Kad političari kroje umjetnost ispadne paštroć

0
Gorska drama

Nova pozorišna predstava u produkciji Centra za kulturu Tivat, autorski projekat Obrada Neneziča „Gorska drama“, premijerno je izvedena u četvrtak veče na sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu i ovdašnju publiku, naviklu na vrhunske domete tivatske pozorišne produkciije koja traje već 17 godina, ostavila duboko razočaranu.

Predstava zbog koje su smjenom platili „neposlušni“ direktori CZK Vojislav Kaluđerović i Dragan Laković jer nisu željeli da na scenu postave Nenezićev tekst na kome su insistirali gradonačelnica dr Snežana Matijević, potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac i sekretarka za kulturu Dubravka Nikčević, pokazala je što se događa kada se političari pokušavaju baviti umjetnošću i određivati reper artističke vrijednosti.

Skoro dva sata mučenja ansambla mahom mladih crnogorskih glumaca na sceni i rediteljska interpretacija Nenezićevog teksta u stihu, koji varira od patetične seoske lirike do povremenih blistavih i upečatljivih sentenci, gledaoce je ostavila bez suštine – glavne poruke koju ovaj komad pokušava da pošalje. Linearna, bez dramatike, bez suštine, često i krajnje nelogična u dešavanjima na sceni, „Gorska drama“ najavljena kao pseudoistorijka priča o navodnoj ljubavi crnogorske princeze Jelene i perjanika Luke je sve samo ne to – ljubavna drama koja strašću, emotivnošću i konačnom tragičnošću,, „prodrma“ gledaoca i dopre do njegovog srca. Nenezić je reklo bi se, kroz navodnu „storiju o zabranjenoj ljubavi“ pokupao da ispriča priču o lošem karakteru i lažnom moralu samih Crnogoraca – apsolutizmu knjaza Nikole, poltronstvu i beskrupuloznosti  njegovih podanika, ignoratnosti običnih stanovništva, raznolikim i dubioznim karakterima Nikolinih kćeri – nevjesti dvorova Evrope, te knjaževoj politici da preko leđa sreće vlastite djece, učvršćuje političke veze sa moćnim evropskim silama. Loše pokušavajući da na momente kopira manir maestralnog Živka Nikolića koji se istom ili sličnom tematikom bavio u svojim filmovima, Nenezić je postigao kontraefekat, prešavši u nekim momentima i granicu dobrog ukusa, posebno u scenama u kojima se igra sa moralnošću crnogorskih princeza.

Predstava se doduše, može tumačiti i iz današnje vizure kao svjevrsni umjetnički bunt protiv crnogiorske fasciniranosti apsolutističkim i na sve spremnim Gospodarem, jer način na koji je Aleksandar Radulović – monotono, a istovremeno strogo i sa izraženom gestikulacijom očiju i obrva, odigrao knjaza Nikolu, neodoljivo podsjeća na manir čovjeka koji posljednjih 27 godina vodi Crnu Goru. U beskrupuloznim postupcima knjaževih vjernih čauša – serdara Maksima i vojvode Rada i njihovom razvijanju teorija zavjere o ugroženosti države od „stranog elementa i domačih izdajnika“, maliciozni gledalac bi možda prepoznao postupke današnjeg crnogorskog Specijalnog tužilaštva. Ipak, imajući u vidu politički background iz koga dolazi „Gorska drama“, potpuno je nevjerovatno da je to bila svjesna namjera autora Nenezića, inače savjetnika predsjednika crnogorskog parlamenta i lidera SD Ivana Brajovića, koji je sa mnoštvom funkcionera SD i DPS, bio na premijeri predstave i oduševljeno joj aplaudirao.

Gorska drama

Scenografija predstave koju potpisuje Darko Musić nije ni impresivna ni fukcionalna u oponašanju crkve, raskošnog petrogradskog dvora, skromnog crnogorskog dvora na Cetinju ili trga pred njime. Posebna priča su kostimi koje je zvanično, kreirala mr Anastazija Miranović, visoka funkcionerka DPS i direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Osim nekoliko ženskih koji su već viđeni kao Miranovićkine kreacije na njenim modnim revijama, ona je posegla za garderobom samog CZK Tivat, pa je na scenu u „Gorskoj drami“ ponovno izašlo nekoliko kostima već korištenih u ranijim predstavama. Da li je „kreatorka“ kostima računala na to da se „Jelena Savojska – Karusel“ i „Innominato“ već godinama nisu igrali na matičnoj sceni pa je publika zaboravila na odjeću glumaca u tim komadima ili ne, tek činjenica da se kreacije Božane Jovanović i Ljiljane Petrović nisu „potpisale“ kao njihove u „Gorskoj drami“ već su predstavljene kao djelo Miranovićke, čitavoj priči daje i skandaloznu dimenziju.

Da nije  goleme energije i prirodnog talenta zaista sjajnih mladih glumaca Marije Maše Labudović (knjaginjica Ana), Pavla Popovića (carević Nikola/Sava) i Omara Bajramspahića (vojvoda Rade/fon Manerhajm), „Gorska drama“ bi bila bukvalno negledljiva. Troje mladih glumaca koji su blistali i u prethodnom projektu CZK Tivat – komadu „Tre sorelle“, još su jednom pokazali raskoš svog talenta, bukvalno zasjenivši skoro sve ostale aktere, liše relativno korektnih Filipa Đuretić kao freskopisca Prokopija i Petra Novakovića (serdar Maksim/princ Arsen Karađorđević).

Gorska drama

Maja Stojanović u glavnoj ženskoj ulozi knjaginjice Jelene je isuviše „ravna“ i bezizražajna, a taj utisak samo dodatno naglašava vrcavost i energija sa kojom je Labudovićka istovremeno odigrala sporednu ulogu Jelenine sestre, knjaginjice Ane. Najveće razočarenje je međutim, glavni muški glumac Jovan Dabović u ulozi perjanika Luke. Njegov performan i način na koji je potpuno identično – sa istim nedostatkom žara i neregije, beziražajno i monotono, uz jednolični i iritantan glas  „odglumio“ i strast, i ljubav, i razočarenje i šok i tragediju, jedan je od najlošijih koji je u Tivtu viđen na „daskama koje život znače“ u posljednjih 17 godina koliko traje pozorišna produkcija ovdašnjeg CZK.

I upravo u tom kontekstu se najbolje vidi koliko je „Gorska drama“ promašen i loš projekat – iako su je tivatski DPS i DS političari „gurali“ do mjere da su zbog nje smijenili i uspješno rukovodstvo sopstvenog ovdašnjeg CZK i potrošili čak 55 hiljada u odnosu na prvobitno planirani budžet od 30 hiljada eura, „Gorska drama“ je daleko, daleko  u negativnom smislu čak  od „Kanjoša“ – možda i „najbljeđe“ predstave od skoro 20 koliko ih je CZK do sada postavio na scenu. „Popuniti  prazne cipele“ koje su ostavili jedan „Bokeški D-mol“, jedna „Providenca“ ili fantastični “Jami distrikt“ od prije samo pola godine, za „Gorsku dramu““ je nemoguća misija i razlog što je pomalo razmažena i na izuzetno visoki umjetnički standard navikla tivatska pozorišna publika, premijeru novog komada dočekala mlakim i neubjedljivim, tek kurtoaznim apaluzom. Autorski projekat Obrada Nenezića na čijoj su inscenaciji insistirali političari, mimo volje umjetnika i poznavalaca struke, nije ni mogla proći bolje pa je „Gorska drama“ na kraju ispala svojevrsni, bokeškim riječnikom rečeno, PAŠTROĆ….

Špica sezone, gužve u saobraćaju, dvoje stradalo na motociklu

0
Granični prelaz Kobila (CG – HR) foto Boka News

Sredina je jula, ulazimo u špicu ovogodišnje turističke sezone.  Za neke početak, a za neke kraj godišnjeg odmora, pa je očekivano pojačan saobraćaj na svim putevima.

Velike gužve zabilježene su na Graničnom prelazu Debeli Brijeg – Karasovići (CG – HR). Kolona se protezala sve od Grude do granice, a stanje nije ništa bolje bilo ni iz smjera Crne Gore, gdje su se tokom dana stvorile kilometarske kolone.

Iz policije građane i turiste mole za razumijevanje jer se, kako kažu, granične procedure, iako su skraćene, moraju završiti. Poručuju da se provjere vrše najbrže moguće.

Stanje na graničnom prelazu sa Hrvatskom  možete pratiti na ovom linku –

https://m.hak.hr/kamera.asp?g=2&k=141

Dvoje stradalo na motociklu

Motociklista i djevojka koja je bila sa njim na motociklu poginuli su u saobraćajnoj nesreći koja se, oko 19.20 sati, dogodila na lokalnom putu Jaz – Ploče.

Kako su saopštili iz OKC, došlo je do sudara motocikla sa putničkim automobilom.

Nezvanično saznajemo da se vozilo mojkovačkih registarskih oznaka, pretičući kolonu automobila, sudarilo sa motociklom švajcarskih tablica.

Iz OKC-a nije saopšteno više detalja.

 

Regata Arsenal kup 2017.

0

Najveca regata u toku sezone, “Arsenal kup”  otvorena za sve brodove sa ORC klub ili ORC medjunarodnim sertifikatom, jedrena je danas, kroz akvatorijum Tivatskog zaliva, tesnac Verige, oko ostrva Gospa  od Škrpjela, sa ciljem regate ispred marine Porto Montenegro.

Organizator regate je bio Yacht Club Porto Montenegro.

Rezultati

Najbrža jedrilica Tutta Trijeste 2 skiper Miloš Radonjić YC Lahor

Drugi Black Magic skiper Saša Kekovic YC Jugole Grakalić

Treći Sinji Galeb skiper Ilija Belan YC Delfin

 

 

Umetnik koji slika morsko dno – sa morskog dna

0
Foto – NA VODI

Peruanski umjetnik Paskval Mimbela je ostvario svoj san iz detinjstva, da slika morsko dno iz blizine.

Obučen u ronilačku opremu, Mimbela je zaronio u Pacifik kod obala peruanske provincije Talara sa četkicama, špatulama, uljima i platnima, prenosi britanski „Telegraph“.

On je naslikao delfine, kornjače, šarene ribe koje su plivale pored njega, koralne grebene, alge i razna druga bića koja žive na morskom dnu.

Mimbela je još kao dete postao fasciniran morem i želio je da jednog dana slika sa morskog dna.

Foto – NA VODI

“Cijelog života sam slikao čamce, ribe, plaže i talase. Ali ovog puta sam hteo da vidim svojim očima morske dubine”, rekao je Mimbela.

Počeo je da slika u vodi 2013. godine i do sada je naslikao velik broj djela, sa namjerom da podigne svijest o važnosti očuvanja i poštovanja života u morskom ekosistemu.

Bečići – pukla cijev na plaži, voda povukla dio…

3

Na bečićkoj plaži došlo je do pucanja cijevi Regionalnog vodovoda, potvrdio je direktor Gradskog vodovoda Marko Radoman. Voda šiklja iz cijevi i povukla je dio plaže, javljaju Vijesti.

Radoman je kazao da su tehničke ekipe vodovode na mjestu havarije.

Zakupac kupališa “Sveti Toma” Nikola Lopičić kazao je da je gejzir izbio na plaži i da je “nosio sve pred sobom”.

Kako je rekao, nekim kupačima je voda odnijela stvari i pričinjena je ogromna materijalna šteta.

 

Sanacija cijevi nadležnost je Regionalnog vodovoda, a ekipe Gradskog su pritekle u pomoć.

Zbog ovog incidenta ugroženo je snadbijevanje vodom u Budvi.

U tom gradu se trenutno nalazi 63.000 gostiju.

/V.L./

Kubanac u Boki sprema za vas – “Cantaloupe” gastro pub Igalo

Chef Adnel Abreu Amador Veliz

“Cantaloupe” gastro pub u Igalu, ovog ljeta privlači sve veću pažnju mještanima, stranim i domaćim gostima, kako zbog ukusne hrane sa internacionalnog menija, tako i zanimljivog zabavno-muzičkog programa, koji obogaćuje turističku ponudu grada.

Ono što je svakako najvažnije u ponudi ovog lokala na Obali Nikole Kovačevića 28 – Igalo je visok kvalitet hrane, bilo da se radi o jelima sa roštilja, dezertima, jelima iz kubanske, italijanske, francuske, meksičke, tajlandske kuhinje. Za besprekoran kvalitet i brojna gastronomska iznenađenja zadužen je Chef Adnel Amador Abreu Veliz sa Kube, koji pored toga što se specijalizovao za jela mediteranske kuhinje, radio kao chef u restoranima azijske, italijanske, francuske kuhinje, govori i nekoliko stranih jezika, a upoznajući se i sa gostima Cantaloupe Gastro Pub-a, polako uči i naš jezik.

Salsa

Kada ste počeli da se bavite kuvanjem?

Moram priznati da sam se još od najranijeg djetinjstva interesovao za kuvanje. Provodio sam vrijeme pomažući baki, koja je vodila mali kulinarski biznis, i bio sam oduševljen njenom strašću i predanošću tom poslu. To je bio ustvari trenutak koji je odredio moj profesionalni put. Kada sam imao 21 godinu, nakon odsluženog vojnog roka i završene Škole za turizam i hotelijerstvo, dobio sam svoj prvi posao kao kuvar. Tada sve počinje.

Porodičan ste čovjek, oženjen, imate dvoje djece i njegujete snažno poštovanje prema porodici, kao i ljudi u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Da li ste uspjeli da prepoznate do sada još neke sličnosti između Vašeg kubanskog porijekla i običaja u Crnoj Gori?

Da, mogu da kažem da je moj život veoma zanimljiv uz predivnu porodicu i kreativan posao. Čini mi se i da imamo dosta sličnosti sa ljudima u Crnoj Gori. Živimo u mješovitom braku, moja supruga je iz Ukrajine, te sam morao naučiti njen jezik. To mi danas dosta pomaže i da brže savladam vaš jezik, koji je prilično sličan ukrajinskom. Međutim, ono što je najveća sličnost, je da su i Kubanci, kao i ljudi u Crnoj Gori, veoma ponosni na svoje porijeklo. Ono što naročito cijenim kod vaših ljudi je velika iskrenost na koju sam naišao od kada sam ovdje.

Adnel BW

Radili ste kao glavni Chef na kruzerima Norwegian Cruise Line (za restorane specijalizovane za azijsku, italijansku i francusku kuhinju, kao i Steak house). Možete li nam reći nešto više o tom iskustvu?

Iskustvo rada na kruzeru mi je dosta pomoglo u karijeri. Pravila su na takvim mjestima veoma stroga, nekada gotovo kao u vojsci, ali u isto vrijeme to vas uči da radite pod pritiskom, da se prilagođavate svakoj situaciji i da svoje znanje maksimalno iskoristite radeći što efikasnije, kako bi boravak i iskustvo gostiju na kruzeru bilo izuzetno i nezaboravno. Ovakvo iskustvo je odlično jer vam daje priliku da usavršite do tančina pripremu jela različitih internacionalnih kuhinja, kao i da usavršite timski rad u jednoj multikulturalnoj sredini, gdje su gosti različitih nacionalnosti sa ujedno i različitim gastronomskim afinitetima.

BBQ

Ovo je prvi put da radite kao Chef u Crnoj Gori. Za ovo vrijeme koliko radite u Cantaloupe Gastro Pub-u, da li ste primijetili neke osobenosti u prehrambenim navikama naših ljudi i gostiju?

Ono što me posebno obradovalo je to što u Crnoj Gori postoji zaista bogata ponuda organskih proizvoda visokog kvaliteta, koje rado koristimo u pripremi jela u Cantaloupe Gastro Pub-u. Vidim da to posjetioci, naročito strani gosti, veoma cijene. Do sada smo imali nekoliko večeri kada se pripremala različita internacionalna hrana: od italijanske, kubanske, tajlandske, ljudi su zainteresovani da probaju nova jela, a nama ne nedostaje ideja za nove menije. Trenutno je najpopularnija naša nova ponuda jela sa roštilja, sa kojom smo počeli prošle sedmice. Koristimo posebne načine pripreme i mariniranja mesa i ribe prije grilovanja, kao i ukusne domaće soseve i priloge. Uvijek nađemo načina da prijatno iznenadimo naše goste, pri tom konstantno vodeći računa da održavamo visok kvalitet, na koji su naši gosti već navikli.

Ponuda vikend calamari

Vodite tim mladih profesionalaca u Cantaloupe Gastro Pub-u. Neke od članova tima uvijek i vodite sa sobom, gdje god da radite. Šta Vam najviše prija kod rada sa mladim motivisanim ljudima?

Dobar si onoliko koliko je tvoj tim dobar. To je nešto što je važno za svaki projekat. Moj tim jeste zaista mlad i veoma motivisan, a ja mislim da upravo mladi ljudi mogu najviše doprinijeti bilo kakvom poslu. Biti dobar Chef, bez obzira na godine, znači da moraš da voliš svoj posao i uneseš svu svoju strast radeći ga, pri tom uvijek poštujući proizvod svog rada kao i mjesto na kojem si zaposlen. Svakog dana se uči nešto novo, čak i kada misliš da si stekao već zavidne vještine i znanje.

Ponuda vikend shrimp brochettes

Možete li nam reći šta još možemo da očekujemo u ponudi Cantaloupe Gastro Pub-a u Igalu?

Uskoro ćemo imati Specijalitete dana koje ću lično osmišljavati i koji će sigurno zaintrigirati naše goste. Nastavićemo i da ih zadivljujemo različitim ukusnim jelima sa našeg internacionalnog menija, a ujedno nastavljamo i sa bogatim zabavnim muzičkim i plesnim večernjim programom, koji su sjajan dodatak i komplementarna ponuda svemu što se događa u Cantaloupe Igalo.

Cantaloupe Gastro Pub je i sjajno mjesto za poslovni ručak/večeru, porodična okupljanja, za održavanje bilo kakve vrste proslava, a na meniju imamo i homemade dezerte. Ovog vikenda posebna ponuda su lignje sa roštilja prethodno uvaljane u palenti, uz koje ide i domaći tartar sos, kao i sočni ražnjići od škampa sa grilovanim povrćem.

Pripreme za 15. Fašinada kup – predstavljanje nove jedrilice (foto)

0

Donosimo foto reportažu našeg saradnika Nenada Mandića sa predstavljanja nove jedrilice i treninga ekipe Tutta Trieste 2 koja se sprema za regatu Fašinada kup.

Jedriličarski klub “Lahor” poziva zainteresirane jedriličare na međunarodnu jedriličarsku regatu 15. Fašinada kup za klase Krstaš, Hobbie Cat, Blu26 i ojedrene barke, koja će se jedriti u akvatoriju Boke kotorske 20-22. jula  na potezu od Perasta do Tivta.

Preliminarne prijave se primaju do 20. jula 2017.

Slovenska orahnjača prodavat će se u SAD-u kao smrznuti desert

0
orahnjača

Slovenska orahnjača koju su proslavili papa Franjo i Melania Trump prodavat će se u SAD-u kao smrznuti desert, zahvaljujući poduzetniku iz Ljutomera Borutu Babiču, direktoru tvrtke IR Pharma i šefu projekta “The Potica goes to America”, kako je nazvao svoju promotivnu kampanju osvajanja velikog američkog tržišta tom slasticom.

Tradicionalni bogati slovenski blagdanski kolač, vrlo sličan hrvatskoj orahnjači, postao je slavan i u svjetskim razmjerima kad je Papa 25. svibnja, prilikom audijencije za američki predsjednički par u Vatikanu, Melaniju šaljivo upitao čime hrani supruga, da li poticom, čime je slovenskoj deliciji osigurao globalnu prepoznatljivost.

Babič svojim budućim američkim kupcima obećava da će “The Potica” koju za njega peče partnerska firma Sastela, imati isti okus kakvog se sjeća papa Franjo, kad su ga njome počastili prijatelji, argentinski Slovenci, dok je živio u rodnom Buenos Airesu.

“The Poticu” ćemo u SAD-u prodavati kao duboko smrznuti proizvod jer su Amerikanci na to navikli, ali iz posve prirodnih sastojaka i bez konzervansa jer kupci na to tamo jako paze, kazao je Babič za novi broj ljubljanskog tjednika “Mladina”.

Već imamo brend, ambalažu i prototip proizvoda kojim su se oduševili naši iseljenici u SAD-u, a uskoro očekujemo i dozvolu američke agencije za hranu i lijekove (FDA) da krenu prve pošiljke, kaže Babič.

Kotor – naplata za iskorišćavanje kulturnih dobara uvećana za trećinu

0
Kotor – foto Boka News

Za Kotor se nakon dolaska nove opštinske vlasti može s punim pravom reći da je grad koji nosi luču fiskalne konsolidacije i budžetske discipline, što pokazuje stepen naplate gotovo svih javnih prihoda, kao i racionalizovana budžetska potrošnja. Jedan u nizu pokazatelja je i naknada za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara, odnosno porast prihoda opštinskog budžeta po ovom osnovu u prvoj polovini  2017. godine, kaže se u saopštenju iz Opštine Kotor.

U opštinsku kasu se od 1.1. do 30.6. slilo 121.346 eura na ime naknade za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara, što je trećinu više u odnosu na obim ostvarenih javnih prihoda po ovom osnovu u istom periodu prošle godine, za vrijeme prethodne vlasti. Po osnovu ove naknade u 2016. naplaćeni iznos bio je svega 80.232 eura.

Izvanredni fiskalni učinci nijesu, niti mogu doći sami od sebe, već su posljedica čvrste volje da reformišemo način upravljanja javnim novcem. Za nas su kulturna dobra Kotora prije svega osnovne vrijednosti koje zaslužuju najveći stepen obzirnosti, a kulturni razvoj istinski prioritet, jer bez njega nema suštinskog socio-ekonomskog razvoja.

Ako se vodi računa o svakom centu, rezultati na polju fiskalne konsolidacije i ekonomskog napretka grada neće izostati. Za svaki cent možemo da položimo račune svim Kotorankama i Kotoranima. Da bi se uopšte govorilo o efikasnom sistemu javnih prihoda, propisi se moraju dosljedno i neselektivno primjenjivati.

Van je svake sumnje, a navedene činjenice potvrđuju, da kulturna prijestonica Crne Gore Kotor vraća staru slavu i zavređuje sve veću pažnju i na međunarodnom planu. Mi se uspješno staramo o očuvaju i valorizaciji svih dobara našeg grada i garantujemo da je vrijeme prepuštanja samovolji moćnika zauvijek prošlo, a da su oni koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem narušavali kulturnu baštinu Kotora i njegove znamenite znakove raspoznavanja otišli u neslavnu političku istoriju.

Sunčano, do 35 stepeni

0
Boka Kotorska -foto Stevan Kordić

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Od sredine dana umjeren, ponegdje i pojačan, razvoj oblačnosti, a u popodnevnim satima i tokom noći uslovi za lokalno kratkotrajnu kišu i grmljavinu, prvenstveno u sjevernim i centralnim predjelima.

Vjetar povremeno umjeren, na jugoistoku i pojačan, sjevernih smjerova, krajem dana u pojačanju.

Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 24, najviša dnevna od 20 do 35 stepeni.