BBC: Gomile turista prijete kulturnom opstanku gradova poput Dubrovnika

0
Dubrovnik – Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA

Mediteranski gradovi poput Dubrovnika koji su nadživjeli razna carstva i svoje gradske jezgre stoljećima održali gotovo netaknutima danas stenju pod teretom turističkog vala stavljajući lokalne vlasti na muke kako očuvati njihove kulture, piše juče BBC.

Antički gradovi na Mediteranu i Jadranu na prvoj su crti turističkog vala koji na njihove kamene ulice jeftinim letovima i divovskim kruzerima dovodi vojske turista.

Dobar primjer za to je Dubrovnik, savršeno očuvana povijesna minijatura isklesana iz kamena boje meda na moru plavom kao na razglednici, piše BBC.

Unutar zidina njegova Starog grada živi oko 1500 ljudi, nasljednika kulturnog bogatstva koje je obilježio velik broj naroda i skupina, od Rimljana i Ostrogota do Mlečana i Habsburgovaca.

U vrijeme turističke ‘špice’ u grad svakodnevno stižu tri moderna kruzera, svaki od njih veličine stambene zgrade, te dovode pet ili šest puta veći broj ljudi od ukupnog broja domaćeg stanovništva.

Gosti s kruzera pridružuju se gomilama turista koji borave u lokalnim hotelima i sobama iznajmljenim preko interneta, u ulicama u kojima je gotovo svaka kamena kuća uređena za najam.

Rezultat je nalik Disneylandu – čini se da se u gradu ne može sresti nikoga osim turista ili prodavača sladoleda, turističkih vodiča, konobara, recepcionera i uličnih svirača.

Izazov gradskim vlastima: graditi održiv turizam

“Kad sam prvi put stigao ovdje, pomaknuo bih se kad bi vidio da se ljudi fotografiraju. Sad ih ima toliko da ako bi to nastavio, nikad nikamo ne bih stigao”, rekao je za BBC Mark Thomas, urednik portala Dubrovnik Times.

Dubrovnik ima i svoju posebnost jer njegova drevna privlačnost pojačana je modernim fenomenom TV serije. Stoljećima nepromijenjen grad postao je jedna od lokacija na kojoj se snima megapopularna serija HBO-a “Igre prijestolja”, zbog čega u grad stižu i tisuće obožavatelja.

Jedan od prodavača suvenira, koji je priznao da nikad nije gledao tu seriju, BBC-ju je otkrio da je na internetu potražio nekoliko rečenica iz tog TV uratka kako bi lakše privukao kupce.

Dubrovnik nije jedini grad koji se bori kako bi održao ravnotežu između zarade od turizma i opreza da velik broj posjetitelja ne uništi ljepotu koju je njegov adut.
Primjerice, maleni talijanski otok Capri  mogao bi “eksplodirati” pod navalom 15 tisuća posjetitelja koji svakodnevno stižu s kopna kako bi obišli njegove nekoć idilične ulice i trgove.

Dubrovnik – Gruž foto Du List

Nova gospodarstva, novi emiteri turista 

Jedan stanovnik Caprija istaknuo je za britanske novine The Daily Telegraph kako “litra i pol ne stane u bocu od litre”.

Od masovnog turizma pate i Firenca, Barcelona i grčki otoci poput Santorinija, no prvo mjesto koje je postalo svjesno tog problema bila je Venecija. Njezina populacija pada od 50-ih godina, protjerana hordama posjetitelja s kruzera. Turizam je ipak dobra stvar,  a u razvijenu svijetu svi sudjeluju u toj djelatnosti. Turizam potiče trgovinu i kulturnu razmjenu, simbol je sve većeg blagostanja, ali i generator budućeg bogatstva.

Dio “problema” današnje masovnosti turizma je taj što su se tradicionalnim ishodišnim državama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država pridružile i novonastale srednje klase iz država poput Rusije, Kine i Indije.  Ako se tome pridoda pitanje sigurnosti zbog koje mnogi turisti biraju Europu umjesto država poput Tunisa, Turske i Egipta koje su pogođene terorizmom, čini se da broj posjetitelja neće ubrzo pasti.

Zbog toga je na lokalnim vladama u mjestima poput Dubrovnika, Caprija i Venecije da pronađu načine smanjivanja tih sve većih pritisaka. Ideje o uvođenju brojača ljudi na antičkim trgovima i semafora za pješake na napučenim ulicama zasad se čine pretjeranima, ali ne počne li broj turista padati, ti bi prijedlozi mogli zaživjeti, zaključuje BBC.

Pomorska bitka u Bakarskom zalivu

0
Pomorska-bitka-u-Bakarskom-zalivu Foto S. Drechsler

Topovske salve s jedrenjaka prema gradu, zvonjava crkvenih zvona na uzbunu, plamen u staroj gradskoj jezgri označili su početak Pomorske bitke u Bakarskom zaljevu, kojom su Bakrani i ove godine na spektakularan način, pred više od deset tisuća posjetitelja, obilježili pobjedu protiv Mletačke mornarice, izvojevanu prije 401 godine, kada je Venea posljednji put pokušala osvojiti taj hrvatski primorski grad, piše Novi list.

Eksplozije i topovski udari nesmiljeno su odjekivali među strmim obroncima Zaljeva, s kopna i mora, toliko glasno i uvjerljivo da su mnogi, posebno oni načičkani duž obale, u prvim redovima, morali pokrivati uši dlanovima, što je bitku činilo još uvjerljivijom. Na vjerodostojnosti ugođaja posebno su pridonijeli specijalni efekti u vidu vatre i dima na jedrenjacima koji su »napadali« grad, manevrirajući u noćnim uvjetima uskim akvatorijem ispred samog Bakra. Požar je u jednom trenutku buknuo i u samoj povijesnoj jezgri grada, dok se bitka zahuktavala. Nakon puno potrošene pirotehnike, brojnih brodskih manevara i izmjene »vatre«, Bakrani su, baš kao i u pravoj bitci prije četiri stoljeća, odnijeli pobjedu.

Stari zanati

No ova pobjeda, za razliku od one povijesne, stanovnicima Bakra nije donijela mir, već posve suprotno. Kraj Pomorske bitke ujedno je je bio i znak za početak proslave dana Svete Margarete, zaštitnice Bakra. Pobjeda je, kako i priliči, proslavljena uistinu fascinantnim vatrometom, koji je bez daha ostavio ne samo najmlađe posjetitelje bakarske fešte, nego i izmamljivao uzvike oduševljenja gotovo svih prisutnih.

U pomorskoj bici sudjelovali su, uz Bakrane i njihove prijatelje, te pripadnike Hrvatske ratne mornarice, još i članovi više od dvadeset povijesnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske, od Čakovca na krajnjem sjeveru, do Dubrovnika na jugu, a njihove svečane odore, uz antikno naoružanje, dodatno su pridonijeli autentičnom ugođaju iz prošlosti. Jednako kao i dio ponude na pratećem sajmu, gdje se nudilo sve i svašta, no dobrim dijelom bile su to rukotvorine, a posjetitelji su iz prve ruke mogli vidjeti i neke od starih zanata, među kojima je najveću pažnju privlačio kovač, izrađujući na licu mjesta potkove i druge metalne predmete. Iako se gastro ponuda uglavnom svodila na »klasiku« u vidu roštilja, fast fooda i pekarskih proizvoda, ipak se i u tom dijelu dalo pronaći ponešto za ljubitelje autohtonog i autentičnog od friganih srdela, do palente u pivskom gulašu, spravljenom po srednjovjekovnoj recepturi.

Pivo i vino u potocima

Još veća navala nego na hranu bila je na tekuće poslastice, pa su pivo i vino tekli u potocima, a dobru atmosferu podgrijao je i glazbeni nastup Ivana Zaka, pa je veselje potrajalo do sitnih sati. Zanimljivo, i oko ponoći, iako je Bakar do tad već pucao po šavovima, iz grada je bilo gotovo nemoguće izaći, zbog dugačke kolone vozila koja su se neprestano slijevala prema njemu s Jadranske magistrale. Sve to pokazuje da dan bakarske zaštitnice iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja, kako zbog pomorske bitke i drugih sadržaja, tako i zbog ljepote samog grada, koji polako ali sigurno skida imidž prljavog industrijskog gradića i vraća izgled autohtonog primorskog grada u kojemu se ima što vidjeti, a još uvijek nije posve zakrčen turistima.

Zanimljiv program

U sklopu Margaretinog leta do kraja ovog mjeseca bit će održana još i večer klapa, u subotu 22. srpnja, zatim dan kasnije kazališna predstava »Hetero parada« u bakarskom Domu kulture, fešta u organizaciji NK Naprijed u Hreljinu, u petak 28. srpnja, te natjecanje »Bakarski susreti«, uz cooking show i koncert Begina, u subotu 29. srpnja.

Sa Luštice zbog požara evakuisano oko 300 ljudi

0

Vatra se širi na čitavom području od rta Veslo prema rtu Mačka i zahvatila je kompletno zaleđe uvale Dobra Luka.

Ekipe vatrogasaca zajedno sa ekipama Uprave pomorske sigusrnosti, Vojske Crne Gore i firme Boka pilot iz Bijele jutros su između pet i osam sati obavile kompletnu evakuaciju čitavog obalnog dijela Luštice u reonu rta Veslo.

Kako nam je rečeno da je evakuisano oko 100 ljudi.

Pored 100 ljudi koja su izvukla plovila državnih službi i Boka pilot još oko 200 ljudi sa Luštice evakisano je privatnim plovilima građana Tivta i Herceg Novog.

Zbog požara je put prema Dobroj Luci zatvoren za saobraćaj i njime se jednimo kreću vatrogasne ekipe.

Luštica evakuacija

Direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore Safet Kočan je kazao da će nakon završene evakuacije jedno od njihovih plovila nastaviti da iz predostrožnosti patrolira pred obalom u čijem zaleđu gorei požar. Za siučaj da je neko od kupača ipak ostao na hridinama i da nije primijećen tokom glavne evakuacije.

Vatra se naime tokom noći nošena olujnom burom uprkos svim naporima vatrogasaca spustila do samog mora gdje je čak i zahvatila neke od objekata na ovom području.

Srećom niko nije povrijeđen, a brodovima Uprave pomorske sigurnosti SAR 1, SAR 2 te plovilom Eco 1 Mornarice Vojske Crne Gore sa pristana i pilotskim čamcem kompanije Boka pilot evakuisani su svi koji su se nalazili u neposredno ugroženom području, ali i sa šireg obalnog ruba na kojem se širi gusti dim od požara.

Vatra se širi na čitavom području od rta Veslo prema rtu Mačka i zahvatila je kompletno zaleđe uvale Dobra Luka.

Luštica evakuacija

Prema riječima komandira Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli Stefana Kostića njihove ekipe se trenutno nalaze u blizini sela Begovići prema kojem se širi požar.

Vatra je zahvatila visoku i gustu borovu šumu i plameni jezici dostižu i po 30 metara visine tako da je požar gotovo nemoguće gasiti sa zemlje. Protivpožarnih aviona MUP-a i dalje nema nad Lušticom.

Gašenja požara su u toku.

Kupaču pozlilo, izvukli ga spasilac i turisti

1
Spašen kupač – foto Slavo Krstović

Spasilac sa plaže „Merlin“ na Ponti Seljanova, Tivćanin Nikola Obradović i dvojica nepoznatih kupača koji su se tu zatekli, spasili su danas život starijem turisti iz BiH koji se davio na tom popularnom kupalištu u Tivtu.

Naime, 78-mogodišnjeg P. D. koji se kupao u moru u blizni Ponte Seljanova, valovi i relativno jak vjetar su odvukli do samih bova koje označavaju akvatorijum plaže, koji se počeo daviti i dozivati u pomoć, a odmah su priskočili spasilac sa susjedne plaže Obradović i dvojica kupača koji su izvukli starca iz vode na obalu.

Ubrzo je stigla i ekipa Hitne pomoći koja je vremešnog Imoćanina odvezla u ambulatmtu i ukazala mu medicinsku pomoć, pa se sve završilo bez posljedica po zdravlje turiste iz BiH.

Direktorat za vanredne situacije: Svi požari pod kontrolom

0

Veliki požar koji je jutros oko devet sati izbio na granici između Krtola i Donjeg Grblja, odnosno između opština Tivat i Kotor, gase pripadnici vatrogasnih službi iz više gradova, dobrovoljci i mještani.

Iz Direktorata za vanredne situacije saopštavaju da, za sada, požar ne ugrožava kuće i stanovništvo Bigove.

Iako je bilo takvih informacija, do evakucije stanovnika nije došlo jer su vatrogasci održavali požar na bezbjednoj udaljenosti od Bigove. Nezvanično, kotorska policija je iz Bigove preventivno izvela strane državljane.

Gori na više lokacija, svi požari pod kontrolom

Stanje u 17:30:

Gori na više lokacija u Crnoj Gori. Svi požari su pod kontrolom zahvaljujući vanrednim naporima vatrogasnih timova iz cijele Crne Gore, Vojske Crne Gore i građana. Ekipe Direktorata za vanredne situacije i službi zaštite opština neprestanu su na terenzu gdje koordiniraju aktivnosti na gašenju požara i sanaciji posljedica.

U Podgorici najteže stanje je u Tuzima gdje je na lokaciji Vranska Gora potencijalno ugroženo nekoliko kuća. Vatrogasne ekipe su na terenu. Očekuje se lokalizacija požara do rane večeri.

Manji požari su na nekoliko lokacija području Cetinja i Danilovgrada. Nijesu ugroženi ni građani ni kuće.

Požar u Bigovi zahtavio je nenasljeno područje. Gore nisko rastinje i makija. Nijesu ugrožene ni kuće ni građani. Evakuacija nije realna opcija.

Požar-foto Filip Roganović čitalac

Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore poziva medije da ne šire paniku i šire deizinformacije o navodnoj evakuaciji jer je situacija daleko od dramatične.

Pozivamo građane da dojave na telefon 112 svaki pa i najmanji požar koji primjete. Na isti broj građani mogu, uz garantovanu anonimnost, prijaviti i sumnje na podmetanje požara, poručuju iz Direktorata.

Najuspješnijih harmonikaša svijeta na festivalu ,,Dani muzike” u Herceg Novom

0

Jedan od najuspješnijih harmonikaša svijeta, pobjednik najprestižnijih takmičenja širom planete, a sada profesor na čuvenoj ,,Gnjesin” Akademiji u Moskvi, Rus Semjon Šmeljkov predstaviti hercegnovskoj publici na 34. festivalu ,,Dani muzike” u ponedjeljak, 17.jula izvođenjem djela Černija, Humela, Sen-Sansa, Šuberta i Kabalevskog.

U drugom dijelu koncerta nastupiće ukrajinska pijanistkinja Ksenija Vohmjanina i Martin Ng, bariton iz Singapura. Ksenija je diplomirala u klasi prof.Borisa Kraljevića na Nanjang Akademiji u Singapuru i u toj zemlji sa velikim uspjehom nastavila da gradi karijeru.

Proslavljeni singapurski bariton Martin Ng se školovao u Italiji gde i dalje živi i radi redovno nastupajući u više zemalja Evrope i Azije.

Na repertoaru drugog dijela koncerta koji će biti održan u dvorani ,,Park” sa početkom u 21,30 sati će se naći solo pjesme i arije Vivaldija, Volfa, Šuberta, Tostija, Donicetija, Sens-Sansa, Verdija, kao i Rahmanjinovljeva Elegija Op.3, br.1 i Humoreska Op.10, br 5 za klavir solo.

Požar na Luštici i Bigovu: Naložena evakuacija dijela stanovništva

0
Požar-foto Filip Roganović čitalac

Na Luštici i od Grabovica ka Bigovu u toku je evakuacija jednog dijela stanovništva zbog požara koji se naglo razbuktao i munjevitom brzinom se širi zbog jakog vjetra.

”Veoma je teško stanje na terenu, ogroman požar nošen je jakim sjevernim vjetrom, selo Bigovo je ugroženo pa smo naredili djelimičnu evakuaciju. Borimo se i nadamo se da ćemo brzo ugasiti požar”, rekao je za CdM komandir Službe spašavanja Kotor, Maksim Mandić.

Vatra se oko 10 sati smirila sa hercegnovske strane Luštice, ali požar se opet razbuktao iznad naselja Donji Klinci, a istovremeno je s druge strane izbio požar na potezu od Grabovca ka Bigovi. Jak sjevenri vjetar otežava posao vatrogascima.

Tivatski i krtolski vatrogasci, koji su cijelu noć sa novskom Službom spasavanja gasili pošar koji je izbio od Rosa prema izlazu iz zaliva, odmah su se uputili na mjesto požara sa četiri protivpožarna vozila.

Načelnik Službe zaštite i spasavanja Tivat Zoran Barbić, kazao je da se požar širi munjevitom brzinom.

Mada je situacija jutros bila pod kontrolom i zadovoljavajuća, kako je ocjenio načelnik novske Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović, vatra se opet rasplamsala i to sa strane koja je bila u toku noći ugašena, javlja Radio Herceg Novi.

„Čitava jedinica Vatrogasne službe je angažovana, na terenu su, a jedna smjena je ostala dežurna u Meljinama. Tokom noći i prijepodneva pomagali su nam, pored mještana i privatnika, vatrogasci DVD Krtoli, ali oni su sada prebačeni kao ispomoć tivatskim vatrogascima jer je buknuo i požar ka Bigovu. Očekujemo pomoć kolega iz Budve, potvrđeno je da dolaze na Lušticu da nam pomognu, kazao je Ćirović.

Gašenje požara otežava vjetar zbog kojeg vatrogasci ne mogu očekivati pomoć iz vazduha.

Ukusne i jednostavne sardele u teći

0
Sardela

Sastojci:
sardele
maslinovo ulje
petrusin
luk (češnjak)

Priprema:

Na dno teće ili lonca staviti malo maslinova ulja da pokrije dno. Slože se sardele jedna do druge tako da se pokrije cijelo dno teće. Posuti sa malo nasjeckanog petrusina i luka (češnjaka). Zatim se složi novi red i lagano poprska uljem. Nastave se slagat redovi sve dok ima srdela s tim da se osim ulja u svaki 3.-4. red pospe malo sjeckanog petrusimula i luka (može i u svaki red, ovisi o ukusu).

Poklopi i kuhaj dok najgornji red srdela ne bude gotov!

Greenpeace: Jadranski otoci guše se u plastici

1
Plastika u moru– foto Greenpeace

Aktivisti Greenpeacea izložili su u subotu na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu upotrebu, ustvrdili da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv upotrebe jednokratne plastike.

Kako se navodi u saopštenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti.

Tako su, da bi se simbolički prikazalo gdje završava plastika nakon što se poslije kratke upotrebe nađe u smeću, u moru ispred poznate plaže Saplunara-Mljet plutale golema boca, čaša i slamka kao poruka da se u Mediteranu već sada nalazi 1455 tona plastike.

“Žalosti da zbog nekoliko sekunda jednokratne uporabe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu”, ustvrdila je Bogeljić. i dodala kako je, primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama.

Plastika u moru foto Greenpeace

Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III već nekoliko dana plovi Jadranom kako bi, istaknuto je u priopćenju, ukazao na problem onečišćenja plastičnim otpadom, te da su posebno pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetitelji kroz cijelu godinu bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnoga parka Mljet.

Ekološka-brana-NP-Mljet-Greenpeace

Poziv građanima – Potpišite peticiju protiv upotrebe jednokratne plastike

“Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina”, upozorio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora – 20000 milja, udruge znanstvenika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.

Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj “Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80 posto morskog otpada plastika te da prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom bazenu iznosi jedan komad na svaka četiri četvorna metra, što je usporedivo s nakupljanjem plastičnog otpada u pet suptropskih oceanskih vrtloga.

Greenpeace na Mljetu

Podsjeća se da je, od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu, a od ove godine vodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

Bečići – sanirana cijev, voda u sistemu

2
Bečići plaža – foto public domen

Ekipe Regionalnog vodovoda sanirale su kvar na vodovodnoj cijevi na Bečićkoj plaži i voda je puštena u sistem.

Na plaži u Bečićima došlo do pucanja spojnice dvije cijevi Regionalnog vodovoda  a velika količina vode odnijela je dio plaže i napravila veliku materlijalnu štetu. Budva, Kotor i Tivat su bili bez vode.

Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić kazao je da je kvar otklonjen i da je postavljanjem spojnica, prenosi TVCG.

On je kazao da su uspjeli da u kratkom roku saniraju kvar i normalizovati rad sistema i omogućiti da se u Kotoru i Tivtu ne osjeti problem početkom dana.

Uprkos jakom vjetru, ekipe su radile cijelu noć, istakao je Jevrić.