Lopovi odnijeli propeler remorkera „Tunj“

Krma potonulog remorkera dok jos nije bio ukraden propeler foto D.G.

Nepoznati počinioci poharali su još jednu brodsku olupinu- lokalitet ronilačkog turizma u Boki Kotorskoj jer su sa olupine vojnog remorkera PR-38 „Tunj“ ukrali i odnijeli preko pola tone težak bronzani propreler ovog potopljenog broda.

Krađu propelera sa olupine remorkera koji leži na dubini između 10 i 12 metara uz obalu između Risna i Perasta, otkrio je ovih dana poznati hercegnovski ronilac i čovjek koji se najviše zalaže za zaštitu našeg podmorja, Dragan Gačević. On je ronio na ovoj lokaciji i primijetio devastaciju ovog potopljenog broda. Sa zaprepašćenjem je Gačević konstatovao da su drski lopovi, precizno – kao hirurrškim nožem, presjekli debelu propelersku osovinu remorkera i odnijeli elisu tešku preko pola tone. O motivima za pljačku govori cijena po kojoj se na tržištu sekundarnih sirovina prodaje kilogram bronze – 4 eura, pa su kradljivci za koje se nezvanično sumnja da su iz Tivta i da propeler još nisu isjekli i istopili, od njegovog prisvajanja zaradili između 2.500 i 3.000 eura.

„Lopovi opremljeni ronilačkom opremom i opremom za podvodno rezanje, presjekli su brodsku osovinu prečnika 205 mm i ukrali četvorokraku propelu.  Kako je brod potopljen na način da se svojim lijevim bokom legao na dubinu od 12 metara, propeler i kormilo bili su najmarkantniji dijelovi ove olupine i najpogodniji za fotografisanje. Tako se nastavila pljačka našeg podmorja od strane lopova bez stida, srama i straha za posljedice.“- kazao je nam je Gačević.

Rashodovani nekadašnji vojni  pučinski remorker PR-38 „Tunj“ potonuo je u noći 9.oktobra 2013 pod zvanično neutvrđenim okolnostima, dok se nalazio na vezu na jednom od dva nekadašnja vojna mula sjeverno od Perasta u Risanskom zalivu. Brod dug 32,7 metara i težak 325 tona bio je smješten na jednom od bivših tzv. maskirnih vezova Mornarice gdje ga je smjestio njegov vlasnik – jedna nikšićka firma za sakupljanje sekundarnih sirovina. Njihovu namjeru sa isjeku rasshodovani brod u staro željezo, preduhitrili su tada takođe lopovi koji su pod okriljem noći ušli na remorker i oštetili dio tzv. kingstona – ventila koji spriječavaju prodor mora u strojarnicu broda, jer su ovi napravljeni od mesinga. Voda je nakon toga prodrla u brod koji je potonuo i lijevim bokom legao na morsko dno na dubini od 10 do 12 metara.

Remorker PR-38 TUNJ foto S.L.

„Bilo je brojnih planova za dizanje ovog broda sa dna ali zbog cijene radova odustalo se od toga. Kako je remorker potopljen ublizini Perasta i na pogodnoj dubini i van plovnog puta, bio je idealna lokacija pogodna za ronilački turizam. Maksimalna dubina potopljenog broda je 12 metara pa je pogodan za rinjenje svih ronilačkih kategorija. Do lokacije je moguće doći morskim i kopnenim putem skoro po svim vremenskim uslovima, ali su sada lopovi još jednom odradili svoj nečasan posao i olupinu osiromašili za jedan od njenih najistaknutijih djelova – brodski propeler.“- istakao je Gačević, inače autor knjige i dokumentarnog filmskog serijala o olupinama potonulih brodova i aviona na Crnogorskom primorju. On ističe da je posebno tragično to što zvanične institucije  Crne Gore na pljačku podmorja skoro da i ne reaguju.

Krivična prijava koju je protiv N.N. počinilaca Gačević prije tri godine podnio za krađu sidra sa potopljenog galijuna -arheološkog lokaliteta na rtu Kabala i krađu propelera parobroda „Arpad“ do sada nije dala nikakav rezultat.

„Uprkos Rješenju inspekcije Ministarstva kulture da se ukradeno sidro sa galijuna vrati u Zavičajni muzej  Herceg Novog, ono je i dalje na istom mjestu gdje je i bilo a radi se o javnoj površini u Szarom gradu u Herceg Novom. Krivični postupak za krađu ovog sidra je pokrenut i završen, ali se ime lopova čuva u tajnosti kao recept za Coca Colu, mada svi u Herceg Novom znamo njegovo ime i prezime.“- sa ogorčenjem kaže iskusni ronilac i poznavalac crnogorskog podmorja, ističući da je  i krađa propelera  austro-ugarskog parobroda „Arpad“, takođe protekla je nekažnjeno „mada su imena lopova poznata“.

Lokacija potopljenog broda

„Sva rješenja Inspekcije Ministarstva kulture imala su učinak-efekt kao mamuzanje mrtvog konja. Kako kazniti ruskog državljanina koji je kupio 36 sidara od lokalnog lopova koji ih je ukrao iz mora, kad je isti ruski državljanin dobio dozvolu Ministarstva kulture Crne Gore da probije zidine starog grada i sebi napravi parking za auta. Treba li pljačku podmorja prijaviti Ministarstvu kulture Crne Gore u čijim institucijama je pokradeno na desetine hiljada muzejskih eksponata ?“- pita se Dragan Gačević.

TO HN: Praktična nastava za učenike turističkog smjera

0
Sastanak u TO

Turistička organizacija Herceg Novi  i ove godine će tokom ljetnje sezone organizovati  u turističko informativnim biroima  praktični dio nastave za učenike prvog i drugog razreda turističkog smjera.

U turističko informativnim biroima obavljaće se  informisanje turista o cijenama i raspoloživosti  privatnog smještaja.  Informatori  će  svim turistima  koji nemaju rezervisan smještaj dati  informacije o slobodnim kapacitetima i uputiti  ih na odabranu lokaciju.

Prezentacijom virtuelnih šetnji, gost će biti u mogućnosti da pregleda i odabere neki od smještaja iz ponude. Ova usluga je besplatna, poručuju iz TO Herceg novi.

Učenicima turističkog smjera biće omogućimo da upravo u  svojstvu  informatora  i ove godine kroz praksu  upoznaju rad u  informativnim biroima, bave se promoterskim aktivnostima  i pružanju osnovne informacije turistima o gradu, a  istovremeno će biti od pomoći i izdavaocima smještaja.

TO HN poziva sve izdavaoce smještaja da iskoriste ovu besplatnu pomoć i pozivom na broj 067 099 942 prijave termine slobodnih kapaciteta, a takođe i da se prijave za snimanje 360 stepeni virtuelnih prezentacija.

Podrška  Srednjoj mješovitoj školi  nastaviće se  kao i u prethodnom  periodu kada je to urađeno donacijom opreme,  finansijskom podrškom kada su u pitanju nastupi učenika na takmičenjima i obezbjeđivanjem uslova za redovnu praksu.

Profesorica   SMŠ , Ksenija Odalović,  izrazila je  zadovoljstvo  zbog dugogodišnje saradnje  sa TO ali i istakla da je saradnja  zadnje godine intezivirana kroz realizaciju praktične nastave kao i tokom godine, te pomenula značaj   sponzorstva  nastupa na takmičenjima.

Direktor SMŠ  “Ivan Goran Kovačić”  Momir Dragićević istakao je da je prisutna  velika zainteresovanost za smjer turistički tehničar pa zahvaljujući  ovako dobroj saradnji, kroz različite modalitete učenici su u prednosti  jer socijalni partneri osim  zadatog mogu dopunjavati program zahtjevima koji su njima interesantni  i na osnovu toga  oni će ove godine dobiti još jedan dio zadataka koji su u svrhu zadovoljenja potreba TO. On je  iskoristio priliku da se još jednom zahvali za ovogodišnju donaciju opreme, za koju kaže da  zaista olakšava rad u školi upravo učenicima turističkog smjera.

Sastanku su prisustvovali  direktor Turistiičke organizacije Pavle Obradović  i predstavnici  SMŠ” Ivan Goran Kovačić”: direktor Momčilo Dragićević, profesorica Ksenija Odalović i učenice turističkog smjera Ana Stojak, Anđela Rogač i Anđela Živković.

UP: Zbog prebijanja učenika u Kotoru, policija podnijela prijave

3
Kotor – foto Boka News
Povodom snimka koji je objavljen juče na portalu Cafe del Montenegro, u okviru teksta pod nazivom „Učenici pretukli druga jer nije znao pjesmu Od Topole pa do Ravne gore“, a koji snimak su objavili i drugi mediji i na kojem se vidi da tri lica fizički napadaju jedno lice, obavještavamo vas da su službenici OB Kotor procesuirali nadležnom organu ova tri lica prije skoro tri mjeseca, sopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su naime, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u martu 2018. godine, protiv tri lica od kojih su dva maloljetna, podnijeli prekršajnu pirjavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru – fizički napad izvršen na štetu maloljetnog lica.
Službenici OB Kotor su, nakon prijave koju je, 23.03.2018. godine, podnio otac oštećenog dječaka R.Đ. (46), u vezi fizičkog napada prema njegovom maloljetnom sinu M.Đ. (16), a koji se dogodio dva dana ranije, 21.03.2018. godine, u Resursnom centru „dr Peruta Ivanović“ u Kotoru, preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti na identifikaciji lica koja su učestvovala u ovom događaju. Istog dana kada je prijava zaprimljena, službenici OB Kotor su identifikovali maloljetne učenike ovog Resursnog centra, M.L. (16) i Đ.B. (16) i punoljetnog D.B. (18), i od njih prikupili obavještenja vezana za ovaj događaj, odnosno fizički napad prijavljen na štetu pomenutog M.Đ. koji je takođe učenik Resursnog centra. O događaju je obaviješten nadležni tužilac u Kotoru koji se izjasnio da u radnjama ovih lica nema elemenata bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Službenici OB Kotor su zatim, 26.03.2018. godine, protiv M.L, Đ.B. i D.B. Sudu za prekršaje podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru – fizički napad izvršen na štetu maloljetnog lica.
Takođe, u vezi sa ovim događajem, službenici OB Kotror su, 30.03.2018. godine, državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeli krivičnu prijavu protiv R.Đ. (46), oca maloljetnog M.Đ. koji je oštećen u prethodno opisanom događaju, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda na štetu M.L. (52), oca jednog od napadača. On je, kako se sumnja, ovo krivično djelo počinio na način što je, 26.03.2018. godine, u mjesta Radanovići, nakon kraće prepirke i svađe, u vezi događaja u kojem su učestvovali njihovi sinovi, zadao udarac zatvorenom šakom M.L. u predjelu glave, kojom prilikom je on zadobio teške tjelesne povrede, koje su konstatovane od strane ljekara Opšte bolnice u Kotoru – kaže se u saopštenju UP.

“Buđenje ljeta” na Forte Mare

0
Budjenje ljeta 2018

Svjetski dan muzike, biće obilježen prvog dana ljeta,  besplatnim koncertom  grupe Amy’s House – Tribute band to Amy Winehouse, na tvrđavi Forte mare u svitanje, u četvrtak 21. juna, sa početkom  u 04:45h.

Sedam vrhunskih muzičara i veliki svjetski hitovi, zvucno – vizuelni spektakl, jedinstven i neponovljiv.

Dođite da zajedno dočekamo “Buđenje ljeta” u prelijepom ambijentu i naravno uz dobru pozitivnu energiju.

Socio-ekonomski savjet u NP Skadarsko jezero: Unaprjeđenjem saradnje do bolje turističke sezone

0
Skadarsko jezero

„Upravljanje kroz saradnju sa ključnim korisnicima prostora Parkova, model je kojem težimo u radu i komunikaciji sa svim ključnim subjektima sa prostora nacionalnih parkova, jer se na taj način doprinosi, između ostalog, i efikasnijoj realizaciji turističke sezone,” kazao je u uvodnom obraćanju direktor JPNPCG Elvir Klica na Sjednici Socio-ekonomskog savjeta NP Skadarsko jezero koja je održana na Vranjini, 19. juna 2018. godine.

Pored zaštite prirode, unaprjeđenje turističke ponude je jedan od značajnijih ciljeva Parkova.

„Posebno naglašavamo da cilj NPCG nije povećanje broja posjetilaca, već unaprjeđenje kvaliteta turističke ponude, jer smo svjesni da promocijom vrijednosti Parkova, promovišemo ljepote zaštićenih prirodnih područja, a prije svega Crne Gore. U tome se zasniva značaj naše institucije i još veća obaveza da, zajedno sa predstavnicima turističke privrede i lokalnih uprava,  doprinesemo što boljem pozicioniranju Parkova na ukupnoj turističkoj mapi Crne Gore“, kazao je Klica.

Na početku smo još jedne turističke sezone koja, kako pokazuju naši izvještaji, ukazuju da će to biti još jedna rekordna godina. Od početka godine do danas, NPCG je na ukupnom nivou posjetilo oko 88.000 posjetilaca što je za oko 20% više u odnosu na isti period prošle godine. Očekujemo da će se trend povećanja broja posjetilaca nastaviti u narednim mjesecima i da će ovo biti još jedna uspješna turistička sezona.

Direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović je informisao da NP ulaže značajne napore u cilju očuvanja prostora i održavanja ambijentalne higijene na svim frekventnim lokacijama. Sa prostora Parka uklonjeno je 700 kesa smeća, 30 prikolica otpada i 3 kamiona otpada sa prostora Parka. Ujedno je pozvao sve korisnike prostora Parka da u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnostima doprinesu boljem očuvanju i zaštiti ukupnih vrijednosti NP Skadarsko jezero.

NP Skadarsko jezero

Savjetnik sa zaštitu, planiranje i održivi razvoj Veselin Luburić informisao je prisutne o ključnim programskim smjernicama koji se odnose na zaštitu biodiverziteta Nacionalnog parka sa akcentom na aktivnosti koje su se realizovali ili su u fazi realizacije, a tiču se izgradnje nove turističke infrastrukture i unaprjeđenja ukupne turističke ponude.  S tim u vezi, Luburić je dodao da je neophodna sinergija svih ključnih činilaca uključujući Nacionalni park, lokalnu turističku privredu, NTO CG, LTO, agencije, kao bi se ispunila očekivanja od ove turističke sezone.

Učesnici Foruma istakli su da je evidentna bolja turistička sezona, kao i da je potrebna češća komunikacija sa predstavnicima Parka u cilju rješavanja tekućih problema.

Socio-ekonomski forumi su savjetodavna tijela nacionalnih parkova konstituisana u svih pet nacionalnih parkova sa ciljem unaprjeđenja saradnje između upravljača nacionalnih parkova i predstavnika lokalnih zajednica u svim segmentima i sferama rada.

Na Sjednici su učestvovali predstavnici lokalnih uprava, turističke privrede, nadležnih inspekcijskih organa, lokalnih zajednica, udruženja ribolovaca, mjesnih zajednica, kao i predstavnici turističke privrede koji svoje poslovanje vezuju za Parkove.

Crnoj Gori dodatnih 1,5 miliona eura za izgradnju obilaznice oko Budve

1

Zaobilaznica oko Budve prioritetni je dio primorske varijante Jadransko – jonskog autoputa

Budva-foto Jugoslav Belada

Evropska unija (EU) u okviru devetneastog poziva za dostavljanje projekata Zapadobalkanskog investicijskog okvira, dodijelila je Crnoj Gori dodatnih 1,5 miliona eura za pripremu projektne dokumentacije za izgradnju obilaznice oko Budve.

To je, kako je saopšteno iz Vlade, potvrđeno na sastanku Upravnog odbora ovog instrumenta održanom danas u Parizu.

Zaobilaznica oko Budve prioritetni je dio primorske varijante Jadransko – jonskog autoputa.

Navodi se da će dodijeljeni novac biti iskorišćen za pripremu idejnog projekta i procjene društvenog i uticaja na životnu sredinu za 17 kilometara prioritetne obilaznice i dvije pripadajuće petlje.

Kako su kazali zaj iznose nadovezao se na 2,5 miliona eura koja je EU odobrila krajem prošle godine za pripremu te dokumentacije s glavnim projektom za prvih 13 kilometara obilaznice čija je ukupna dužina 30 kilometara.

“Odobreni projekat je dodatni u nizu projekata koje EU finansira u Crnoj Gori u sklopu Berlinskog procesa, kao političke platforme u okviru koje Unija pruža podršku Zapadnom Balkanu za saobraćajno i energetsko povezivanje i sprovođenje pratećih reformi u ovim oblastima”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je zamjenica glavnog pregovarača – nacionalna IPA koordinatorka Ivana Glišević Đurović predstavila članovima Upravnog odbora odobreni projekat.

Ona je ukazala na koristi koje će Crna Gora imati od izgradnje prioritetne obilaznice oko Budve, posebno u dijelu rješavanja gužvi u saobraćaju, što odgovara zahtjevima ubrzanog razvoja turizma.

Glišević Đurović naglasila je da će Vlada nastaviti s posvećenim radom po pitanju pripreme investicija u infrastrukturu, na liniji opredjeljenja da su upravo infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima Vlade.

„Uvjerena sam da će izgradnja prioritetne obilaznice oko Budve, kao dijela primorske varijante Jadransko – jonskog autoputa, koja će uslijediti, biti od izuzetnog značaja za razvoj turizma ovog regiona i intenziviranje ekonomskog razvoja Crne Gore u cjelini“, poručila je Glišević Đurović.

Prosječno za komunalije 172 eura po kvadratu

0
Sa gradilista kompleksa Lustica Bay

Prosječni troškovi komunalnog opremanja na nivou svih zona po kojima se obračunava naknada za komunalije u Opštini Tivat sada iznose 172,30 eura po metru kvadratnom.

To je rezultat prije desetak dana u lokalnom parlamentu donešene inovirane Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Po tom dokumentu, čitava teritorija opštine Tivat podijeljena je na šest zona u kojima, zavisno od svoje lokacije, atraktivnosti i stepena opremljenosti komunalnom infrastrukturom, imaju različite koeficijente za obračun, odnosno konačnu cijenu komunalija. Najskuplje su komunalije u ekskuzivnoj tzv. Ia zoni koja obuhvata većinu državnih studije lokacije na tivatskoj obali osim Porto Montenegra Donje Lastve, Lepetana, Župe i Bonića. Pod tu zonu spadaju i kompleks budućeg turističkog resorta Luštica Bay, odnosno ostrvo Sveti Marko i kompleks u vlansištvu Qatari Diara na Pržnoj. U zoni Ia komunalije se naplaćuju po cijeni od 210 euta za kvadrat.

Nešto jeftinije ove dadžbine su u zoni I koja obuhvata Porto Montenegro, centar Tivta, obalu Donje Lastve, Lepetana, Bonića, Župe, Kalardova i obuhvat aerodroma, odnosno nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo gdje konunalije valja platiti 172 eura po kvadratu.

Za zonu II cijena je 138 eura, zonu III 104, zonu IV 86, a komunalije su najjjeftinije – 60 eura po kvadratu, u zoni V koja obuhvata prostor ambijentalnih cjelina – starih sela u Lastvi, Tivtu i Krtolima, kao i prostor lokalne studije lokacije Vrmac.

Odlukom o komunalijama Opština Tivat uvela je i brojne povoljnosti za njihov obračun i naplatu pa se tako osnovna cijena umanjuje za 40 odsto za sve stambene, stambeno-poslovne i poslovne objekta površine do 500 kvadrata. U slučaju jednokratnog plaćanja naknade za komunalno opremanje, investitoru se obračunava dodatni popust od 20 odsto.

Za fizička lica oredviđena je i mogućnost plaćanja u ratama, pri čemu se odmah uplaćuje 20 odsto obračunatog iznosa i to se smatra godišnjom ratom, dok se ostatak isplaćuje u dvije jednake rate u naredne dvije godine. Isti princip je predviđen i za pravna lica koja se opredijele za plaćanje komunalija u ratama, pri čemu su ona obavezna da odmah uplate polovinu obračunatog iznosa, a ostatak u dvije naredne godišnje rate.

Opština je odlučila i da se komunalije za stambeni prostor površine do 200 kvadrata a kojim investotor riješava svije stambeno pitanje, u potpunosti otpišu za površinu do 100 kvadrata, a za preostalu površinu od 100 do 200 kvadrata, umanje za pola u odnosu na osnovnu cijenu.

Inače, Opština Tivat je po završnom računu budžeta za 2017. lani od komunalija naplatila samo 1,61 od planiranih ukupno 2,5 miliona eura.

Bokeška maslina

1
Bokeljska maslina i Galija

Na gradskoj rivi i šetalištu Pine, u organizaciji Maslinarskog društva „Boka“ i uz podršku Turističke organizacije Tivat, večeras će biće održana manifestacija „Bokeška maslina“.

Proizvođači maslinovog ulja, proizvoda od i na bazi maslina (kozmetički preparati, sapuni, suveniri…), pršuta, sira, vina, meda i ostalih domaćih proizvoda, imaće priliku da se predstave u okviru ove tradicionalne manifestacije.

Fešta počinje u 18 sati sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda. U zabavnom dijelu programa nastupiće muzički sastav „Jagnjen bend“.

Inače, TO Tivat će na Pinima u petak 21.juna u 21.30 sati prirediti i koncert poznate niške rok grupe „Galija“.

Unapređuju održivi turizam i štite poljoprivredne pejsaže

0
Tivat – mikophotography montenegro

Drugi radni sastanak ulesnika IPA prekogranilnog projekta “FOST INNO – Fostering tourism innovation system in Adriatic-Ionian Region” (Sistem podsticanja inovacija u turizmu Jadransko-jonske regije), održan je juče u Tivtu u organizaciji tivatske Opštine.

Projekat FOST INNO se implementira u okviru programa INTERREG ADRION 2014-2020. Vrijedan je ukupno 1,27 miliona eura, a riječ je o EU projektu u kojem, pored Opštine Tivat kao jedinog partnera iz Crne Gore, sarađuje još sedam partnera iz pet država. Ukupna sredstva koja će pripasti Opštini Tivat iznose 130.372 eura.

Sastanku su u ime vodećeg partnera Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije prisustvovala prodekanica za znanstvenu i stručnu djelatnost, prof. dr. sc. Helga Maškarin Ribarić, koja je i kordinatorka cjelokupnog FOST INNO projekta, kao i predstavnici svih projektnih partnera iz šest zemalja. Ostali partneri uključeni u projekat su: Fakulteta za uporabne družbene študije v Novi Gorici (Slovenija), RRA Severne Primorske: Regijska razvojna agencija d.o.o. Nova Gorica (Slovenija), Comune di Perugia (Italija), Regione Molise (Italija), Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-Dobojskog kantona (Bosna i Hercegovina), Universiteti i Shkodres „Luigj Gurakuqi“ (Albanija), Opština Tivat (Crna Gora). Kako je istaknuto, zajednički izazovi programskog područja, kao što su produženje turističke sezone, poboljšanje kvaliteta turističkih proizvoda te unapređenje saradnje među učesnicima u turizmu, rješavaće se u skladu sa načelima dugoročne održivosti turističkog razvoja.

Opšti cilj projekta FOST INNO je poboljšanje konkurentnosti jadransko-jonskog područja uz povećanje inovacionih kapaciteta održivog turizma. U okviru projekta planirano je uspostavljanje i razvoj internacionalnog ,,Centra za transfer znanja i inovacija u turizmu jadransko-jonskog područja“ koji će okupljati stručnjake iz područja turizma sa zajedničkim zadatkom razvoja inovativnih turističkih proizvoda i usluga.

U Gornjoj Lastvi kod Tivta juče je održana i završna konferencija…

Gornja Lastva

U Gornjoj Lastvi kod Tivta juče je održana i završna konferencija   projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME”.

Taj projekat sprovode nevladine organizacije EXPEDITIO-Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja “Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore kao saradnikom. Projekat se finansira iz sredstava EU u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“, koji realizuje regionalni konzorcijum organizacija civilnog društva iz Albanije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije  Projekat AGRISCAPE&ME ima za cilj da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža.

Heroj koji je Jadran spasio od katastrofe: “Brod bi se definitivno potopio da nismo došli!”

0
Haksa-i-Andy – Photo: MPPI/Facebook

TROGIR – Nakon dvodnevne neizvjesnosti u sigurno spašavanje turskog broda Haksa u čije potpalublje je u nedjelju rano u jutro prodrlo more, pristankom u trogirski škver agonija napokon završava. Heroj dana, to sad konačno možemo i javno napisati je Andy Marović, instruktor ronjenja s Komiže!

Brod je spasio jedan čovjek!

Unatoč koordinaciji službi na terenu, od sigurne katastrofe turski brod Haksa spasio je jedan jedini ronilac i dobro more!

Doznajemo kako je instruktor ronjenja i voditelj Manta Diving Centra Andy Marović pozvan u nedjelju poslijepodne kad je zakrpao brod da bi pumpe lakše ispumpavale more i kako bi ga koliko-toliko sigurnije u tegalj mogao preuzeti Brodospasov remorker Alkaid. Brod je preuzet u tegalj, no nekoliko nautičkih milja od kopna, trup je opet počeo popuštati, pa su Marovića ponovno pozvali noću oko 04.00 sata u ponedjeljak. To je za Morski.hr potvrdio i sam Marović:

– Istina je, zvali su nas u nedjelju oko 16 sati i u ponedjeljak rano u jutro između 4 i 5 sati. Krpali smo rupu na krmenom dijelu dna, veličine 15×10 cm s dvokomponentnim ljepilima i priručnim materijalima – pojasnio nam je Marović.

– Drugi prodor mora u brod dogodio se kroz usis motora i brod bi se definitivno potopio da nismo došli! Prijavili su da brod tone oko 5 sati i nitko doista nije mogao doći brže nego li je došao, no brod bi se definitivno potopio da nismo došli – pojasnio nam je Marović.

RUTA-HAKSE

Heroj Jadrana kojeg treba upoznati

Na pitanje tko je s njim radio na popravku odgovara:

– Radio sam sam prvi put gotovo dva sata i drugi put nešto više od sat vremena, a kako je bilo raditi, probajte zamisliti rad na otvorenom moru ispod korita broda koji tone!

Marovića su pozvali vlasnik broda i Lučka kapetanija, a s obzirom na splet dobrih slučajnosti s vremenskim prilikama, prava je sreća da u Jadranu nismo dobili katastrofu većih razmjera!

Marovića u ronilačkom krugu poznaju kao vrhunskog profesionalca kojeg se zove za najteže i najkompleksnije situacije ugroze poput ovih ili spašavanja drugih ronioca. Prozvali su ga i “šaptačem ugorima”, zbog toga što mu na dubinama te zmijolike nemani doslovno jedu iz ruke. O Maroviću je pisao i Daily mail, pa je zasigurno vrijeme da hrvatska javnost upozna junaka koji je u jednom danu dva puta spasio Jadran.