenici Kotorske biskupije koji slave 50 godina svećeničke službe, don Milidrag Janjić i don Filip Janjić.
Predstavnici PST i Komunalne policije – foto Opština Tivat
Novo pauk vozilo isporučeno je danas opštinskom preduzeću Parking servis Tivat. Ova nabavka vrijedna 205.000€ omogućiće neometan rad službe Parking servisa koja zajedno sa Sekretarijatom za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat uklanja nepropisno parkirana vozila u Tivtu. Specijalno vozilo pauk tipa je Mercedes Benz Atego 1218, nosivosti preko 4 tone i proizvedeno je 2024. godine.
Od sada će jedno vozilo pauk biti angažovano u centru grada, a drugo na području tivatskog dijela luštičkog poluostrva, navode iz Parking servisa Tivat.
Podsjećamo, specijalno vozilo pauk “Parking Servis” d.o.o Tivat, po nalogu komunalnepolicije dnevno ukloni oko 20 nepropisno parkiranih vozila.
Pauk vozilo aktivno je u dvije smjene, šest dana u sedmici, u periodu od 7 do 22 sata.
Tajlandske vlasti odlučile su odbiti pošiljku od oko 100 kontejnera za koje se sumnja da sadrže toksični materijal, te će ih vratiti pošiljatelju u Europu na daljnju obradu.
Ova odluka uslijedila je nakon što je nevladina organizacija Basel Action Network (BAN) izrazila zabrinutost zbog pošiljke, koja je potom postala “vrući krumpir” među uključenim stranama.
Kontejneri, koji navodno sadrže 800 tona toksične prašine iz čeličnih peći, sakupljene iz filtera za kontrolu zagađenja, zahtijevaju poseban tretman zbog prisutnosti opasnih metalnih oksida. BAN je istaknuo da nije odobrena dozvola za izvoz ovog materijala te da Tajland, kao predviđeni primatelj, nije bio obaviješten, što predstavlja kršenje Baselske konvencije. Ovaj međunarodni sporazum zahtijeva da se svaka pošiljka toksičnog otpada prijavi i da zemlje koje će biti uključene u transport budu obaviještene i daju svoju suglasnost.
Pošiljka je započela svoj put u Albaniji sredinom srpnja, nakon čega su kontejneri preko Italije prevezeni na brodove Maerska, koji su ih dalje trebali transportirati do Singapura, a potom i do Tajlanda. Međutim, tajlandske vlasti odbile su prihvatiti ovu pošiljku, a Maersk je najavio suradnju s nadležnim tijelima kako bi se kontejneri vratili u Albaniju na “najbolji mogući način“.
Ovaj incident nije izoliran slučaj. Slične situacije događale su se i ranije, uključujući slučaj iz 2018. godine kada je Greenpeace blokirao prijevoz toksičnih materijala kroz Hong Kong. Očekuje se da će Europska unija dodatno pooštriti propise o izvozu toksičnog otpada do 2027. godine, kada će izvoz takvog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a biti dopušten samo ako te zemlje potvrde svoju spremnost i sposobnost za njegovo održivo upravljanje, piše The Maritime Executive.
U razdoblju od januara do juna 2024. godine, hrvatske luke zabilježile su dolazak 57 stranih brodova za kružna putovanja, koji su ukupno ostvarili 244 kružna putovanja. Na tim brodovima nalazilo se 351 tisuća putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 524 dana, prema izvješću Državnog zavoda za statistiku.
Uspoređujući s istim razdobljem 2023. godine, broj kružnih putovanja stranih brodova porastao je za 7%, dok je broj putnika povećan za značajnih 23,9%. Međutim, broj dana boravka tih brodova u hrvatskim teritorijalnim vodama smanjen je za 2,2%.
Strani brodovi za kružna putovanja u prvih šest mjeseci 2024. dolazili su pod zastavama dvanaest zemalja. Brodovi pod malteškom zastavom ostvarili su najviše kružnih putovanja – 71, što čini 29,1% svih putovanja u navedenom razdoblju. Slijede brodovi pod zastavama Bahama (56 putovanja), Paname (31 putovanje) i Norveške (26 putovanja).
Od ukupno 244 kružna putovanja, najveći broj ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (48,4%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (24,2%), čime su ove dvije županije pokrile 72,6% svih putovanja. Preostala putovanja ostvarena su u Zadarskoj (14,7%), Istarskoj (5,3%), Primorsko-goranskoj (4,1%) te Šibensko-kninskoj županiji (3,3%).
Luka Dubrovnik i dalje prednjači s najvećim brojem posjeta stranih brodova za kružna putovanja, zabilježivši 162 posjeta. Slijede luka Split sa 103 posjeta, Zadar s 69, te Hvar s 28 posjeta. Luke Korčula i Šibenik zabilježile su po 26 posjeta, dok je Rovinj imao 21 posjet, piše Dubrovački Dnevnik.
Rusija je počela evakuisati još hiljade ljudi iz graničnih regija u četvrtak, nakon što je Ukrajina objavila da je napredovala dublje u ruski teritorij u munjevitom upadu kojemu je cilj prisiliti Moskvu da uspori napredovanje na ostatku bojišnice.
Najveći napad na suvereni ruski teritorij od Drugoga svjetskog rata dogodio se 6. kolovoza kad su tisuće ukrajinskih vojnika prodrle preko ruske zapadne granice osramotivši rusko vojno vodstvo.
Uz potporu rojeva dronova, teškog topništva i tenkova ukrajinske postrojbe zauzele su dio najveće nuklearne svjetske sile, a borbe se u četvrtak vode duž bojišnice oko 18 km unutar ruskog teritorija.
Vršitelj dužnosti guvernera Kurska Aleksej Smirnov rekao je da se evakuira okrug Gluškov, koji ima 20.000 stanovnika. Najmanje 200.000 ljudi dosad je evakuirano iz pograničnih područja, prema ruskim podacima.
Ruske vlasti proglasile su izvanredno stanje u regiji Belgorod, koja graniči s Kurskom, rekao je u četvrtak ruski dužnosnik Aleksander Kurenkov.
– Situacija u regiji ostaje složena i napeta. Kao rezultat terorističkih napada ukrajinskih naoružanih skupina u regiji Belgorod, oštećene su stambene kuće i infrastruktura, ima mrtvih i ozlijeđenih građana, rekao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da su ukrajinske snage napredovale nekoliko kilometara i da se postiže cilj popunjavanja ‘fonda za razmjenu’ ratnih zarobljenika.
Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je da Kijev stvara tampon zonu kako bi zaštitio svoje stanovništvo od napada.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da su ruske snage oborile ukrajinske bespilotne letjelice iznad susjedne regije Belgoroda u Rusiji i da su bombarderi Suhoj-34 gađali ukrajinske položaje u Kursku.
Ministarstvo je također izvijestilo o intenzivnim borbama duž ukrajinske bojišnice i reklo da su ruske snage zauzele bolje položaje na nekoliko točaka.
General Apti Alaudinov, zapovjednik čečenskih specijalnih snaga Akhmat, ustvrdio je u četvrtak ruskoj državnoj televiziji da su ruske snage vratile kontrolu nad naseljem Martinovka u regiji Kursk.
Premda je ukrajinski napad osramotio Moskvu, otkrio slabost njezine pogranične obrane i promijenio narativ o ratu, ruski dužnosnici rekli su da ono što su opisali kao ukrajinsku “invaziju” neće promijeniti tok rata.
Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022., veći dio godine napreduje duž bojišnice od 1000 km u Ukrajini i ima veliku brojčanu nadmoć. Rusija kontrolira 18 posto Ukrajine.
Ukrajina je upadom u Rusiju postigla najveći napredak na bojnom polju od 2022.
Dovođenjem rata u Rusiju, Zelenski se suočava s rizikom slabljenja obrane Kijeva duž bojišnica u Ukrajini, dok je Rusija već poslala tisuće vojnika pričuvnog sastava u pokušaju da protjera ukrajinske vojnike.
A ako Ukrajina želi zadržati ruski teritorij koji je zauzela, morat će pripremiti sofisticiranu logističku operaciju za podršku svojim snagama, rekli su vojni analitičari.
PELJEŠAC – Više je potresa u četvrtak ujutro zatreslo poluotok Pelješac na jugu Hrvatske, izvijestila je Seizmološka služba RH.
Ukupno su zabilježena tri potresa, prema izvještaju Seizmološke službe prva dva zabilježena su u 5.15 i u 5.21, a riječ je o vrlo slabim potresima magnitude 2,2, odnosno 2,1 po Richteru te intenziteta II stupnja EMS.
Treći potres, koji je zabilježen u 5.33, bio je umjerene jakosti, magnituda mu je bila 3,5 po Richteru, a procijenjeni intenzitet IV stupnja EMS.
Budva – omiljeno ljetovalište mnogih, nedavno je postala bogatija za jedno izvanredno mesto koje je u regionu poznato po svojoj jedinstvenoj atmosferi i vrhunskom kvalitetu. U pitanju je SALT Shop, zvanično prodajno mesto vejp brendova MASKKING, SALT i Kubik, atraktivna destinacija u vejp industriji koja se ističe svojom posvećenošću pružanju vrhunskog iskustva korisnicima.
Smešten u srcu Starog grada, na adresi Trg republike 2, SALT Shop je oaza za ljubitelje vejp kulture, prostor za druženje i otkrivanje novih aroma, kao i mesto okupljanja entuzijasta inovativnog dizajna i najnovijih trendova. Otvaranje ovog jedinstvenog prostora privuklo je mnoge goste, a posetioci su imali priliku da se prepuste chill out atmosferi i jedinstvenom vajbu prostora koji nije samo običan shop, već destinacija koja inspiriše. Pored brojnih iznenađenja koja su dodatno obogatila iskustvo svih prisutnih, posebno interesovanje izazvalo je testiranje proizvoda gde su posetioci imali priliku da isprobaju širok asortiman svežih, bogatih i punih aroma brendova MASKKING, SALT i Kubik, prepoznatljivih po superiornom kvalitetu i sofisticiranom dizajnu.
SALT Shop donosi potpuno novo iskustvo kupovine, nudeći posetiocima nesvakidašnju vejp avanturu ispunjenu bojama, raznovrsnim aromama i pozitivnim vibracijama. Inovativni pristup privlači ljubitelje savremenih proizvoda, a svaki element ponude odražava posvećenost modernom dizajnu i vrhunskom kvalitetu. Prvenstveno, SALT Shop se ističe jedinstvenom atmosferom koja poziva ljude da se opuste, uživaju i dele svoja iskustva, stvarajući prijateljske veze među vejp entuzijastima. Idealan je za one koji vole da eksperimentišu, prate trendove i žele da budu u koraku sa vremenom. Ponuda i atmosfera koju pruža, osmišljeni su tako da inspirišu i osveže svakoga ko poseti SALT Shop.
Budite i vi deo zajednice koja na najbolji način spaja inovaciju, kvalitet i nezaobilazni summer vibe! Dobro došli u SALT Shop!
Sinergija vrhunske umjetnosti, kulturne baštine, brige za mlade, kreativnosti i inovacija
U srijedu, 14. avgusta, koncertom pod nazivom Darina regula Akademskog hora Collegium musicum pod dirigentskom palicom Dragane Jovanović, završen je 23. po redu KotorArt. Nesvakidašnji koncept koncerta, inovativan i sugestivan pristup horskom pjevanju u intimnom ambijentu Crkve Sv. Pavla, u spomen na istaknutu Bokeljku Darinku Matić Marović, publiku je ostavio bez daha. Koncert se završio stihovima pjesme Boko moja mila Božidara Ivaniševića. Zvona Katedrale su odjeknula, evocirala uspomene kompletnog Festivala i na jedinstven način ga zaokružila.
Međunarodni festival KotorArt, u periodu od 13. jula do 14. avgusta, sa nekoliko programa i u predfestivalskom periodu, ugostio je gotovo 600 umjetnika iz 11 zemalja svijeta. Ovogodišnji, multidisciplinarni koncept festivala uključivao je nekoliko segmenata: Don Brankove dane muzike, KotorArt teatar, Pjacu od filozofa, Pjacu od slike, Pjacu od knjige, CHIL i KotorArt akademiju sa istaknutim imenima kao programskim selektorima i urednicima. Ekipa koju je KotorArt okupio, na čelu sa Ratimirom Martinovićem, direktorom i jednim od osnivača festivala KotorArt, uključivala je referentne ličnosti iz oblasti književnosti, slikarstva, pozorišta, kulturnog menadžmenta i kulture uopšte, poput reditelja Borisa Liješevića, politikologa prof. dr Čedomira Čupića, slikarke Romane Milutin Fabris, filološkinje Maje Mrđenović, pravnika, prof. dr Đorđa Krivokapića i menadžerke u kulturi Sare Mandić.
KotorArt se zahvaljuje pokroviteljima festivala: UNESCO-u, Ministarstvu kulture i medija u Vladi Crne Gore, kao i Opštini Kotor. Realizaciju ovogodišnjeg KotorArta značajno su podržali dugogodišnji, ali i novi sponzori, kao i vjerni prijatelji, koji su prepoznali značaj djelovanja Festivala: zlatni sponzor Coca Cola HBC, zatim Evropska Unija i Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave, Fondacija za otvoreno društvo. Među najvažnijim sponzorima su i Luštica Bay, Porto Montenegro, Regent Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Italijanski institut za kulturu, Ambasade Italije, Njemačke, Austrije i Kine u Crnoj Gori, UNIQA osiguranje, kao i drugi važni partneri iz Crne Gore i inostranstva.
Foto KotorArt
KotorArt se zahvaljuje i medijskim pokroviteljima.
Tokom 33 festivalska dana, KotorArt organizovao je 44 glavna programa, kao i mnoštvo pratećih, čineći Kotor centrom umjetnosti, kreativnih i pažljivo osmišljenih programa, sa odabranim, društveno odgovornim i aktuelnim temama.
Pjaca od slike ovogodišnji Festival obogatila je sa dvije izložbe, obje postavljene u galeriji Pomorskog muzeja Kotor. Magični svijet stripa Antuna Sbutege podsjetio je koliko je strip u poslednjih 100 godina imao ubrzani razvoj i koliko je važan oblik likovne umjetnosti. Uz izložbu pod nazivom Uspomene, cjenjene dubrovačke slikarke Romane Milutin Fabris, posjetitelji su mogli da dožive Boku sa svim njenim važnim aspektima i značenjima iz ugla umjetnice, koja je svoj stvaralački život posvetila mediteranskim temama, najviše Dubrovniku i Boki.
Pjaca od knjige obilježila je važne datume: 100 godina od smrti Franca Kafke i 100 godina od objavljivanja romana Čarobni brijeg Tomasa Mana. Okrugli stolovi, organizovani u intimnom ambijentu Kreativnog haba u Kotoru, na čelu sa urednicom, filološkinjom Majom Mrđenović, okupili su sociologa Pavla Milenkovića, germanistkinju Biljanu Pajić, naučnu saradnicu na Institutu za književnost i umjetnost Natašu Anđelković, docentkinju za oblast njemačke književnosti Jelenu Knežević i filološkinju, Jasminu Bajo.
Od februara ove godine, novi segment programa KotorArta je i CHIL (Cultural heritage innovation lab), odnosno laboratorija za inovacije u kulturnoj baštini. Među značajnim programima koji su se u okviru ovog segmenta održali na Festivalu izdvaja se Velika pohara Perasta, obilježavanje 400 godina od tragične pohare koja je zadesila Perast 22. juna 1624. godine. Tim povodom je Festival, u saradnji sa SHARE fondacijom, organizovao centralnu svečanost obilježavanja sa performansom, izložbom slika, zatim postavkom instalacija kroz Perast kao i cjelodnevnom naučnom konferencijom u Perastu sa temom “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024”. Tim Festivala, u okviru projekta WBCHIL (Western Balkans Cultural Heritage Innovation Lab), podržanog od strane British Council-a, organizovao je dva izleta kroz Perast, Stoliv, Prčanj i Muo, gdje su posjetiteljima prikazana dva projekta, Perast Passport i GEO_cultureMNE koji na interesantan i kreativan način uvezuju kulturnu baštinu sa kreativnim industrijama.
KotorArt Pjaca od filozofa
Pjaca od filozofa okupila je legendarne intelektualce, univerzitetske profesore i erudite, prof. dr Đura Šušnjića i prof. dr Čedomira Čupića koji su sa posebnom emocijom odgovorili na temu kulture sjećanja i prisjetili se lika i djela prof. dr Ratka Božovića i Don Branka Sbutege. Druge noći Pjace od filozofa tema je bila “Identitet i promjena”, a nakon predavanja, publika je učestvovala u diskusiji, razmjenjujući razmišljanja sa predavačima.
Ovogodišnja KotorArt akademija, pored tradicionalnih muzičkih radionica, okupila je teatarske i muzičke profesionalce u želji da steknu znanje i iskustvo od najboljih predavača, ne samo regiona već i Evrope. Akademija je pobrala sve pohvale sa značajnih evropskih adresa. Gošća i predavač akademije, Gabriel Bernovil, konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije je uputila KotorArtu čestitke za umrežavanje profesionalaca, razmjenu znanja i iskustva i istakla da “ono što postižete u Kotoru voljeli bi vidjeti bilo gdje u Evropi”. Među predavačima su bili i Jan Briers, predsjednik Evropske asocijacije festivala, Sofi Vanden Bruk, pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju NT Gent teatra i producentkinja turneja čuvenog Jana Fabra, Ketrin Hataja, osnivačica i direktorka Operosa Montenegro festivala, i drugi. Muzičke radionice okupile su studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije koji su imali priliku da uče od svjetski cjenjenih umjetnika, pijaniste Kemala Gekića i violiniste Žil Apapa.
KotorArt teatar, na čelu sa programskim urednikom Borisom Liješevićem, ponudio je četiri monodrame koje su uz savršen ambijent Samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Prčanju, kao i Crkve Sv. Duha, dobile novo značenje i na direktan način prenijele poruke publici. U pitanju su autorski projekti samih glumaca, i to: Nina? glumice i autorke Nikoline Vujević, Neodustajanje Marije Medenice, Požrtvovana koza autorskog dvojca Mirjana Medojević i Primož Gune, kao i Final act Lucije Barišić.
Don Brankovi dani muzike, sa realizovanih 28 glavnih programa, zauzimaju posebno mjesto na Festivalu i čine njegovu okosnicu. Festival je započeo svečanim otvaranjem, tradicionalno na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna. Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, zajedno sa dječijim horom JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora, sa solistima Rovenom Đeljili, sopranistkinjom, Matiasom Dželijem, tenorom i Armandom Ljikajem, baritonom, izveo je premijerno u Kotoru remek dijelo XX vijeka, Carminu Buranu. Veče je upotpunjeno i dvadesetominutnim dokumentarnim filmom u produkciji RTCG-a o Miroslavu Miru Homenu. Kompletno veče bilo je posvećeno ovom istaknutom dirigentu, Kotoraninu, sa značajnom međunarodnom karijerom. Kompletan događaj predvodio je sin Miroslava Homena, dirigent Robert Homen.
Kulturna baština Boke – foto KotorArt
Ulice Kotora, pjace, trgovi, Crkva Sv. Duha, Bogorodičin hram, Samostanski kompleks Sv. Nikole, Perast, Luštica Bay, Porto Montenegro, ali i Dom vojske u Tivtu, Centar za kulturu Tivat, kao i nova, vrlo inspirativna lokacija, ostrvo Gospe od Milosti, odjekivala su zvucima umjetničke i džez muzike umjetnika sa svih meridijana svijeta sa vrlo pažljivo biranim programima i jedinstvenim konceptima događaja.
Pobratimski gradovi Kotor i Santa Barbara od 2009. godine dinamično razvijaju međusobne veze, realizujući uspješne projekte iz sfere muzike, kulinarstva i sporta. Ove godine Festival je ugostio četiri istaknuta umjetnika Simfonijskog orkestra Santa Barbare i to koncert-majstora i vođe pulteva, violinistkinje Džesiku Gideri i Inu Veli, violistu Erika Rajnersona i violončelistu Trevora Hendia.
KotorArt Don Brankovi dani muzike bili su domaćini dva orkestra kojima je rezidencija bila u Kotoru i na Cetinju. Orkestar mladih Zapadnog Balkana boravio je sa mentorima na Cetinju, pripremali su vrlo zahtjevan program sa mlade umjetnike, koji su i predstavili festivalskoj publici u Luštici Bay-u. Druga rezidencija je projekat samog Festivala, a Festivalski orkestar okupio je mlade, talentovane crnogorske umjetnike i ispunio im 20 dana rada sa istaknutim umjetnicima, solistima i dirigentima, na tri vrlo značajna projekta uz jedinstvene koncepte događaja. Prvi koncert Festivalskog orkestra bio je u Prčanju, u Bogorodičinom hramu, 19. jula, na čelu sa maestrom Mladenom Tarbukom. Orkestar je izveo tehnički jako složena djela XX vijeka, a kao solisti nastupali su pijanista Simo Šišević i trubačica Sara Lakičević. Tradicionalni ekskluzivni koncert u u saradnji sa Porto Montenegrom u Domu Vojske u Tivtu bio je još jedan projekat festivalskog orkestra, na kom su mladi crnogorski umjetnici imali priliku da sarađuju sa istaknutim profesionalcima iz LA filharmonije i LA opere i Simfonijskog orkestra Santa barbare, sa solistom, violinistom jedinstvenog stila, Žil Apapa, uz dirigentsku palicu harizmatičnog Nira Kabaretija..
Pored orkestra, Festival je organizovao i Forum mladih umjetnika, sa temom autorskih prava u Crnoj Gori, kao i solistički koncert violončeliste Koste Popovića, stipendiste Fondacije Miloš Karadaglić. U Crkvi Sv. Duha, po prvi put se predstavio publici sa svojim bratom, pijanistom Petrom Popovićem.
KotorArt Don Brankovi dani muzike organizovali su nekoliko resitala među kojima su se istakli pijanista Aleksandar Madžar sa koncertom Madžar svira Ravela, kao i svjetska premijera, koncert pod nazivom Gekić svira Gekića. Publika je mogla premijerno da čuje klavirski opus Kemala Gekića u njegovom izvođenju. U okviru China stage-a istakla se mlada kineska pijanistkinja Jutjen Jang, koja je osvojila publiku lakoćom sviranja i interpretacijom vrlo zahtjevnih djela kompozitora sa svih meridijana, od velikih klasičara, preko kineskih kompozitora do Vasilija Mokranjca.
KotorArt 2024.
Pjaca od džeza okupila je umjetnike iz Srbije, Njemačke, Austrije i Kine, još jednom potvrđujući dugogodišnju uspješnu saradnju KotorArta sa stranim ambasadama u Crnoj Gori. Ovogodišnji program okupio je i umjetnike posvećene najmlađima. Udruženja ArtishLab i Visoko C pripremila su 4 programa koja su uključivala opere za djecu i koncerte za bebe.
Posebno se istakao i koncert renomiranog italijanskog baroknog ansambla Mare Nostrum, specijalizovanog za baroknu muziku, koja je doživjela posebno slušanje i prijem kod publike budući da se koncert održao u predivnom ambijentu Ostrva Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu.
KotorArt završio je još jedan značajan projekat pod nazivom Stvaranje nasljeđa koji je zaokružio dugogodišnji rad Festivala na porudžbinama novih kompozicija od strane savremenih autora. Svijetlost dana ugledao je album sa kompozitorskim narudžbinama osam značajnih kompozicija, poručivanih za važne godišnjice.
Hvala svim umjetnicima, partnerima, saradnicima, a ponajviše vjernoj publici Festivala koja podržava projekte KotorArta i koja zna da uživa u umjetnosti koja joj je pružena u jednom od najljepših zaliva svijeta, našoj Boki. – istakli su iz PR službe Festivala.
