Sledio sam se kad je udario …

0
Foto Roman Herman

Kad sam vidio da je gof udario na mamac, na udaljenosti od nekih 60 metara od kraja, sledio sam se.
Napravio je krater u moru 2 puta 3 metra. Ali morao sam ostati miran jer ga inače ne bih bio izvukao, kaže Cavtaćanin Ivica Klečak nakon ulova svog života.

Gof, ili kako se u nas reče orhan, težio je čak 16 kilograma i 200 grama i čini se da je najveći ikad ulovljen varalicom u Hrvatskoj.

Orhan je pametna riba, nije to luc koji je glupav. To je riba za koju većina tradicionalnih, domaćih ribara smatra da se ne može uloviti na bilo kakvu varalicu. Naša tradicija je uvijek bila pendula, sa živom ješkom, iglicom ili lignjom, a ja sam se odlučio, gledajući svjetski trend, pokušati ovako – kazuje Ivica.

Foto Roman Herman

– Tradicija je dobra i uvijek će postojati, a ovo je nešto novo. Ova se ribarska disciplina, to ribanje s obale, u biti zove shore game. Riba se sa štapom od 2,70 do 3 metra, a štapovi su različitih gramaža. Za ovakve ulove potrebne su veće gramaže i veće varalice. Oprema je sto posto sofisticirana jer inače se ne može dobiti ovakav rezultat, a najčešće je nabavljam iz Japana. Japanci su u tome najnapredniji. Izradi ribarskih štapova prilaze sa specifičnim, detaljnim i pažljivim pristupom, kao da se radi o samurajskom maču. Ribolov s kraja Japanci su doveli do savršenstva, a svaki taj detalj pomogao mi je da izvučem ovu ribu – uspoređuje Ivica, te dodaje kako gof može narasti i do 50 kilograma, čime daje naslutiti da s ovim gofom od 16 kila nije kraj njegovim rekordnim ulovima, iako je već sam po sebi nevjerojatan. Posebno stoga što su stijene na Prevlaci takve da se čovjek jako teško može njima kretati i ostati neozlijeđen. A Ivica je, kad je ulovio orhana, morao trčati lijevo i desno da mu se ne otkine s udice, kako mu se to već dva-tri puta dogodilo.

– Odmah je shvatio da je ulovljen pa je počeo bježati, najprije do 60 metara u dubinu, pa ispod stijena, mijenjao je smjerove lijevo-desno ne bi li presjekao varalicu. Bilo je borbe fantastične! Ne znaš koliko se dobro zakačio, moliš Boga da jest jer su mi dva-tri otpala dosad. Tu moraš biti čiste glave, nikakav krivi potez ne smiješ napraviti. Morao sam skakati po stijenama koje su na Prevlaci poput čavala i opasne za život – sjeća se 44-godišnji Ivica, koji u pripovijedanju ponovo proživljava dan ulova koji nikada neće zaboraviti.

Sve se odigralo 20. srpnja u ranu zoru, a s Ivicom je u ribolovu bio i njegov prijatelj Slovenac Roman Herman, koji je i autor fotografija. Roman mu je puno pomogao pri izvlačenju gofa iz mora, koje je trajalo 15-ak minuta. Borba je bila oštra i silovita, a završila je s velikih 1:0 za ribara.

Roman ga je čekao ispod mene s kukom, da ga nakači. Osjećao sam se kao neki lik iz knjige, kao da se to meni ne događa – kaže ovaj veliki zaljubljenik u ribanje, član ribarske družine “Ludo more”, koje ima i svoju web stranicu. U međuvremenu je postala jedna od najpopularnijih ribolovnih stranica jer njih jednostavno nosi strast, koja se osjeća i u svakoj rečenici našeg sugovornika. Ivica je, inače, voditelj upravljanja prihoda u “Hotelima Cavtat”, a već 17 godina pjeva i u klapi “Oštro”. Prije pet godina toliko se zaljubio u ribanje da ne propušta gotovo ni jednu zoru na moru.

Foto Roman Herman

– Ribam isključivo s kraja, nikada iz barke, samo sa stijena. Moje područje su Konavoske stijene, od Čilipa pa do Prevlake. I tog jutra digao sam se u dva i pol ujutro, skupio stvari, pošao na pumpu u Čilipe, uzeo kavu i kekse, došao na južnu stranu Prevlake u 3, skinuo majicu, namazao se cijeli autanom jer su komarci veliki ko kamenice, onda smo spustili opremu i oko 4 i 10 početi ribati. Kako dolazi jutro, treba mijenjati tehniku i varalice. Treba gledati more, vrijeme i svitanje. Sve ovisi o odabiru varalice. Orhan je strahovito pametna riba. Nije to luc koji će udariti da mu bacite cipelu. Orhan dobro odmjeri na što će skočiti. Znači da sam ga dobro prevario jer je to bio brutalan udarac koji se odigrao oko 6 ujutro na površinsku varalicu. To je nešto najljepše što može doživjeti čovjek koji riba s kraja – udarac ribe na mamac i krater dva puta tri metra koji se digne i onda počinje borba. Mora se poklopiti nekoliko stvari – najprije riba mora naići, a ribar mora znati kako voditi tu varalicu, kako njome raditi da bi iritirala gofa da je napadne – prepričava Ivica, koji je u ovom hobiju pet-šest godina i još uči. Prvi njegov ulovljeni gof bio je težak 4 kila, a čovjeku, kako kaže, “nikad nije dosta”, smije se.

– Uživam u tome i dajem cijelog sebe – kaže, a njegova supruga Matea, sin Matija i kći Anja ponose se svojim suprugom i ocem jer i sami obožavaju more. – Moj ulov je potvrda svima onima koji nisu vjerovali da se gof može uloviti s kraja i da je to suludo raditi. A zašto bi bilo kad može u Grčkoj, u Meksičkom zaljevu i Japanu, zašto ne bi moglo i u Konavlima? – pita se Ivica, koji je sačuvao rep svog (i hrvatskog) rekordnog ulova varalicom s obale. Ostatak ove kvalitetne, ako ne i najbolje ribe Jadrana završit će na pjatima njegove vesele ekipe koja ga je zbog ovog ulova prozvala “primarijusom”. Na svojoj Facebook stranici su mu, uz fotografije, napisali i prigodnu posvetu: “Barca ima Messija, Real Ronalda, a ‘Ludo More’ Primariusa!!!”

/Piše Dube Marjanović Ladašić/

Konavle: Požar, od ponoći odjeknule 34 eksplozije

0
Požar Konavle

Požar koji je u srijedu navečer prešao iz Crne Gore u Hrvatsku na brdu Bjelotina poviše konavoskog sela Bani, sinoć je došao 500 metara od sela Gornje Pičete, a od ponoći do osam ujutro na tom predjelu odjeknule su čak 34 eksplozije od zaostalih mina, rekao je u nedjelju ujutro zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Konavle Mario Magud.

”Pokušavamo mu pristupiti koliko možemo, ali sinoć od ponoća do 8 ujutro odjeknule su 34 eksplozije na predjelu koji je navodno razminiran, odnosno nije minski sumnjivo područje. Požar je sad nekih 500 metara od sela Gornje Pičete, ali kuće nisu ugrožene. Postoji jedna tampon zona, odnosno put na kojem su smješteni vatrogasci. Mi nećemo dopustiti da požar eventualno prebaci. Tokom dana očekujemo pomoć zrakoplova”, rekao je Magud.

Dodao je kako aktivne linije požara trenutno ima oko jednog kilometra, a izgorilo je više od 300 hektara raslinja.
Na terenu je danas 15 vatrogasaca s četiri vozila, pripadnici JVP Konavle i DVD-ova s područja Općine Konavle.

Fašinada – tradicija duga 566 godina

“Tata, je li ovo sahrana?” bilo je juče pitanje mladog turiste u Perastu. Otac mu je odgovorio, “nije, ali ne znam šta je”, dok su posmatrali kolonu vezanih barki koja se kretala prema Gospi od Škrpjela.

Tradicionalna Fašinada održana je juče po 566. put, pred zalazak sunca, u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke, njih 21, plovile od Perasta ka Gospinom otoku, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.

Kada prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.

Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Fašinada 2017.

“Fešta “Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti” – kazao je za Boka News, peraški župnik don Srećko Majić.

Fašinada je prvi put održana 22. jula, davne 1452. godine kada su braća Mortešić na hridi, škrpjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Kristom, koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih je izmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Djevice Marije. Nakon, toga Peraštani su počeli gradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Oni su nasipali kamenje i potapali brodove oko škrpjela kako bi stvorili otok. Do 1603. godine potopljeno je stotinjak brodova.

Prva kapela Gospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine, dok današnji oblik dobija nakon velikog potresa 1667. godine.

U Muzeju grada Perasta sinoć je otvorena i izložba slika Luke Berberovića.

Na pjaci ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, u čast Fašinade, održan je koncert “Priče o moru”.

Priče o moru

Nastupile su klape Bellezza iz Tivta i Primavera iz Kotora.

Priče o moru

Jedrena je dvodnevna regata “Fašinada kup 2017.”

Situacija mnogo bolja, ali se gasilo…

4
Požar gašenje – danas 22.jul helikopter  gasi na Luštici foto M.Kraljević

Požari na području Herceg Novog, Danilovgrada i Cetinja i su pod kontrolom, dok je u Baru aktivan požar većih razmjera između Poare i Gorane, ali nije ugroženo stanovništvo, niti objekti, saopšteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

U podgoričkim Goljemadima vatra se širi prema kućama, a slična sitacija je u Tićima na području Herceg Novog.

Na području Cetinja su aktivni požari u  Lastvi Čevskoj, na Donjoj Markovini i u Cucama.

“Požari su trenutno pod kontrolom i ne ugrožavaju objekte i stanovništvo”, istakli su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

U Herceg Novom gori na Konjevićima, ali je situacija pod kontrolom.

“Požar u Konjevićima je pod kontrolom. Ponovo gori u Maltama, ali trenutno nije ugroženo stanovništvo i objekti. Požari u mjestima Tići, Zabrđe i Mendegaja su i dalje aktivni i blizu su kućama. Ekipe su na terenu. Vidi se dim od Ponte Vesli ka Zlatnoj Valu. Taj teren je nepristupačan, ekipe su poslate”, istakli su iz Direktorata.

Iz Direktorata su naglasili da ukrajinski avion “Antonov” od devet sati je gasio na Luštici, švajcarski helikopter “Super Puma” od osam na Solilima, Tićićima i Begovićima, a dva izraelska “Air Tractora” intervenišu u Danilovgradu.

Bugarski Mi-17 je gasio je u Danilovgradu.

Pogledajte kako su kanaderi iz Hrvatske u Boki kupili more za gašenje…snimio Dado Vujnović

https://youtu.be/1u_3K2GqBGc

Kotor – „Bokeljski vremeplov“

0

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti obavještava da je danas počeo program „Kotorski vremeplov“ u okviru projekta „Bokeljski vremeplov“.

Ovaj multimedijalni program posvećen je gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova, a priprema ga i realizuje kotorska organizacija  „Che nova” uz pokroviteljstvo Opštine.

Kotorani/ke i njihovi gosti bili su u prilici da kroz dramsku igru vide smjenu straže na glavnim gradskim vratima, održavanje gradskog sata koje već sto godina obavlja porodica Homen, staru apoteku na Parilu, jednu od najstarijih u Evropi, i pripremu preparata na djelu, razgovor lavandera kod česme Karampana i rad znamenitih kotorskih slikara koji su svom gradu pronalazili inspiraciju.

Bokeljski vremeplov

Organizacija „Che nova” sljedeće subote od 10 do 12 sati u Starom gradu priprema nove događaje u okviru programa  „Kotorski vremeplov”.

Podsjetimo, pored „Bokeljskog vremeplova“ u toku je realizacija pilot projekta  „Otvoreni kulturni trgovi“ koji na scenu kotorskog Starog grada vraća građane/ke koji amaterski i akademski djeluju i kulturi.

Otvoren 15. Međunarodni sajam knjiga “Trg od knjige”

0

Tradicionalna književna manifestacija 15. Međunarodni sajam knjiga “Trg od knjige” čiji je ovogodišnji moto “Čitanje je življenje još jednog života”, otvorena je sinoć na trgu Belavista u hercegnovskom Starom gradu.

Svečano  otvaranje  “Trga od knjige” posvećeno je jubileju, 170 godina od objavljivanja prvog izdanja Gorskog vijenca u Beču, 1847. godine. Sajam će besjedom “Čitanje je življenje još jednog života” otvorila prof. dr Sonja Tomović Šundić. Nakon toga, održano je predavanje “Njegoš – pjesnik i mislilac”.

Posjetioce je pozdravio predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić.

U čitaonici Biblioteke postavljena je izložba “Gorski vijenac: reprezentativna izdanja, prevodi i studije”.

Pored renomiranih izdavačkih kuća iz Crne Gore i okruženja, na Trgu od knjige izlažu i distributeri, antikvari i Biblioteka za slijepe Crne Gore, ukupno 35 izlagača.

Tročlani žiri u sastavu: prof. dr Ratko Božović, mr Đorđe Malavrazić i Voislav Bulatović dodijeliće četiri plakete: Najljepša knjiga, Najbolja edicija, Izdavački poduhvat godine i Najljepša dječija knjiga.

Organizatori Trga od knjige su Sekretarijat za kulturu Opštine Herceg Novi i Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Radno vrijeme Sajma je od 19 sati do ponoći. Večernji programi počinju u 21 sat, sa izuzetkom programa za djecu i predstavljanja izložbe u čitaonici Biblioteke, koji počinju u 20.30 sati.

Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je slobodan.

Vlasnici šankova organizuju performans ispred Starog grada

0
Budva - foto Boka News
Budva – foto Boka News

Nekadašnji zakupci tri šanka ispred zidina budvanskog Starog grada protestovaće večeras, jer ih je lokalna uprava izbrisala iz Plana privremenih objekata, istovremeno ostavivši dva druga šanka da rade.

Performans će u 22.30 organizovati zakupci bivših šankova “Fortaleza“, “Sailor“ i “Caballero“.

Centar bezbjednosti odobrio je mirni protest, nakon što se grupa ugostitelja koja je sebe nazvala “Ujedinjeni šankovi“, obratila pismeno.

Dozvoljeno im je da organizuju mirno okupljanje, kako bi izrazili protest zbog “selektivnog odnosa opštinskih vlasti”.

“Obavještavamo vas da će nas 20-ak koji smo bili vlasnici i suvlasnici pomenutih lokala, okupljanjem izraziti svoje nezadovoljstvo, jer želimo da ukažemo na ovogodišnje selektivno odobravanje privremenih lokacija  od strane Opštine Budva, zbog čega nam je nanijeta šteta i nepravda. Naglašavamo da smo svi građani Opštine Budva”, navodi se u dopisu budvanskoj policiji.

Ugostitelji će izvesti performans tako što će na mjestima gdje su nekada bili njihovi šankovi, postaviti ugostiteljske stolove, dovesti konobare i hostese, baš onako kako je proteklih godina bilo.

Planom privremenih objekata  u zoni Staroga grada, Opština je izbrislaa tri šanka, a ostavila dva na Trgu slikara.

Uklonjena je i donja terasu hotela „Mogren“, terasa ispod starogradske tvrđave Citadela, ali ne i vitrine za sladoled kod popularnog Zvona. Iz opozicije su dodjeljivanje lokacija ocijenili politički motivisanim, a iz Opštine su odgovorili da su poštovali smjernice Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

/V.Lajović/

U Herceg Novom 32.749 u Tivtu 6329 turista

0
Herceg Novi – plaža

Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi u svim vidovima smještaja trenutno boravi 32.749 turista, stranih gostiju je 31.944  a domaćih 805, što iznosi 3% više u odnosu na prošlu godinu.

U hotelima boravi 5145 turista, izdavaoci privatnog smještaja ugostili su 24.907 posjetilaca, u hostelima 2088, a u kampovima 609 turista.

Tivat – trenutno boravi 6.329 turista
Tivat rock n roll

Prema podacima lokalne Turističke organizacije, na području Tivatske rivijere u svim vidovima smještaja, trenutno boravi ukupno 6.329 zvanilno prijavljenih turista, što je na nivou posjete u isto doba prošle ghodine. Od ukupnog broja posjetilaca, njih 6.259 su stranci, dok je samo 70 turista iz Crne Gore.

U hotelima boravi 812 turista, izdavaoci privatnog smještaja ugostili su 5.300 posjetilaca, dok u odmaralištima ljetuje 135, a u kampovima 82 turista.

Zadovoljni nautičkom sezonom su i u marini Porto Montenegro gdje kažu da je od 450 raspoloživih, dnevno u prosjeku popunjeno više od 370 vezova, kao i da se jahte koje ovog ljeta uplovljavaju u Tivat,  zadržavaju u projeku tri dana duže nego lani.

Prmijera plesne predstave“Magbet”

0
Magbet

Centar za kulturu Tivat  i  Bitef teatar iz Beograda producirali su plesnu predstavu “Magbet”, koja je rađena po motivima čuvene drame Vilijama Šekspira.

“Magbet” će premijerno biti izvedena u subotu 22.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni atrujum Buća-Luković u Tivtu, a tim povodom juče je održana konferencija za štampu na kojoj su se medijima obratili članovi autorsko-produkcijskog tima i plesnog ansambla.

Kako je naglašeno, i u ovoj plesnoj postavci baziranoj na klasičnom dramskom konceptu, “Magbet” će biti samo idejno polazište za razvoj autorovog viđenja savremenog svijeta, u kontekstu atmospfere koja vlada u ovom čuvenom Šekspirovom djelu. To je mračni svijet zavjere, zločina, psiholoških devijacija, vlastoljublja i strasti koja čovjeka odvlači u sve veća i teža sagrešenja.

Koreograf i režiser predstave je  Miloš Isailović, a muziku je komponovao Draško Adžić.

U predstavi igraju Miloš Isailović, Ana Ignjatović-Zagorac, Dejan Kolarov, Nataša Gvozdenović, Ivana Savić-Jacić, Tamara Pjević i Branko Mitrović.

Nakon premijere “Magbet” će na sceni atrujum Buća-Luković biti repriziran u nedjelju 23.jula sa početkom u 21.30 sati.

Besplatan ulaz na Rambov koncert za sve koji su učestvovali u gašenju požara

0

“Svim vatrogascima i dobrovoljcima koji su im pomagali želim dobrodošlicu na svirku uz besplatan ulaz. Zaslužili su mnogo više, od mene skromni gest zahvalnosti”, napisao je Svjetski Kilo Car – Rambo Amadeus i pokazao koliki je stvarno car pozivajući na koncert koji će održati naplaži Boka place u utorak 25. jula u 22 sata. Antonije Pušić, alijas Rambo Amadeus je dodao da bi ,,država i opština mogli bi da im kupe, na primjer, rukavice i maske, jer su krvarili probijajući se kroz makiju”.

Rambo Amadeus & Five Winettous održaće koncert na jednoj od najljepših pozornica na otvorenom u okviru hercegnovskog kulutrnog ljeta u produkciji Herceg festa, a hercegnovsku svirku jedan od publici najomiljenijih umjetnika s jugoslovenskog prostora je, kako kaže, uglavio između nastupa na Jazz festivala u u Šibeniku i gostovanja u jazz klubu Sejdefa u Podgorici.

,,U okviru ljetne turneje stekli su se uslovi da opet zasviramo u Herceg Novom. Pošto moj bend jako voli ovaj grad, zadržaćemo se nekoliko dana i, naravno, napraviti svirku”, objasnio je Rambo, koji će i ove godine opet svom gradu sa cijelom ekipom stalne postavke pratećeg benda Five Winettous priuštiti jedno veče kvalitetnog, džeziranog zvuka.

Napomena: Rambo Amadeus & Five Winettous biće održan na Boka place odnosno Bokinoj plaži, a ne na Forte mare, kao što je prvobitno planirano

Rambo i Vinetui su u Herceg Novom svirali i prošle godine, donijevši novi fank/džez stil u poznat repertoar, sa učešćem velikog broja lokalnih muzičara i performansom novskog oriđinala Mišela. Poziv da besplatno prisustvuju koncertu svi koji su pomogli da se obuzda jedan od najvećih požara koji je ikada zadesio Boku i nesporna lokal-patriotska i ekološka opredjeljenost poznatog umjetnika garantuju i ove godine neka iznenađenja na koncertu koji se ne propušta.