Predsjednica Opštine Tivat dr Snežana Matijević, danas je simboličnim povlačenjem reglera na mikseti, obilježila realizaciju investicije vrijedne 10.000 eura, koja je podrazumijevala nabavku nove radijske opreme za potrebe lokalnog javnog emitera – Radio Tivta.
U ime Radio Tivta, Opštini i gradonačelnici se zahvalio direktor Dragan Popadić, ističući značaj nove opreme za brži i kvalitetniji rad lokalnog javnog servisa.
Čestitajući Popadiću i zaposlenima još jednom jubilej -35 godina rada Radio Tivta koji se navršio na Dan Opštine 21.novembra, gradonačelnica je izrazila očekivanje da će nova oprema pospješiti njihov rad.
“Očekujem da ćete nastaviti 35 godina dugu tradiciju profesionalnog i efikasnog novinarstva. Svi znamo na kojoj frekvenciji i na kojoj web adresi možemo pročitati najaktuelnije novosti iz Tivta.-“ istakla je Matijević.
Radio Tivat
Investicija vrijedna 10.000 eura podrazumijevala je kupovinu nove miksete, nikrofona, monitora, računara i druge prateće opreme i realizovana je u toku 2017. godine. Zvaničnom aktiviranju nove radijske opreme prisustvovali su zaposleni u ovoj medijskoj kući i članica Savjeta Radio Tivta Kristina Škanata.
U budvanskoj Modernoj galeriji, povodom svečanog obilježavanja Dana opštine Budva i u godini obilježavanja 45 godina postojanja i rada ove Galerije, u srijedu je otvorena izložba slika i crteža nedavno preminulog slikara Jovana Jova Ivanovića (1931–2017).
Ova izložba dio je bogatog programa JU Muzeji i galerije Budve kojim se na prigodan način doprinosi obogaćivanju kulturnih sadržaja u našem gradu, tokom tradicionalne manifestacije Budvanski novembarski dani.
Na početku programa, u ime Ustanove, prisutne je pozdravio poslovni sekretar Dušan Medin, koji je i vodio sinoćnji program. Medin je podsjetio da je Jovo Ivanović bio ssnivač Moderne galerije i dugogodišnji rukovodilac. Istakoa je i da je ovaj renomirani umjetnik, čije je stvaralaštvo priznato i cijenjeno na mnogo širim prostorima od Budve, Crne Gore i Jugoslavije, rođen u Budvi, gdje je odrastao, a potom se školovao na Umjetničkoj školi u Herceg Novom kod uvaženih profesora, klasika crnogorske i jugoslovenske umjetnosti, a kasnije usavršavao u Beogradu i van granica naše zemlje.
Otvaranje izložbe BD
Na početku programa, u ime Ustanove, prisutne je pozdravio poslovni sekretar Dušan Medin, koji je i vodio sinoćnji program. Medin je podsjetio da je Jovo Ivanović bio osnivač Moderne galerije i dugogodišnji rukovodilac. Istakoa je i da je ovaj renomirani umjetnik, čije je stvaralaštvo priznato i cijenjeno na mnogo širim prostorima od Budve, Crne Gore i Jugoslavije, rođen u Budvi, gdje je odrastao, a potom se školovao na Umjetničkoj školi u Herceg Novom kod uvaženih profesora, klasika crnogorske i jugoslovenske umjetnosti, a kasnije usavršavao u Beogradu i van granica naše zemlje.
Direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković, kazala je, između ostalog: „bez Jovove vizionarske ideje o postojanju ovakvog jednog kultnog kulturnog prostora u srcu stare Budve, kakav je Moderna galerija, ne bi se ni mi večeras mogli ovdje sabrati, te kroz godine koje su za nama, oplemenjivati svoj duh izložbama vrhunskih autora sa našeg prostora, prostora bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta. Ovom prilikom, posebno pozdravljam i zahvaljujem se svojoj koleginici, i, takođe, bivšoj dugogodišnjoj rukovoditeljki Moderne galerije, gospođi Dragani Ivanović koja nam je svojom blagonaklonošću, iskrenom željom i ustupljenim Jovovim radovima bitno pomogla da realizujemo ovu poslednju, ali u ovim posebnom trenutku, i najznamenitiju u nizu značajnih izložbi i kulturnih dešavanja kojima smo ove godine obilježili ovaj važni jubilej.“
Otvaranje izložbe BD
Predsjednik opštine Budva, Dragan Krapović, otvorio je sinoćnju izložbu i tom prilikom, između ostalog, rekao: „Duh Jova Ivanovića i dalje je živ, večeras možda snažnije i življe nego ikada prisutan. I to upravo dok smo mi, njegovi prijatelji i znani i neznani poštovaoci, sa svih strana okruženi njegovim brojnim slikama i crtežima. I to baš u Modernoj galeriji, čijem je osnivanju i nastanku lično najviše doprinio. Vizija kulturnog i umjetničkog razvoja ovoga grada koju je Jovo Ivanović imao kada je prije gotovo pola vijeka osnivao budvansku Modernu galeriju, smatram da i danas može (i treba) da nam bude vodilja koju ćemo slijediti. Takav cilj posebno nam je važan sada, kada JU Muzeji i galerije Budve, kao jedan od glavnih postulata kulture ovog grada, pa i cijele Crne Gore”.
Ćerka Jova Ivanovića, Marija, na kraju je, u ime porodice Ivanović, zahvalila svima što su večeras došli u velikom broju i dirljivim riječima podsjetila na lik i djelo svoga oca, koji je iznad svega volio svoj grad i Budvane.
Otvaranje izložbe – ćerka
U muzičkom dijelu programa nastupila je Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve, koja je na početku programa otpjevala jednu od Ivanovićevih omiljenih pjesama „Pjesma Budvi“ (tekst Milorad Perazić), a na kraju tradicionalnu primorsku ojesmu„Sitan kamen do kamana“.
Otvaranju ove izložbe prisustvovao je izuzetno veliki broj ljudi iz Budve i drugih gradova – veći nego na bilo kom našem ranijem programu. Ogromno interesovanje, svakako, treba razumijeti kao odraz poštovanja prema nedavno preminulom slikaru i likovnom pedagogu.
Izložba se može pogledati u Modernoj galeriji do sredine januara, a čini je oko 50 slika i crteža iz brojnih privatnih kolekcija, ustanova i preduzeća. Izložbu prati reprezentativan i bogato opremljen katalog, sa tekstovima Dragane Ivanović (supruge i istoričarke umjetnosti), Slobodana Boba Mitrovića (arhitekte i Jovovog prijatelja) i Lucije Đurašković, istoričarke umjetnosti i Ivanovićeve koleginice.
Pored intenzivnih aktivnosti na završetku projekta izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV), rukovodstvo Opštine Herceg-Novi aktivno radi na rješavanju važnog pitanja tretmana otpadnog mulja koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda.
Jedno od rješenja predočeno je na prezentaciji koju je preduzeće „Yunirisk“ održalo za predstavnike Opštine, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednicom Danijelom Đurović, predstavnike preduzeća „Vodovod i kanalizacija“, Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture i „Komunalno stambenog“.
Na samom početku, predsjednik Katić istakao je da je namjera Opštine Herceg Novi da se odluči za ekološki i ekonomski najprihvatljivije rješenje.
Potpredsjednica i menadžer na projektu izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, Danijela Đurović kazala je da je pitanje tretmana finalnog mulja otvoreno, sa njim se suočava više crnogorskih opština i važno je doći do kvalitetnog, održivog rješenja. Dodala je da, imajući u vidu broj stanovnika u našoj opštini i procjene količina mulja koji će PPOV produkovati, treba razmišljati o saradnji sa susjednim opštinama i zajedničkom ulaganju u rješenje koje se pokaže kao najbolje.
Prezentacija, tretman mulja iz PPOV
Kako se na prezentaciji moglo čuti, MID-MIX tehnološki postupak omogućava da se mulj iz PPOV trajno transformiše u materijal sa novom upotrebnom vrijednošću – koji može da se koristi kao sirovina ili da se bezbjedno, u skladu sa EU propisima, odlaže na sanitarnoj deponiji, tako da se u potpunosti eliminiše bilo kakvo dalje ugrožavanje prirode i životne sredine. Način fukncionisanja objašnjen je na primjeru MID-MIX postrojenja u Koprivnici, u Hrvatskoj koje je koristi istu tehnologiju prerade otpadnih voda kao PPOV u Herceg Novom.
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere, trenutno boravi ukupno 749 zvanično prijavljenih gostiju, što je 25 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija Tivat.
Od tog broja, 736 su inostrani turisti, a samo 13 posjetioci iz Crne Gore.
U tivatskim hotelima borave 84 gosta, dok 665 posjetilaca koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja.
U Herceg-Novom boravi 1252 gostiju
Herceg Novi
Na Hercegnovskoj rivijeri, trenutno boravi 1252 gostiju, što je 5 odsto manje nego na isti dan prošle godine
Od tog broja, 925 su inostrani turisti, a 327 posjetioci iz Crne Gore.
U privatnom smještaju boravi 881 dok u hotelima boravi 327 gostiju
Foto Armada Argentina/Handout/Reuters / Facebook (krug)
Misija traganja za argentinskom podmornicom „ARA San Juan“ ušla je u kritičnu fazu zbog nedostatka opskrbe kisikom koja je trajala sedam do deset dana, priopćili su stručnjaci na terenu.
Podmornica „ARA San Juan“ nestala je prije osam dana, u srijedu 15. novembra, sa 44 člana posade, a posljednji put je viđena u zaljevu San Jorge.
Prema The Guardianu, rodbina nestalih osoba izrazila je svoje frustracije tijekom operacija traganja i spašavanja žaleći se da je predugo trajalo zbog protokola mornarice koja je čekala 48 sati prije no što je započela potragu.
Od trenutka nestanka podmornice, do sada se više od desetak zemalja pridružilo naporima za pretraživanje, uključujući SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Brazil, Čile, Kolumbiju, Francusku, Njemačku, Peru, Južnu Afriku i Urugvaj. Zemlje su poslale brodove i avione kako bi pomogle u pretraživanju.
Izvještaji o kontaktu s podmornicom, koji su se pojavili tijekom posljednjih nekoliko dana, argentinska mornarica je odbacila kao glasine, a nekoliko signala i zvukova koji su otkriveni tijekom pretraživanja nisu potekli od „ARA San Juana“, rekao je glasnogovornik Mornarice.
Prema izvješćima u srijedu, mornarica je počela analizirati buku otkrivenu onog dana kada je podmornica nestala, nadajući se da bi mogla ponuditi trag za njezinu lokaciju.
Prema najnovijim podacima moguće je da je argentinska podmornica eksplodirala, objavila je u četvrtak argentinska mornarica.
Glasnogovornik mornarice Enrique Balbi odbacio je mogućnost napada i rekao da moguće da se eksplozija dogodila unutar podmornice i da je nije raznijela.
Opština Tivat potpisala je sa kompanijom „Artek“ iz Podgorice ugovor o izvođenju radova na izgradnji prve faze lungo mare pješačke steze u Krašićima. Posao je vrijedan 735.491 euro sa PDV-om a finansiraće se iz gradskog budžeta.
„Očekujemo da izvođača u posao uvedemo do kraha naredne nedjelje. Na trasi nema nikavih imovinskih problema ili drugih sporova i očekujem da se posao odvija bez zastoja“- kazao nam je danas direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradiović. Prema ugooru, „Artek“ ima rok od 90 dana da završi izgradnju oko 400 metaara duge pješačke staze na potezu od zapadnog kraja Krašića na izlazu prema naselju Petrovići, istočno prema centru Krašića.
Na ovu investicijuse već duže vrijeme čeka a ona bi trebalo da postepeno riješi problem sa nelegalnom privatizacijom i betonizacijom obale u u ovom dijelu Tivatskog zaliva. Proteklih godina ovdje su zahvaljujući kontroverznim riješenjima iz Državne studije lokacije „Krašići“ koju je naručila i donijela Vlada, na do tada uskom pojasu prirodne kamenite morske obale ispod trase lokalnog puta za Rose, izgrađene brojne nove privatne luksuzne vile crnogorskih, srpskih i ruskih biznismena i političara. Među njima je i vila bivšeg ministra finansija aktuelnog guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića (DPS) i drugih režimu bliskih tajkuna.
Najveći broj njih je, nakon što su sagradili vile sa temeljima bukvalno u moru, sebi napravio private ponte ispred kuća na koje ne dozvoljava pristup bilo kome, zbog čega su brojni vikendaši iz Krašića koji imaju objekte iznad trase lokalnog puta, proteklih godina u više navrata protestovali jer su skoro potpuno ostali bez nekada javnih i svima dostupnih plaža na ovom dijelu obale Tivatskog zaliva. Vikendaši su čak pred Ustavnim sudom pokrenuli i postupak ocjene ustavnosti DSL „Krašići“ i postupka njenog donošenja, traživši da se u međuvremenu stavi moratorijum na primjenu tog planskog dokumenta koji je rezultirao svojevrsnim urbanističkim hororom i uništavanjem prostora, ali se Ustavni sud ni nakon više od godinu dana od podnošenja te inicijative, o njoj još nije izjasnio.
Krašići
Radovi na izgradnnji lungo mare staze u Krašičima će se vršiti kako na kopnu, tako i u moru do dubine od 2,5 metara. O razmjerama u međuvremenu učinjene uzurpacije obale u Krašićima govori i podatak da će izvođač radova na prvoj trasi lungo mare staze u tom naselju, morati da prije gradnje sruši i ukloni oko 3,3 hiljade kvadrata nelegalno napravljenih ponti i terasa, 324 kvadata nelegalnih stepeništa kao i 398 metara dužine bespravno podignutih zidova koji zadiru u trasu obalnog šetališta.
Predstavljen je projekt zaštite oznake izvornosti (ZOI) „Neretvanska mandarina“ u sklopu kojeg je izrađen i vizualni identitet te knjiga standarda. Cilj brendiranja „Neretvanske mandarine“ je zajednički nastup na tržištu kako bi se postigla tržišna prepoznatljivosti i ostvarili bolji uvjeti prodaje.
– Nakon što je dobivena EU oznaka izvornosti trebalo je otići korak dalje kako bi taj visokokvalitetan proizvod što uspješnije plasirali na tržište. Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji sa svojom Razvojnom agencijom DUNEA-om, provela je natječaj i dobili smo Program razvoja brenda „Neretvanske mandarine“ te novi vizualni identitet sa svim popratnim rješenjima, a koja će moći koristiti oni proizvođači koji prođu postupak certifikacije za oznaku izvornosti. – rekla je zamjenica župana Žaklina Marević u povodu predstavljanja projekta, te dodala kako se nada da će i ostali proizvođači i otkupljivači slijediti zadani primjer.
– „Neretvanska mandarina“ tako bi se pakirala u istu ambalažu s prepoznatljivim dizajnom koji karakterizira proizvod i regiju, i koji bi ga razlikovao od ostalih mandarina koje se trenutačno nalaze na tržištu. Na pakiranju bi bio naznačen natpis brenda iza kojeg bi stajala prepoznatljiva kvaliteta, te EU oznaka izvornosti, koja bi označavala zaštitu proizvoda po ovom osnovu. Na taj bi se način zaokružio cjeloviti proizvod koji bi imao svoju prepoznatljivost i vrijednost na tržištu. – rekla je zamjenica Marević te dodala kako se nada da će i ostali proizvođači i otkupljivači slijediti zadani primjer.
– Na razvoju brenda „Neretvanske mandarine“ Dubrovačko-neretvanska županija nastavlja raditi i u idućoj godini i vjerujem da ćemo kroz godinu dana moći svjedočiti pozitivnoj priči vezano uz plasman „Neretvanske mandarine“ pod zaštićenom EU oznakom izvornosti. – istaknula je zamjenica župana Žaklina Marević.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017. foto Boka News
1 od 12
Modri horizonti i njihovi čuvari - promocija foto Boka News
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika - Kotor 2017.
Hvarsko pučko kazalište izvelo je u četvrtak predstavu Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika, u režiji Marina Carića u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna.
Prikazanje života svetog Lovrinca Mučenika” nepoznatog hvarskog autora je kultna predstava, koju su Hvarani prvi put izveli još u julu 1970., u režiji danas pokojnog Marina Carića, a koju su do sada odigrali 257 puta.
Glumce i brojne vjrenike pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić, koji je kazao da predstava sa svojom kršćanskom porukom, o smrti mučenika iz rimskog doba koji ne žele zanijekati svoju vjeru, papi Sistu i Lovrincu.
Ovo je jedna od najizvođenijih i najcjenjenijih predstava hrvatskih kazališnih amatera, za čiju je sjajnu igru i kulturološki pothvat Hvarsko pučko kazalište, jedna od najboljih hrvatskih amaterskih družina, steklo veliki ugled kako na festivalima, tako i u priznanjima kazališnih znalaca i teatrologa. Kao što je poznato, zapis ove predstave datira iz 15. stoljeća, ali smatra se da tradicija izvođenja ovog prikazanja postoji i ranije.
Tekst govori o smrti kršćanskih mučenika iz rimskog doba koji ne žele zanijekati svoju vjeru: papi Sistu i Lovrincu, pri čemu ih Rimljani (okrutni car Dacije i njegovi pomoćnici Valerijan i Merkurije) okrutno muče a Bog podržava u njihovoj muci i na kraju odvodi u rajsku slavu.
Prikazanje života svetog Lovrinca mučenika – Kotor 2017.
„U predstavi igraju samo muški koji igraju i ženske likove. Predstava se nakada igrala ispred katedrale hvarske, sada se igra pred oltarima. Sveti Lovrinac je bio blagajnik pape Sista, i često kada prestavljam tu predstavu kažem samo pratite radnju i sve će vam biti jasno, jer je teško pratiti stari jezik koji inače, glumci imaju u svojim genima. To je predstava sa kršćanskom porukom. Sveti Lovrinac je kada mu je došao car Dacije tražiti novac bogatstvo koji mu je ostavio papa kada ga je pogubio kazao „bogatstvo su ljudi koji vjeruju u Boga…“ – kazao nam je nakon predstave Jakša Fiamengo.
Od premijere 1970. godine predstava je često gostovala u inostranstvu, na gotovo svim kontinentima.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena poziva 25-og novembra (subota) na novu šetačku turu:
Mojdež – Porobić i- Lazarević i- Vidov vrh, koja se u okviru zimskog programa „Orjen, planina kraj mora“, organizuje prvi put.
Ovaj kraj se može podičiti kulturnim pejzažem starim više vjekova, ali isto tako i obiljem istorijskih događaja – ustanci, bitke, crtanje čudnih granica, gradnja puteva i crkava.
Okupljanje je u 830 na raskrsnici u Mojdežu „kod koša“ (odvajanje za Porobiće). Prvo se izlazi u zaseok Porobići, lociran na veoma lijepom uzdignutom mjestu, sa odličnim pogledom.
Ima dobro očuvan ruralni ambijent i tradicionalnu kamenu arhitekturu. Zatim se
izlazi na mokrinski zaseok Lazarevići, koji je već dublje u unutrašnjosti, više okrenut planinskom zaleđu. Takođe još uvijek čuva izvorni arhitektonski sklop. Jedna od starina je i kaptaža izvora Tvorađa, koja je naredna usputna tačka ka cilju, 783 m visokom Vidovom
vrhu. Mjesto je poznato po crkvi-Lazarici, vrijednim arheološkim ostacima, burnoj istoriji i odličnom pogledu koji se pruža na veliki dio crnogorske obale i primorskih planina, na sam Orjen, kao i susjedne Konavle.
Tura (sa povratkom) traje oko 5 sati laganog hoda, sa pauzama i razgledanjem zanimljivosti. Pogodna je za sve koji imaju makar malo fizičke kondicije. Najvećim dijelom se odvija makadamskim putem. Organizator, planinarski klub „Subra“, obezbjeđuju vodiče, a
učešće je besplatno. Učestvuje se na sopstvenu odgovornost, odnosno za maloljetne na odgovornost roditelja ili staratelja.
Vidov vrh
Šetačka tura „Granicom carstava“-uspon na Vidov vrh, četvrti je događaj iz zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a organizatori pojedinačnih dešavanja su PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka” i paraglajding klub “Adriafly”.
Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, kaže se u pozivu Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Centralnu javnu raspravu sa predstavnicima Mjesnih zajednica i građana o nacrtu budžeta Opštine Tivat za 2018, obilježilo je sinoć veliko interesovanje javnosti pa je skup u zgradi Opštine trajao više od tri ipo sata.
Prema nacrtu koji je predložila administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS), gradska kasa Tivta naredne godine raspolagaće sa ukupno 16,39 miliona eura što je skoro 2 miliona manje u odnosu na budžet za ovu godinu.
Od ukupno planiranih prihoda budžeta za 2018. , predviđeno je da se 5,66 miliona eura potroši na tekuće izdatke (plate i materijalne troškove rada lokalne administracije), za transfere pojedinicima, NVO sektoru, sportskim klubovima i dijelu lokalnih JU i JP opredijeljeno je 2,07 miliona, dok su kapitalani izdaci projektovani na iznos od 7,53 miliona eura.
„Budžet smo planirali vrlo oprezno, posebno kada su prihodi u pitanju, ali je već sada izvjesno da će njegov iznos biti veći za najmanje još milin do milion ipo eura u odnosu na ovaj nacrt. Trudili smo se da u kapitalni dio uvrstimo priojekte iz svih MZ, a ostavljeno je još 224 hiljade eura za manje lokalne projekte koji će se takođe pokušati ravnomjerno rasporediti na sve MZ.“- kazao je potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS), dodajući da je dogovoreno da naredne godine Vlada preko Direkcije javnih radova, relizuje dva veća infrastrukturna projekta u Tivtu – prvi fazu rezervoara za Regionalni vodovod u Gradiošnici i drugu fazu MR1 saobraćajnice za kompleks Luštica bay, ukupne vrijednosti nešto manje od 4 miliona eura. Kusovac, sekretarka za finansije Rajka Jovićevič i direktor Direkcije za investicije Peđa Obradović detaljno su odgovarali na brojna pitanja prisutnih koji su tražili niz manjih ili većih kapitalnih ulaganja potrebnih raznim djelovima grada. Opštinari međutim, nisu konkretno odgovorili odborniku TA Mirku Kovačeviću koji ih je pitao imaju li strategiju i procjenu koliko dogodine mogu naplatiti od višemilionskog duga po osnovu poreza na nepokretnosti. Kovačevič ih je upozorio da moraju biti odlučniji u tome jer tolerisanje pojedinačnog duga od preko miliona eura koliko se potražuje samo od ruskog vlasnika ostrvo Sveti Marko, ugrožava lokalne finansije i šalje lošu poruku svim ostalim građanima koji uredno plaćaju porez. Odbornik AZT Budimir Cupara priložio je detaljno razrađen spisak od 28 investicija u lokalnu komunalnu infrastrukturu koje bi po njemu pod hitno trebalo realizovati, dok je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević inicirao donošenje nove opštinske odluke kojom će se u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, omogućiti pripadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtolli“ da dobiju novčane naknade za svoje angažovanje uz profesionalne kolege iz SZS Tivat, za svaki veliki požar čije gašenje potraje duže od tri dana.
Građani su konstatovali da nije dobro što se tekući rashodi za plate i materijalne troškove rada u međuvremenu značajno uvećane lokalne administracije u kojoj sada radi preko 160 ljudi, uvećavaju za 10 odsto u odnosu na 2017. , dok se istovremeno iznos za kapitalna ulaganja smanjuje čak 30 odsto. Ukazano je na više nelogičnosti i potencijalnih nezakonitosti u nacrtu budžeta jer Opština koja nije banka, namjerava da dogodine da 100.000 eura kredita i finasijke pomoći svojim radnicima, a planiraju se i posebne naknade za predsjednika lokalnog parlamenta za njegovo učešće na sjednicama SO i kolegijumu Skupštine, iako on za to već prima platu jer tu funkciju obavlja profesionalno, a ne volonterski kao ostali odbornici.
