Inspekcija sigurnosti i bezbjednosti plovidbe (Port State Control) Crne Gore – Kotor kaznila je brod MSC Musica sa 1.500 eura i njegovog kapetana sa 200 eura zbog postizanja nedozvoljene brzine plovidbe kroz Kumborski kanal.
Brod je, prolazeći kroz kanal u Bokoktorskom zalivu, umjesto dozvoljenih šest, plovio brzinom od 8.1 nautičkih milja, prenosi Radio Kotor.
Na taj način je prekršio Zakon o sigurnosti plovidbe, član 10, kojim je precizirana dozvoljena brzina.
Problematično kretanje registrovao je radarski sistem AIS Marine Traffic nakon čega je pozvana PSC da reaguje.
Riječ o četvrtoj ili petoj opomeni istom brodu.
O kazni je obaviještena i agencija posrednik Alegra kojoj su predočeni dokazi u vidu snimaka.
“Kazna je u ovom slučaju mala, ali to je prekršaj i nadamo se da će slučaj doprinijeti da se kroz tjesnace Kumbor i Verige vodi računa o brzinama, jer kada je riječ o velikim kruzerima, i najmanja greška može biti katastrofalna”, poručeno je iz PSC Kotor.
Odlukom Upravnog odbora Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom doninaralo je 10.000 eura Kliničkom centru Crne Gore.
“Donirana sredstva namjenjena su za nabavku dodatne opreme za čuvanje koštanog tkiva za potrebe operacionog bloka u Klinici za ortopediju i traumatologiju, koju do sada nijesu posjedovali, a koja predstavlja važan segment za bezbjedan rad sa pacijnetima”, saopšteno je iz Morskog dobra.
Morsko dobro
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kako navode u saopštenju, pored svoje osnovne djelatnosti, na ovaj način afirmiše i društveno odogovorno poslovanje ka ustanovama kojima je pomoć najpotrebnija.
Lovćen -Vojnici učestvuju u gašenja požara (Foto: mod.gov.me)
Komandir cetinjskih vatrogasaca Peđa Moštrokol saopštio je za TVCG da je situacija na Lovćenu i dalje kritična, te da najjači požari plamte prema Ivanovim koritima i Ćeklićima. U pomoć im je stigla i Vojska, kolege iz Podgorice i Budve, a ako ne bude jačeg vjetra gasiće i avioni MUP-a.
Kako je saopšteno iz Minitarstva odbrane pripadnici Pješadijskog bataljona i medicinska ekipa Logističkog bataljona Vojske Crne Gore već drugi dan pruža pomoć civilnim institucijama u gašenju i kontroli širenja šumskog požara na području Ivanovih korita u NP Lovćen.
“U gašenju je učestvovalo ukupno 65 pripadnika Pješadijskog bataljona, juče 33, a danas 32”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
U Podgorici su trenutno aktivna tri požara, potvrdio je za TVCG komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Andrija Čađenović, a jutros je situacija na području Radovča i Tramanja povojlnija u odnosu na juče.
Čađenović je naveo da je ponovo rasplamsan požar u mjestu Radeće u Kučima, koji je bio lokalizovan jutros oko tri sata.
Opšti je utisak da je trenutna situacija što se požara u Podgorici tiče na zadovoljavajućem nivou.
Koncertom Fado Iberia – Manuel de Oliveira (klasična gitara), Kristina Aguap (vokal) večeras u 21 sat nas Trgu Mića Pavlovića u Herceg-Novom biće otvoren 12. Međunarodni ljetni festival gitare – Guitar Art Summer Fest (GASF).
Moto ovogodišnjeg festivala su “Gitarske interakcije” koje spajaju i okupljaju različite elemente u jedinstvenu cjelinu.
Direktor GASF a Boško Radojković je na današnjoj konferenciji za novinare istakao da festival koji već ima zavidnu tradiciju, uz podršku grada, ima svijetlu budućnost.
“Nastavljamo da se razvijamo na pravi način, medijski pokrivamo cijelu Crnu Goru, a sa programom zaista prevazilazimo okvire sa kojima smo krenuli prije dvanaest godina. Vidimo svijetlu budućnost i srećan sam zbog toga što i Opština i publika, i kulturni poslenici i oni koji žive i rade ovde i dalje GASF prepoznaju kao prijatelja, partnera i sastavni dio kulture ovoga grada,” poručio je Radojković i istakao da bez pomoći Opštine i Turističke organizacije Herceg Novi festival ne bi bio moguć.
Sekretarka Sekretarijata za kulturu Ana Zambelić Pištalo je rekla da je, podržavajući organizaciju festivala, Opština Herceg Novi još jednom potvrdila da će, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, vrednovati kvalitet. Ona je naglasak stavila na prateći program festivala, prvenstveno na izložbu posvećenu južnoameričkom „Šopenu gitare“, paragvajskom gitaristi i kompozitoru Augustinu Bariosu Mangoreu.
Direktor Turističke organizacije Herceg Novi Pavle Obradović je je ustvrdio da organizatori GASFa “već dvanaest godina rade izuzetno dobar posao za turističku ponudu Herceg Novog”.
U hotelu „Sun resort“ koji je prijatelj festivala biće organizovana tri koncerta što znači da je i ovaj hotel jedno od mjesta GASF, kazala je direktorica Rita Lukač.
U okviru 12. Guitar Art Summer Festa pored “Fado Iberia”, nastupiće španski flamenko “Alfonso & Miguel Linares Flamenco Sextet”, “Vox2feel Duo”, “Vlada & Bajka”,i “Sensartik trio,.
U utorak veče na Kanli kuli nastupiće Parni valjak.
U okviru pratećeg programa u galeriji Sue Ryder večeras će biti otvorena izložba fotografija “Život i djelo Augustina Bariosa “, posvećena najpoznatijem paragvajskom gitaristi i kompozitoru klasične muzike.
Kao i prethodnih godina, za zainteresovane biće organizovane radionice i master klas.
Jedinstveni izraz Iberije
Grasa Kosta Masedo iz ambasade Portugala u Beogradu je rekla da je prvi put u Herceg Novom i da je prijatno iznenađena ljepotom grada i obale, istakavši da ovo nije prvi put da portugalska ambasada sarađuje sa festivalom, ali da ove godine njeno učešće ima poseban značaj.
“Proslavljamo desetu godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom tako da je ovaj koncert posebno organizovan u čast tog jubileja. Predstavićemo fado muziku, kao glavni izraz portugalske kulture koji spada u nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a čine ga karakterističan spoj glasa i gitare”, kazala je Masedo..
Gitarista Manuel de Oliviera je rekao da će ovo biti prvi zajednički koncert sa Kristianom Aguas, kao „Fado Iberia“. On je i samouki kompozitor, a stvara pod uticajem džeza, potugalske i flamenko muzike i mediteranskog zvuka.
“Pokušali smo da napravimo neku fuziju ovog jedinstvenog izraza Iberije miješajući flamenko i fado zato što imaju isti osjećaj i ambijnt”, kazao je de Oliviera.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017. foto Boka News
1 od 12
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Foto klub Mladost 60 godina izložba
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u narodu poznat kao blagdan Velike Gospe, tradicionalno se obilježava u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.
Tokom cijelog dana služene su svete mise, a centralnu svetu misu od 18 sati služiti će Kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić.
„To je blagdan kojeg jednako slave svi kršćani, posebno katolici i pravoslavci, toga dana niko ne pita tko sam ja, što sam ja, već kakav sam ja. Pomoć na je uvjek potrebna, a ko će nas najbolje razumjeti i pomoći ako ne, u našem ovozemaljsko životu majka, a u našem kršćanskom životu Bogorodica.
Na današnji dan sam ovdje 52. put, kao đak dva puta, kao bogoslov pet puta, kao pomoćnik don Gracije Brajkovića u Perastu, poslije toga kao župnik i nikada ni približno nije bio tako veliki broj vjernika i hodočasnika koji su prisutvovali misama.
Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta, a posebno povezati, kroz suživot, katolike i pravoslavne vjernike na prostoru Boke kotorske, Crne Gore”, kazao je za Boka News peraški župnik i upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.
Don Srećko Majić
Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su blagdan Velike Gospe, koji se slavi svetim misama na otoku Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru.
Tivatski i krtoljski vatrogasci sinoć su odbranili su od požara kuće u krajnjem zapadnom dijelu Krašića. Vatra se, napredujući kroz potpuno suvo nisko rastinje, primakla na oko 50 metara od objekata, ali su pravovremeno razvučene tzv. vatrogasne pruge kroz makiju i šumu iznad Krašića i požar „presječen“. Na terenu je bilo 50-tak vatrogasaca sa devet vozla a pomoć im je pružila i jedan ekipa Službe zaštite i spašavanja Kotor.
„Danas je stanje dosta povoljnije- razvukli smo pruge što je moguće više i dalje u šumu od objekata, i cijeli dan ćemo natapati teren vodom. To ipak, neće značiti puno ako vjetar tokom popdnevnih i večernjih sati ojača, jer se vatra opet može pojaviti, ali mi radimo sve što je u našoj mogućnosti“- kazao je „Vijestima“ oko 15 sati komandir Službe zaštite i spašavanja Tivat Zoran Barbić koji je tada zajedno sa još desetak vatrogasaca iz Tivat i Krtola i dva vozila bio na terenu u Krašićima.
On je dodao da je su kraci drugog požara na Tioplišu koji su se prekjuče spustili u polje i zaprijetili da ugroze jednu farmu i kuću, odnosno vodizvorište Topliš na drugoj strani, definitivno pogašeni, ali da vatrogaci prate stanje na teren jer ima još nekoliko aktivnih djelova požara na tom lokalitetu koji gore na potpuno nepristupačnom terenu. Krak požara prema Grblju i Lješevićima je pod monitoringom Službe zaštite i spašavanja Kotora, dok hercegnovski vatrogasci kontrlišu stanje na dijelu požarišta u blizini Krašića, odnosno potez koji ide ka hercegnovskom selu Petrovići.
Barbić se zahvalio ekipama Komunalnog preduzeća i Vodovoda i kanalizacije Tivat koji su prekjuče pomagali vatrogascima na terenu, kao i policajcima tivatskog Odjeljenja bezbjednosti i Komunalnoj policiji Opštine koji su regulisali saobraćaj na pristupnim cestama, kao bi intervencija vatrogasaca bila što efikasnija.
Ministarstvo odbrane odustalo je od namjere da Opštini Tiva ustupi nekadašnju kasarnu i kompleks vojnih skladišta u Lepetanima u zamjenu za učešće lokalne uprave u gradnji stambeno-poslovnog kompleksa na Lukovića barakama, a gdje bi stanove dobio i jedan broj zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore.
Na taj način i definitivno je „sahranjena“ ideja da Opština Tivat u saradnji sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, u Lepetanima izgradi mini Olimpijski centar sa nizom novih sportskih adržaja i smještajnih objekata za vrhunske sportiste.
To su inače, tivatski čelnici građanima obećavali još od 2008. a izgradnja Olimpijsog sela u Lepetanima bila je i udarni dio izbornog programa tivatske DPS za nekoliko posljednjih lokalnih izbora. Administracija bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS) je još maja 2012, donijela odluku o izradi Urbanističkog projekta “Turistička zona Lepetane” koji obuhvata prostor tamošnje kasarne, ali tivatska javnost još do sada nije bila u prilici da vidi rezultat te odluke.
Posljednji put se o Olimpijskom selu javno govorilo 22.oktobra 2014. kada se tadašnji gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) koji je tada bio gradonačenik Tivta, 22.oktobra 2014 se sastao sa načelnikom generalštaba VCG, admiralom Draganom Samardžićem i predsjednikom Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanom Simonovićem.
Bivša kasarna Lepetane
Novosel je tada poručio da su Opština i COK voljni da zajedno u Lepetanima, na lokaciji tamošnje kasarne, izgrade mini Olimpijski centar Prema njihovim tadašnjim obećanjima, novio sportko-turistički kompleks u Lepetanima na oko 60 hiljada kvadrata prostora, sadržavao bi fudbalski stadion, atletsku i trim stazu, višenamjensku sportsku salu, prostor za borilačke sportove, kuglanu, halu za boćanje, hotel, parking prostor i sve druge neophodne sadržaje koji idu uz takav centar. Na sve to je međutim stavljena tačka, jer je Vlada bivšu kasarnu koja više neće biti korištena u vojne namjene, označila kao “resurs od državnog značaja” i odlučila da je “valorizuje”. U prevodu, kasarna koja se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji, uz samu obalu mora i u blizini trajektnog pristaništa Lepetane, biće prodata kao običan plac za gradnju. Prema nezvaničnim informacijama, u Ministarstvu odbrane su procijenili da bi za ovu nekretzninu mogli dobiti oko 7,5 miliona eura, zbog čega su odlučili da kasarnu ne ustupaju Opštini, već da je država pokuša prodati zainteresovanom investitoru. U međuvremenu, Ministarstvo odbrane je preduzelo aktivnosti da iz Lepetana iseli sve preostale materijale i sredstva koja u tamošnjim skladištima drži Monrarica VCG. Odlučeno je da se odavde demontira i preseli u Bar i jedan od velikih čeličnih hangara. Za posao demontaže hangara površine oko 1.300 kvadrata, njegovog transporta do Bara i ponovne montaže u krugu barske kasarne “Pero Ćetković”, MO je već raspisalo tender vrijedan 200 hiljada eura.
Umjesto Lepetana, Opštine Tivat bi navodno, od Ministarsrtva odbrane trebalo da dobije neku drugu, manju i manje atraktivnu lokaciju, a kao najizglednije pominje se vojno zemljište u blizini hotela “Tivat” na Seljanovu.
Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu organizovali su povodom blagdana Velike Gospe u istoimenom svetilištu u Pomirdbenoj dvorani na ostrvu Gospa od Škrpjela izložbu na kojoj se akvarelima „Ljepote Boke Kotorske” predstavila slikarka Ljudmila Riskina iz Moskve.
Izložbu je otvorio potpredsjednik Opštine Kotor Branko Nedović, koji je kazao da mu je posebno zadovoljstvo što se obraća u Pomirdbenoj dvorani Gospe od Škrpjela, na otvaranju Riskine izložbe koju čine 23 rada u akvarelu / tehnici, a la prima, nastala tokom prošle i ove godine.
“Na slikama su prikazane ljepote Boke Kotorske koje zadive svakoga ko se sa njima makar jednom sretne, ali samo umjetnici imaju dar od Boga da tu ljepotu zabilježe kičicom, riječju, notom.. Ljudmila Riskina je to prenijela na ova 23 platna tehnikom kojom slika od 2012. godine i učestvuje na međunarodnim izložbama u Rusiji i Crnoj Gori, gdje je osvojila niz nagrada i priznanja. Njeni radovi nalaze se u mnogim kolekcijama u Rusiji, Crnoj Gori, Indiji, Španiji, Italiji i SAD.
O njenom slikarstvu pohvale ističu istaknuta imena slikarskog svijeta. Profesor na umjetničkoj katedri u Moskvi Igor Donij između ostalog navodi: „Ljudmilini radovi
su puni srdačnosti i lirizma. Urađeni su na visoko profesionalnom nivou, sa prefinjenim osjećanjem poetike morskog pejzaža. Iskrenost i laka, radosna energija autora pozitivnom energijom ispunjavaju gledaoca”.
Natalija Gorda, član Saveza umjetnika Rusije piše:„Izvrsna, neobična i kreativna Ljudmila! Plahovitost boja i smjeli postupci samo govore o visokoj umjetničkoj vještini. Ekspresivno, smjelo, sjajno!”
A Tatjana Strežbecka, član Sankt – peterburškog Saveza umjetnika konstatuje: „Nježno i istovremeno blistavo i veselo slikarstvo, kao sama Ljudmila. Talentovanost
i visoko profesionalni radovi uzbuđuju gledaoca i prenose ga u svijet ljepote, ispunjavajući nas sve emocijama sreće.”
Ovo su bili i više nego dovoljni razlozi da se Galatea Gallery zainteresuje za ovu umjetnicu i uključi je u svoj program decenijske saradnje sa Župnim uredom u Perastu, jer je ovo već deveta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu, što je postala i tradicija pred Veliku Gospu ovdje na Gospi od Škrpjela”, rekao je Nedović.
Prva godina prošla je bolje od očekivanog. Jako smo zadovoljni rezultatima, odazivom nautičara i kako se marina uklopila u mjesto. Ovo je očiti primjer kako se mjesto ubrzano razvija zahvaljujući marini, s ponosom kaže Splićanka Danijela Crljen, direktorica ACI marine “Veljko Barbieri” u Slanomu.
Ova marina je 22. po redu u ACI-jevom sastavu, a nosi ime po osnivaču ACI-ja. Ima dva valobrana i šest pontonskih gatova, a vrijednost investicije bila je 60 milijuna kuna.
Prvu godišnjicu postojanja proslavila je 3. kolovoza. Nekomu tko je često u Slanomu teško je u to povjerovati jer marina izgleda kao da je oduvijek dio središnjeg mjesta Dubrovačkog primorja; uklopljena u uvalu, privlači ljepotom i jednostavnošću, bjelinom, širinom i čistoćom, tišinom koju remeti samo šuštanje jedara na vjetru.
Zaslužni za uzlet kraja
Iako je bilo onih nezadovoljnih namjerom izgradnje marine u Slanomu, danas je većina Slanjana složna u razmišljanju da je pridonijela napretku njihova mjesta, teško devastiranog ratom 1991.-1995., nakon kojeg se malo-pomalo oporavljalo. Nanovo su započeli skromno, da bi danas Slano imalo presudnu ulogu u turističkom i gospodarskom razvoju ovoga kraja.
– Svi profitiraju, od privatnog smještaja do ljudi koji su otvorili dodatne sadržaje koji trebaju našim nautičarima – od obrta za čišćenje plovila do transfer agencija – dodaje Danijela Crljen.
ACI marina “Veljko Barbieri” registrirana je za 200 plovila dugih do 20 metara. To je manja marina, ali se upravo zbog te činjenice jako dobro uklopila u Slano, ističe 36-godišnja direktorica, najmlađa čelnica jedne hrvatske marine.
Sadržaji koje nudi marina su vanjski bazen, restoran koji će raditi i tijekom zime, trgovina nautičke opreme, servis, rent-a-car i masažni kutak koji će se iduće godine proširiti na mali welness centar. Imaju oni mnogobrojne planove za koje vjeruju da će uskoro biti i realizirani, kao što je gradnja novih poslovnih prostora, za koje već imaju cijeli niz zainteresiranih zakupaca. Mlada direktorica kreativna je “zvijezda vodilja” jednog malog tima koji je pun entuzijazma i želje da ova mala marina postane jedna od najboljih.
A na dobrom je putu. Dok sjedimo na taraci restorana i pozdravljamo se s nautičarima koji prolaze rivom do svoje jedrilice ili jahte, gotovo da ne vidimo niti jedan prazan vez. Oni koji su bili skeptični prema izgradnji marine u slanskoj uvali “kapitulirali” su, pa danas priznaju kako im je podigla kvalitetu ponude u cijelom mjestu, a privatnim iznajmljivačima i cijene apartmana koje nude turistima.
– Svi komentari su pozitivni. Pola djelatnika naše marine baš je iz općine Dubrovačko primorje, uglavnom su iz Slanoga ili nekoliko okolnih mjesta. Sretni su što su tu dobili posao, zahvaljujući kojemu mogu ostati živjeti doma – ističe direktorica, koja svaki dan putuje na posao iz Dubrovnika. U Gradu je završila američki koledž, magistrirala, osnovala obitelj i ostala, a spletom sretnih okolnosti pozvana je da bude direktorica ove marine u kojoj je na godišnjem vezu u prvoj godini postojanja bilo već više od 60 posto plovila.
– To su plovila koja su njihovi vlasnici odlučili držati ovdje tijekom cijele godine, a većina njih produžila je najam veza i na sljedeću godinu jer su zadovoljni našom uslugom – kaže Danijela Crljen.
Slano Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA
Prebacili brodove iz Dubrovnika
– Dvadesetak dubrovačkih nautičara čak je prebacilo svoje brodove iz marine Dubrovnik u Slano – potvrđuje direktorica priču koju smo već načuli među dubrovačkim vlasnicima plovila. Razlog je tome lakši izlazak na otvoreno more koji nudi slanska marina, jer za izlazak iz dubrovačke potrebno je preploviti cijelu rijeku Omblu.
– Puno je lakše gostima na plovilima što se tiče tranzita, odnosno dnevnih vezova. U marini Dubrovnik izgubi se pola sata plovidbe do mosta. Odavde su svi začas do Šipana i Mljeta – pojašnjava direktorica. Jedino što je u vezi marine još ostalo neriješeno pristupni je put do marine, oko kojega su se lani “lomila koplja” između uprave ACI marine i čelnika općine Dubrovačko primorje Nikole Knežića.
– Projekt je, koliko znam, gotov, a imam informacije da su dozvole pri samom kraju. Radovi bi trebali započeti nakon sezone – ističe direktorica, koja nam nije smjela otkriti koje su sve poznate osobe – a bilo ih je – dolazile na svojim ili iznajmljenim jahtama u Slano, jer bi time prekršila pravilo diskrecije koje oni pažljivo njeguju.
Novi režim pješačkog saobraćaja uspostavljen je početkom avgusta za putnike sa kruzera na području luke u Kotoru tako što se putnici usmjeravaju na glavni pješački prelaz, preko puta ulaska u stari Grad.
Kako bi se u ovom dijelu grada uspostavio komunalni red, taksi stajalište je izmješteno na dio parkinga na rivi.
Obilježavanje licenciranih taxi vozila, njih 123, počinje danas i to posebnim naljepnicama kako bi nadležne inspekcije i institucije mogle lakše da sprovode kontrolu obavljanja taksi djelatnosti.
Lokalna samouprava razmatra mogućnosti uređenja statusa i svih ostalih lica čija je djelatnost vezana za putnike sa kruzera, kako bi se svima omogućila jednakost u obavljanju djelatnosti.
U cilju uvođenja reda, rasterećivanja saobaćajanih gužvi i poboljšavanja bezbjednosti đaka, od septembra, sa početkom školske godine, turistički autobusi će sa Benova biti preusmjereni na prostor bivše Autoboke i hotela Fjord.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora danas će takođe raspisati i tender za nabavku svjetlosne signalizacije. Sve ovo predstavlja samo prvi korak u uvođenju komunalnog reda i rješavanju saobraćajnih problema u gradu, čiji će se rezultati vidjeti u narednom periodu.
Pozivamo građane da sve sugestije i primjedbe u funkcionisanju novog sistema saobraćaja prijave lokalnoj samoupravi preko “Sistema 48”.
