Nikšićanin I.N. (46) uhapšen je zbog sumnje da je u Budvi silovao stranu državljanku, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je dežurna služba budvanske policije obaviještena u utorak da je strana državljanka silovana.
Policijski službenici su, kako se dodaje, preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i sa svim upoznali tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo silovanje.
Iz policije su rekli da su preduzete mjere i radnje rezultirale identifikacijom I.N.
“On je po nalogu višeg državnog tužioca uhapšen zbog sumnje da je izvršio pomenuto krivično djelo“, navodi se u saopštenju.
Ruski napadi na Ukrajinu nastavljeni su i noćas. Raketiran je Kijev u kojem su djelovali protuzračni sustavi, a grad Lavov napadnut je bespilotnim letjelicama te je u njemu oštećeno nekoliko zgrada. Uzbuna je oglašena u cijeloj zemlji.
Zbog novih napada treći su put u tjedan dana dignuti poljski i saveznički avioni kako bi osigurali poljski zračni prostor.
Istodobno, ukrajinski predsjednik Zelenski od kanadskog je premijera Trudeaua zatražio da mu pomogne osigurati potporu zapadnih partnera za napade na vojne ciljeve duboko na ruskom teritoriju.
Završetak autoputa do granice sa Srbijom i novi put od Dubrovnika do Ulcinja prioritet
Dok je predsezona bila korektna, čak i bolja od očekivanog, špic turističke sezone je podbacio, ocijenio je ekonomski analitičar Davor Dokić.
Po njegovim riječima, iako je posjeta u avgustu bila veća nego u julu, to nije bilo na nivou prethodnih godina.
Razlog za manju posjetu vidi prvenstveno u veoma lošoj cjenovnoj politici.
– Smatram da su kod nas cijene izuzetno visoke. Naša cjenovna politika je veoma loša i sljedeće godine ćemo morati svi, uključujući Vladu i lokalne samouprave, maksimalno da poradimo na rješavanju tog problema – ističe Dokić.
Prema njegovom mišljenju, jedan od gorućih problema naše turističke ponude koji iziskuje i momentalnu reakciju jeste i nedostatak putne infrastrukture, prije svega zaobilaznica oko primorskih gradova.
Kako dodaje, mjesece poslije postsezone moramo da iskoristimo na pravi način i da mnogo spremnije dočekamo turiste u 2025. godini.
– S obzirom na to da imamo tradicionalno uspješne postsezone, finansijski efekat će biti na nivou očekivanog, pa ćemo doći do iznosa od milijardu i po, koliko je bilo projektovano uoči ove sezone. Ali sa boljom organizacijom možemo imati znatno veći broj turista – smatra Dokić.
Kada je putna infrastruktura u pitanju, ukazuje da Crna Gora ima niz neuralgičnih tačaka koje treba što prije rješavati.
Podsjeća da prostorni plan još nije donijet, da nemamo zaobilaznicu oko Budve, pa svi putnici moraju da prođu kroz grad da bi stigli do Tivta, Kotora i Herceg Novog. Kako je naglasio, izgradnja više puta najavljivane zaobilaznice oko Budve od desetak kilometara, od sela Markovića do Lastve, omogućila bi da se saobraćaj u prestonici turizma rastereti za bar tridesetak odsto.
– Mogli bismo da učinimo dosta toga samo ako budemo organizovani i krenemo na vrijeme. Nerealni planovi, poput ovih koje je najavio premijer Milojko Spajić o izgradnji 18 dionica auto-puta i brzih cesta, samo nam odmažu. Prioritet mora biti završetak auto-puta do granice sa Srbijom i Jadransko-jonska magistrala, odnosno novi put od Dubrovnika do Ulcinja, kako se ne bi prolazilo kroz naše primorske gradove i kako bi se izbjegao saobraćajni kolaps kojem smo svjedoci – kaže Dokić.
Ističe da je Crna Gora uvođenjem sankcija Rusiji i pridruživanjem zabrani letova aviona iz te zemlje napravila veliku grešku i išla protiv svojih interesa.
– Ova sezona je potvrdila da nismo uspjeli da nadoknadimo izostanak ruskih turista, koji su bili naši najbolji gosti i koji su kod nas ostavljali najviše novca – kazao je Dokić.
Kod nas niko ne razmišlja ozbiljno o održivom turizmu
O održivom turizmu, kao imperativu velikih turističkih zemalja, kod nas niko ne razmišlja ozbiljno, smatra Dokić.
– Činjenica da zemlja čiji BDP najvećim dijelom zavisi od turizma doskoro nije imala ministarstvo turizma govori o odnosu političkog establišmenta prema najvažnijoj privrednoj grani. Kod nas je turizam i dalje prepušten samom sebi i stihiji. Naša turistička politika u budućnosti mora biti bazirana na strategiji rizorta, za šta je neophodno da stanemo sa betonizacijom i hiljadama stanova. Rizorti bi nam donijeli mnogo veći prihod, a mnogo manju gužvu – zaključio je Dokić.
Kako je dodao, pokazalo se da finansijski efekat koji smo imali sa ruskim turistima ne možemo nadoknaditi gostima sa Zapada.
– Nismo našli zamjenu za ruske goste, koji su, za razliku od zapadnoevropskih, skloni da pređu preko buke i gužve, naših najvećih turističkih mana. Sada moramo da tražimo alternativu za turiste iz Rusije. Koncept turizma koji trenutno vlada u Crnoj Gori zapodnoevropskim turistima odgovara samo u predsezoni i postsezoni, a u samom špicu sezone ne možemo računati na njih zbog prevelike gužve i buke. Često povlačimo autodestruktivne poteze i ne razmišljamo da se ne može tako lako i brzo jedno tržište zamijeniti drugim – smatra Dokić, koji podsjeća da Turska, koja takođe čeka ulazak u EU i koja je članica NATO-a, nije uvela embargo na ruske avione i uprkos ratu već dvije godine neometano prima na desetine hiljada turista iz Rusije, koji u toj zemlji troše svoj novac.
Postoji alternativa, smatra on, ali ni ona neće moći do kraja da izgladi minus koji je za sobom ostavio izostanak Rusa, kojima buka i gužva nijesu smetali da troše pare.
– Naime, zbog tolerancije na te naše mane, minus donekle možemo nadoknaditi turistima iz Turske i arapskih zemalja – zaključuje Dokić.
Svečanim otvaranjem sinoć je počeo 12. „Big game fishing Herceg Novi 2024“, a ekipe su već jutros isplovile sa Škvera u takmičenje u lovu na sabljarke i tune.
Tokom tri dana za najbolji ulov će se boriti 19 ekipa iz Francuske, Njemačke, Rusije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
Ribolovcima je uspješno takmičenje poželio predsjednik Saveza za ribolov na moru Crne Gore, Mladen Rostović.
„Drago mi je da se ovakvo takmičenje nastavlja i traje, nadam se da će tako biti i u narednim godinama. U to ime se zahvaljujem predsjedniku kluba „Big game Herceg Novi“, gospodinu Racu Gardaševiću na trudu koji svake godine uloži. Takmičenje poput ovog ima veliki značaj za naš Herceg Novi koji po tome postaje prepoznat. Molim vas da se takmičite u duhu fer pleja i neka najbolji pobijedi, a ostali neka sačekaju naredni Big game i opet pokušaju“, kazao je Rostović.
Jedan od zaljubljenika u sportski ribolov i Herceg Novi je dr Milan Colić koji je uz Big game od prvog izdanja. Kako je kazao, kada nešto traje dvije, tri godine kaže se da to postaje ozbiljno, a trajati 12 godina je zaista ozbiljna tradicija.
Big game 2024.
„Drago mi je da vidim poznata lica, da se iz godine u godinu družimo i sve više volimo da se viđamo. Mnogi od nas se tokom godine ne viđaju i kada se sretnemo u Novom onda „iskalimo“ ogromnu pozitivnu energiju koja se osjeća i vidi. Kako se kaže zvanično – Interncionalno takmičenje Big game fishing, a ovdje na lokalnom jeziku se kaže „Ulovi u Novi“. Nadam se da ćemo svi imati sreće i uloviti ono što želimo. Raspoloženje će nas služiti, to već vidim, da imamo dobru volju i to se vidi, tako je uvijek na ovom takmičenju“, kazao je dr Colić poželjevši svima uspjeh uz najavu da će naredni 13. Big game donijeti mnogo iznenađenja.
U ime Opštine Herceg Novi takmičenje je otvorio pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica i učesnicima poželio dobrodošlicu.
„Zahvaljujem se organizatorima, posebno gospodinu Racu Gardaševiću koji je započeo i održava tradiciju ovog takmičenja. Big game fishing obogaćuje naš Herceg Novi i Škver koji je žila kucavica sporta i cijelog grada. To je manifestacija koja doprinosi boljoj turističkoj, sportskoj i gastro ponudi, a nadam se da ćemo tako nastaviti i u narednim godinama. Učesnicima želim dobar ulov, a ostalima da se dobro druže i zabave u Herceg Novom. Neka najbolji pobijedi“, kazao je Kisjelica.
Foto: Big game Herceg Novi
Za dobru zabavu sinoć je bio zadužen lokalni sastav Trio Mare.
Takmičenje će se odvijati u teritorijalnim vodama Crne Gore, izvan Bokokotorskog zaliva, na oko 12 milja od obale. Ekipe isplovljavaju svakog jutra u 8.00 časova sa Škvera, povratak je planiran oko 18.00 časova, a vaganje ulova je svake večeri u 20.00 časova na Škveru. Svečano proglašenje najboljih je u petak, 6. septembra u 20:00.
Po lijepoj tradiciji u subotu, 7. septembra biti održan i Little game fishing – takmičenje za djecu od 7 do 15 godina.
Organizator 12. Internacionalnog takmičenja Big game fishing je klub „Big game Herceg Novi“, a suorganizatori su Turistička organizacija Herceg Novi i Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, uz podršku brojnih prijatelja takmičenja.
Institut za biologiju mora poziva djecu, nastavnike/ce i drage prijatelji mora iz NVO sektora, da daju svoj doprinos očuvanju našeg mora, izradom likovnih radova, kolaža i skulptura na temu „Čovjek i more“.
Tadovi će biti predstavljeni na Trećoj naučnoj konferenciji Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdrBioPro 2024 u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, kao i široj javnosti putem društvenih mreža. U cilju promocije i shvatanja važnosti očuvanja našeg mora obezbijedili smo nekoliko interesantnih nagrada za najbolje radove konkursa.
Prema starosnom uzrastu definisane su četiri kategorije učesnika, i to: predškolski uzrast, niži razredi osnovne škole, viši razredi osnovne škole zajedno sa srednjom školom i NVO sektor.
Svi radovi koji konkurišu se moraju dostaviti najkasnije do 22. septembra 2024.g. Likovni radovi se mogu slati poštom od početka objave Poziva dok se kolaži i skulpture dostavljaju isključivo u periodu od 10. do 22. septembra. Kontakt osoba za dostavu je dr Vesna Mačić e-mail: macic.v@ucg.ac.me
Svi radovi će biti objavljeni na Facebook stranici Instituta za biologiju mora i nagrade će biti dodijeljene na osnovu najvećeg broja glasova od objave do početka kongresa.
U zavisnosti od broja pristiglih radova i kvaliteta planirano je da se likovni radovi i kolaži izlože u Galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotor, tokom trajanja konferencije AdriBioPro 2024 (1-4. oktobar) koja je kao prva sedmica u oktobru ujedno i Dječija nedjelja. Skulpture će biti izložene u dvorištu Akvarijuma Boka dok će pobjednička skulptura biti izložena takođe u pomenutoj Galeriji.
Juniorska (U19) vaterpolo reprezentacija Crne Gore doživjela je treći poraz u grupi A na Evropskom prvenstvu u Burgasu.
Nakon što je u prva dva kola izgubila od Španije (8:6) i Mađarske (13:9), na zatvaranju grupne faze Hrvatska je velikim preokretom u finišu savladala našu selekciju 8:7 (2:3, 2:0, 2:3, 2:1).
Crna Gora je u izjednačenom meču imala pobjedu u rukama, nakon što je pet i po minuta prije kraja povela 7:6 i prednost od jednog gola čuvala sve do posljednjih 36 sekundi.
Tada je nezadrživi Vlaho Pavlić petim golom na meču izjednačio na 7:7, da bi isti igrač postigao svoj čak šesti pogodak sekund prije kraja i donio pobjedu svom timu.
U našoj reprezentaciji po dva gola postigli su Strahinja Gojković, Andrija Roganović i Draško Samardžić, a jedan Balša Vučković.
“Ajkule” će u osmini finala danas od 12 i 30 igrati protiv Holandije.
Tokom avgusta u Crnoj Gori sprovedeno je 600 kontrola plovila, u kojima je utvrđeno 161 nepravilnost, što ukazuje na ozbiljnost problema u poštovanju pomorskih propisa, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
Ukupan iznos izrečenih kazni dostigao je 63.404 eura, a kazne su bile proporcionalne napravljenim prekršajima. Ove aktivnosti su dio strategije Ministarstva pomorstva da se poboljša sigurnost na moru i smanji broj incidenata.
“U cilju efikasnijeg nadzora, Ministarstvo je ove sezone počelo da koristi i dronove za uočavanje nepravilnosti, što je uz svakodnevno patroliranje inspekcijskih službenika, značajno doprinijelo povećanju broja otkrivenih prekršaja”, rekao je ministar Radulović.
Sa intenzivnim kontrolama će se nastaviti i tokom postsezone a za sljedeće ljeto, Ministarstvo je pripremilo set inovativnih mjera koje će obezbijediti da se pomorski saobraćaj u Crnoj Gori održi na visokom nivou sigurnosti.
Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori: Program počinje 5. septembra
Unija Zajednica Italijana Crne Gore, zajedno sa gradskim horom ‘’Nikola Đurković’’ i klapom Gašler iz Kotora, ugostiće hor Zajednice Italijana iz Umaga “Fulvio Tomizza” kao i njihov pozorišni ansabl i izvedbu “Un Istriano a New York” na dijalektu istro-veneto, u koncertnoj dvorani Crkve Svetog Duha u Kotoru, u utorak, 5. septembra u 20 sati.
Gradski hor Kulturnog centra “Nikola Djurković” obnovljen je 2018. godine na inicijativu tadašnje uprave. Sa ciljem očuvanja tradicije horskog pjevanja, ovaj ansambl je veoma aktivni učesnik kulturnih zbivanja grada Kotora. Članove povezuje ljubav prema muzici i druženju. Na repertoaru Gradskog hora nalaze se popularne numere stranih i domaćih autora. Hor broji 28 članova, a njime rukovode profesorice Ljiljana Dončić i Dušica Ćetković.
Hor Zajednice Italijana “Fulvio Tomizza” iz Umaga, osnovan 1977. godine, ove godine slavi 47 godina od osnivanja. Za to vrijeme hor je učestvovao na brojnim manifestacijama, horskim večerima, susretima, izložbama, u raznim krajevima Hrvatske (Bujeze, Istra, Kvarner, Dalmacija, Slavonija) ali i preko granice, u Sloveniji, Italiji i Crnoj Gori. Mješoviti hor broji dvadeset pet ljubitelja horskog pjevanja koji svojom ljubavlju, strašću i zalaganjem održavaju ovu tradiciju. Poslije 22 godine pod upravom maestra Mauricija Lo Pinta, danas se po prvi put predstavlja pod dirigentskom palicom maestra Valtera Lo Nigra. Hor karakteriše bogat i raznovrstan repertoar koji se krece od istro-mletačkih i dalmatinskih narodnih pjesama preko modernih pjesama do lirskih i sakralnih djela.
Klapa Gašler oformljena je januara 2023.g. Članovi klape zaljubljenici su u muziku I Boku Kotorsku tako da kroz svoje nastupe čuvaju tradiciju ali I provode zabavno I kvalitetno vrijeme. Nepune dvije godine postojanja klapa je imala preko 30 nastupa kako za potrebe TO Kotor tako i za potrebe turističkih organizacija u cilju promocije Boke Kotorske kao važne turističke destinacije. Klapa Gašler je učesnica tradicionalnih manifestacija ali i onih u humanitarne svrhe. Klapa na nastupima prezentuje bogatstvo bokeške nošnje i ljepotu življenja u nekim davnim srednjevjekovnim vremenima, kostimima i igrokazima na lokalnom dijalektu.
Dramski amaterski klub čini grupa prijatelja i članova Zajednice Italijana iz Umaga koji vec ‘’nekoliko godina“ dijele strast prema pozorištu. Naglasićemo da za neke “nekoliko godina” znači…više od pola vijeka, jer je naša zajednica nastala ranih pedesetih, još od vremena Kluba italijanske kulture umaškog kraja kada je bilo važno da Italijani ostanu na umaškom području ujedinjeni.
Uvijek ćemo pamtiti kao prekretnicu ulogu Đuzepea (Pipa) Rota počev od 1960-ih, prof. Đuzepe Rota koji je bio na čelu udruženja sve do 2015. godine, godine njegove smrti. Profesor, političar, veoma požrtvovana i značajna ličnost za cijelu italijansku zajednicu, koji je uvek nalazio vremena za svoju amatersku dramu, strast koja mu je (pored ribanja i mora) pružala najviše zadovoljstva.
Za naš amaterski dramski klub napisao je pregršt sjajnih komedija koje su oduvijek imale jednu zajedničku karakteristiku: temu i jezik – život i likove, kao i umaški dijalekt. Glumci, na prvom mjestu, prijatelji, rođaci, sugrađani – obični ribari, domacice ili učitelji i profesori postali su zvijezde našeg malog grada, sve ’’rođeni glumci” po ocijeni ovdašnje pozorišne kritike. Dobro se sjecamo, bili smo veoma vijerni obožavaoci, ali ko tome može bolje svijedočiti od Pina Degrasija, koji će se ove večeri naći ponovo na sceni – otkako je stupio na scenu sa Pipom… nikada je nije napustio!
Ostali menadžeri su tada radili na održavanju naše lijepe pozorišne tradicije, uključile su se nove generacije umaških autora, glumaca i glumica i večeras sa zadovoljstvom predstavljamo komediju, autora prof.Erika Šporčic Calabro:‘’Umagesi u Njujorku“ na dijalektu umagezea, u režiji Brune Alesio Klemenc.
Događaji se organizuju u okviru projekta ‘’Promocija italijanske kulture i jezika u Crnoj Gori’’, koji finansira Regija Frijuli Venecija Đulija, a koji je realizovan u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta.
Priča o plantaži lavande na mjestu starog kopa Rudnika uglja u Pljevljima i o mogućoj turističkoj atrakciji nije dugo trajala. Već poslije tri godine novi mendažment tvrdi da nema ekonomske računice za uzgoj aromatičnog bilja. Bivše rukovodstvo međutim brani tu investiciju.
Projekat sadnja lavande i drugog aromatičnog bilja na bivšim rudarskim kopovima koji je počeo 2021. pokazao se neprofitabilnim, kažu u novom rukovodstvu Rudnika uglja Pljevlja. Iako je kompanija u obavezi da rekultiviše devastirani prostor, dosadašnja ulaganja nijesu opravdala očekivanja.
– U taj projekat je uloženo 2,79 mil EUR. Mi imamo trenutno nekih 12 hektara pod zasadom lavande i od toga u protekle tri godine smo prihodovali nekih 150 litara ulja od lavande koje nam se trenutno nalazi u magacinu. To bi moglo da se valorizuje u nekom iznosu od 300 do 500 eura po litru – kazao je izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković.
S druge strane Milan Lekić koji je bio načelnik Rudnika kada je pokrenut projekat, opravdanost investicije brani studijom koja je pokazala da je profit neminovan.
– Ko god posmatra prihode u prve dvije godine kada su u pitanju ljekovito bilje, taj onda ne razumije mnoge stvari. Siguran sam da u najmanju ruku taj višak radne snage će biti opravdan što će se baviti ovim poslom u odnosu na rekultivaciju kada je u pitanju sijanje djeteline – istakao je bivši direktor Rudnika uglja Milan Lekić.
Novi menadžment ipak akcenat stavlja na ekonomsku opravdanost projekta. Novoformirana služba za rekultivaciju broji dvadesetak radnika, tu su i troškovi za sezonce, ulaganje u mehanizaciju i opremu, a nijedan litar eteričnog ulja još nije stigao do kupaca.
Povodom početka nove školske godine i obilježavanja 50 godina od otvaranja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, ulaz u ovaj značajni spomenik biće besplatan za sve posjetioce do 10. septembra.
Narodni muzej Crne Gore nedavno je završio radove na sanaciji krovnog pokrivača Mauzoleja, a u narednim danima započeće druga faza konzervatorsko-restauratorskih radova.
Ovi radovi obuhvataju čišćenje i sanaciju svoda u kapeli, karijatida i kripte, a izvode se u skladu sa konzervatorskim projektom koji je odobrila Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
