Festival uličnih performera InArt počinje danas, 26. jula u Tivtu i trajat će do 28. jula.
Tokom tri dana trajanja biće priređeno oko 30 programa.
Svi posjetioci Festivala imaće šta da vide: tivatske ulice i trgovi ugostiće pozorišne i cirkuske trupe, muzičare, animatore, plesače itd.
Festival je i ove godine zadržao svoj međunarodni karakter, pa će se tako pored umjetnika iz Crne Gore u našem programu naći i njihove kolege iz još 7 zemalja.
Neka od imena ovogišnjeg festivala su pozorišne trupe: Teatro Due Mondi (Italija) i Lilou (Francuska), zatim duo Clap Clap Circo (Urugvaj/Argentina), Katastrofa Clown (Italija), Magister Ludi Man Band (Hrvatska) itd.
InArt – Tivat
Od domaćih učesnika tu su gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević, koji će predstaviti svoju kompoziciju “Akrobat” za koju će video spot biti sniman upravo tokom trajanja festivala, a plesni klub iz Bellissima Tivta će svojim nastupom otvoriti Festival 26.jula.
Sve detaljnije informacije o programima, izvođačima i lokacijama biće dostupne i na web stranici festivala : www.inartfest.org
InArt – Tivat
Produkciju festivala potpisuje kreativni UF tim koji čine: Maja Bakić, Bojan Terzić i Ljubo Kaličanin (pod krovnom organizacijom Umjetnička fabrika), u partnerstvu sa: Turističkom organizacijom Tivat, Opštinom Tivat, Turskim kulturnim centrom, Francuskim institutom i italijanskom regijom Emilija Romanja.
Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odredio je pritvor srpskom državljaninu D. V. koji se sumnjiči da je prije tri dana na Jazu skuterom udario pedalinu i usmrtio bugarskog državljanina B.B.
Njmu se na teret stavlja teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Vuković je uhapšen odmah nakon što je, kako se sumnja, u nedjelju oko 19:30 sati, na desetak metara od bova, u akvatoriju nedaleko od plaže Jaz, udario u pedalinu na kojoj su se nalazili bugarski državljanin sa dvoje djece.
Dječak i djevojčica prošli su bez povreda, dok je B.B. zadobio teške povrede kojima je podlegao u kotorskoj Opštoj bolnici.
Po saznanju DN, na lice mjesta su odmah došli predstavnici Ambasade Bugarske, koji su preuzeli organizaciju i troškove transporta tijela stradalog u Bugarsku.
Novljanin Niko Roganović (66) ubijen je tokom noći, u sat i 20 minuta poslije ponoći u hercegnovskom naselju Dubrava, u klasičnoj sačekuši potvrđeo je iz Uprave policije.
Prema prvim saznanjima policije, na Roganovića su pucale najmanje dvije osobe, a od zadobijenih povreda podlegao je u hercegnovskoj bolnici.
Niko Roganović je otac Duška Roganovića koji je u podmetnutoj eksploziji 26. aprila ove godine ostao bez obije noge.
Iz policije su kazali da intenzivno rade na rasvjetljavanju ubistva Roganovića.
“Hercegnovska policija intenzivno radi na rasvjetljavanju ubistva N.R. (66) iz Herceg Novog, koje se dogodilo u toku noći 25/26. 07. 2017. godine u naselju Dubrava, u Herceg Novom. Naime, u navedenom periodu oko 01,20 časova su za sada nepoznata lica prišla vozilu u kojem se nalazio N.R. i u njegovom pravcu ispalili više hitaca iz vatrenog oružja od kojih je N.R. preminuo. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je na licu mjesta izvršio uviđaj sa policijskim službenicima. Službenici CB Herceg Novi i drugih organizacionih jedinica preduzimaju intenzivne mjere i radnje na identifikovanju i pronalasku izvršilaca ovog krivičnog djela”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Za 360. godišnjicu doseljenja Crnogoraca u Peroj, novosadske su The Frajle podarila mještanima i njihovim mnogobrojnim gostima fantastičnu koncertnu večer. Placa, gromača, okolne ulice i prilazi pod voltama – sve je to bilo dupkom ispunjeno publikom koja je kao u transu odslušala, otpjevala i otplesala niz numera koje su im priredile Frajle, odnosno Marija, Nataša, Jelena i Nevena, glasom i akustičnim gitarama te uz glazbenu kulisu Frajlera, pratećeg benda.
Đevojke iz snova
Frajle su izvele silan repertoar u svom stilu obrađenih hitova s prostora bivše Jugoslavije, pokrivši raspon od Balaševića i Bajage, preko Čolića, do Olivera, Josipe Lisac pa i Magazina. Naravno, sve su to i začinile svojim pjesmama, kao što je “Menjam dane”, možda i najupečatljivijom autorskom numerom, koju su izveli publici na bis. No, nije masa ovacijama nagrađivala samo njihove muzičke dosege – četiri dame, uhu i oku ugodne, prvenstveno su zabavljačice, tip izvođača stare škole koji zna uspostaviti kontakt s publikom, uvući je u interakciju i ispuniti pauze između pjesama pošalicama. Pritom i same pjesme prepakiraju, kabaretski izvrnu, upravo kao šlagvort tim dosjetkama. Tako je bilo i u Peroju, gdje su ispričale da su Frajle zapravo nastale u Crnoj Gori i to nakon što su se za koncert najavile kao Dream Girls, što su u Podgorici preveli kao Đevojke iz snova i privukli isključivo mušku publiku. Novo je ime moralo biti smišljeno odmah!
Ovacijama publike, gromoglasnim aplauzima i uglas otpjevanim pjesmama iz ’70-ih, ’80-ih i ’90-ih godina kulminirala je, dakle, ovogodišnja Perojska fešta. No, Miodrag Popović iz Društva perojskih Crnogoraca “Peroj 1657” satima prije koncerta najavio je kulturno-umjetnički dio programa riječima da sve ovo što se zbiva u Peroju nije samo obična pučka veselica.
– Dana 21. jula 1657. godine 14 porodica, 77 duša dovela je Venecija iz Crne Gore u Peroj, a sigurno nisu bježali od dobrog života. Dodijeljeno im je zemljište koje graniči s Fažanom, Maranom, Svetom Foškom i uvalom Marić – Perojcima na vijeke vjekova. I drugi su došli, ali naša je posebnost da smo donijeli i sačuvali drugačiju vjeru, pismo, običaje i govor. I danas govorimo kao što su naši đedovi govorili, imamo pismo, drugačije se molimo… I svih tih 360 godina s istarskim smo narodom dijelili dobro i zlo, poručio je Popović. Naveo je da je ovo 16. fešta, ali prva bez pokojne Nade Škoko, istaknute članice DPC-a, koja je držala tri kantuna svoje kuće, ali perojskog društva.
Još ne sviće
Perojce su za okruglu obljetnicu posjetili predstavnici prijateljskog Udruženja Crmničana iz Crne Gore predvođenog Slobodanom Pejanovićem te predstavnici pobratimljene Mjesne zajednice Jedinstvo iz Podgorice, crnogorskih zajednica i manjinskih organizacija u Hrvatskoj. Tako je to bila i prilika da domaćini, mali, mladi, ali i oni iskusniji na pozornici predstave što su sačuvali iz starog kraja. Pred brojnom publikom odigrali su niz kola i ispjevali niz pjesama, da bi program okončali upečatljivom “Još ne sviće rujna zora”. Prije toga nastupili su i gosti – zbor Zajednice Talijana Vodnjana, Nacionalna zajednica Crnogoraca iz Rijeke te KUD Pazin. Prethodno je otvorena i izložba “Zavičajni spomenar” u Domu na placi, postav koji čuva i predstavlja obiteljska blaga iz ostavštine starog sela.
Što je Perojska fešta bez konopaša
Sudar titana
Perojska fešta nezamisliva je bez natjecanja u potezanju konopa, no kršnim je domaćinima, Konopaškom klubu Peroj, ove godine izmakao uspjeh. Pokazalo se da ima i kršnijih od njih, prvenstveno konopaši kluba iz Matulja koji su osvojili prvo mjesto. Druga je bila Učka, klub konopaša iz Cerovlja i Lupoglava, a treći Sv. Ivan iz Buzeta. Zašto su Perojci tek četvrti?
– Jer smo deboli! A nismo debeli, kroz smijeh nam je otkrio jedan od Perojaca. Domaćinima su, saznajemo, nedostajali najteži članovi, a kako se vidjelo, mnogi su od njih i znatno smršavjeli. Tehnike još ima, ali bez dovoljne težine, kaže, ne može se parirati titanima.
KotorArt Pjaca od filozofa – Kultura u doba kolere i Sreæko Horvat
Jedan od razloga za nedavne požare kao i poplave je neulaganje u infrastrukturu, a jedan od razloga za požare u regionu je to što je manje–više nestala agrikultura na prostorima bivše Jugoslavije i da su sve ove države pretvorile u čisti turizam, ocijenio je sinoć filozof i politički aktivista Srećko Horvat, tokom predavanja „Kultura u doba kolere“, u okviru KotorArt Pjace od filozofa.
U nadahnutom izlaganju i odgovorima na interesovanja publike, Horvat je u kontekst šire politike smjestio aktuelna događanja od požara, preko dešavanja u vezi finansiranja KotorArta, Pjace od filozofa, do privatizacije plaža u Budvi, Dubrovniku, na Visu i dalje.
„Aktuelni crnogorski ministar kulture je moj prijatelj i jako ga cijenim, međutim, jeste skandal da KotorArt nije dobio finansije Ministarstva za neke od programa. Tošto Festival nije dobio novac za Pjacu od filozofa je tužno i to iz jednog razloga – jer su prethodnih godina u Kotor, posredstvom KotorArta, došli neki od najznačajnijih filozofa i filozofkinja današnjice, koje nisam uspio dovesti čak ni u Hrvatsku, ali su došli u Kotor. Nadam se da će Ministarstvo uvidjeti zašto su ovi programi važni i da politika neće stati na put kulturi i filozofiji“, rekao je Horvat.
On smatra da je politička odgovornost ne samo Crne Gore već i Hrvatske, to što se svi gradovi na obali u obje zemlje okupiraju velikim kruzerima i turistima, a lokalna populacija svodi isključivo na uslužnu djeltanost.
„Ako želimo izaći iz toga da isključivo služimo druge ponovo, kao što je to bilo u doba Austrougarske, onda nam je itekako veoma važna kultura, i veoma je važno da se programi dešavaju širom zemlje. Ukoliko nemamo mogućnost dijaloga, kulture, teatra, muzike, uskoro više nećemo imati ništa, uskoro ćemo dolaziti na plaže na koje nećemo ući jer ćemo morati da ih plaćamo, a onda uskoro više nećemo moći niti da razmislimo o tome da je loše da ih plaćamo, jer nećemo imati mogućnost mišljenja“, dodao je Horvat.
Sekretarka za kulturu Opštine Kotor Jelena Vukasović izrazila je zadovoljstvo što je Srećko Horvat i ove godine podržao Festival dodajući da smatra da je Pjaca od filozofa važan segment KotorArta koji nikako ne treba ukidati.
„Čuli smo večeras koji su pozitivni primjeri ponašanja pojedinca u društvu, ako hoće odgovorno da promišlja, u Barseloni, Beogradu, Zagrebu i tako dalje. Građani su prilično inertni, a nadam se i želim da vjerujem da će biti sigurni u to da treba da promišljaju i da uvijek budu isključivo za odluke za bolji grad“, rekla je Vukasović.
Ona je dodala da je Opština Kotor novac dala svom festivalu, koji je rođen u Kotoru, u potrebi grada da ima kvalitetan festiva posvećen kulturi, umjetničkoj muzici, pozorištu, i za djecu i odrasel, filozofiji i drugim aspektima.
„Opredijelili smo 267 hiljada eura, 60 hiljada eura više nego što je planirano. Žao nam je što se desila situacija sa Ministarstvom kulture koje se vrlo neodgovorno odnijelo prema svom festivalu od nacionalnog značaja, festivalu koji je sa razlogom stekao status događaja od nacionalnog značaja kao apsolutno najbolji festival u zemlji. Nadam se da će ubrzo doći do promjene u percepciji KotorArta u Ministarstvu kulture i da ćemo opet sjesti za sto da razgovaramo o poziciji takvog festivala“, ocijenila je Vukasović.
Pjaca od filozofa je pokrenuta 2010. godine, kada je Paolo Mađeli pozvao književnika i novinara Andreja Nikolaidisa i filozofa Srećka Horvata, kako bi u sklopu Međunarodnog festivala KotorArt razvili i poseban filozofski program. Početna ideja bila je da se u Kotoru, koji vrvi pjacama, iznova rekreira starogrčko značenje riječi ‘agora’, koja nije označavala samo mjesto trgovine i okupljanja, već je ujedno služila i kao ključno mjesto za rođenje filozofije. U prethodnim Pjacama učestvovali su filozofi: Đorđo Agamben,Antonio Negri, Đani Vatimo, Renata Salecl, Boris Gunjević, Žarko Paić, Tonči Valentić, Milica Jovanović, Mihail Riklin, Eva Ilouz.
KotorArt Pjaca od filozofa – Kultura u doba kolere i Srećko Horvat
Srećko Horvat, filozof i politički aktivista, pripadnik je mlađe generacije hrvatskih intelektualaca. Objavio je više od deset knjiga prevedenih na više od 15 jezika. Njegove najnovije objavljene knjige su „Radikalnost ljubavi“ (Polity, 2015), „Dobro došli u pustinju postsocijalizma“ (sa Igorom Štiksom, Verso, 2015), „Šta Evropa želi?“ (sa Slavojem Žižekom, Columbia University Press, 2014). Redovno objavljuje za The Guardian, Al Jazeera I The New York Times. Trenutno je, zajedno sa bivšim ministrom finansija Grčke, Janusom Varufakisom, aktivan u pokretu Demokratija u Evropi (DiEM25).
Premijer Duško Marović poručio je danas u Tivtu da će država valorizovati svoje aerodrome kroz privatno-javno partnerstvo i njihovo davanje u zakup, a ne prodaju.
„Opredjeljenje Vlade i realna potreba Crne Gore i njene ekonomije je da valorizujemo i unapredimo našu infrastrukturu. Ne možetre imati ovakve komplekse kao što su Porto Montenegro Luštica Bay ili Portonovi , a da nema razvijenu putnu infrastrukturu i da nemate kvalitetnu aviodostupnost Crne Gore. Zbog toga je razvoj aerodroma ključni ne samo za ovaj prostor i Boku, nego i za crnogorsku ekonomiju. Vlada će uraditi sve da u najkraćem roku valorizuje aerodrome i da oni obezbjede ono što je Crnoj Gori potrebno – i kvalitet, i dostupnost koja će Crnu Goru otvoriti i na taj način stvoriti nove prilike za razvoj. Vjerujem da na aerodromu Tivat avioni treba da sliječu na svakih 10 minuta, a ne na svakih 5-6 sati i da nam gosti ne čekaju na pisti da bi došli do kontrolnog punkta, nego da to rade u kvalietnoj zgradi i mnogim drugim sadržajima“- poručio je Markovič danas tokom obilaska Porto Montenegra.
On je prije dva mjeseca u Tivtu kazao da Vlada namjerava da uskoro ovdašnji aerodrom ponudi stranom investotoru u dugoročni zakup, kako bi zakupac realizovao prijeko potrebnu rekonstrukciju i modernizaciju te vazdušne luke. Državno preduzeće „Aerodromi Crne Gore“ (ACG) koje gazduje vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici, već poodavno je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj dogovorilo i poodmaklo u pripremama za oko 50 miliona eura vrijednu rekonstrukciju aerodroma Tivat, ali Vlada uporno odbija da da zeleno svjetlo za taj aranžman. EBRD je inače, izračunala da je cost-benefit odnos tog ulaganja u Tivat skoro 5:1 i da bi aerodrom nakon toga do 2030. zaradio najmanje 384 miliona eura, zbog čega oni nisu tražili državnu garanciju za vraćanje kredita koji bi dali ACG. Uprkos tome Marković je nagovijeetio da Vlada neće dozvoliti ACG da uzme taj kredit jer kako je rekao, država više nema prostora da se kreditno zadužuje.
Markovic sa Margasanom u Porto Montenegru
On je kazao da je njegova izjava prije dva mjeseca o davanju u dugoročni zakup aerodroma Tivat „pogrešno protumačena“ i „izazvala je neku čudnu polemiku“.
„Ja sam govorio o valorizaciji aerodroma Tivat kroz model zakupa. To znači nije prodaja, već privatno-javno partnerstvo. Odmah su se dušebrižnici organizovali da kažu da to nije dobro. Ti isti dušebrižnici su govorili da je razvojni promašaj za Crnu Goru ovaj kompleks (Porto Montenegro)“- istakao je premijer pitajući se da li „neko misli da je Crnoj Gori ovdje bilo potrebno brodogradilipte za ratne brodove za koje se imala namjera ovaj prostor opredijeliti, ili današnji Porto Montenegro“.
Namjerama Vlade da da u zakup aerodroma Tivat inače, usprotivila se kompletna opozicija, čak i članice vladajuće koalicije SD i HGI. Jedino je tivatski DPS do sada ćutao o tome pravdajući se da „nema dovoljno informacija“ o ome što Vlada njihove stranke, ima namjeru da uradi sa jedinim preostalim velikim državnim resursom u Boki.
Premijer Marković koji je i zamjenik predsjednika DPS je iz Tivta poručio da je u Crnoj Gori „važno da imate viziju i da stojite iza te vizije“.
„Nije realno da očekujete da vas svako razumije, a posebno da vas razumije laička javnost. Važno je da me razumiju novinari. Mi sada u partnerstvu da ključnim finasijskim međunarodnim institucijama radimo na odabiru konsultanta koji će nam ponuduti model valorizacije aerodroma u Tivtu. Vjerujte mi, za koji god se mi model odlučimo, to će biti model koji će doprinositi Crnoj Gori i njenom razvoju i širiti mogućnosti za nove investitore, bili oni ovdje u Porto Montenegru ili neki drugi. Vjerujte u vizuju Vlade jer ova Vlada neće uraditi ništa na štetu Crne Gore“- zaključio je Marković.
Institut za biologiju mora iz Kotora još jednom skreće pažnju svim ljubiteljima i korisnicima našeg mora da ne izlovljavaju palasture jer je ova školjka zakonom zaštićena vrsta.
Molimo sve očevice da reaguju i skrenu pažnju onima koji, možda iz neznanja to rade.
Palastura je zaštićena vrsta, između ostalog i prema Riješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta od 12. decembra 2006. godine.
Biljne i životinjske vrste iz ovog rješenja i njihove razvojne oblike, legla i gnijezda zabranjeno je uklanjati sa njihovih staništa, oštećivati i uništavati, odnosno proganjati, uznemiravati, hvatati ili ubijati, a njihova staništa ne smiju se oštećivati ili uništavati.
Radnje iz tačke II ovog rješenja moguće je vršiti samo u naučno-istraživačke svrhe, uz pribavljenu dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 19. do 20. jula pokazali su da je na 95% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 5% kupališta bio K2 klase, što govori da je na crnogorskim kupalištima morska voda sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Kvalitet morske bode K1 bio je na svih 15 kupališta u Kotoru, dok je analiza vode na Hercegnovnskoj obali pokazala da je voda kvaliteta K1 na 19 kupališta, a K2 na dva kupališta.
U opštini Ulcinj na svih 16 kupališta voda je bila kvaliteta K1. Od ukupno 12 kupališta u Baru, na 11 je voda bila kvaliteta K1, dok je na jednom kupalištu voda bila K2 klase.
Slična situacija je bila u Budvi gdje je od ukupno 27 kupališta na njih 26 voda bila K1 klase, a na jednom K2, kao i u opštini Tivat gdje je od ukupno 9 kupališta na 8 voda bila K1, a na jednom K2 klase.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve i Foto kino klub „Mladost“ iz Donje Lastve u Domu kulture u Gornjoj Lastvi organizuju izložbu umjetničke fotografije i reviju kratkometražnih filmova “Sjećanje” Krsta Kika Tomičića i projekciju dugometražnog dokumentarnog filma Momira Matovića “Mi pravimo žive slike”.
Dokumentarni film Momira Matovića povećen kino amaterima Crne Gore biće prikazan u petak 28.jula u 21 sat u Domu kulture u Gornjoj Lastvi.
Iizložba “Sjećanje” Krsta Kika Tomičića biće otvorena dan kasnije, u subotu 29.jula u istom prostoru od 21 sat.
Tivatski nautički centar Porto Montenegro u partnerstvu sa renomiranim holandskim brodograđevnim koncernom Damen, krajem godine preuzeće brodogradilište Bijela i tamo napraviti novi centrar za remont mega i super jahti – objavi je danas premijer Duško Marković.
On je sa ministrima održivog razvoja i turitzma Pavlom Radulovićem i pomorstva i saobraćaja Osmanom Nurkovićem danas boravio u radnoj posjeti Porto Montenegru gdje je razgovarao sa novim izvršnim direktorom kompanije Adriatic Marinas Dejvidom Margasanom i obišao objekte luksuznog nautičkog centra i marine. Domaćini su ga upoznali sa postignutim u prvih 10 godina djelovanja Porto Monteegra i planovima za njegov dalji razvoj.
„Ovih dana završava se procedura u Privrednom sudu u kojoj je konzorcijum Damen-Porto Montenegro otkupio dio infrastrukture Jadranskog brodogradilišta Bijela. U toku su završni pregovori oko tendera za dobijanje koncesije koja treba da obezbjedi početak rada nove kompanije koja će se baviti remontom i izgradnjom jahti. To je investicija koja treba da u naredne tri godine iznese oko 20 miliona eura i obezbjedi nova zapošljavanja za ljude iz ovog kraja“- kazao je premijer Marković. On međutim, nije precizno odgovorio na pitanje novinara da li će novi servisni centar za jahte u Bijeloj i u kojem roku nadoknaditi oko 400 izgubljenih radnih mjesta u tamošnjem brodogradilištu koga je Vlada poslala u stečaj.
„Znate što Damen znači u svojoj branši u svijeti i imati ga u Crnoj gori nije samo šansa, već i privilegija, U ove tri godine razvijaće se nova kompanija sa oziljnim potecijalom, sa zapošljavanjem velikog broja ljudi i vjerujem da će ta investicija biti šansa za više desetina novozaposlenih koji sebe vide u jahting industriji. Ta kompanija donijeće ozbiljne benefite“- istako je Marković dodajući da će Vlada ubrzati administrativnu proceduru kako bi nova kompanija što prije započela sa radom, a to podrazumijeva i izmiještanje otpadnog grita iz Bijele.
Dejvid Margasan je kazao da će novi centar u Bijeloj moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapaciteta i četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti.
Markovic sa Margasanom u Porto Montenegru
„Sada nam je u fokusu završetak pregovora oko Bijele i to smatramo prirodnim nastavkom onoga što je postignuto u Porto Montenegru, ali i oživljavanjem tradicionalnih ovdašnjih brodograđevnih aktivnosti koje će dopuniti luksuznu ugostiteljsku i nautičku industriju koju razvijamo“- istakao je Margasan.
Premijer je ocijenio da je Porto o Montenegro „promijenio sliku Crne Gore, a razvojni planovi i vizija kompanije Adriatic Marinas govore da će ovo biti još kvalitetnija i prestižnija destinacija, namijenjena najrenomiranijim kompanijama i posjetiocima iz cijelog svijeta i koja će značajno doprinositi razvoju naše ekonomije.“
On je čestitao na postignutom menadžmentu Adriatic Marinasa, obećavajući dalju podršku Vlade toj kompaniji i drugim značajnim stranim investitorima. Na naše pitanje da li je nakon 10 godina razvoja tog projekta došlo vrijeme da Vlada razmisli o povećavanju fiskalnih opterećenja za tu djelatnost jer jahting industrija uživa niz povlastica od PDV-a koji iznosi 0 ili 7%, preko goriva i snabdijevanja jahti hranom, pićem i duvanom oslobođenim carine, akciza i poreza, jer je Vlada već povećala PDV za stanovnike Crne Gore, Marković je uzvratio: „Vi bi samo povećavali, a ko povećavate onda ne bi imali ono što danas imamo ovdje u Porto Montenegru“.
„To je dio osmišljene razvojne politike i strategije i vjerujem da i vi razumijete. Porto Montenegro je donio mnoge benefite, počev od toga da je minimalna ugovorena investicija od 106 miliona, ovdje višestruko premašena i sada već iznosi preko 450 miliona eura. Ovaj kompleks u sezoni zapošljava blizu 1.000 radnika od čega je 80 odsto domaća radna snaga. Da bi bili uspješni morate biti konkurentni, a konkurentni ne možete biti sami ako država ne unapređuje poslovni ambijent i čini ga konkzrentnim. Vlada će nastojati da tu konkurentnost održi jer su sada mnogi u okruženju ljubomorni na nas i pokušavaju da tu našu konkurentnost ugroze.“- kazao je Marković dodajući da finansijke povlastice koje uživa elitni jahting u Crnoj Gori „ne ugrožvaju našu finansijsku održivost, neko nasuprot- doprinose budžetskim prihodima. makroekonomskoj stabilnosti i rastu naše ekonomije“.
„Nemam dilemu da Vlada treba da ostane na takvom svom opredjeljenju i to će biti od koristu i za građane i za državu.“- zaključio je premijer.
MARGASAN: NOVI VLASNIK PORTO MONTENEGRA PODRŽAVA UBRZAN RAZVOJ
Izrašavajući zadovolojstvo posjetom premijera i dva „ključna ministra“ sa kojima će ubuduće sarađivati na projektu u Bijeloj, izvršni direktor Adriatic Marinasa Dejvid Margasan je naglasio da se Porto Montenegri raste na čvrstim temeljima uspostavljenim u proteklih 10 godina.
„Ovo je izvanredan primjer što se može postići u privatno-javnom partnerstvu i investiranjem u Crnoj Gori. Danas smo razgovarali što sve možemo napraviti u narednih 10 godina i nadam se da će to biti dostojno onoga što su osnivači ovoj projekta u proteklom desetljeću obavili, radeći teži dio posla i kreirajući ovaj sjajan kompleks. Imamo odličnu podršku naših novih investitora iz ICD-a i mislim da smo ovdje stigli u vrlo uzbudljivom i značajnom trenutku za dalji razvoj Crne Gore.“- istakao je Margasan dodajući da će nastaviti sardanju sa Vladom i lokalnom zajednicom.
