PELJEŠAC – Više je potresa u četvrtak ujutro zatreslo poluotok Pelješac na jugu Hrvatske, izvijestila je Seizmološka služba RH.
Ukupno su zabilježena tri potresa, prema izvještaju Seizmološke službe prva dva zabilježena su u 5.15 i u 5.21, a riječ je o vrlo slabim potresima magnitude 2,2, odnosno 2,1 po Richteru te intenziteta II stupnja EMS.
Treći potres, koji je zabilježen u 5.33, bio je umjerene jakosti, magnituda mu je bila 3,5 po Richteru, a procijenjeni intenzitet IV stupnja EMS.
Budva – omiljeno ljetovalište mnogih, nedavno je postala bogatija za jedno izvanredno mesto koje je u regionu poznato po svojoj jedinstvenoj atmosferi i vrhunskom kvalitetu. U pitanju je SALT Shop, zvanično prodajno mesto vejp brendova MASKKING, SALT i Kubik, atraktivna destinacija u vejp industriji koja se ističe svojom posvećenošću pružanju vrhunskog iskustva korisnicima.
Smešten u srcu Starog grada, na adresi Trg republike 2, SALT Shop je oaza za ljubitelje vejp kulture, prostor za druženje i otkrivanje novih aroma, kao i mesto okupljanja entuzijasta inovativnog dizajna i najnovijih trendova. Otvaranje ovog jedinstvenog prostora privuklo je mnoge goste, a posetioci su imali priliku da se prepuste chill out atmosferi i jedinstvenom vajbu prostora koji nije samo običan shop, već destinacija koja inspiriše. Pored brojnih iznenađenja koja su dodatno obogatila iskustvo svih prisutnih, posebno interesovanje izazvalo je testiranje proizvoda gde su posetioci imali priliku da isprobaju širok asortiman svežih, bogatih i punih aroma brendova MASKKING, SALT i Kubik, prepoznatljivih po superiornom kvalitetu i sofisticiranom dizajnu.
SALT Shop donosi potpuno novo iskustvo kupovine, nudeći posetiocima nesvakidašnju vejp avanturu ispunjenu bojama, raznovrsnim aromama i pozitivnim vibracijama. Inovativni pristup privlači ljubitelje savremenih proizvoda, a svaki element ponude odražava posvećenost modernom dizajnu i vrhunskom kvalitetu. Prvenstveno, SALT Shop se ističe jedinstvenom atmosferom koja poziva ljude da se opuste, uživaju i dele svoja iskustva, stvarajući prijateljske veze među vejp entuzijastima. Idealan je za one koji vole da eksperimentišu, prate trendove i žele da budu u koraku sa vremenom. Ponuda i atmosfera koju pruža, osmišljeni su tako da inspirišu i osveže svakoga ko poseti SALT Shop.
Budite i vi deo zajednice koja na najbolji način spaja inovaciju, kvalitet i nezaobilazni summer vibe! Dobro došli u SALT Shop!
Sinergija vrhunske umjetnosti, kulturne baštine, brige za mlade, kreativnosti i inovacija
U srijedu, 14. avgusta, koncertom pod nazivom Darina regula Akademskog hora Collegium musicum pod dirigentskom palicom Dragane Jovanović, završen je 23. po redu KotorArt. Nesvakidašnji koncept koncerta, inovativan i sugestivan pristup horskom pjevanju u intimnom ambijentu Crkve Sv. Pavla, u spomen na istaknutu Bokeljku Darinku Matić Marović, publiku je ostavio bez daha. Koncert se završio stihovima pjesme Boko moja mila Božidara Ivaniševića. Zvona Katedrale su odjeknula, evocirala uspomene kompletnog Festivala i na jedinstven način ga zaokružila.
Međunarodni festival KotorArt, u periodu od 13. jula do 14. avgusta, sa nekoliko programa i u predfestivalskom periodu, ugostio je gotovo 600 umjetnika iz 11 zemalja svijeta. Ovogodišnji, multidisciplinarni koncept festivala uključivao je nekoliko segmenata: Don Brankove dane muzike, KotorArt teatar, Pjacu od filozofa, Pjacu od slike, Pjacu od knjige, CHIL i KotorArt akademiju sa istaknutim imenima kao programskim selektorima i urednicima. Ekipa koju je KotorArt okupio, na čelu sa Ratimirom Martinovićem, direktorom i jednim od osnivača festivala KotorArt, uključivala je referentne ličnosti iz oblasti književnosti, slikarstva, pozorišta, kulturnog menadžmenta i kulture uopšte, poput reditelja Borisa Liješevića, politikologa prof. dr Čedomira Čupića, slikarke Romane Milutin Fabris, filološkinje Maje Mrđenović, pravnika, prof. dr Đorđa Krivokapića i menadžerke u kulturi Sare Mandić.
KotorArt se zahvaljuje pokroviteljima festivala: UNESCO-u, Ministarstvu kulture i medija u Vladi Crne Gore, kao i Opštini Kotor. Realizaciju ovogodišnjeg KotorArta značajno su podržali dugogodišnji, ali i novi sponzori, kao i vjerni prijatelji, koji su prepoznali značaj djelovanja Festivala: zlatni sponzor Coca Cola HBC, zatim Evropska Unija i Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave, Fondacija za otvoreno društvo. Među najvažnijim sponzorima su i Luštica Bay, Porto Montenegro, Regent Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Italijanski institut za kulturu, Ambasade Italije, Njemačke, Austrije i Kine u Crnoj Gori, UNIQA osiguranje, kao i drugi važni partneri iz Crne Gore i inostranstva.
KotorArt se zahvaljuje i medijskim pokroviteljima.
Tokom 33 festivalska dana, KotorArt organizovao je 44 glavna programa, kao i mnoštvo pratećih, čineći Kotor centrom umjetnosti, kreativnih i pažljivo osmišljenih programa, sa odabranim, društveno odgovornim i aktuelnim temama.
Pjaca od slike ovogodišnji Festival obogatila je sa dvije izložbe, obje postavljene u galeriji Pomorskog muzeja Kotor. Magični svijet stripa Antuna Sbutege podsjetio je koliko je strip u poslednjih 100 godina imao ubrzani razvoj i koliko je važan oblik likovne umjetnosti. Uz izložbu pod nazivom Uspomene, cjenjene dubrovačke slikarke Romane Milutin Fabris, posjetitelji su mogli da dožive Boku sa svim njenim važnim aspektima i značenjima iz ugla umjetnice, koja je svoj stvaralački život posvetila mediteranskim temama, najviše Dubrovniku i Boki.
Pjaca od knjige obilježila je važne datume: 100 godina od smrti Franca Kafke i 100 godina od objavljivanja romana Čarobni brijeg Tomasa Mana. Okrugli stolovi, organizovani u intimnom ambijentu Kreativnog haba u Kotoru, na čelu sa urednicom, filološkinjom Majom Mrđenović, okupili su sociologa Pavla Milenkovića, germanistkinju Biljanu Pajić, naučnu saradnicu na Institutu za književnost i umjetnost Natašu Anđelković, docentkinju za oblast njemačke književnosti Jelenu Knežević i filološkinju, Jasminu Bajo.
Od februara ove godine, novi segment programa KotorArta je i CHIL (Cultural heritage innovation lab), odnosno laboratorija za inovacije u kulturnoj baštini. Među značajnim programima koji su se u okviru ovog segmenta održali na Festivalu izdvaja se Velika pohara Perasta, obilježavanje 400 godina od tragične pohare koja je zadesila Perast 22. juna 1624. godine. Tim povodom je Festival, u saradnji sa SHARE fondacijom, organizovao centralnu svečanost obilježavanja sa performansom, izložbom slika, zatim postavkom instalacija kroz Perast kao i cjelodnevnom naučnom konferencijom u Perastu sa temom “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024”. Tim Festivala, u okviru projekta WBCHIL (Western Balkans Cultural Heritage Innovation Lab), podržanog od strane British Council-a, organizovao je dva izleta kroz Perast, Stoliv, Prčanj i Muo, gdje su posjetiteljima prikazana dva projekta, Perast Passport i GEO_cultureMNE koji na interesantan i kreativan način uvezuju kulturnu baštinu sa kreativnim industrijama.
Pjaca od filozofa okupila je legendarne intelektualce, univerzitetske profesore i erudite, prof. dr Đura Šušnjića i prof. dr Čedomira Čupića koji su sa posebnom emocijom odgovorili na temu kulture sjećanja i prisjetili se lika i djela prof. dr Ratka Božovića i Don Branka Sbutege. Druge noći Pjace od filozofa tema je bila “Identitet i promjena”, a nakon predavanja, publika je učestvovala u diskusiji, razmjenjujući razmišljanja sa predavačima.
Ovogodišnja KotorArt akademija, pored tradicionalnih muzičkih radionica, okupila je teatarske i muzičke profesionalce u želji da steknu znanje i iskustvo od najboljih predavača, ne samo regiona već i Evrope. Akademija je pobrala sve pohvale sa značajnih evropskih adresa. Gošća i predavač akademije, Gabriel Bernovil, konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije je uputila KotorArtu čestitke za umrežavanje profesionalaca, razmjenu znanja i iskustva i istakla da “ono što postižete u Kotoru voljeli bi vidjeti bilo gdje u Evropi”. Među predavačima su bili i Jan Briers, predsjednik Evropske asocijacije festivala, Sofi Vanden Bruk, pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju NT Gent teatra i producentkinja turneja čuvenog Jana Fabra, Ketrin Hataja, osnivačica i direktorka Operosa Montenegro festivala, i drugi. Muzičke radionice okupile su studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije koji su imali priliku da uče od svjetski cjenjenih umjetnika, pijaniste Kemala Gekića i violiniste Žil Apapa.
KotorArt teatar, na čelu sa programskim urednikom Borisom Liješevićem, ponudio je četiri monodrame koje su uz savršen ambijent Samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Prčanju, kao i Crkve Sv. Duha, dobile novo značenje i na direktan način prenijele poruke publici. U pitanju su autorski projekti samih glumaca, i to: Nina? glumice i autorke Nikoline Vujević, Neodustajanje Marije Medenice, Požrtvovana koza autorskog dvojca Mirjana Medojević i Primož Gune, kao i Final act Lucije Barišić.
Don Brankovi dani muzike, sa realizovanih 28 glavnih programa, zauzimaju posebno mjesto na Festivalu i čine njegovu okosnicu. Festival je započeo svečanim otvaranjem, tradicionalno na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna. Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, zajedno sa dječijim horom JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora, sa solistima Rovenom Đeljili, sopranistkinjom, Matiasom Dželijem, tenorom i Armandom Ljikajem, baritonom, izveo je premijerno u Kotoru remek dijelo XX vijeka, Carminu Buranu. Veče je upotpunjeno i dvadesetominutnim dokumentarnim filmom u produkciji RTCG-a o Miroslavu Miru Homenu. Kompletno veče bilo je posvećeno ovom istaknutom dirigentu, Kotoraninu, sa značajnom međunarodnom karijerom. Kompletan događaj predvodio je sin Miroslava Homena, dirigent Robert Homen.
Ulice Kotora, pjace, trgovi, Crkva Sv. Duha, Bogorodičin hram, Samostanski kompleks Sv. Nikole, Perast, Luštica Bay, Porto Montenegro, ali i Dom vojske u Tivtu, Centar za kulturu Tivat, kao i nova, vrlo inspirativna lokacija, ostrvo Gospe od Milosti, odjekivala su zvucima umjetničke i džez muzike umjetnika sa svih meridijana svijeta sa vrlo pažljivo biranim programima i jedinstvenim konceptima događaja.
Pobratimski gradovi Kotor i Santa Barbara od 2009. godine dinamično razvijaju međusobne veze, realizujući uspješne projekte iz sfere muzike, kulinarstva i sporta. Ove godine Festival je ugostio četiri istaknuta umjetnika Simfonijskog orkestra Santa Barbare i to koncert-majstora i vođe pulteva, violinistkinje Džesiku Gideri i Inu Veli, violistu Erika Rajnersona i violončelistu Trevora Hendia.
KotorArt Don Brankovi dani muzike bili su domaćini dva orkestra kojima je rezidencija bila u Kotoru i na Cetinju. Orkestar mladih Zapadnog Balkana boravio je sa mentorima na Cetinju, pripremali su vrlo zahtjevan program sa mlade umjetnike, koji su i predstavili festivalskoj publici u Luštici Bay-u. Druga rezidencija je projekat samog Festivala, a Festivalski orkestar okupio je mlade, talentovane crnogorske umjetnike i ispunio im 20 dana rada sa istaknutim umjetnicima, solistima i dirigentima, na tri vrlo značajna projekta uz jedinstvene koncepte događaja. Prvi koncert Festivalskog orkestra bio je u Prčanju, u Bogorodičinom hramu, 19. jula, na čelu sa maestrom Mladenom Tarbukom. Orkestar je izveo tehnički jako složena djela XX vijeka, a kao solisti nastupali su pijanista Simo Šišević i trubačica Sara Lakičević. Tradicionalni ekskluzivni koncert u u saradnji sa Porto Montenegrom u Domu Vojske u Tivtu bio je još jedan projekat festivalskog orkestra, na kom su mladi crnogorski umjetnici imali priliku da sarađuju sa istaknutim profesionalcima iz LA filharmonije i LA opere i Simfonijskog orkestra Santa barbare, sa solistom, violinistom jedinstvenog stila, Žil Apapa, uz dirigentsku palicu harizmatičnog Nira Kabaretija..
Pored orkestra, Festival je organizovao i Forum mladih umjetnika, sa temom autorskih prava u Crnoj Gori, kao i solistički koncert violončeliste Koste Popovića, stipendiste Fondacije Miloš Karadaglić. U Crkvi Sv. Duha, po prvi put se predstavio publici sa svojim bratom, pijanistom Petrom Popovićem.
KotorArt Don Brankovi dani muzike organizovali su nekoliko resitala među kojima su se istakli pijanista Aleksandar Madžar sa koncertom Madžar svira Ravela, kao i svjetska premijera, koncert pod nazivom Gekić svira Gekića. Publika je mogla premijerno da čuje klavirski opus Kemala Gekića u njegovom izvođenju. U okviru China stage-a istakla se mlada kineska pijanistkinja Jutjen Jang, koja je osvojila publiku lakoćom sviranja i interpretacijom vrlo zahtjevnih djela kompozitora sa svih meridijana, od velikih klasičara, preko kineskih kompozitora do Vasilija Mokranjca.
Pjaca od džeza okupila je umjetnike iz Srbije, Njemačke, Austrije i Kine, još jednom potvrđujući dugogodišnju uspješnu saradnju KotorArta sa stranim ambasadama u Crnoj Gori. Ovogodišnji program okupio je i umjetnike posvećene najmlađima. Udruženja ArtishLab i Visoko C pripremila su 4 programa koja su uključivala opere za djecu i koncerte za bebe.
Posebno se istakao i koncert renomiranog italijanskog baroknog ansambla Mare Nostrum, specijalizovanog za baroknu muziku, koja je doživjela posebno slušanje i prijem kod publike budući da se koncert održao u predivnom ambijentu Ostrva Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu.
KotorArt završio je još jedan značajan projekat pod nazivom Stvaranje nasljeđa koji je zaokružio dugogodišnji rad Festivala na porudžbinama novih kompozicija od strane savremenih autora. Svijetlost dana ugledao je album sa kompozitorskim narudžbinama osam značajnih kompozicija, poručivanih za važne godišnjice.
Hvala svim umjetnicima, partnerima, saradnicima, a ponajviše vjernoj publici Festivala koja podržava projekte KotorArta i koja zna da uživa u umjetnosti koja joj je pružena u jednom od najljepših zaliva svijeta, našoj Boki. – istakli su iz PR službe Festivala.
U Luku Kotor uplovila su jutros četiri kruzera sa 7.88 hiljada putnika.
Prema informacijama iz Luke Kotor, kruzer Viking Jupiter uplovio je iz Dubrovnika sa 933 putnika, a isplovljava za Krf u 16 sati i 30 minuta.
Iz Trsta je jutros uplovio Marella Explorer sa 1,91 hiljadom putnika. Isplovljava za Krf u 16 sati.
Iz Dubrovnika je stigao kruzer MSC Armonia sa 2,34 hiljade putnika. Isplovljava za Krf u 18 sati.
Iz luke Argostoli uplovio je Costa Deliziosa sa 2,7 hiljada putnika. Isplovljava za Zadar u 18 sati.
Crna Gora ima priličnu neuređenost kada je u pitanju izdavanje privatnog smještaja u zgradama, gdje se u određenom obimu obavlja neovlašćeni turistički promet, naveo je prof. dr Ivo Županović.
On smatra da je neophodno eliminisati neregistrovani turistički promet i pooštriti inspekcijski nadzor u vezi održavanja i upravljanja zgradama.
Kako je Županović naveo za “Dan”, nelegalno izdavanje smještaja po zgradama može se golim okom vidjeti na različitim lokacijama, poput određenih djelova Škaljara i Dobrote.
Prema novom Zakonu o turizmu koji je donijet početkom godine u Hrvatskoj, jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i opštine moći će da ograniče nove smještajne jedinice, dok se postojeće neće ukidati. Veliki će posao morati preuzeti turističke zajednice, koje će morati izraditi plan upravljanja destinacijom.
Novim zakonom Hrvatska ograničava kratkoročni turistički najam neprodanih stanova, odnosno tzv. “rentijerski turizam”.
Zakonom se stalo na put ekspanziji posljednjih godina sve prisutnijeg oblika privatnog smještaja koji je više svojstven velikim metropolama, a u kojem se stanovi guraju u kratkoročni najam, tzv. “short term rentals” i na taj način u potpunosti gubi ideja izvornog privatnog smještaja kakav podržavaju u turističkoj zajednici.
Izgradnja vodovodnog sistema za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići i Bigova započeće krajem avgusta, osim na području Bigove, gdje će se zbog turističke sezone sa radovima krenuti nakon ljeta.
Vrijednost radova na izgradnji sekundarne vodovodne mreže za ova grbaljska sela iznosi dva miliona eura. Trajanje cjelokupnih radova je šest mjeseci.
Radove će izvoditi podgoričke komapnije „Vigoris Ecotech“ i „DING“, sa kojima je juče ugovor o izgradnji potpisao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Garantni rok za kvalitet izvedenih rokova shodno ugovoru je dvije godine od primopredaje izevdenih radova i dobijanja pozitivnog izvještaja stručnog nadzora.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.
Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.
Tivat – otok Gospe od Milosti: 10 sati – Svetu misu će predvoditi Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj Kotorske biskupije. Na misi će pjevati katedralni zbor iz Bara, a brodovi će ići s Pina u 9 i u 9.30 sati.
Ratac – 10 sati
„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”, poručio je Peraški župnik don Srećko Majić.
Nekada Društvo prijatelja Gornje Lastve, danas Kulturno zavičajno udruženje (KZD) Napredak Gornja Lastva, osnovano je sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine očuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve.
Društvo je ove godine proslavilo 50 godina tradicionalne Lastovske fešte, koja se uvjek održava prve subote u avgustu.
Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, svih ovih godina trudi se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, nastoji naći nove razloge i poticaje da se današnje i buduće generacije Lastovljana vrate životu u Gornjoj Lastvi istovremeno poštujući naslijeđene vrijednosti.
Predsjednik Mosta Božo Petrov upozorio je u ponedjeljak da se zbog malih kvota tuna dozvoljenih za izlov, ribarima onemogućuje prehranjivanja obitelji, zbog čega napuštaju otoke i priobalje.
“Ribarima se priječi da prehranjuju svoje obitelji. Političke odluke su pogodovale tome da određeni ljudi u Hrvatskoj uvijek imaju sve ono što im treba, dok naša tradicija koju smo imali stoljećima izumire. Ljudi odlaze sa svojih otoka i priobalja. Vladajuća elita ne štiti tradiciju, ne štiti ribare” rekao je Petrov na konferenciji za medije.
Problem je u tome što je populacija tune, koje je prije bila ugrožena vrsta, u međuvremenu toliko narasla da je ona postala predator, odnosno vrsta koja ugrožava srdele, inćune i sitnu plavu ribu, kazali su iz Mosta. Zbog toga je ulov ribara sve siromašniji, a time i njihova zarada manja. Most stoga traži da se na vrijeme povećaju kvote za izlov divlje tune.
“U srcu sezone je promijenjen pravilnik tako da ribari imaju mogućnost uloviti 58 umjesto 18 tona. Zašto to nije učinjeno na početku godine?”, pitao je Petrov.
Ivan Lončar, profesionalni ribar iz Slanog, kazao je da osim kvote za izlov postoji i kvota za uzgajališta. Prema trenutnom pravilniku, u njih se godišnje ubacuje oko 900 tona tune.
“Ako i iduće godine ustrajemo na tome, ulovit će se veliki broj jedinki male tune na otvorenom moru i odvesti ih u uzgajališta. A mi ćemo ostati na malom broju jedinki koje ćemo moći kao divlju tunu izlovit iz mora”, napomenuo je Lončar.
Optimalan omjer između kvote za uzgajalište i kvote za izlov bio bi 60 naprema 40 posto, rekao je Lončar, pozivajući se na preporuke struke i međunarodnih udruga.
“Napravili smo jedan disbalans u moru koji dugoročno prijeti slomu ribarstva. Ovo je zadnji trenutak u kojem bi trebalo reagirati. Želimo da iduću ribolovnu sezonu pripremimo na način koji će sačuvati naše riblje resurse”, naglasio je.
Zastupnik Petrov najavio je da će o ovoj temi biti riječi na okruglom stolu u Hrvatskom sabor najesen, na koji će bit pozvani i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ribarstva kako bi predstavili svoja rješenja.
“Namjera nam je da se ova situacija popravi, da ribari ostanu na našim otocima i u priobalju, da imaju od čega živjeti i da ljudi koji idu na tržnicu imaju mogućnost kupiti malu plavu ribu. Pozivam ljude da odu na tržnicu pa da vide jesmo li u pravu”, kazao je predsjednik Mosta.
Još jedno pojačanje Jadrana za novu sezonu i to veliko – nekadašnji crnogorski reprezentativac Aleksandar Leka Ivović ponovo je kući na Škveru.
On se nakon 14 godina vratio u matični klub.
Kazao je da je srećan što će u svom Jadranu završiti karijeru.
“Bazen koji meni budi lijepe emocije. Došao sam ovdje da završim karijeru. Godinama su pokušavavali da me vrate i sad smo sve konačno dogovorili. Ja sam trenutno u periodu rehabilitiacije, ali to sve ide kako treba”, kazao je Ivović.
Ambicije tima u narednoj sezoni su velike. Ivović želi duplu krunu…
“Nadam se da ću doprinijeti ekipi što više, pogotovo da se titula vrati na Škver. U Evropi ako se ukaže prilika da prođemo što dalje. Zadovoljan sam kako je odrađen prelazni rok”, kazao je naš legendarni igrač.
Ivović je u karijeri još igrao za Pro Reko i Jug.
Sa Italijanima je pet puta pokorio Evropu, četiri puta je osvaja Superkup Evrope i po deset puta je bio šampion te zemlje i osvajač nacionalnog kupa.
Sa Jugom je bio prvak Hrvatske, dok je Jadranom bio šampion regionalne lige, a pet puta je bio šampion Srbije i Crne Gore.
Sa reprezentacijom Crne Gore ima zlato, dva srebra i bronzu sa Evropskih prvenstava.
Osvojio je i srebro na Svjetskom prvenstvu.
© BokaNews, 2021
