Hrvatska dobila pristup informacionom sistemu, što je značajan korak na putu ulaska u Schengen

0
Plenković

Hrvatska policija i sigurnosne službe od juče imaju pristup Schengenskom informacionom sistemu (SIS), što će po riječima premijera Andreja Plenkovića povećati učinkovitost i vjerodostojnost hrvatske policije i sigurnosnih službi umreženih s partnerskim zemljama.

Schengenski informacijski sistem koji je u utorak predstavljen hrvatskom premijeru, ministru unutarnjih poslova  i novinarima u policijskoj postaji granične policije Bregana, smatra se značajnim korakom u ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u schengenski sustav.

Informacijski sistem omogućuje pristup glavnom alatu u suradnji policija schengenskog prostora pomoću kojeg se godišnje pronađe preko dvjesto hiljada traženih osoba, vozila, isprava i predmeta.

Sistem sadrži više od 70 miliona podataka, koje zemlje s pravom pristupa mogu tražiti i provjeravati. Provedba sustava vrijednog pet miliona eura financirana je sredstvima iz europskih fondova.

Premijer Andrej Plenković rekao je da ulazak Hrvatske u taj sustav znači da je dobro vrednovan rad u  u cjelovitom ostvarivanju cilja, odnosno uključivanja Hrvatske u schengenski prostor.

„Činjenica da će naše službe, policija, diplomatski predstavnici moći provjeravati i tražiti podatke povećat će učinkovitost hrvatske policije i sigurnosnih službi i na taj način nam dati cjelovitiji uvid u sve ono što postoji na razini Europske unije“, rekao je premijer.

Osim što Hrvatska od danas ima pristup Schengenskom informacijskom sustavu, ovih dana je izmješten zajednički prelazak na graničnom prijelazu sa slovenske strane na hrvatski stranu, što će omogućiti dodatni manevar za brzu i veću protočnost vozila i putnika tijekom turističke sezone.

Taj dogovor hrvatske i slovenske policije, po Plenkovićevim riječima dio je paketa u okviru dijaloga nakon susreta sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom i predsjednikom Europske komisije Jeanom Claudeom Junckerom, pošto su nakon stupanja na snagu revidiranog schengesnog zakonika sa dosljednom primjenom sustavnih kontrola uočena uska grla.

Opasnost za stvaranje velikih prometnih čepova i neugodnosti za putnike osjetila se odmah za vrijeme uskršnjih blagdana pa je s vrlo razumnim pristupom hrvatske i slovenske strane, uz stručnu i pravnu podlogu Europsku komisiju dogovoren režim koji je pokazao da kontroliramo sigurnost, rekao je premijer, dodavši da naši policajci imaju toliko iskustava da vrlo brzo mogu prepoznati koja vrsta vozila može ići u sustav ciljane kontrole uz bržu protočnost i one koje se dodatno provjerava.

Premijer je ustvrdio kako nema nikakvog brzog refleksa između povezivanja čekanja u kolonama na granicama od pet sati i terorističkih napada u Bruxellesu, Londonu, Manchesteru i Parizu.

„Ta vrsta refleksa ne postoji, međutim terorizam je realnost a mi na to moramo imati vrlo ozbiljan odgovor koji dajemo u zajedničkim djelovanju s drugim članicama EU, a istodobno voditi računa o nacionalnim i ekonomskim interesima, odnosno da zemlja na bitnom geoprometnom položaju osigura protočnost prema istoku Europe i omogući jednostavan priljev turista u Hrvatsku“, rekao je.

Za ulazak u informacijski sustav premijer je rekao da je to važan iskorak koji će poslužiti nadležnim tijelima da nastave s aktivnim radom na ispunjavanju svih kriterija za ulazak u Schengen u cijelosti.

Evaluacija SIS-a koja će biti u rujnu dio je procesa otvorenog dijaloga sa službama Komisije, dodatna izvješća očekuju se krajem godine a nakon toga će uslijediti ozbiljne političko-diplomatske akcije kako bi se ostvario taj cilj, a Hrvatska bila prepoznata kao zemlja koja je sposobna štiti svoje vanjske granice i biti pouzdan partner područja slobode sigurnosti i pravde koje EU gradi proteklih 25 godina.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je ulaskom Hrvatske u SIS razina ukupne sigurnosti podignuta na višu razinu što je važno zbog zaštite hrvatskih građana i posjetitelja.

Ministar je važnim ocijenio i to i stavljanje u pogon privremene granične postaje Bregana s obzirom da se nakon donošenje uredbe o pojačanoj kontroli graničnih prijelaza pokazalo se da je korištenje jednog prijelaza onemogućavalo kvalitetnu kontrolu i protočnost na granici.

Deset posto ulovljene ribe baca se nazad u more

0
Plivarica – mreža, riba

Ribarske flote bacaju oko 10 posto ulova nazad u more u “ogromnom rasipanju” jeftine ribe, iako je proteklih godina to krenulo nabolje, objavili su znanstvenici u ponedjeljak.

Na desetljeće dugom, prvom svjetskom istraživanju od 2005. radilo je oko 300 stručnjaka, a ono je pokazalo da je razina odbacivanja ribe i dalje veoma visoka usprkos padu zabilježenom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Ribe koje su bačene u more većinom su mrtve ili umiru.

Gotovo 10 milijuna od sveukupno 100 milijuna tona ribe, koliko se lovilo u proteklom desetljeću, svake godine baca se u more, stoji u istraživanju “More oko nas”, koje su provela sveučilišta British Columbia i Western Australia.

Industrijske ribarske flote često u more vraćaju ribu koja je oštećena, bolesna, premala ili neželjene vrste. Primjerice, koča koja ima kvotu samo za lov sjevernoatlantskog bakalara odbacit će sve osliće koje je ulovila u istoj mreži.

To predstavlja “ogromno rasipanje”, posebice u vrijeme sve veće potrebe za hranom, tvrde znanstvenici u časopicu Fish & Fisheries.

Izvještaj pozdravlja pad odbačene ribe s 19 milijuna tona, koliko je taj broj iznosio 1989., što je predstavljalo oko 15 posto od 130 milijuna tona sveukupno ulovljene ribe.

Pad se vjerojatno može pripisati restrikcijama u nekim državama vezano uz bačenu ribu te poboljšanju ribarske opreme. Također, rast cijena ribljeg obroka je zadržavanje riba niskih cijena učinilo profitabilnijim, dodaju znanstvenici.

No to se možda dogodilo samo zbog manjka ribe.

“Sumnjamo da se pad dogodio jer je pretjerano ribarenje …već iscrpilo vrste koje su bile vraćane u more”, ističe glavni autor istraživanja Dirk Zeller s australskog sveučilišta.

Morska voda sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

0
Boka- foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 21. do 22. juna pokazali su da je na 98% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 2% kupališta bio K2 klase, što govori da je na crnogorskim kupalištima morska voda sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, saopštavaju iz JP za upravljeje morskim dobrom Crne Gore.

“Kvalitet morske vode K1 bio je na svih 9 kupališta u opštini Tivat i 15 kupališta u Kotoru.

Analize kvaliteta morske vode na obali Herceg Novog su pokazale da je voda kvaliteta K1 na 20 kupališta, dok je na jednom kupalištu bila K2 klase (cantralna plaža u Kunboru)

Na svih 16 kupališta u Ulcinju, kao i na svih 12 kupališta u Baru voda je bila kvaliteta K1. U opštini Budva, na 26 kupališta voda je bila kvaliteta K1, dok je na jednom kupalištu bila K2 klase (centralni dio zapadne svetostefanske plaže)”, navode iz Morskog dobra.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na www.morskodobro.com

„Palinuro“ tri dana ostaje u Boki

0

Školski brod Ratne mornarice Italije, jedrenjak „Palinuro“, uplovio je juče poslijepodne u Tivat.

Lijepi trojarbolni barkantin pod zapovjedništvom kapetana fregate Đuzepea Valentinija, prvi je NATO ratni brod koji posjećuje Crnu Goru nakon što je naša država nedavno formalno postala članica Alijanse. „Palinuro“ na kome je 159 ljudi – članova redovne posade i ukrcanih mladih kadeta – pitomaca Mornaričke srednje škole „Francesco Morosini“ iz Venecije koji su na praktičnom krstarenju, vezao se na gradskoj rivi Pine uz školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“.

Prizora  dva klasična stara jedrenjaka koji zajedno imaju čak 167 godina plovidbe svjetskim morima,  jednog uz drugi, privukao je na tivatsku gradsku rivu veliki broj mještana i turista koji su pozdravili italijanske oficire i mornare. „Palinuro“ je inače, u Boku uplovio i u Tivat pristao uz asistenciju remorkera „Boka Sky“ i „Boka Bay“, a tražene posebne tehničke uslove na tivatskom gradskom pristaništu, italijanskom jedrenjaku je obezbjedila pomorska agencija Boka Adriatic iz Bijele koja inače, obavlja agenturne poslove za skoro sve NATO ratne brodove u Crnoj Gori.

Dobrodošlicu „Palinuru“ i njegovoj posadi poželjela je Turistička organizacija Tivat koja je priredila prigodan program sa nastupom fokloraša KUC „Kadena“ u bokeškim i crnogorskim nošnjama, počastila goste priganicama i rakijom, a zapovjedniku italijanskog broda je predstavnica TO Dejana Stjepčević uručila i prigodne poklone.

Večeras će na italijanskom jedrenjaku na vezu u Tivtu, biti upriličen zvanični prijem za predstavnike političkog, vojnog i javnog života Crne Gore, a koga priređuju zapovjednik Valentini i italijanski ambasador u Crnoj Gori Vićenco Del Monako. „Palinuro“ će se u četvrtak preseliti u Kotor gdje će ostati jedan dan prije nego što u petak, nastavi svoje krstarenje prema italijanskoj luciAnkona.

“Palinuro” je  manji i manje poznati “rođak” čuvenog italijanskog školskog broda i jednog od najljepših jedrenjaka svijeta “Amerigo Vespucci”. Trojarbolni brigantin izgrađen je 1934. godine u Francuskoj kao ribarski brod pod imenom “Commandant Louis Richard”, da bi ga 1951. kupila RM Italije u čiju je flotu ušao četiri godine kasnije pod imenom “Palinuro” i službenom oznakom A-5331.  Ovaj jedrenjak deplasmana 1.341 tone, dug je 69, a širok 10 metara, dok mu gaz oznosi 4,8 metara. Jedra tog broda ukupne su površine oko 1.000 kvadrata.

U susret Međunarodnom festivalu klapa Perast, predstavljamo Liricu br.5 sa temom Priče o moru

0
Lirica

Mnoge su manifestacije po Boki, naročito ljeti. Da bi se opstalo u moru dešavanja, naročito ako ste nevladina organizacija, neophodno je znati maštati, smišljati, inovirati i sve to na kraju realizirati.

Iz jedne, tako, nove ideje nastao je Međunarodni festival klapa Perast koji ove godine broji čak 16 godina postojanja! Svake godine mi, članovi  Upravnog odbora,  zajedno sa svojim energičnim izvršnim direktorom stvaramo nove kontakte, nova poznanstva, razgovaramo na sastancima koji su dosta česti o poboljšanju i ispravljanju sopstvenih grešaka. Naglasit ću da tokom koncerata osim organiziranja prevoza, smještaja, snimanja, postavke bine, rasvjete, jela i pića, mi sami sudjelujemo u vođenju programa, pazimo na red iza pozornice, pišemo, lektorišemo, reklamiramo, izdajemo CD-ove. Trenutno težimo ka tome da, za stalno,  organiziramo seminare sa domaćim klapama iz Crne Gore. Nije dovoljno biti samo dobar, treba biti svjestan da svako sebe mora razvijati, postajati još bolji.

Osim samih klapskih večeri koje predstoje, Festival sa ponosom predstavlja Liricu-almanah, koji izlazi već petu godinu. Lirica br.5 sa temom Priče o moru, biće predstavljena, pred sam početak klapskih večeri, u Muzeju grada Perasta u petak 30. juna u 20 sati.

Ona ispreda priču o Boki, onoj nekadašnjoj, velikoj i slavnoj, iz perioda najvećeg procvata u XVII i XVIII st. povezujući je sa današnjim, drukčijim dobom, ali još uvijek mislima, primjeromi inspiracijom okrenutom prošlosti.Boka je tokom istorije bila veoma zanimljiva raznim upravama, stoga ne čudi da je njome upravljalo mnoštvo velikih, tada najvećih, ali ne u svakom području istih sila. Ovogodišnji almanah je, urednik i autor g. Milan Kovačević, zamislio kao promenadu Bokom, kao jedan đir njenim gradovima i njenim vremenom. Istoriju i poeziju ovih prostora je povezao i istakao njihove osobenosti. Uspio je u želji da napravi sažet prikaz  istorije i kulture Budve-Paštrovića, Dobrote, Prčanja, Tivta, Herceg-Novog i na kraju, sve krunisao Perastom. U ovoj Lirici naići ćete na razne citate o Boki, na istorijsko sagledavanje svakog grada posebno, na poznate ličnosti iz pomorstva i tadašnjeg gradskog života, na nekadašnje i savremene pjesnike i izbor iz njihove poezije, na klapsku pjesmu sa partiturama, sve to povezano osvrtom autora pristrasnog, lirski nadahnutog. Teško je ne biti toliko subjektivan kad pišete o nečemu što toliko osjećate, odakle ste ponikli i čemu posvećujete veliki dio svog životnog vijeka.

Lirica 5 ne govori samo o istorijskim zapletima, slavnim pomorcima, već i o poeziji, umjetnosti i klapskoj muzici. Ono što sve ove segmente vezuje jeste more.

Priče o moru, izdvojene segmentno iz Lirice 5 kao koncertni program, već su se predstavileu Budvi pričom o Budvi i Paštrovićima u prelijepom ambijentu starog grada, na maloj pjaci između crkava. Zatim su bile predstavljene u Tivtu sa temom Tivat i Lastva na velikoj bini ljetnjikovca Buća . Slijedi još Herceg-Novi 8.jula sa temom toga grada na citadeli Forte mare.Svaka od ovih priča ima i zajednički prožimajući motiv – priču o Perastu. Naraciju ovako osmišljenih Priča oplemenjuje klapsko pjevanje, nastupi poznatih umjetnika iz gradova domaćina, recitatori odabrane poezije i proze, folkloristi.

Fašinada arhivski snimak

Nama, žiteljima i zaljubljenicima u Boku i klapsku pjesmu, ostaje još mnogo posla i budućeg istraživanja. Nadamo se da ćemo nekad biti sretne ruke, pa naići na neotkrivene notne zapise ili stihove, ili ćemo, pak, kao Ludvig Kuba prije više od jednog stoljeća, naići na nekuživu unuku Kate ili Katine iz Perasta ili nekog drugog bokeskog mjesta,  koja će na svojstven način umilnim i zvonkim glasom nanovo potvrditi da je klapsko pjevanje i te kako duboko utemeljeno u kulturu Boke.

Tina Braic- Ugrinić

Prof. crnogorskog jezikai književnosti, arhivist

Dva slabija zemljotresa u Trebinju

0
Trebinje

Stanovnici u Hercegovini jutros su osjetili dva zemljotresa u razmaku od pola sata.

Jači potres od 3,5 stepena Rihterove skale evidentiran je u 10:53 časova.

Epicentar zemljotersa bio je 14 kilometara jugoistočno od Bileće na dubini od pet kilometara, saopštio je Evropski centar za seizmologiju.

Dvadesetak minuta ranije osjetio se manji potres jačine 2,5 stepeni po Rihteru, čiji je epicentar bio 11 kilometara istočno od Trebinja na dubini od tri kilometra.

U posljednjih nekoliko dana na području Balkana registrovano je više zemljotresa slabijeg intenziteta.

Svjetsko takmičenje u uživanju u tompusima u Budvi

1
Marko Bilic, Predsednik i osnivac

Crna Gora po prvi put postaje domaćin prvog svjetskog takmičenja u uživanju u tompusima koje će se održati u srijedu 28. juna sa početkom u 20 sati u Merit VIP Room u kazinu Avala u Budvi.

Nakon dvadeset četiri države od Bangkoka do Rusije, u kojima se ovaj događaj održao, predsjednik i osnivač Marko Bilić sa svjetskim pobjednikom Darenom Kofijem (Darren Cioffi) i gostima iz cijelog svijeta stižu na hedonistički događaj sezone. Uživanje u tompusima je nešto što treba biti opuštajuće i nešto gdje treba uživati u ukusima i aromama duvana – kazala je Sanja Milosavljević, PR koordinatior agencije “Discover Montenegro” iz Tivta koja organizuje ovaj događaj.

Organizatori će učesnicima na početku objasniti pravila i procedure takmičenja, a gosti će uživati uz zvuke vokala Martine Vrbos i ukus Jentlmens Jack-a.

“Crna Gora je najbrža zvijezda krilatica regije koja je vinula cijeli ovaj prostor u visine, a njena predivna obala​ sa pratećim sadržajima koji je uzdižu na najelitniju poziciju, spremna je pokazati svima koji budu dio Cigar Smoking World Championship iskustva u Crnoj Gori, da je biser kojem sjaje najelitnije svjetske destinacije. Cigar Smoking World Championship Montenegro ima za cilj kvalitet, a ne kvantitet. To ćemo i isporuciti!​”- rekao je Marko Bilić, osnivač ovog takmičenja.

Glavna nagrada za pobjednika je specijalno izrađen švajcarski sat Cuervo y Sobrinos u vrijednosti od 4.500 eura i brojni pokloni.

Promocija reprinta knjige „Boka Kotorska“ don Nika Lukovića

0
Knjiga Boka Kotorska

Promocija reprinta  knjige “Boka Kotorska”  autora don  Nika Lukovića, u izdanju Podružnice Bokeljske mornarice iz Beograda, biće održana u srijedu 28. juna sa početkom u 21.30 sati u galeriji ljetnjikovca Buća–Luković u Tivtu.

O knjizi koja je kao kapitalno Lukovićevo djelo o istorijatu Boke Kotiorske prvi put objavljena 1951.godine, govoriće dr.Branko Sbutega, Nikola Ciko  i  Neven  Staničić, a u muzičkom dijelu  programa učestvuju Nevila Klakor(violina) i  Bruna Matijević (flauta).

Don Niko Luković

Don Niko Luković (Prčanj, 21. marta1887. – Kotor, 15. februara 1970.), bio je katolički sveštenik, prčanjski župnik i kanonik Kotorske biskupije,  društveno-politički radnik i  poznati istoričar i sakupljač umjetnina i predmeta iz bokeljske prošlosti. Bio je poslanik u Republičkoj Skupštini Crne Gore i Saveznoj skupštini Jugoslavije. Jedan je od osnivača Pomorskog muzeja u Kotoru, kotorske sekcije Društva istoričara Crne Gore, počasni član Jugoslovenskog društva za istoriju medicine i saradnik Istorijskog instituta Crne Gore. kotorske sekcije. Autor je značajnih radova iz nacionalne, pomorske i kulturne istorije. Iskazivao je izuzetnu brigu za očuvanje spomenika kulture i ugleda pomorstva Prčanja i Boke Kotorske. Jedan od značajnijih spomenika u Boki – Bogorodičin hram na Prčanju, njegovom zaslugom postao je bogata riznica umjetničkih djela među kojima su i djela čuvenih jugoslovenskih umjetnika poput Meštrovića, Lubarde, Rosandića, Milunovića, Radauša i drugih.

Cijelog života slijedio je Njegoševo načelo: „Brat je mio koje vjere bio”. Don Niko Luković bio je ispovjednik austro-ugarskih pobunjenih mornara koji su 1918. godine osuđeni na smrt strijeljanjem. Lukovićeva  bibliografija broji preko 150 naslova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama. Objavio  više  knjiga  i brošura – Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj (1930), Zvijezda mora: štovanje Majke Božje u kotorskoj biskupiji (1931), Kotor u doba humanizma i renesanse (1933), Prčanj: historijsko-estetski prikaz (1937)… Važio je za čovjeka široke kulture, avangardnih pogleda, shvaćanja i poteza, a zalagao se za njen razvoj i afirmisanje Boke Kotorske kao turističkog odredišta i promociju njene bogate kulturno -istorijske baštine.

Petrovac “Fešta od pašticade” 29. juna

0
Pašticada fest – Foto Miloš Ćetković

Tradicionalna manifestacija, Fešta od pašticade, ove godine biće održana u četvrtak, 29. juna, u Petrovcu u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva (TOB).

Fešta od pašticade predstavlja cjelodnevnu manifestaciju koja, prije svega, promoviše ovo tradicionalno primorsko jelo, uz muzički i dječiji dio programa.

Manifestacija će početi, tradicionalno, dječijim programom u 17 sati uz Šantu Pantu i Žarka Žabca sa mnoštvom balona i poklona za djecu.

Podjela pašticade počeće u 18 sati u restoranima duž petrovačkog šetališta, dok če u 19.30 sati Gradska muzika defileom kroz grad najaviti svoj koncert Evergreena od 20 sati.

Od 21 sat počeće koncerti klapa na tri bibe i to Castel Nuovo ispred SD Crvrena komuna, Trija Gušt ispred restorana Katič i Assa Voće ispred restorana Orada.

Završetak manifestacije je planiran za 23 sata tradicionalnim vatrometom.

“Kada su manifestacije ovog tipa u pitanju, trudimo se da izađemo u susret različitim ukusima, interesovanjima i uzrastu i napravimo događaj koji će okupiti veliki broj mještana i turista svih generacija. Cilj nam je svakako promovisanje naše kuhinje, kao veoma važnog dijela turističke ponude budvanske rivijere, kao i da kvalitetnim programom jun u Petrovcu, učinimo turistima još ljepšim”, ističu iz TOB-a.

Izvučen olovni dubinomjer kojeg je more skrivalo gotovo 1.500 godina

0
Olovni Dubinomjer

Nakon petogodišnjeg projekta Veštar, odnosno njegovog podvodnog arheološkog istraživanja započetog još 2010. godine, na red je došao i projekt istraživanja novog nalazišta na hridi Piruzi. Projekt Veštar je okončan atraktivnom dvojezičnom monografijom i izložbom u Zavičajnom muzeju grada Rovinja, na kojoj su se mogli vidjeti pronađeni ulomci antičkog Vistruma. Vistrum je u sedmom stoljeću propao. Ista ekipa posljednje četiri godine istražuje i ovaj podvodni lokalitet kod hridi Piruzi.

Dva tjedna neprestano ronili i tražili

A riječ je o desetak ronilaca/arheologa Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra (dijela UNESCO-vog centra) i Bavarskog društva za podvodnu arheologiju kao i Zavičajnog muzeja grada Rovinja. Ovaj projekt je dobio financijsku podršku Ministarstva kulture RH-a i Turističke zajednice grada Rovinja.

Upravo, sredinom lipnja, okončan je i njihov dvotjedni rad koji je rezultirao velikim brojem izronjenih keramičkih ulomaka i jednom, kako nam je rekao dr. Luka Bekić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra gotovo cijelom amforom kao i arheološki najzanimljivijim i vrijednim pronalaskom – olovnim dubinomjerom, kojih doduše ima desetak u zemlji, no značaj ovog potonjeg je u tome što je izronjen unutar lokacije brodoloma i broda koji je uslijed nevremena i juga izgubio bitku s vjetrom još u petom stoljeću, te 1500 godina u svojim dubinama čuvao ovaj artefakt prošlosti.

Na dubinama od šest do deset metara

– Nakon dva tjedna istraživanja, posao koji je najvećim dijelom obavljen pod morem je okončan i sada nam slijedi desalinizacija i dokumentacija, odnosno spajanje ulomaka što će biti obavljeno u Zadru.

Konkretno, podvodno arheološko istraživanje, koje se provodilo na dubinama od šest do deset metara, uz ulomke posuđa rezultiralo je pronalaskom jedne gotovo cijele amfore. Razlog zbog kojeg nas to čini sretnim leži u činjenici što je upravo ovaj lokalitet devastiran, i što je s njega gotovo odneseno sve što se odnijeti dalo. Ova će amfora, s druge strane po svom tipu omogućiti da doznamo što se u njoj prenosilo. Što se pak tiče, olovnog dubinomjera on je doslovce pečat jednog vremena. Služio je naime, kao standardna oprema antičkog broda uz koju se mogla odrediti dubina, ali i uz pomoć križa s njegove unutarnje strane, koji je bivao oblijepljen ljepilom/lojem odrediti i sediment podmorja, pojasnio nam je Luka Bekić, otkrivši i razlog pljačkanja podmorja. Naime, na crnom tržištu amfora iz Jadrana postiže cijenu između 500 i 2.500 eura.

Inače, ovogodišnjim je istraživanjem zatvoren “projekt Piruzi”. O tome što su ronioci iz kvadratnih željeznih kaveza, odnosno uz pomoć vodenih topova uspjeli izvući na površinu, javnost će više biti upoznata na izložbi o samom lokalitetu, za sada planiranoj za 2019. godinu u prostorima Zavičajnog muzeja.

Najstarija pomorska baština Rovinja

– Cilj je istražiti i popularizirati najstariju pomorsku baštinu Rovinja, koji uistinu i unatoč devastaciji podmorja, koja ga kao i druge atraktivne lokalitete nije zaobišla, još uvijek ima što pokazati. Na tom tragu slijedeće godine započinje i projekt pod nazivom “Najstariji rimski brodolomi podmorja Rovinja” gdje će u fokusu našeg istraživanja biti dvije lokacije – kod otoka Dvije sestrice, odnosno San Giovanni, objašnjava dr. Bekić, koji i ovu prigodu koristi za zahvalu ministarstvu i Turističkoj zajednici grada na financiranju ali i kao apel građanima da, ukoliko pronađu, prijave nalazišta i time omoguće stručnjacima da “ispričaju” povijesnu priču i osiguraju lokalitet od devastacija.

– Kao i ljudi vrijeme čini svoje. Prvi odnose i otimaju, a vrijeme uništava. Drveni brodovi bivaju “pojedeni”, a željezni se pretvara u ruzinu koja se opet raspada. Povijest možemo sačuvati jedino ako je dokumentiramo, poručuje dr. Luka Bekić iz Međunarodnog centra za povijesnu arheologiju iz Zadra.

Foto: Nina Orlović Radić

www.glasistre.hr