U Boku uplovio najveći svjetski heavy lifter sa kojim odlazi dok…

Najveći ikad u svijetu napravljeni specijalni brod za prevoz teških tereta (heavy lifter) „Dockwise Vanguard“, uplovio je jutros u Boku Kotorsku gdje će tokom naredna dva dana to ogromno plovilo na svoju palubu ukrcati veliki dok Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj.

Za tu neuobičajenu operaciju koja će ostati neponovljena u istoriji pomorstva u Boki, „Doxckwise Vanguard“ će na sidrištu usred Tivatskog zaliva, bukvalno biti namjerno potopljen, odnosno, svoje tankove napuniće morem i „zaroniti“ svoju glavnu palubu 15-tak metara ispod morske površine. Na nju će potom remorkerima biti navučen veliki dok iz Bijele, nakon čega će „Dockwise Vanguard“ isprazniti svoje tankove i izroniti, noseći na svojoj palubi DOK-12 kako je zvanično ime bijeljanskog velikog plutajućeg doka. Dok će potom biti posebno fiksiran na palubi broda, kako se ne bi pomjerao tokom, kako se očekuje skoro jednomjesečnog putovanja „na leđima“ velikog holandskog heavy liftera do svog novog doma- Litvanije.

„Docwise Vanguard“ inače, dug je 275, širok 79, a gaz mu iznosi 11 metara. Kada brod zaroni radi ukrcaja tereta, gaz „Docwise Vanguarda“ iznosi čak 31 metar. Specijalizovana holandska kompanija „Docwise B.V“. izgradila ga je 2011. u južnokorejskom brodogradilištu korporacije Hyndai Heavy Industries, po projektu finskog biroa Deltamarin koji je osmislio ovo nesvakidašnje plovilo. „Dockwise Vanguard“ namijenjen je prvenstveno za prevoz velikih naftnih platformi i drugih plutajučih postrojenja za naftnu i gasnu of šor industriju, kao i za prevoz drugih velikih brodova i objekata. Sekundarna namjena mu je da posluži kao  plutajući dok na koji se iz mora radi periodičnih pregleda i remonta, podižu naftne platforme i druga slična postrojenja. Nosivost ovog džina koji je po dimenzijama tek nešto manji od američkih nosača aviona klase „Nimitz“, je čak 110 hiljada tona što „Dockwise Giant“ čini najvećim u svijetu ikad sagrađenim heavy lifterom. Ovaj jedinstveni brod koji opslužuje 40 članova posade, preko dva fiksna i dva uvlačeća tzv. azimut propelera, maksimalnom brzinom od 11 do 13 čvorova (zavisno od tereta), pokreću četiri dizel motora „Wartsila“ ukupne snage skoro 37 hiljada konja.

Za holandski heavy lifter posao transporta velikog doka Jadrabmog brodogradilišta u Bijeloj, iako je riječ o do nedavno najvećem plutajućem doku na Jadranu, neće biti nikakav problem. DOK-12 naime, dugačak je 235, širok 53 i visok 18 metara, pa će bez problema stati na ogromnu palubu „Docwise Vanguarda“. Dok je prošle godine od stečajne uprave Jadranskog brodogradilišta za 11 miliona eura kupila litvanska kompanija AB Vakaru Laivu Gamykla koja će ovo tehničko plovilo napravljeno 1976. godine u Njemačkoj, nastaviti da koristi na baltičkom moru za remonte drugih brodova.

Inače, juče je u Bijelu kao dio priprema za predstojeću osjetljivu operaciju ukrcaja velikog doka na „Dockwise Vanguard“, uplovio i veliki remorker „Adler“ pod malteškom zastavom.

Jedriličari “Delfina” apsolutni pobjednici Montenegro kupa

0

Jedriličari JK Delfin iz Tivta apsolutni su pobjednici ovogodišnjeg Montenegro kupa, Herceg-Novi od 27 – 29.jula, na kom su osvojili 12 od mogućih 15 trofeja.

Regata Montenegro kup je kriterijska, i uz Državno prvenstvo nosi najviše bodova za državnu rang listu.

U organizaciji JK Jugole Grakalić, regata je održana u Herceg Novom. Tokom tri regatna dana više od 50 jedriličara odmjerilo je snage u sedan jedrenja u tri klase, Optimist, Laser Radial i Laser 4.7.

Ilija Marković pobjednik je u klasi Laser Radial a na drugom mjestu je njegova klupska  koleginica Irina Kusovac. U klasi Laser 4.7 sva tri mjesta na postolju su zauzeli jedriličari Delfina i to Igor Nikolić prvi, Stefan Anđelić drugi i treća je Tatjana Kusovac.

Jedriličari Delfina je zuzeli su prvo mjesto i u klasi Optimist generalno, prvi je Nikola Golubović, drugi Danilo Jončić i treća jeJosipa Čelanović. Josipa je prva u konkurenciji djevojčica u klasi Optimist, a u klasi Optimist u konkurenciji do 12 godina na postolju su jedriličari JK Delfina Pavle Music prvi, Vasilije Kurbanović drugi i treći Andrija Marković.

16. Internacionalni ljetni kotorski karneval od 1.avgusta

0
Program karnevala

16. Internacionalni ljetni kotorski karneval 2017. održaće se od 1. do 5. avgusta 2017. godine u organizaciji Udruženja “Fešta” iz Kotora.

Karnevalskim grupama iz Kotora i ostalih gradova Crne Gore, pridružiće se i gosti iz Italije, Grčke, Bolivije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine,  i Makedonije.

Karnevalska povorka je u subotu 5. avgusta od 21 sat glavnom saobraćajnicom.

Pokrovitelji karnevala su Ministarstvo turizma CG, Opština Kotor, NTO CG i TO Kotora.

U H.Novom 32.330 turista

0
H.Novi

Prema podacima iz TO na hercegnovskoj rivijeri odmaraju 32.330 gosta, stranih 31.663 domaćih 667.

Cijene smještaja na hercegnovskoj rivijeri nisu se mijenjale u odnosu na prošlu godinu.

Za ležaj u  privatnom smještaju treba izdvojiti  od pet do 15 eura u zavisnosti od mjesta, udaljenosti od mora, kvaliteta smještaja, parking mjesta i drugih  posebnih pogodnosti.

“Cijena apartmana kreće se od 20 do 80 eura, a ponuda je bogata, za svačiji ukus i džep”, kaže sekretar HTU Ranko Šabanović.

 Nema jedinstvene cjenovne politike, ali Šabanović ističe da se cijene ne smiju povećavati usred sezone, ali da izdavaoci smještaja  imaju “pravo slobodne procjene da u neposrednim pregovorima sa gostima spuste cijenu”.

Olja Krivokapić iz agencije Trend travell primjećuje da je najveće interesovanje za boravak od 15. jula do 15. avgusta i da se već sada teško može naći slobodan krevet u tom periodu.

Na hercegnovskoj rivijeri je 9.619 registrovanih ležaja , od kojih je petina u apartmanima. Procjenjuje se da je i oko deset hiljada neregistrovanih ležajeva.

Hotelski smještaj je uglavnom skuplji i polupansion košta  31 euro  u hotelu Plaža koji ima dvije zvjezdice, do 350 eura koliko košta odmor u jednom od četiri superluksuzna apartmana hotela Hungest Sun Resort, odnosno 480 koliko je tkz. suite  apartman  u hotelu Palmon Bay. Polupansion u tom hotelu je  od 50 do 150 eura  po osobi, u oviru kojih je uključeno noćenje sa doručkom, korišćenje spa-centra i plaže, a u hotelu Park u Bijeloj all inklusive boravak je 161 euro.

Gosti koji traže mjesto za intimnija ljetovanja opredjeljuju se za male hotele. Jedan takav je “Milena” kompanije Fanfani u Baošićima u kome je sezona  uveliko počela i od 1. juna već su popunjeni i tako će biti do oktobra. “Gosti su  Englezi, Norvežani, Italijani, ove godine prvi put i goste sa Malte, a najmanji broj je gostiju iz regiona”, kaže Tatjana Fanfani vlasnica hotela. Polupansion koji podrazumijeva noćenje, doručak i večeru, kao i besplatan parking i korišćenje hotelske plaže je 38 eura.

Ostaje nepoznanica kakve su cijene za neregistrovane ležajeve, ali i za “male“ neregistrovane hotele, kojih je, tvrde u nekim turističkim agencijama koje organizuju izlete, nemali broj.

Internacionalni susret klapa „Skalinada“ u Herceg Novom

0

Na II Internacionalnom susretu klapa u Herceg Novom nastupili su pred brojnom publikom hercegnovska klapa  Castelnuovo,  i  klape    Maris , Jadran, Bellezze,  Bisernice Boke,  Harmonija,  Assa Voce, Incanto i  kao specijalni gosti klape  Kaše (Dubrovnik)  i Contra (Split)

– Učesnike i publiku pozdravio je prvo počasni predsjednik Organizacionog odbora Lazar Seferović, osnivač i više decenija rukovodilac klape Bokelji čiju tradiciju nastavlja Castel Nuovo, klapa koju vodi Dušan Duje Tadić

-Seferović je pohvalio oživljavanje tradicije klapskog pjevanja u Herceg Novom i zahvalio članovima Organizacionog odbora ( Jovanka Veljović, Dušan Milinović, Dušan Tadić i Milutin Govedarica) ali i Opštini i TO koji su podržali ovu manifestaciju

Skalinadu je otvorila odbornica u SO Herceg Novi,  Tamara Vujović    istakavši da je raduju ovakvi programi  kojim se njeguje bokeška tradicija i primorski duh, a posebno u svjetlu činjenice da je klapsko pjevanje označeno  kao  dio svjetske kulture, i uvršteno je na Unesko listu nematerijalne svjetske baštine.

Publici i učesnicima obratila se   Ana Stanišić, u ime  gradske Turističke organizacije  koja je pokrovitelj Skalinade.

– Zahvaljujući  Turističkoj organizaciji  jutra u Herceg Novom već drugu godinu počinju klapskom pjesmom i nastupima  grupe Castel Nuovo,  rekla je  Stanišić i  drugi susret klapa ocijenila kao znatno  uspješniji  prošlogodišnjeg  zahvaljujući dobroj saradnji sa NVO Skalinada.

Ona je podsjetila i na druge programe koje je ovog ljeta podržala TO i najavila jedan novi –  koncert  popularnog Damira Urbana, 24. avgusta  u Herceg Novom.

Program  “Skalinade”  je počeo defileom hercegnopvske Gradske muzike koja je između ostalog  izvela kompoziciju “Ima jedan grad na moru”, klape “Bokelji” u aranžmanu Martina Vuksanović koji je bio poklon Glazbeno prosvjetnog društva Tivat  novskoj Gradskoj muzici povodom jubileja, 130 godina postojanja

Tročasovni program završen je zajedničkim nastupom  Splićana koji su imali polučasovni koncert, dijela članova ostalih klapa ali i publike koja im se pridružila pjevajući  numere Vilo moja i Sve je ona meni…

Gosti susreta „Skalinada“ bili su izuzetno zadovoljni prijemom publike i organizacijom i obećali novi susret naredne godine.

Čast nam je što smo bili dio klapskog susreta u Herceg Novom. Organizator je tražio pola sata programa, a mi to ne možemo. Produžili smo, neka ljudi uživaju i pamte nas po dobrom nastupu. Ovo ćemo  i mi pamtiti  po svemu, prvi put smo u Herceg Novom i nosimo izuzetno pozitivne utiske, poručila je klapa Contra.

Hrvatska prvak svijeta

0
Hrvatska prvak svijeta u vaterpolu 2017.

Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskog prvaka nakon što je u finalu SP-a u Budimpešti svladala domaćina Mađarsku sa 8-6 (4-0, 0-2, 2-2, 2-2).

Tri gola za Hrvatsku postigao je Sandro Sukno, dva Javier Garcia, a po jednoga Marko Macan, Luka Lončar i Maro Joković. Za Mađarsku je tri gola postigao Marton Vamos, a po jednoga Bela Torok, Kristian Peter Hanhercz i Balasz Erdelyi.

Za Hrvatsku je to drugi naslov u povijesti, točno 10 godina nakon Melbournea 2007. kada je u finalu također svladala Mađarsku.

Ovo je šesta uzastopna medalja za Hrvatsku na svjetskim prvenstvima, uz zlata iz Melbournea i Budimpešte, “barakude” su osvojile i tri uzastopne bronce (Rim 2009, Šangaj 2011, Barcelona 2013) dok je prije dvije godine u Kazanu osvojila srebro.

Brončanu medalju osvojila je Srbija koja je u susretu za treće mjesto svladala Grčku sa 11-8 (5-3, 2-1, 3-3, 1-1).

Sukno: Pobijedili smo sve najbolje momčadi na svijetu

Kapetan hrvatske vaterpolske reprezentacije Sandro Sukno bio je najbolji igrač finalnog dvoboja Svjetskog prvenstva u Budimpešti u kojemu je postigao tri pogotka za 8-6 pobjedu protiv domaćina Mađarske i tako na najbolji način okrunio sjajan turnir, a odmah po završetku utakmice izjavio je za Hrvatsku televiziju kako je ključ uspjeha bila velika želja za uspjehom njegove momčadi.

“Nismo ni mi trenutačno još svjesni što smo napravili. Ovo je bio možda i najteži turnir u mojoj karijeri. Pobijedili smo de facto sve najbolje momčadi na svijetu. Uspjeli smo i sada idemo uživati. Hvala na podršci, vidjeli smo da je čitava Hrvatska iza nas i to nam je dalo dodatnu snagu. Pobijedili smo Mađare pred 10.000 njihovih navijača. Ponosan sam na čitavu momčad i na stručni stožer. Stvarno je bilo divota igrati ovaj turnir. Bili smo fokusirani, znali smo što možemo i što želimo i uspjeli smo to pokazati u bazenu što je najbitnije”, rekao je Sukno.

Sa Suknom se složio i izbornik Ivica Tucak.

“Nakon srebra dolazi zlato, to valjda tako treba ići. Zahvalio bih se ovim predivnim momcima koji su ostavili srce u bazenu i večeras i tijekom čitavog turnira. Sretan sam što sam trener ove reprezentacije. Zahvaljujem se i svim svojim suradnicima bez kojim ne bih mogao doći do ovoga. Osjetili smo zaista da je cijela Hrvatska uz nas i rekli smo da smo ovdje došli po zlato. U finalu je bila izuzetno teška utakmica, išli smo gore pa dole, ali na kraju se pokazala naša psihološka stabilnost koju smo imali tijekom čitavog turnira. Fizički smo bili izuzetno spremni, ali najvažnije je bilo da smo ovo silno, silno željeli”, kazao je Tucak.

Montenegro film festival – u kategoriji Studentski film biće prikazano 17 igranih…

0
FOX

U okviru selekcije STUDENTSKI FILMOVI 31. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival, koji će biti održan od 1. do 7. avgusta 2017, biće prikazano 17 kratkih igranih filmova koji dolaze iz filmskih škola Jugoistočne Evrope i Mediterana.

Selektor STUDENTSKIH FILMOVA – reditelja Dušana Kasalica, kaže:

“Selekcija studentskih filmova je zamišljena kao prostor otkrivanja novih autora od kojih, nakon studija, možemo očekivati da postanu važni protagonisti regionalne pa i evropske kinematografije. Tako da ovogodišnji program koji se oslanja na selekciju studentskih filmova je posvećen mladim rediteljima koji na raličite načine istražuju formu kratkog filma. Program otvara revija kratkih grčkih filmova koja se realizuje u saradnji sa Grčkim filmskim centrom. To je 6 filmova koji u Herceg Novi stižu nakon brojnih prestižnih festivala kao što su Kan, Berlin, Toronto, Lokarno, Sarajevo i dr.  Zatim će tokom četiri takmičarske večeri biti prikazano 17 studentskih filmova koji nam dolaze iz filmskih škola Jugoistočne Evrope i Mediterana. Riječ je o filmovima koji na najbolji način oslikavaju ciljeve ove selekcije. To su hrabri i zreli filmovi koji donose nov i svjež autorski pristup bilo da istražuju konvencije žanra ili tendencije savremenog autorskog filma. ”

FOKUS: GRČKA

PROGRAM REALIZOVAN U SARADNJI SA GRČKIM FILMSKIM CENTROM

  1. LISICA FOX, Jacqueline Lentzou, GRČKA GREECE, 28 / 2016
  2. PJEŠČANA PLAŽA SANDY BEACH Thanos Papastergiou, GRČKA GREECE, 12 /2016
  3. HIWA HIWA,Jacqueline Lentzou GRČKA GREECE, 11 / 2017
  4. CVIJEĆE I ZADNJICE FLOWERS AND BOTTOMS, Christos Massalas GRČKA GREECE, 6 / 2016
  5. LIMBO LIMBO , Konstantina Kotzamani, GRČKA GREECE, 29/2016
  6. HELGA JE U LUNDU HELGA IS IN LUND, Thelyia Petraki, GRČKA; GREECE, 19/ 2016

 TAKMIČARSKI PROGRAM STUDENTSKOG FILMA

  1. FAJRONT LAST CALL, Milena Grujić, Fakultet dramskih umetnosti Beograd Faculty of dramatic arts Belgrade, SRBIJA SERBIA, 17 / 2016
  2. VAN DOMETA OUT OF REACH, Efrat Rasner, Sam Spiegel filmska i TV škola – Jerusalim The Sam Spiegel film & TV school – Jerusalem, IZRAEL ISRAEL, 19 /2015
  3. PINO,Josip Lukić, Akademija dramske umjetnosti Zagreb Academy of dramatic art Zagreb, HRVATSKA CROATIA, 15 / 2017
  4. GLAD HUNGER, Tamara Todorović, Fakultet dramskih umetnosti Beograd Faculty of dramatic arts Belgrade, SRBIJA SERBIA, 14.47 / 2017
  5. TIŠINA SILENCE, Jovana Avramović, Fakultet dramskih umetnosti Beograd Faculty of dramatic arts Belgrade, SRBIJA SERBIA, 17.54 / 2017
  6. FABIJAN, Lovro Mrđen, Akademija dramske umjetnosti Zagreb Academy of dramatic art Zagreb, HRVATSKA CROATIA, 16 / 2016
  7. DJECA ĆE DOĆI THE CHILDREN WILL COME, Ana Jakimska, Fakultet dramskih umjetnosti Skoplje Faculty of dramatic arts Skopje, MAKEDONIJA MACEDONIA, 19 / 2017
  8. ŽEĐ THIRST, Nikola VučinićFakultet dramskih umjetnosti Cetinje Faculty of dramatic arts Cetinje, CRNA GORA, MONTENEGRO, 14.13 / 2016
  9. NIPENTHES, Jon Simvonis, Metropolitan koledž, Univerzitet kraljice Margaret Metropolitan College, Queen Margaret university, GRČKAGREECE, 14 / 2016
  10. NEBO THE SKYJuš Premov, Institut i akademija za multimedije Ljubljana Institute and academy of multimedia Ljubljana, SLOVENIJASLOVENIA, 8 / 2017
  11. IGRICA THE GAME, Filip Zadro, Akademija dramske umjetnosti Zagreb Academy of dramatic art Zagreb, HRVATSKACROATIA, 7.28 / 2016
  12. POKORAVANJE SUBMISSION, Amar Spahić, Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo Academy of performing arts Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA, 24 / 2016
  13. ŠTA ĆEŠ TI OĐE BRATE? WHAT ARE YOU DOING HERE, BRO?, Luka Đikanović ,FAMU Prag FAMU Prague, ČEŠKA, CRNA GORA CZECH REPUBLIC, MONTENEGRO, 29 /2017
  14. PARALIZA PARALYSIS, Dušan Zorić,Fakultet dramskih umetnosti Beograd Faculty of dramatic arts Belgrade, SRBIJA SERBIA,20 / 2016
  15. NOĆ U TOKORIKIJU A NIGHT IN TOKORIKI, Roxanna Stroe, Državni univerzitet pozorišne i filmske umjetnosti “I.L. Caragiale” National University of Theater and Cinema “I.L. Caragiale”, RUMUNIJA ROMANIA, 18 / 2016
  16. 72 48 24 0, Matija Gluščević, Fakultet dramskih umetnosti Beograd Faculty of dramatic arts Belgrade, SRBIJA SERBIA, 21 / 2016
  17. ANNA, Or Sinai, Sam Spiegel filmska i TV škola – Jerusalim The Sam Spiegel film & TV school – Jerusalem, IZRAEL ISRAEL, 24 / 2015

Kilometarske kolone na putevima u Hrvatskoj

0
Kolone automobila foto pixsell

Kolona vozila pred tunelom Ledenik na auto-putu Zagreb-Split jutros je duga sedam kilometara u pravcu Zagreba, saopštio je Hrvatski auto-klub.

Uzrok kolone je saobraćajna nezgoda koja se dogodila pred tunelom, pa se na ovoj dionici auto-puta vozi jednom trakom.

Iz HAK-a upozoravaju vozače na veoma gust saobraćaj na putema prema moru.

Pred graničnim prelazom Bajakovo, između Hrvatske i Srbije, čeka se u koloni dugoj oko šest kilometara.

Na auto-putu Zagreb-Split autocesta povremeno se stvaraju kolone i gužve između petlji Lučko i Bosiljevo dva u pravcu mora, a kolona vozila duga je četiri kilometra pred naplatnom stanicom Lučko prema Zagrebu.

Kolone su i na zagrebačkoj obilaznici gdje se prema naplatnoj stanici Lučko čeka u koloni dugoj oko dva kilometra, dok je prema Јankomiru kolona vozila duga oko jedan kilometar.

Prema graničnim prelazima Kaštel i Plovanija, između Hrvatske i Slovenije, kolona je duga oko dva kilometra i jednim dijelom proteže se na Istarski ipsilon.

Iz HAK-a savjetuju opreznu vožnju na dijelu auto-puta Rijeka-Zagreb između petlji Vrbovsko i Ravna Gora zbog teretnog vozila u kvaru u pravcu Rijeke.

/www.pcnen.com/

Pronađeno nacističko zlato u olupini jednog njemačkog broda

0
Nacističko zlato foto – NA VODI

Kovčeg koji bi mogao sadržavati izgubljeno nacističko blago u vrijednosti oko 111.000 eura, pronađen je u olupini jednog njemačkog broda.

Britanski lovci na blago spazili su olupinu nadomak obale Islanda. Pronađen je kovčeg s oko 4 tone vrijednog metala za kojeg se vjeruje da je zlato s južnoameričkih obala. Ono se nalazilo na brodu SS Minden koji je potonuo 1939. godine, nedugo po izbijanju Drugog svjetskog rata.

Posada istraživačkog broda obratila se islandskim vlastima za dozvolu da rasijeku rupu u olupini kako bi uzeli kovčeg. Naravno, lovci na blago smatraju da ono treba pripasti pronalazačima, odnosno, Britaniji. Ranije ove godine, grupa je optužena da je bez dozvole pretraživala teren u potrazi za potonulim njemačkim brodom.

SS Minden je 6. septembra 1939. godine krenuo iz Brazila, a službenici tamošnje podružnice njemačke banke su pomogli da se utovari veliki teret. Kada su ga tijekom plovidbe spazili britanski kruzeri, Adolf Hitler je navodno kapetanu naredio ili da se sakrije ili da ga namjerno potopi kako Kraljevska mornarica ne bi došla do plijena.

Povjesničari su tvrdili da je teret bio bezvrijedan, ali ipak nisu imali načina da to provjere jer su podvodna istraživanja veoma skupa. Međutim, danas su se pojavile glasine kako to nije bila istina.

Inače, desetljećima se vjerovalo da je nacistička Njemačka pomorskim putevima prenosila zlato tijekom Drugog svjetskog rata, koje bi im pomoglo u slučaju bijega ili za formiranje mirovinskih fondova.

Kako su se pojavile prve glasine o ovom velikom blagu mnogi entuzijasti širom svijeta dali su se u potragu ili su makar maštali da će veliko bogatstvo pasti u njihove ruke.

Svijet nikada nećete znati kolikim blagom su nacisti raspolagali, ali se vjeruje da je bilo ogromno. Jedan broj vrijednih predmeta je nađen, ali ostatak se uglavnom svodi na legende ili neprovjerene priče.

Podsjetimo se samo priče o vlaku s blagom koji se navodno nalazi u Poljskoj sakriven pod zemljom. Za sada, nitko ne može zasigurno reći da vlak postoji, ali to nije zaustavilo stotine lovaca na blago koji su se sjatili u okolinu Wroclava s detektorima metala i drugom opremom.

Luštica i Krtoli – prizori nakon požara

1

Dokumentarne fotografije Branimira Markovića (PK „Subra“), nastale dok vatrena stihija nije do kraja bila ni savladana, najbolje govore o stepenu uništenja prirodne sredine i potvrda su koliko su pogrešne fraze „nije bilo veće štete, kuće i imanja nisu stradali“.

Šteta po prirodu se teško izražava u novcu, ali to ne znači da je nema, naprotiv!

Posredne i neposredne štete za živi svijet, lokalni ekosistem, pa ako hoćete, i ovaj kraj kao ambijentalnu cjelinu su nemjerljive i posljedice će biti prisutne godinama. Naravno, tu su i direktne štete za turizam, pogotovo njegove aktivne oblike, budući da je ovaj kraj već više godina prepoznat kao poželjna destinacija brojnih šetačkih tura starim pješačkim stazama. Na prvi pogled, pomislili bi da su požari dodatno raskrčili staze, ali to je samo trenutni efekat, nakon čega slijedi brzo zarastanje u agresivnu mladicu koju je još teže obuzdati od prethodne razvijene makije. Šta je – tu je.

Luštica i Krtoli prizori nakon požara 2017.

Vegetacija će nakon prve prave kiše ponovo oživjeti, a do tada se pruža rijetka prilika da se uoče i neke stare staze koje su do sada bile potpuno skrivene i eventualno među njima prepozna još po koja vrijedna buduće turističke valorizacije.

Ž.S.