Klimatske promjene uzrokovane djelovanjem ljudi doprinijele su velikim vrućinama u zapadnoj Europi tijekom ovoga mjeseca u kojem je Portugal pretrpio požar s tragičnim posljedicama a mnoge države zabilježile rekordno visoke temperature, rekli su znanstvenici u četvrtak.
Temperature za mjesec lipanj bit će za oko tri stupnja Celzija više od dugoročnih prosjeka za zapadnu Europu, objavila je skupina znanstvenika u izvješću.
“Utvrdili smo jasne i snažne veze između ovomjesečnih rekordnih toplina i klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem čovjeka”, rekao je Geert Jan van Oldenborgh, viši istraživač Kraljevskog meteorološkog instituta Nizozemske i jedan od autora studije.
Klimatske promjene izazvane korištenjem fosilnih goriva učinile su intenzitet i učestalost ovakvih vrućina četiri puta vjerjojtnijim u Francuskoj, Švicarskoj, Nizozemskoj i središnjoj Engleskoj a deset puta vjerojatnijim u Portugalu i Španjolskoj, utvrdila je studija na temelju povijesnih trendova.
Znanstvenici su rekli da vrućine najvjerojatnije nisu hir prirode i ne mogu se objasniti promjenama aktivnosti Sunca ili drugim prirodnim čimbenicima.
To znači da su rizike povećale emisije stakleničkih plinova uslijed djelovanja ljudi, uglavnom od izgaranja fosilnih goriva.
“Do kraja stoljeća će ove visoke temperature postati pravilo u zapadnoj Europi”, dodali su znanstvenici.
“Vrućina može biti smrtonosna, posebice za vrlo mlade i starije”, rekla je Friederike Otto s oxfordskog sveučilišta, također jedan od autora. “Ključno je da gradovi surađuju sa znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravlje kako bi pripremili akcijske planove za valove vrućina”.
U šumskim požarima u lipnju u Portugalu poginulo je više od 60 ljudi a pred požarima je u Španjolskoj evakuirano više od 2000 ljudi.
U većem dijelu Francuske 21. lipnja bila je najtoplija lipanjska noć od početka bilježenja temperatura a Engleska je zabilježila najtopliji lipanjski dan od ljetnog vala vrućine 1976. godine.
Unin gliser koji ce saobracati na redovnim linijaama
Kompanija “Una Montenegro” iz Tivta od subote 1.jula će uvesti redovnu brzu brodsku liniju Tivat-Žanjice.
Do popularnog izletišta i plaže na ulazu u Boku turiste će iz Tivta i nazad voziti “Unin” brzi putnički gliser tipa “Smartliner 23” dug sedam metara, opremljen vanbrodskim motorom “Honda” od 200 konja.
Kapacitet glisera je 10 putnika.
Unin gliser koji ce saobracati na redovnim linijaama
“Riječ je o brzoj redovnoj liniji koja našim putnicima daje mogućnost da sigurno, brzo i jeftino stignu do Žanjica, odnosno Mirišta. Ideja je bila da građanima i turistima pružimo priliku da stignu do naših Žanjica za samo 10 eura, a da pri tom izbjegnu gužve na putevima, vrućinu i bespotrebni gubitak vremena”- saopšteno je iz kompanije “Una” uz napomenu da će njihov brod na ovoj liniji saobraćati tri puta dnevno u jutarnjim i popodnevnim časovima.
U toj kompaniji planiraju da tokom jula pored linije za Žanjice, uvedu i redovnu brodsku liniju Tivat-Perast-Kotor.
Predstavnici Matice Boke i Tivatske akcije u sjedištu Delegacije Evropske Unije u Podgorici razgovarali su o aktuelnom Predlogu Zakona o planiranju i izgradnji.
Predsjednika UO Matice Boke Željka Komnenovića, potpredsjednika Skupštine Matice Boke Božidara Čarmaka, Mirka Kovačevića iz Tivatske akcije, Ambru Deklić i Oliveru Doklestić primila je Plamena Halačeva, šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu sa saradnicama – savjetnicom za vladavinu prava i evropske integracije Barbarom Rotovnik i Analizom Đansanti, savjetnicom za politička pitanja u Delegaciji EU u Podgorici.
Delegaciju EU u Podgorici, predstavnici Matice Boke i TA upoznali su sa zaključcima javne tribine posvećene Nacrtu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata održane u Tivtu 25.maja ove godine kojoj je prisustvao ministar Pavle Radulović sa saradnicima. Uručujući im zaključke sa tribine u pisanoj formi, oni su Plamenu Halačevu i njene saradnice upoznali sa stavom da je za Maticu Boke, NVO sa primorja, strukovna udruženja i građane Boke ovaj Predlog neprihvatljiv i da ga treba povući.
Obrazložili su da je Predlog neprihvatljiv jer je zasnovan na nedemokratskoj centralizaciji koja planiranje svodi na neposredne, netransparentne dogovore Vlade sa odabranim investitorima, Vladi je kao izvršnom organu data nadležnost iz domena zakonodavne vlasti, intervencionizmu protiv privatnih vlasnika radi provođenja investicionih dogovora, personalizaciji procedure planiranja prostora u vidu funkcije Glavnog arhitekte, principu da je privatna svojina problem u novoj investicionoj doktrini Vlade Crne Gore, ukidanju dozvole za gradnju i dozvole za upotrebu objekta, procedure kontrole i odlučivanja nad gradnjom i svođenje kontrole na centralizovani inspekcijski nadzor.
Oni su ocijenili da je ovakav tekst Predloga napad na imovinska prava i demokratiju, i da prijeti da preko eksproprijacije ponovi metode nacionalizacijie kao u vrijeme bivšeg komunističkog uređenja.
Mladi ekolozi NVO „Boka“ juče su čistili plažu na Opatovu, Bašići – Donja Lastva na kojoj se kupaju.
Aktivisti, ekolozi, osnovci, i mlađi, Vladimir, Ivan, Aleksandar, Matija, Daria, Veronika, Luka … sa zadovoljstvom su očistili plažu na kojoj se svakodnevno kupaju, kao i stari mandrać od trave, nasjlonskih kesa, plastičnih boca…
Oni su za kratko vrijeme napunili nekoliko vreća, plastičnog otpada koji su nesavjesni kupači ostavili za sobom, kao i ono koje je more izbacilo. Okolinu plaže i starog madraća očistili su od većeg rastinja, mandrać od trave i raznog otpada.
Kao nagradu za urađeni posao dobili su vožnju barkom po Boki i priču o znamenitostima najljepšeg zaliva na svijetu.
Mladi ekolozi su poručili „kada se male ruke slože sve se može“. Kako su kazali nastavljaju sa sličnim akcijama…
Ekolozi NVO Boka čistili plažu
Svakako za pohvaliti je i Komunalno preduzeće Tivat, odnosno direktora Tonka Lukšića, koji je ubrzo poslao ekipu koja je pokupila plastične kese sa otpadom (rastinje i travu su zaboravili, ali će to prema obećanju obaviti danas).
Inače, NVO „Boka“ već nekoliko godina realizuje projekat portal Boka News.
U Kotoru se više nikad neće bagatelisati vrijednosti i dobra koja pripadaju svim Kotorankama i Kotoranima, za šta je garancija nova opštinska vlast. Tamo gdje postoji čvrsta volja dolazi do impozantnog rasta javnih prihoda.
Najbolji dokaz za to je činjenica da su u dosadašnjem periodu prihodi od naplate za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara 105.000 eura, što je 35.000 eura više nego u istom periodu prošle godine, kaže se u saopštenju iz kabineta predsjednika opštine Kotor.
Nedvosmisleno je da se kasa Kotora puni rekordnim iznosima zato što smo razbili oportunističke mreže. Kasa Kotora puni se i zato što smo eliminisali nemar, uveli red i primat prava. Van je svake sumnje da je za nas svaki cent u budžetu zaštićen našom moralnom obavezom i za razliku onome što je postojalo za vrijeme prethodne vlasti, neće više biti meta za grabež bahate elite.
Uvođenje reda i odgovornosti u lokalnu upravu daje vidljive rezultate i uspostavlja povjerenje u opštinske institucije, što nam je jedan od osnovnih ciljeva. Takođe, uređen ambijent vratiće staru slavu našem gradu i ojačati njegovu reputaciju. To će za siguran efekat imati porast interesovanja za dolaskom u Kotor i boravkom u kulturnoj prijestonici naše zemlje.
Upoznavanje sa kulturnim znamenitostima i baštinom Kotora nešto je što može obogatiti i oplemeniti svakog posjetioca našeg grada. U tom smislu i ubuduće ćemo stvarati sve pretpostavke da se to čini na uređen i ugodan način i na obostrano zadovoljstvo, kako posjetilaca, tako i Opštine. Naš zadatak je da stvorimo ono stanje u kojem ljepote, vrijednosti i red u našem gradu privlače ljude u Kotor, a ne da ih klanovi tjeraju od i iz Kotora – poručuju iz kabineta predsjednika opštine Kotor.
THE FEE FOR THE ECONOMIC EXPLOITATION OF CULTURAL GOODS COLLECTED IN RECORD AMOUNT
Kotor Photo: Boka News
Diminishing values and goods that belong to all citizens of Kotor will never again be a practice in this city, as the new local authority guarantees for it. There is a strong will and it is being shown via an impressive increase in public revenues. The best proof for this is the fact that up to now revenues from the fee for the economic exploitation of cultural assets are 105,000 euros, which is 35,000 euros more than in the same period last year.
The cash register of Kotor is definitely filled with record amounts because we broke the opportunistic networks. The budget of Kotor also increases because we eliminated negligence, established order and primacy of the law. There is no doubt that every cent in the budget is protected by our moral obligation and, unlike what existed during the previous local government, it will no longer be a target for arogant elite.
The introduction of order and responsibility in the local administration gives visible results and establishes trust in local institutions, which is one of the basic goals. Also, the settled ambience will return the old glory to our city and strengthen its reputation. This will, for sure, have an increased interest in coming to Kotor and staying in the cultural capital of our country.
Getting to know the cultural sights and heritage of Kotor is something that can enrich the experience of each visitor of our city. In that sense, in the future, we will create all the preconditions for this to be done in an orderly and pleasant manner and to the mutual satisfaction of both the visitors and the Municipality of Kotor. Our task is to create the state in which the beauty, values and order in our city attract people in Kotor, and not that the clans are driving them away.
Međunarodni tim od 44 naučnika iz cijelog svijeta, uključujući i dva iz Hrvatske, prof. Alena Soldu, prorektora za znanost Sveučilišta u Splitu i izv. prof. Marcela Kovačića iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, otkrio je da su rizikom od istrebljenja najviše ugrožene velike europske morske ribe, posebice grupa hrskavičnih riba, tj. morski psi i raže.
Istraživanje je financirano od Evropske komisije i škotskog MASTS-a, a temelji se na dugogodišnjim kontinuiranim istraživanjima, posebice onima u sklopu izrade procjene rizika od istrebljenja za europske morske ribe.
Novo istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Nature Ecology & Evolution pod naslovom „Coherent assessments of Europe’s marine fishes show regional divergence and megafauna loss“, dokazalo je da veće ribe imaju veći rizik istrebljenja, prvenstveno zbog prijetnji kao što je ribolovni prelov. Također je značajna pripadnost određenoj grupaciji vrsta, dok se sve druge testirane varijable nisu pokazale značajnima. Pri tome se veličina ribe pokazala kao glavni indikator ugroženosti obzirom da su rezultati pokazali kako se sve riblje vrste duže od 1,5 m posebno ugrožene. Razlog leži u sporijem rastu, kasnom sazrijevanju i manjem broju potomaka ovih vrsta, kao i većoj izloženosti, jer su više lovljene.
Ovo dosad najsveobuhvatnije istraživanje je također usporedilo dobivenu IUCN procjenu rizika za ukupno 1020 vrsta europskih riba s dostupnim procjenama stanja ribljeg fonda u europskim morima koje provode različita međunarodna tijela. Samo stanje gospodarski važnih ribljih stokova pokazalo je ogromnu razliku obzirom na područje izlovljavanja. Naime, rezultati istraživanja su pokazali da se u sjeveroistočnom Atlantiku većina stokova ili održivo iskorištava (19), oporavlja (8) ili je ribolov prevelik, ali su populacije još uvijek zdrave (19), dok je populacija koje su prelovljene manje (10). Nasuprot tome, situacija u Mediteranu je veoma loša, jer je čak 36 od 39 populacija u stanju prelova.
Rezultati također pokazuju da složeni i skupi sustav praćenja i procjena te iz njih rezultirajući sustav izlovnih kvota u sjeveroistočnom Atlantiku očito daje rezultate. Nažalost, dosadašnji sustav prostornih i vremenskih ograničenja bez izlovnih kvota, nepostojanje kvalitetnog praćenja i procjena te usitnjeni, a brojan ribolov i raznovrsnost ribolovnih alata, neizostavno vode mediteranske populacije riba u prelov i neodrživo, za neke možda i nepovratno, narušeno stanje populacija.
Veoma važan rezultat istraživanja je i podatak da dva paralelna sustava praćenja: IUCN-ov sustav ugroženosti vrste procjenom rizika istrebljenja te onaj održivosti ribljih stokova daju dosljedne rezultate. Iz istraživanja je vidljivo da se alarmi ugroženosti pale po redu: prvo neki riblji stok padne u prelov, i onda, kad situacija postane toliko loša da je i opstanak vrste ugrožen, IUCN procjena ukaže na opasnost od nestanka vrste.
Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, te da joj pripadaju tri četvrtine Savudrijske vale, objavio je u četvrtak u Den Haagu predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame, predstavljajući konačnu odluku o razgraničenju Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru.
“Trenutno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more. Tribunal ima dužnost odrediti slovenski ‘junction’. Sud utvrđuje da je pojam ‘junction’ područje koje povezuje teritorijalno more Slovenije s područjem otvorenog mora. Bit će oko 2,5 nautičkih milja i bit će spojeno na granicu koja je postavljena Osimskim sporazumima”, rekao je predsjednik Guillame, dodajući kako smatra da je sud “donio pravičnu i poštenu presudu”.
“Sud definira pojam ‘ junction’ kao vezu između teritorijalnog mora Slovenije i područja izvan područja teritorijalnog mora Hrvatske i Italije”, pročitao je Guillaume u Palači mira u kojoj je tijekom dva sata trajalo predstavljanje presude.
Predsjednik suda predstavio je i više zemljovida koji prikazuju definiranu granicu u Savudrijskoj vali i spoj slovenskih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama.
Odredio je da slovenski ‘junction’ do “otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru”.
Mapa – Piranski zaliv
“Ova sloboda ne uključuje istraživanje, eksploataciju niti upravljanje prirodnih resursa na području ovog junctiona. Međutim, tu se računa sloboda kretanja, zrakoplova, brodova, kablova i cjevovoda. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove bez obzira iz koje su države. I ostali imaju pravo korisiti junction kada putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira koje su iz države”, rekao je Guillame.
Pravo komunikacije na području ‘junctiona’ ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima, rekao je sudac.
“Brodovi i zrakoplovi koji će imati slobodu komunikacije dok su u području ‘junctiona’ neće ni na koji način moći biti predmet presretanja, uhićenja, pritvaranja, skretanja ili bilo kojeg drugog oblika miješanja Hrvatske, ali Hrvatska će i dalje imati pravo usvojiti zakone i regulative koji se odnose na nehrvatske brodove i zrakoplove u području spojnice, čime će biti na snazi općenito prihvaćeni međunarodni standardi u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora”, naglašava se u presudi.
“Sud smatra da je pošteno prema Hrvatskoj da može usvojiti regulativu koja se odnosi na nehrvatske brodove i letjelice na području junctiona. Neophodno je da junction bude područje gdje Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti”, rekao je Guillame.
Prethodno je odlučeno da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji. Slovenija je dobila zaljev od ušća Dragonje do točke 45 30′ 41,7” sjeverne geografske širine i 13 31′ 25,7” zapadne geografske dužine.
“Linija ide od kraja kopnene granice na ušću Dragonje do točke A na liniji koja zatvara zaljev, a koja je na udaljenosti od rta Madona tri puta većoj od razdaljine od točke A do rta Savudrija. Takvo razgraničenje ostavlja veći dio zaljeva Sloveniji”, kaže se u presudi.
Od Suda se tražilo da utvrdi morsku granicu između dviju država u skladu s međunarodnim zakonom koji poziva na usvajanje linije ekvidistance, osim ako postoje “druge specifične okolnosti”, naglasio je Guillaume.
“Sud je razmatrao treba li u ovom slučaju usvojiti liniju ekvidistance kao konačnu morsku granicu ili je potrebno zbog specifičnih okolnosti prilagoditi liniju ekvidistance”, rekao je, dodajući da se morala uzeti u obzir posebna konfiguracija savudrijskog rta.
“Ta konfiguracija stvorila bi neproporcionlane suprotne učinke ako bi se koristila striktna linija ekvidistance. Iz toga razloga, sud je odlučio da linija ekvidistance mora biti prilagođena u korist Slovenije”, rekao je predsjednik suda.
Odluka o razgraničenju Savudrijske vale i doticaju Slovenije s međunarodnim vodama na tragu je sporazuma iz 2001. između tadašnjih premijera Hrvatske i Slovenije Ivice Račana i Janeza Drnovšeka od kojeg je bivši hrvatski premijer odustao jer nije dobio potporu u Hrvtskom saboru.
Što se tiče kopnene granice sud je uglavnom pratio razgraničenje po granicama katastarskih općina.
Objavljeno je da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Sud je objavio i odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.
“Tu se katastarska općina poklapa s katastarskim granicama Hrvatske i Slovenije i to će se smatrati granicom koja je utvrđena. Međutim, sud također uzima u obzir hrvatski zahtjev da nijedna civilna osoba ni vojna osoba nema pravo ostati na području Svete Gere koja se nalazi u hrvatskoj katastarskoj općini. Iako je to dio hrvatskog teritorija, Sud nema jurisdikciju ispuniti taj zahtjev”.
Predsjednik suda Guillame pročitao je i odluku da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.
Sud je odlučio i da će troškovi arbitraže biti podijeljeni napola između dviju država, rekao je sudac.
Uz suca Gilberta Guillaumea, ostali suci Arbitražnog suda bili su profesor Vaughan Lowe, sudac Bruno Simma, veleposlanik Rolf Einar Fife i profesor Nicolas Michel.
“Zadaća postavljena pred arbitražu predstavlja definitivno rješenje. Konačni pravorijek je kompleksan i složen dokument od 380 stranica. Sud je morao donijeti odluku s pravnog aspekta, a ne s povijesnog ili sociološkog konteksta ili perspektive”, naglasio je na početku predstavljanja presude sudac Guillaume.
Predstavnici Slovenije pratili su presudu dok je Hrvatska ranije objavila da neće biti na čitanju presude u Den Haagu niti će ju službeno zaprimiti sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog “teške povrede arbitražnog postupka”.
Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.
Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.
Gradonačelnica Tivta Snežana Matijević ugostila je danas, pukovnika Paola Sfaru, vojnog izaslanika Italije za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hrecegovinu, kapetana fregate Đuzepea Valentinija, komandanta broda “Palinuro” i poručnika korvete Lazara Knežića, oficira za vezu Mornarice Vojske Crne Gore.
Školski brod “Palinuro”, Mornarice Italije, od utorka 27. juna boravi u Tivtu, u zvaničnoj posjeti MVCG. Predsjednica opštine je ugostila delegaciju “Palinura” poželjevši cjelokupnoj posadi italijanskog školskog jedrenjaka toplu dobrodošlicu u Tivat.
“Privilegovani smo imati vas za goste i biti vam luka. Prizor dva izuzetna jedrenjaka – “Palinura” i “Jadrana” na našoj obali nešto je što prije svega svjedoči bogatoj nautičkoj istoriji ovog kraja, ali je istovremeno i prvorazredna atrakcija za Tivćane i goste. Nadam se da će Tivat ostati na vašim rutama snažeći povezanost Crne Gore i Italije.” -poručila je gostima Matijevićka.
Kapetan frigate Đuzepe Valentini, zahvalio je gradonačelnici na gostoprimstvu i na dočeku koji je lokalna Turistička organizacija priredila za njegovu posadu pri uplovljavanju “Palinura”.
Valentini osvrnuo se na tradiciju prijateljstva Crne Gore i Italije i posebno istakao svoje lično oduševljenje zalivom Boke u koji je uplovio po prvi put – saopšteno je iz Opštine Tivat. “Palinuro” je danas bio otviren za posjete građana, a njegov komadant Matijevićki je uručio progodne poklone -grb broda “Palinuro” i monografiju o brodovima Mornarice Italije.
Kao svojevrstan omaž nautičkoj prošlosti, izložba o istoriji južnog Jadrana „Nemirno more“, autorski projektat istoričara Dražena Jovanovića, biće svečano otvorena u subotu 1. jula u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru u Tivtu, sa početkom u 20 sati.
Izložba govori o vojnim operacijama na Jadranu tokom Prvog svjetskog rata preko ilustrovanih artefakata, dokumentarnih fotografija i video materijala – posjetioci će imati priliku da čuju priču o potapanjima brodova, priobalnim utvrđenjima i odvažnim lokalnim mornarima.
Mnogi od ovih istorijskih materijala biće po prvi put prikazani u Crnoj Gori.
Program izložbe koja traje do 21. Jula ukljuluje i više predavanja u Zbirci pomorskog nasljeđa, a koje će nekoliko evropski priznatih istoričara i hroničara, održati o dešavanjima na Jadranskom moru tokom Prvog svjetskog rata.
Deveti Međunarodni festival KotorArt počenje Međunarodnim festivalom klapa 30. juna u Perastu i trajaće do 14 avgusta. Kroz četiri segmenta: Festival klapa Perast, Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike i Pjaca od filozofa, kroz 214 programa nastupiti će preko 1500 učesnika iz više od 20 zemalja.
Pokrovitelj ovogodišnjeg izdanja KotorArt je Opština Kotor, koja je za festival izdvojila 267.500€.
„Budući da je ova lokalna uprava odgovorna prema građanima koji su joj dali povjerenje, učinili smo sve što je bilo u našoj moći kako bi se i ove godine održao Kotor Art. Obećanjem da ćemo kontrolisati trošenje svih sredstava opredijeljenih iz opštinskog budžeta pokazujemo da kultura ne može i ne smije biti ono na čemu se štedi, već ono što je proizvod racionalnog postupanja i dobrog upravljanja“, kazala je šefica kabineta predsjednika Opštine Kotor Ana Nives Radović na današnjoj press konferenciji.
Sekretarka za kulturu Jelena Vukasović, podsjetila je da je KotorArt za godine trajanja imao podršku UNICEF-a, UNESCO- a, Evropske komisije, kao i pokroviteljstvo Predsjednika Crne Gore i da o njegovom renomeu govore stečeni ugled i priznanja.
“Kultura iznad politike – jedina je deviza Opštine Kotor u kulturnoj politici i, uvjereni smo, jedini stav koji dolikuje upravi našeg grada. Kultura je naša politika. Sutra počinje novo izdanje međunarodnog festivala Kotor Art koji je, kako mi kažemo, ne ranjen već okrznut neodgovornim odnosom Ministarstva kulture Crne Gore prema manifestaciji od internacionalnog i svakako najvećeg državnog značaja. Ovaj festival je najvrijednija kulturna manifestacija našeg grada čije ime nosi. Kako su izostala sredstva koja je Ministarstvo kulture još jesenas projektovalo na 250.000 eura, Opština Kotor se potrudila da ih dijelom nadomjesti. Tako će izmjenama Programa kulturnih manifestacija za Kotorski festival pozorišta za djecu koji ove godine slavi četvrt vijeka postojanja biti izdvojeno 130.000eura, za Don Brankove dane muzike 117.500 eura, a za Međunarodni festival klapa Perast 20.000 eura”, kazala je Vukasović.
Ona je kazala da ponuđeni novac u iznosu od 80.000 eura, Ministrstva kulture opštinu Kotor ponižava. Taj novac je pitanje časti i u kulturi i u politici, kazala je Vukasovićeva.
KotorArt počinje 16. Međunarodni festival klapa Perast, programom „Priče o moru“ tokom juna je već gostovao u Budvi i Tivtu najavljujući veliko finale u Perastu, 30. juna i 1. jula. U Herceg Novom koncert će se održati 8. jula.
KotorArt press
„Željeli smo i da na ostrvu Gospa od Škrpjela, baš na današnji dan, svečano otvorimo KotorArt, programom “Priče o moru” u kojemu bi učestvovali svi umjetnički segmenti KotorArta. Okolnosti vezane za ovogodišnji KotorArt su uslovile odgađanje ove ideje za neka buduća vremena. Reducirali smo i neke planirane programe poput seminara za crnogorske klape i nekoliko koncerata poznatih klapa u nastavku ljeta. Veliko finale nam dovodi 16 izvanrednih klapa iz Hrvatske i BiH i pet najboljih klapa iz Crne Gore i sve će pjevati bokeljske pjesme. Među njima su neke od proslavljenih, sa nagradama nejprestižnijih festivala iz okruženja. Čak deset Novih klapskih kompozicija, na temu Boka kotorska-more i pomorstvo, će se takmičiti za prestižne nagrade “, kazao je direktor Milan Kovačević.
„Glavni program 25.Kotorskog Festivala pozorišta za djecu biće kvalitetniji, obimniji i internacionalniji nego prethodni“, poručio je Petar Pejaković, pozorišni reditelj, direktor Kotorskog festivala pozorišta za djecu. On je rekao da je Festival proteklih mjeseci prolazio kroz vrlo turbulentan period.
„Na žalost, baš u godini jubileja u jednom trenutku se učinilo da Kotorski festival pozorišta za djecu neće zasjati u punom sjaju ali zahvaljujući velikoj podršci građana Kotora i ljubitelja umjetnosti koji su dali veliki doprinos i podršku, ove godine ćemo na pravi način proslaviti 25. rođendan. Oduševio me je veliki priliv pozitivne energije i spremnost građana ovoga grada i u znak zahvalnosti odlučili smo da ulaz prvog dana Festivala bude besplatan“, dodao je Pejaković.
KotorArt press
U periodu od prvog do 12. jula 25-ti KFPD realizovaće 67 pratećih programa a u glavnom programu će se takmičiti 14 pozorišnih predstava iz Španije, Italije, Grčke, Francuske, Ukrajine, Danske, Škotske, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Pet domaćih predstava nastupiće revijalno a djeca i mladi će pohađati devet različitih besplatnih radionica. Festival ima preko 1300 učesnika. Novina je uvođenje stručnog žirija za dodjelu šest nagrada, a njega će činiti: Ljubivoje Ršumović, Maja Mrđenović i Milivoje Mišo Obradović. Tradicionalno će se dodjeljivati i nagrada dječijeg žirija koja od ove godine nosi ime Dragana Radulovića.
Prema riječima programskog direktora “Don Brankovih dana muzike”, pijaniste Ratimira Martinovića, koji je ujedno i koordinator svih programa Festivala, ovogodisnji KotorArt će se odvijati pod sloganom „KotorArt renesansa“.
“Naslućujemo, prizivamo i podstičemo izuzetno kreativan period u razvoju crnogorske kulture, za koji je najbolji sinonim upravo – renesansa”, objasnio je Martinović.
Martinović je kazao da su, u suštini, odluke Ministrstva o izostanku pomoći KotorArtu, nepoštovanje samog Kotor Arta.
Šesnaesti Don Brankovi dani muzike realizuju se u periodu od 13. jula do 13. avgusta sa deset, umjesto planiranih šesnaest koncerata u glavnom i preko stotinu nastupa i performansa u pratećem programu. Glavni program će okupiti preko stotinu umjetnika iz 14 zemalja i to: Crne Gore, Srbije, Francuske, Jermenije, Italije, Južne Afrike, Poljske, Rusije, Kazahstana, BiH, Slovenije, Makedonije, Hrvatske, Turske.
Zahvaljujući kooperativnosti i razumijevanju umjetnika, muzički segment će biti ostvaren sa deset umjesto planiranih šesnaest programa u glavnom i preko stotinu programa u pratećem programu.
Ovogodišnje izdanje Don Brankovi dani muzike počeće, tradicionalno, na Dan državnosti, 13. jula koncertom ispred crkve sv. Tripuna. Na koncertu pod nazivom “Korijeni” Festivalski orkestar KotorArta izvešće svjetsku premijeru “Varijacija na temu Bokeljskog kola”, djela koje je porudžbina festivala. Radiće pod vođstvom dirigentske palice Vahana Mardirosiana. Isto veče biće izveden i naknadno uvršten Prvi klavirski koncert Ludviga van Betovena u izvođenju Martinovića.
KotorArt press
Publika u Kotoru će uživati u koncertu „Poljska u srcu“, te izvođenjima učenika kotorske Škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja „Vida Matjan“. Muzičke radionice za najmlađe na kotorskim pjacama, pod nazivom “KotorArtić” održaće se od 23. jula do 3. avgusta. Veliko interesovanje već vlada za koncerte tri planetarno popularna muzičara – violiniste Romana Simovića, Nemanje Radulovića i Stefana Milenkovića. U ovogodišnjoj ediciji „Miloš Invites“, svjetski priznati gitarista Miloš Karadaglić nastupiće ekskluzivno u kompleksu Luštica Bay, a tri koncerta na Coca-Cola stage-u će, pored Milenkovića, upriličiti balkanska kraljica sevdaha Amira Medunjanin, i “Music Forces United”, kada će se prvi put okupiti vokali Bisera Veletanlić, Gabi Novak i vodeći džez pijanisti sa ovog prostora – Matija Dedić i Vasil Hadžimanov.
KotorArt press
„U nedostatku finansijske podrške Ministarstva kulture, bili smo primorani da otkažemo gostovanje vodećeg autora naučne fantastike Brucea Sterlinga, koji je već pristao da, prvi put, dođe u Kotor i govori o ‘piratskoj utopiji’. Očito je da neko u Kotoru pokušava da ugasi svaku naznaku utopije. U takvim okolnostima, meni kao uredniku Pjace od filozofa ne preostaje ništa drugo nego da dođem u Kotor kao znak solidarnosti ali i protesta spram pokušaja gašenja Pjace od filozofa, a time i pokušaja gašenja prostora dijaloga i kritike koji je nužan za svaku kulturu i preduslov razvoja svakog društva”, poručio je Srećko Horvat u pismenom obraćanju. Na temu „Kultura u doba kolere“, Pjaca od filozofa će biti održana 24. jula.
Na pitanje novinara o budućnosti KotorArta, njegovoj formi, načinu finasiranja, jedan od osnivača ove kulturne manifestacije i koordinator, Ratimir Martinović je kazao da su spremni razgovarati o tim problemima sa svim državnim organima, da je to pitanje pokrenuto još prije nekih pet godina ali da do danas ništa nije riješeno.
