Moćna Uljanikova dizalica “Divić” i ronioci pulskog brodogradilišta danas su zajedničkim snagama u akvatoriju pulskog zaljeva, na lokaciji Katarina – Monumenti uspješno podignuli s dna olupinu broda “Moira” i premjestili je na područje susjedne Valelunge, gdje će najprije biti rastavljena, a potom i odvezena na deponij.
U višesatnoj akciji, koja je pokazala veliko iskustvo i umijeće timova koje je angažiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uspješno je svladana jedna od glavnih prepreka za realizaciju 65 milijuna eura “teškog” projekta izgradnje nautičko-turističkog kompleksa na području sv. Katarina-Monumenti, iza koje stoji poduzetnik Danko Končar.
Sama operacija nije tekla glatko jer je “Moira” pružala pasivan otpor, a posao je nastojala otežati i kompromitirati velikim pukotinama na pramčanom dijelu, odnosno jednom velikom pukotinom na kraju prve trećine broda.
Otegljena u otpad
Bilo je posve jasno da bi se podizanjem iznad vode taj dio odlomio, pa je zbog toga odlučeno da se olupina ne podiže sasvim iz vode, već samo odvoji od dna, pa je praktički otegljena na posljednje počivalište na Valelungu. Potrebno je napomenuti da se sve to odvijalo pod budnim okom predstavnika pulske Lučke kapetanije, koji su pomno pratili svaku fazu ovog zahtjevnog posla.
Kao što smo već u nekoliko navrata pisali, tvrtka Kermas ulaganja, poduzetnika Danka Končara, dobila je građevinsku dozvolu za prvu fazu izgradnje marine na otočiću sv. Katarina čime će, u praksi, započeti realizacija prvog, ali golemog projekta na području Brijuni Rivijera koji će istarski turizam i ponudu grada Pule unaprijediti na višu razinu. Nakon dugotrajnog procesa dodjele koncesije te neočekivanih zapleta koji su kulminirali potonulom brodskom olupinom, gdje je najveći problem predstavljala činjenica da je njezin vlasnik, odnosno tvrtka potonula u bankrot, stvari su sada konačno došle na svoje.
Na juče održanoj trećoj sjednici SO Herceg Novi, na predlog predsjednika opštine Stevana Katića sa dnevnog reda povučeno je sedam tačaka koje su se odnosile na odluke o utvrđivanju lokacija za izgradnju turističkih objekata i postavljanje baznih stanica.
Kako je objasnio Predsjednik, razlog za povlačenje predloga je to što je u međuvremenu usvojen novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.
“Mi smo apsolutno bili protiv usvajanja tog Zakona. Znamo da je na taj Zakon predloženo više od 90 amandmana, ali ne znamo koji su prihvaćeni, a koji nisu. Iz tog ugla smo odlučili da povučemo sve ove tačke sa dnevnog reda, uključujući i bazne stanice. Naša najbolja volja je bila da se grad razvija i da se što više turističkih objekata gradi, ali svu tu nadležnost po novom Zakonu će imati Ministarstvo održivog razvoja i turizma, pa će oni u narednom periodu određivati te lokacije”, kazao je Katić zaključivši da je vlast u Herceg Novom demokratska, poštuje zakon i mišljenje struke što se i na djelu vidi.
Odbornici su usvojili 22 tačke predloženog dnevnog reda.
Jednoglasno je usvojen Predlog odluke o izmjenama odluke o zaključenju ugovora o preuzimanju ispunjenja po sudskom poravnanju sa opštinom Konavle, kao i Predlog odluke o prodaji katastarske parcele u KO Podi radi kompletiranja urbanističke parcele.
Usvojena je i Odluka o regulisanju drumskog saobraćaja, Odluka o visini i načinu obračunavanja i plaćanja članskog doprinosa u TO Herceg Novi, kao i Predlog odluke o izmjeni odluke o dodjeli nagrada Opštine Herceg Novi, Predlog Odluke o izmjenama Odluke o obrazovanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave i Predlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Javne ustanove „Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju“ .
Skupština je dala saglasnost na Odluku predsjednika Opštine o podizanju spomen obilježja davanjem naziva „Park sv.Leopolda“, Odluku predsjednika opštine o imenovanju Nenada Đorđevića za vršioca dužnosti glavnog administratora, kao i na odluke o razrješenju rukovodilaca i imenovanju v.d. direktora “Vodovoda i kanalizacije”, “Komunalno stambenog”, “Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u opštini Herceg Novi”, “Parking servisa”, imenovanju v.d. direktora Gradske biblioteke i razrješenju direktora JU Gradski muzej i galerija.
Odbornici su dali saglasnost na izmjene Statuta preduzeća “Čistoća”, “Komunalno stambeno”, “Vodovoda i kanalizacije” i “Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture”. Zeleno svijetlo dobio je i Predlog Odluke o imenovanju članova u Skupštini i odboru direktora “Vodakoma”, kao i sva predložena rješenja po tački Izbor i imenovanja.
Vlada Hrvatske i Hrvatska narodna banka (HNB) procijenile su da je dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja eurozoni, saopštila je ministar privrede te države, Martina Dalić.
Ona je u prilog tome navela da Hrvati u najvećoj mjeri štede u eurima i da je više od 80 odsto štednih depozita u toj valuti, prenosi Capital.ba.
“Važne transakcije, kupovine nekretnina i automobila dogovaraju se u eurima. Euro već dugo živi kao dio našeg svakodnevnog života”, rekla je Dalić.
Ona je kazala da je to srednjoročni cilj, koji se ne može ostvariti preko noći, te da je HNB izradila analizu troškova i koristi od pristupanja eurozoni.
“Krajem mjeseca počeće javna rasprava o tom pitanju”, rekla je Dalić i dodala da je ulazak Hrvatske u eurozonu jedna od obaveza preuzetih prilikom pristupanja EU.
Da je strategija u vezi sa pristupanjem eurozoni pripremljena, potvrdili su hrvatskim medijima i iz HNB-a, ali se u toj instituciji nijesu izjašnjavali o godini u kojoj bi ta zemlja mogla da pređe na euro
Socijalista sa holivudskom karijerom, glumac i pisac, član vatrogasnog društva i ribar – sve je to Rade Šerbedžija, koji ovih dana u Crnoj Gori promoviše svoju knjigu “Stranac”.
RSE: Živimo u vremenu kada ratovi pokreću milionske migracije ljudi, koji preko noći postaju stranci; i tamo gdje ne prijeti rat, kao što su SAD, zahvaljujući političkim odlukama, mnogi mogu preko noći postati stranci u zemlji u kojoj su rođeni; napokon, i u našem okruženju čujemo “osjećam se kao stranac u sopstvenoj zemlji”. Koja od ovih sudbina je sudbina Vašeg „Stranca“?
Šerbedžija: Jedno je osjećanje kad izgubiš zemlju u kojoj si rođen i kojoj si vjerovao. Odjedanput si stranac svugdje, čak i unutar te zemlje koja sada ima drugačiji oblik. Iako se, što se mene tiče, ništa nije bitno izmijenilo. Evo sada sam u Crnoj Gori, i to je kao kad sam bio tu nekada. Tu su ljudi koje poznajem, govorimo jednim jezikom kojim se razumijemo. Ali, opet si stranac zbog razno-raznih birokratskih stvari. Taj osjećaj stranca imam naročito kad odem u svijet, bilo gdje. I to je jedan oblik tvoje stvarnosti kao stranca.
Drugi je literarni oblik tog osjećaja stranca, koji je van realnosti. To je pozicija čovjeka koji nekim usudom proživio odlazak iz zemlje u kojoj je odrastao, čije mirise poznaje kao životinja svoj brlog. Odjedanput, kad iz njega izađe, počne da hoda onako kako sam to davno zapisao u jednoj svojoj pjesmi “Kameni gost” o Don Huanu; hoda popločanom mramornom stazom, koja odjekuje njegovom samoćom i dobija jedan literarani, gotovo filozofski oblik.
Jer, govoreći o “donhuanizmu”, koji sam i ja dotakao svojim životom, govorim zapravo o strancu u svijetu. Ali, to nema veze sa ovim “realnim” strancem, razumijete? Moj prijatelj Damijan Dragojević, rekao mi je jednom: “Što ja Vama zavidim. Vi ste uspjeli nešto što sam ja želio, a nisam uspio – postali ste stranac u vlastitoj zemlji”. To je jedan luksuz, taj dio stranca. Iz njega se pišu knjige, prave uloge, iz njega se kreativnost pojačava, kao da si malo izdvojen i nekako preciznije vidiš što se sve okolo događa. A i daje jednu neograničenu slobodu.
RSE: Nakon sloma socijalizma na ovim prostorima, Vi ste jedna od rijetkih javnih ličnosti koja se ne libi deklarisanja kao socijalista. Ima li nade za ljevicu?
Šerbedžija: Ne znam ima li nade, ali pesimista sam kada razmišljam o organizovanoj ljevici u svijetu. I tu postoje dvostruki odgovori. S jedne strane je kapitalizam dosta naučio od opasnosti socijalizma, pa je u nekim zemljama taj kapitalistički sistem ublažen u svojim nekadašnjim strašnim razlikama i izrabljivanjima ljudi. Tako da je na neki način zaustavljena velika revolucija koja bi trebala izgraditi pravedniji sistem.
S druge strane, strašna je ta zaostalost crnog proleterijata u svijetu. Onog radništva koje radi petnaest sati na dan najteže poslove, a takvih je najveći broj u svijetu. Strašno je njihova zaostalost, neznanje. Pa kad bi to stavili u okvire naših prilika Hrvatske, Srbije, Bosne – vidjećete da ljudi koji su nezadovoljni svojom ekonomskom i životnom situacijom, i koji tačno znaju ko su za to krivci – oni će ponovo glasati za svoje nacionalne lidere koje preporučuje njihova vjera i osjećaj njihove najuže nacionalne pripadnosti. Bez obzira koliko te vlade bile krive i koliko loše radile, oni će opet tvrdoglavo glasati za svoje zlo.
I tu su problemi prave ljevice, koja ne može doprinijeti i promijeniti preko noći tu ogromnu masu koja, jednostavno, nije zrela za svjetsku revoluciju. A možda i ne zaslužuje. To je odjedanput pitanje neosvještenih mrava. Meni je žao kad to kažem, ali kad se samo sjetih mog iskustva života u Americi, to je taj kapitalizam. On ne ulaže u škole u koje idu upravo ovi ljudi o kojima govorim. S druge strane, imaju najbolje privatne škole na svijetu, sa najboljim profesorima. Ali, pametna vojska koja izlazi iz tih škola, ona je gotovo potpisala ugovor sa tim svojim mecenom da ga štiti, i da štiti taj sistem. Strašno je što svijet ne vidi gdje treba liječiti uzroke svega toga.
RSE: Kako to ne vidimo mi na ovim prostorima, s obzirom da su generacije ipak imale dodira sa socijalizmom, i iskusile i neke njegove dobre strane?
Šerbedžija: Pa zato što nas je veliki dio primitivnih. I što slijepo vjerujemo, a najviše vjerujemo religiji. Ja nemam ništa protiv religije i volim religijske obrede. I slavim katolički i pravoslavni Božić. Slavim još uvijek i Prvi maj. Sve ja to slavim, znam i poštujem religiju, koja spade u doseg ljudske civilizacije. Ali, ne može se tako slijepo vjerovati u institucije religije.
RSE: Ljetos se završila još jedna pozorišna sezona kazališta Ulysses na Brionima, gdje sedamnaest godina igrate Kralja Lira, jednu od Vaših omiljenih uloga. Koliko je njegovo ludilo slika svekolikog ludila koje živimo?
Šerbedžija: Mislim da je Kralj Lir najbolje ikada napisani lik. I najteži, naravno. A to njegovo ludilo ima korijene ne samo u privatnosti koja se odnosi na lične drame između oca i kćeri, oca i sina. Nego se radi o arhetipskoj nesreći ljudskih života. Kako su sazdani, kako su stvoreni. I o tome kako zapravo u čovjeku, i onome najplemenitijem, postoji neko unutarnje životinjsko jezgro. Nešto što ne možeš objasniti. Neki bijes, neke slabosti, neke sljepoće. Tako da imamo dosta da kaskamo do nekog pravednog društva i socijalizma kako ga zamišljamo.
RSE: Ove godine je 50. godišnjica Vaše prve filmske uloge, a postali ste i član Američke akademije filmskih umjetnosti i nauke. No, niste član sličnih institucija u zemlji u kojoj ste rođeni – u hrvatskom Društvu dramskih umjetnika na primjer, ili nekoj od zemalja u kojima ste živjeli i stvarali, kao što su Srbija ili Slovenija. Zašto se na Balkanu sve mijenja, a sve ostaje isto?
Šerbedžija: Isključen sam iz Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske u proljeće 1991. godine, par mjeseci prije rata. Iza toga nisam tražio da me ponovo uključe, niti je iko iz Udruženja tražio da se vratim. Što treba posebno potcrtati, uz sve ono što sam ipak učinio u kulturi, kazalištu i filmu, te države. Međutim, treba potcrtati i to da ipak ima udruženja koja su me željela za člana, pa sam član Društva pisaca, koje su osnovali (Velimir) Visković, (Igor) Mandić i ta ekipa lijevih intelektualaca u Hrvatskoj. I član sam Vatrogasnog udruženja Fažana.
RSE: Vjerujem da mnogi naši slušaoci ne znaju da ste strastveni ribar. Imate li za njih neku ribarsku priču?
Šerbedžija: Ima ih mnogo. Moj drugar iz Pule Adi i ja zajedno ribarimo, neki dan smo u dva sata ulovili sedamdeset dvije kile orada. To je dobar record za amaterski ribolov. Lovimo po sedam-osam brancina, najvećeg od jedanaest kila je ulovio Adi. Na tune još nisam išao, a i nemam zov. To mi je nekako sve preveliko, pretehnički. Velike udice, veliko dizanje, tu mašinerija radi za tebe. Tu ti je brod kao tvornica. Ja volim da ribarim na udicu, ili na panulu, e to je užitak. Kad uhvatiš ribu, pa se boriš s njom, pa moraš znati da je pustiš kad se umori, jer ako nastaviš ona zadnjom tom snagom, kao i čovjek, trgne i prekine udicu. Zato treba tačno znati kad da je vodiš, kad da je pustiš, kad da je opet uhvatiš. Ma, kao u ljubavi!.
Skupšina opštine (SO) Budva večeras je jednoglasno usvojila Odluku o utvrđivanju javnog interesa radi zaštiti i očuvanja Miločerskog parka, kojim se suprotstavljaju izgradnji novih i proširivanju kapaciteta postojećih objekata u ovom nekada elitnom hotelskom kompleksu.
Ovim se, kako se večeras moglo čuti staje na put zakupcu elitnog hotelskog kompleksa “Adritic properties”, grčkom biznismenu Petrosu Statisu, da izgradi stanove za tržište u samom srcu Miločera i udvostruči kapcitet.
Sjednici je prisustvovalo 17 odbornika vladajuće koalcije, tri odbornika opozcione Crnogorske, koji su su glasali za odluku.
Sjednici nijesu prisustvovali odbornici Demokratske partije socijalista (DPS), dok je odbornica Socijaldemokrata (SD) ranije najavila da će odsustvovati.
Aerodromi Crne Gore, za potrebe vazdušnih luka uTivtu i Podgorici, nabavili su opremu vrijednu 125.000 eura, s ciljem dodatnog unapređenja bezbjednosti saobraćaja.
Riječ je, kako je saopšteno, o dva savremena rendgenska uređaja koja ispunjavaju najstrože standarde Evropske konferencije za bezbjednost civilnog vazduhoplovstva (ECAC).
Rentgen
Namijenjena su za kontradiverzionu kontrolu ličnih stvari i ručnog prtljaga putnika, ali i drugih lica koja ulaze u bezbjedonosne zone ograničenog pristupa.
“Novom opremom se takođe, omogućava kontrola tečnosti, aerosoli i gelova. Realizovana nabavka predstavlja kontinuirani proces, kojim Aerodromi Crne Gore AD prate najnovije međunarodne standarde civilnog vazduhoplovstva”, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
U cilju upoznavanja sa načinom funkcionisanja, organizacije i nastavljanja aktivnosti na unaprjeđenju saradnje između JPNPCG i NP Švarcvald, kao i razmjene iskustava, u posjeti Nacionalnih parkova Crne Gore proteklih dana bio je nadzornik njemačkog NP Švarcvald Lukas Schmidt.
Na sastanku koji je danas, 11.10.2017. godine, održan u Upravi JPNPCG, u susretu sa predsjednicom UO Azrom Vuković i direktorom JPNPCG Elvirom Klicom i njegovim saradnicima, nadzornik iz Njemačke je informisao o utiscima tokom boravka u NPCG, mogućnostima unaprijeđenja rada službi zaštite, kao i o prijedlozima koji mogu biti predmet budućih projekata između JPNPCG i NP Švarcvald.
Posjeta predstavnika NP Švarcvald crnogorskim zaštićenim područjima doprinosi pospješivanju međunarodne saradnje i razvoju ideja u cilju osmišljavanja zajedničkih projekata iz oblasti zaštite, očuvanja i promocije zaštićenih područja. U pripremi je Sporazum o saradnji između JPNPCG i NP Švarcvald kojim će se planirati studijske posjete, razmjena iskustava u radu službi zaštite, promocije i turizma.
Lukas Schmidt na sastanku sa predstavnicima UO i JPNPCG
Predstavnik NP Švarcvald je posjetio NP Skadarsko jezero, NP Biogradsku goru i NP Durmitor, susreo se sa nadzornicima i predstavio način rada njemačke službe zaštite koja ima dvije kategorije nadzornika. Jedna grupa nadzornika je zadužena za sporovođenje zakona i kontrolu prostora, dok je druga zadužena za saradnju sa posjetiocima i školama, i informisanje o turističkoj ponudi i važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti. U tom smislu, na sastanku u JPNPCG, bilo je takođe riječi o potrebama unaprjeđenja i načinima uspostavljanja modernog funkcionisanja Službi zaštite NPCG, po ugledu na evropske nacionalne parkove, kako bi iste bile spremne da na najbolji način odgovore sve većim očekivanjima.
Sef Sluzbe zastite NP Biogradska gora Mile Rnkovic i nadzornik NP Svarcvald Lukas Schmidt
Predstavnici NPCG su se zahvalili nadzorniku iz njemačkog nacionalnog parka na korisnim informacijama i sugestijama, i ujedno predložili da predstavnici NP Švarcvald u većem broju posjećuju NPCG u budućem periodu u cilju razvijanja saradnje i u drugim oblastima zaštite prirode.
Turistička organizacija opštine Budva i Color Media Communications organizuju manifestaciju pod nazivom „Food talk“ u ponedjeljak, 16. oktobra, u hotelu “Adria” u Budvi.
Konferencija posvećena hrani i vinu – „Food talk“, uspješno se održava u Srbiji već pet godina, a ovo je drugi put da se o gastronomiji i turističkoj ponudi opštine Budva pod okriljem „Food talk-a“ priča u Crnoj Gori.
Cjelodnevna manifestacija uključuje panel diskusije na temu gastronomske ponude opštine, degustaciju vina uz prijatne zvuke gitare, kao i kviz znanja iz domena hrane i vina u kome učestvuju poznate ličnosti iz Srbije i Crne Gore, između ostalih Suzana Mančić, koja je i moderator kompletnog programa, Žarko Jokanović, Milica Milša, Nenad Gladić – Gastronomad (Lepi Brka), Igor Lazić i Slobodan Stefanović.
U isto vrijeme, posjetioci će imati prilike da probaju lokalne specijalitete, degustiraju crnogorska vina i uživaju u raznovrsnom programu.
PROGRAM
11.00 Pozdravni govori i zvanično otvaranje manifestacije
11.30 – 12.30/45 HEDONIZAM NA OBALI MORA
Panel diskusija na temu ponuda vodećeg turističkog centra Crne Gore sa akcentom na gastronomskoj ponudi. Stalno prisutni motiv paštrovske kužine koja, iznenađujuće, i nije toliko bogata ribom i morskim plodovima.
Učesnici: šefovi budvanskih i okolnih restorana, predstavnik TOB, poznata ličnost iz Beograda koja rado dolazi u Budvu.
12.45h – 13.15h Pauza za kafu
13.15h – 14.30h – Obilazak štandova,degustacija specijaliteta, slikanje sa poznatima.
14.30 – 15.30 VIP GASTRO KVIZ
Poznate ličnosti iz Beograda putem ‘blind testa’ degustiraju specijalitete koje su imali prilike da probaju ranije tog dana i pogađaju koja je hrana u pitanju. Pomažu im u posluživanju hrane poznate ličnosti iz Budve/Crne Gore.
15.30h – 16.30h – Pauza za ručak
16.30 – 17.30 VINSKA RAPSODIJA
Priča o vinu uz degustaciju i prijatne zvuke gitare.
Učesnici: Predstavnici vinarija, somelijeri i jedna poznata ličnost iz Beograda (ljubitelj i poznavalac vina)
Inicijativa Bokobran sa velikim zadovoljstvom obavještava stručnu i laičku javnost da je građanski aktivizam urodio plodom!
Nakon pet mjeseci od kada smo podnijeli zahtjev Upravi za zaštitu kulturnih dobara, područna jedinica Kotor, za stavljanje pod prethodnu zaštitu višeslojnog arheološkog lokna rtu Ograda u uvali Mirišta (Opština Herceg Novi), ova je institucija Ministarstva kulture 9.oktobra 2017.godine donijela Rješenje, kojim se garantuje da lokalitet bez panadana u Crnoj Gori neće biti devastiran u narednih godinu dana.
Najveća opasnost gradini Straišće prijeti od realizacije projekta koji je planiran kroz Državnu studiju lokacije Sektor 34, koju potpisuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim je predviđeno da upravo na korpusu bronzanodopske gradine bude izgrađen hotel, a u prostoru bafer zone lokaliteta već su „nikle“ dvije od ukupno devet planiranih vila, gabaritima značajno izvan granica koje definiše ovaj plan. Do gradine se dolazi tamponiranim putem od plaže Mirišta, koji nastavlja ka samom vrhu brežuljka Ograda. Put pravi gotovo cijeli krug oko samog bedema gradine i na taj način devastira prirodnu morfologiju lokaliteta i njegov vizuelni identitet. Ono što lokalitet čini jedinstevnim i za nauku izuzetno važnim je upravo njegov položaj na veoma maloj nadmorskoj visini. Ime gradine ukazuje na višeslojnost arheološkog lokaliteta i navodi na zaključak da je ova u prošlosti izuzetno važna strateška lokacija korištena u osmatračko-odbrambene svrhe i tokom Srednjeg vijeka.
Arheolog-konzervator Miloš B. Petričević, aktivist Bokobrana, aerosnimanjem lokaliteta ustanovio je da se u okviru bedema gradine nalaze najmanje četiri objekta, od kojih je jedan najvjerovatnije spekula iz rimskog perioda. Doktorant na temi arheološkog predjela Luštice i Grblja gradinu datira u kasno bronzano doba, a nalaz bazira na ulomcima keramike koje je otkrio za ranije analize lokaliteta.
U cilju utvrđivanja kulturne vrijednosti arheološkog dobra, Uprava za zaštitu kulturnih dobara formiraće stručnu komisiju, koja će u narednih godinu dana, na koliko se utvrđuje status prethodne zaštite, uraditi elaborat i izvršiti arheološka istraživanja gradine Straišće.
Zanimljivo za napomenuti je da je gradina Straišće evidentirana i u okviru studije graditeljskog nasljeđa za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje, sa čijom izradom Ministarstvo održivog razvoja i turizma kasni nekoliko godina. Začudno je kako je isti organ donio DSL Sektor 34, kojim se planira potpuna devastacija rta Ograda, ako je gradina Straišće ucrtana još u 19.vijeku- 1838.godine, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije (1869-1887) koji se odnosi na Boku Kotorsku KO Radovanići.
Bokobran zahvaljuje Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Područna jedinica Kotor, što je postupila po našem zahtjevu i time spriječila nastavak radova na potpunom uništenju rta Ograda i gradine Straišće.
Takođe, želimo obavijestiti javnost da je Inicijativa Bokobran Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijela i sljedeće prijave devastacije arheološkog nasljeđa Boke Kotorske:
Prijavu uništenja praistorijskog tumula Gomilar, Radovanići, Luštica, Herceg Novi;
Prijavu ugrožavanja praistorijske gradine na lokaciji Kovačeva gomila, KO Gošići, Tivat (zahvat projekta Luštica Bay);
Prijava uništenja praistorijske nekropole pod tumulima, Krimovice, Donji Grbalj, Kotor
Na braniku Boke, svaki se korak i val broji! – poručuje Inicijativa Bokobran!
