Traže da lučicom Kalimanj upravlja Opština Tivat

2
Tivat - Kalimanj
Tivat – Kalimanj

NVO Arsenal pokrenuće građanski inicijativu prema Opštini Tivat kojojm će tražiti da gradskom lulčicom Kalimanj uprava Opština, a ne JP Morsko dobro iz Budve – najavio je danas član rukovodstava te NVO Dragan Miljanić.

Gradskom lučicom Kalimanj koja je građena osamdesetog godina prošlog vijeka sredstvima iz samodoprinosa Tivćana, gazduje budvansko JP jer je Vlada Kalimanj proglasila lukom od lokalnog značaja. Iz Oopštine su ranije naveli da će podržati napore tivatskog Komunalnog preduzeća da, kada Morsko dobro bude raspisao tender za davanje koncesije na upravljanje Kalimanjem, ta opštinska firma da konkurentnu ponudu kako bi upravljanje gradskom lučicom koja ima oko 340 tzv. komunalnih vezov a, ostalo u domenu lokalnog javnog interesa.

„Građanskom icijativimaom za koju treba sakuputi oko 300 potpisa punoljetnih Tivćana tražimo da lučicom Kalimanj može gazdovati jedino Opština Tivat. Nećemo dozvoliti nikakvu drugu odredbu u koncesionom aktu, sem da lučica Kalimanj ostane sa komunalnim vezovima za lokalno stanovništvo. Iz Morskog dobra su htjeli da ubace da 10 odsto vezova bude komercijalno. Mi smo svi protiv toga i sa ovom građanskom inicijativom ćemo da tražimo da lučica Kalimanj ostane komunalno privezište jer nema potrebe za još jednom komercijalnom marinom. Imamo Porto Montenegro, Navar, Movidu, Lušticu Bej, imaćemo sjutra Azmont u Kumboru – komercijalnih marina ima na preteki  stoga se  ne smiju dirati komunalni vezovi”- istakao je Dragan Miljanić.

Prema njegovim riječima, vlasnici malih barki za sport i rekreaciju koje su sada vezane u Kalimanju još nisu dobili nikakvo objašnjenje od Komunalnog preduzeća Tivat koje je nedavno, pozivajući se na aranžman te fiorme sa Morskim dobrom, povećalo cijene usluga gradske lučice za 30 do 40 odsto.

Lučica Kalimanj
Lučica Kalimanj

Miljanić je dodao da prema Statutu Opštine, lokalna uprava ima rok od 15 dana da se izjasni o građansmoj inicijativi nakon što ju je njeni inicijatori predaju sa potpisima dovoljnog broja građana. U slučaju da je Opština odbije, to otvara put u organizovanje lokalnog regferenduma koji opštinati onda ne bi mogli izbjeći. Miljanić je poručio da po Statutu Opštine gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS) ima obavezu da štiti javna dobra opštine Tivat i da jednom godišnje, lokalnom parlamentu podnosi detaljan izvještaj o stanju opštinske imovine i proimjenama stim u vezi.

“Kao i u slučaju AerodromaTivat, gdje je opštinsko zemljište nestalo, isto to se može sjutra desiti i sa lučicom Kalimanj. Nećemo da tražimo da se lučica upiše na opštinu Tivat, već da sa njom treba da gazduje Opština Tivat. Da li će za to zadužiti Komunalno ili napraviti novu firmu to je stvar lokalne uprave, ali nećemo dozvoliti da nam sa tim našim resursom gazduje neko sa strane”- zaključio je Miljanić.

Promocijom talenata završena ljetnja sezona u Luštici Bay

0
Izložba Dodir mora

Završnica treće operativne ljetnje sezone u kompleksu Luštica Bay nadomak Tivta obilježena je tokom proteklog vikenda proslavom koja je uključila koncert regionalne pop zvijezde Marijane Zlopaše, modnu reviju crnogorskog kreatora Borisa Čalića i izložbu slika „Dodir mora“ likovnog umjetnika Šandora Šlajfa. Svojevrsna promocija umjetničkih talenata upotpunjena je i izvedbom saksofoniste Stevana Pavićevića.

Prema riječima izvršnog direktora Luštice Development Darena Gibsona, završetak treće operativne sezone je i trenutak da se prepozna značajan napredak postignut u projektu tokom prethodnog perioda.

Luštica Bay

„Upravo smo završili i predali 160 stanova. Izgradnja povezanih kuća u marini kao i vila započela je i radovi su u poodmakloj fazi sa planom da prvi budu predati vlasnicima već tokom novembra ove godine. Izgradnja hotela „The Chedi“ napreduje velikim koracima, a marina je pripremljena za finalno opremanje i završetak. Takođe smo započeli prvu fazu našeg šampionskog golf terena“- rekao je Gibson.

Prema njegovim riječima, završnica ovogodišnje ljetnje sezone predstavlja, na neki način, i kraj jedne ere.

Darren Gibson

„Sezona 2018. će biti obilježena novim početkom, otvorenim hotelom, marinom i velikim brojem otvorenih komercijalnih prostora. Ovo će se mjesto razlikovati u odnosu na večeras i to na veoma pozitivan način. Radujemo se sa velikim uzbuđenjem što ćemo se sretati sa vama u Luštica Bay-u tokom sezone 2018. Razvojni projekti poput našeg se ne grade bez pomoći i saradnje mnogih subjekata i ovom prilikom se naročito zahvaljujem mnogim partnerima i prijateljima našeg projekta koji su nam pomogli da postignemo ono što smo do sada postigli“- dodao je Gibson.

Koncert Marijane Zlopaše

Kompanija Luptica Deveopment je i ove godine podržala tri renomirane kulturne manifestacije u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu, i to: Operosa Montenegro festival, međunarodni umjetnički festival KotorArt, i internacionalni pozorišni festival Purgatorije. Zahvaljujući višegodišnjoj saradnji, ovi festivali dio programa izveli su u Luštici Bay.

Revija

„Za nama je još jedna uzbudljiva ljetnja sezona ispunjena koncertima, izložbama fotografija, umjetničkih postavki, operskim večerima i drugim kulturnim dešavanjima, ali i golf takmičenjima i treninzima. Vjerujemo da smo i ove godine opravdali očekivanja kada je u pitanju podrška kulturnim događajima u Boki Kotorskoj“- istakao je Damir Moškov, iz marketinga kompanije Luštica Development.

Kompleks su ove godine posjetili princ Nikola II Petrović Njegoš, svjetski poznati muzičari – violiniste Stefan Milenković i Nemanja Radulović, akordeonista Marko Hatlak, gitarista Miloš Karadaglić i drugi.

Izdan narančasti meteoalarm upozorenja za cijelu obalu

0
Foto: Denis Flego, MeteoAlarm
Tokom utorka ciklonalni centar naći će se nad sjevernim Jadranom i tokom dana premještat će se dalje na istok, javlja Crometeo.

Zbog toga očekujemo izraženu promjenu vremena koja će donijeti mjestimične nove obilne oborine, nažalost, izvjesne su nove poplave, javlja AntenaZadar.

Najviše kiše past će na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru, zapadnom dijelu središnje Hrvatske, u dijelovima Like i Dalmacije. Ponegdje, osobito u Gorskom kotaru, može pasti preko 100 litara kiše po kvadratnom metru.

Narančasti stepen upozorenja za gotovo cijelu obalu dao je i DHMZ unutar sustava MeteoAlarm, a upozorenje se odnosi na vrlo obilne oborine, nevrijeme i vjetar. Ponegdje će biti grada, a na moru su moguće pijavice.

Kotor – „Ostavi auto – napravi đir”

0
Luka Kotor – foto Boka News

Povodom Svjetskog dana bez automobila 22. septembra, grupa građana u saradnji sa civilnim sektorom iz Kotora organizuje akciju „Ostavi auto – napravi đir”.

U pitanju je akcija kojom se Kotor i ove godine pridružuje velikom broju gradova u svijetu, sa ciljem promovisanja zdravijih načina života i očuvanja sredina u kojima živimo, a biće organizovana u petak od 17.30 do 18.30 na potezu Gradski park – kružni tok.

„Pozivamo sugrađane da parkiraju automobile i naprave đir sa nama” – poručuju organizatori.

„Budi i ti dio ove priče kojom se podiže svijest građana o potrebi stvaranja ljepših i zdravijih gradova i pridruži nam se ovog petka od 17.30 u Gradskom parku kao mjestu okupljanja. Š

Šetaćemo,voziti rolere i bicikla na potezu Gradski park – Kružni tok sve do 18.30 sati. Izvedite djecu, prošetajte kućne ljubimce. OSTAVI AUTO – NAPRAVI ĐIR” – pokažimo da može i drugačije” – kaže se u pozivu organizatora.

Porto Montenegro na sajmu u Southampton-u

0
Southampton-boat-show

Kompanija Adriatic Marinas predstavlja svoj projekat matične marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja Porto Montenegro na vodećem Southampton sajmu nautike, od 15. do 24. septembra, na njegovoj 49. ediciji koja uživa povjerenje vodeće nautičke klijentele.

Tokom 9 dana manifestacije, posjetioci imaju priliku da obiđu gotovo 2 kilometra pontona ispunjenih sa nekoliko stotina plovila. Ovaj nautički događaj poznat je po izuzetnoj ponudi opreme za vodene sportove i nautičkih potrepština, kao i najnovijih dostignuća nautičke industrije.

Marina Porto Montenegro i Crna Gora su se pozicionirale kao luksuzna destinacija i čarter odredište, koje sada parira najvećim nautičkim centrima u Španiji, Francuskoj, jugu Italije, a britansko tržište je itekako zainteresovano za Crnu Goru.

Southampton

U sklopu naših sajamskih aktivnosti predstavljamo kapacitete marine i usluge, potvrdivši kredibilitet naše usluge kao dobitnici jedinstvene i prestižne Platinum nagrade, koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), u saradnji sa asocijacijom Marina industrijalaca (MIA), ali i rekapitulacijom MYBA Pop-up Superyacht Show Porto Montenegro koji je nedavno završen, istakla je Jovaan Živković, marina marketing koordinator u Porto Montenegru.

Promocija knjige „Don Niko Luković -130 godina od rođenja“

0
Don Niko Luković

Promocija knjige „Don Niko Luković -130 godina od rođenja“, biće priređena u petak 22.septembra u 19 sati u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Knjiga koja sadrži sve naučne radove i tekstove ovog poznatog intelektualca i pasioniranog istraživača bokeljske prošlosti, objavljene u Godišnjacima Pomorskog muzeja, priređena je u sklopu obilježavanja 130-te godišnjice rođenja don Nika Lukovića. O knjizi čiji je izdavač Pomorski muzej govoriće direktor te institucije Andro Radulović, kao i monsinjor Antion Belan, generalni vikar Kotorske biskupije. U muzičkom dijelu programa nastupiće profesorica Milena Krivikapić na violini.

Don Niko Luković (Prčanj, 21.septembra 1887. – Kotor, 15. februara1970.), bio je katolički sveštenik, prčanjski župnik i kanonik Kotorske biskupije,  društveno-politički radnik i  poznati istoričar i sakupljač umjetnina i predmeta iz bokeljske prošlosti. Bio je poslanik u Republičkoj Skupštini Crne Gore i Saveznoj skupštini Jugoslavije. Jedan je od osnivača Pomorskog muzeja u Kotoru, kotorske sekcije Društva istoričara Crne Gore, počasni član Jugoslovenskog društva za istoriju medicine i saradnik Istorijskog instituta Crne Gore. Autor je značajnih radova iz nacionalne, pomorske i kulturne istorije. Iskazivao je izuzetnu brigu za očuvanje spomenika kulture i ugleda pomorstva Prčanja i Boke Kotorske. Jedan od značajnijih spomenika u Boki – Bogorodičin hram na Prčanju, njegovom zaslugom postao je bogata riznica umjetničkih djela među kojima su i djela čuvenih jugoslovenskih umjetnika poput Meštrovića, Lubarde, Rosandića, Milunovića, Radauša i drugih.

Cijelog života slijedio je Njegoševo načelo: „Brat je mio koje vjere bio”. Don Niko Luković bio je ispovjednik austro- ugarskih pobunjenih mornara koji su 1918. godine osuđeni na smrt strijeljanjem. Lukovićeva  bibliografija broji preko 150 naslova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama. Objavio  više  knjiga  i brošura – Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj (1930), Zvijezda mora: štovanje Majke Božje u kotorskoj biskupiji (1931), Kotor u doba humanizma i renesanse (1933), Prčanj: historijsko-estetski prikaz (1937)…

Važio je za čovjeka široke kulture, avangardnih pogleda, shvaćanja i poteza, a zalagao se za njen razvoj i afirmisanje Boke Kotorske kao turističkog odredišta i promociju njene bogate kulturno -istorijske baštine.

Od 1. oktobra lijek na recept i kod privatnika

0
Apoteka

Fond za zdravstveno osiguranje do kraja ove sedmice potpisaće ugovore sa 168 apoteka, pa će građani od 1. oktobra moći sa receptom da uzimaju ljekove u privatnim apotekama,

On je za TVCG kazao je da će do kraja nedjelje svi ugovori sa privatnim apotekama biti potpisani, a nakon toga slijedi uvezivanja apoteka u informacioni sistem.

Govoreći o elektronskom zakazivanju pregleda, Čirgić je rekao da je preko 2000 osiguranika dobilo svoj PIN kod, a njih 1700 preuzelo je android aplikaciju.

“Do sada imamo preko 160 online zakazivanja”, kazao je direktor Fonda Sead Čirgić.

Stručnjaci zabrinuti, ribari u strahu: otkriven riblji ubojica, opasni predator koji je uništio ribarstvo u Crnom moru!

0
Mnemiopsis leidyi – Foto Davor Lučić

U moru pokraj plaže u Baćini otkriven je ubojica ribljeg fonda, Mnemiopsis leidyi.

Ovo je prvi nalaz ove opasne životinje uz Istočnu obalu Jadrana južnije od Kvarnerskog zaljeva. Riječ je o organizmu koji živi u Atlantskom oceanu, a početkom 80-ih godina prošloga stoljeća pronađen je u Crnom moru.

Kako se brzo razmnožava i to samooplodnjom, kada jedna jedinka može izbaciti u prosjeku dvije tisuće oplođenih jajašaca, napravila je enormne štete na ribljem fondu u Crnom moru. Mnemiopsis, naime, jede riblju hranu i riblja jaja, pa nakon nekog vremena za ribe jednostavno ponestane hrane.

Iz Crnog mora širila se dalje na Sredozemlje, najprije na Istočni, a onda na Zapadni dio, a u zadnje vrijeme velike probleme radi u Kaspijskom jezeru, u kojem se pojavila unatoč slatkoj vodi, što najbolje svjedoči o njenoj mogućnosti prilagodbe.

U Jadranskom moru prvi put je nađena u pojedinačnim primjercima u Tršćanskom zaljevu. Od ljeta prošle godine je zamijećena u velikim količinama na cijelom području sjevernog Jadrana, od Pule do Ravene. Prema riječima dr. Paola Paliaga iz Rovinjskog Instituta, tamošnji ribari su ovog ljeta u plivaricama lovili oko 30 posto ribe, a ostatak je bila Mnemiopsisa.

U pločanskome akvatoriju pronašla ju je gospođa Jasmina Cehić iz Baćine i o tome hitno izvijestila Institut za more i priobalje iz Dubrovnika, čiji su djelatnici, doktorica Marijana Hure i doktor Davor Lučić odmah izašli na teren i uvjerili se da je riječ upravo o ubojici ribljega fonda.

Iako je more bilo mutno, zabilježili su pet jedinki na metru kubičnom, što znači da je riječ o opasnoj i prijetećoj brojnosti. Mnemiopsise u moru pokraj Baćine veličine su od tri do sedam centimetara i pretpostavlja se da su na ovo područje došli s balastnim vodama s brodova koji dolaze u luku Ploče.

Djelatnici Instituta za more i priobalje ističu kako im odgovaraju veće temperature i kada se razmnože, ribarske mreže se potpuno zalijepe njihovom sluzi. Prirodni neprijatelj im je isto rebraš, Beroe, također strana vrsta koja nije otkrivena na ovim područjima.

Iz Instituta naglašavaju da su spremni pratiti kretanje Mnemiopsisa i bilježiti njihovo eventualno razmnožavanje, ali za to su potrebna sredstva, pa bi gradske i županijske vlasti trebale reagirati, kako ionako opustošeni riblji fond u Neretvi ne bi bio desetkovan.

Piše Ante Šunjić

Predstavljena knjiga legandarnog Božidara Ivanovića “Igrati svoju igru”

0
Božidar Ivanović

U današnje vrijeme ne pratim šah u svijetu, jer pravog šaha i nema. To su sada nažalost, komphuterske partije, gdje nema greške i sve je dovedemo do apsurda. Zahvaljujući kompjuterima, danas šahisti prvih trideset poteza igraju napamet i za tih trideset minuta utroše pet minuta i nije im problem da igraju, što je potpuno besmisleno, kazao je prilikom promoocije svoje knjige “Igrati svoju igru” u hotelu Tre canne u Budvi,  legendarni crnogorski i jugoslovenski šahovdki velemajstor Božidar Bonja Ivanović.

Sjećam se, kazao je on, kada mi je Botvenik, jedan od velikana svjetskog šaha, još 1977. godine rekao, da će do kraja vijeka, kompjuter pobijediti svjetskog prvaka u šahu. Ja kao mlad, to nisam mogao da shvatim.

Danas je šah do te mjere otišao daleko, da to više nije pravi šah, koji je mene i ostale šahiste odušeevljavao, prenosi budvanski ART PRESS.

Odgovarajući na pitanje, zašto danas u svijetu, nema više velikih šahovskih imena, velemajstor Ivanović je kazao, da je u pitanju duhovna pustoš.

Nekada su veliki šahisti bili kompletne ličnosti, veoma obrazovane, a danas to uopšte nije slučaj.  Ljudi ne čitaju, ne razmišljaju, već im je kompjuter glavni.  Pitam se, čemu to void, jer šah je individualna igra. Ali, očito je da je novac glavni factor ovakvog procesa i zato, ovo što se danas dešava je prava katastrofa, kazao je Božidar Bonja Ivanović, velika šahovska i sportska legenda Crne Gore i bivše Jugoslavije, ali i šire.

Na pitanje koga   smatra najboljim svjetskim šahistom, Ivanović ke kazao, dag a je Mihail Talj uvijek oduševljavao, jer je bio sjajan čovjek i ličnost. Ako bi neko u svijetu trebao da dobije nagradu za skromnosst, onda  bi to bio Talj I njega sam jako volio. Medjutim, najviše sam u šahu cijenio rezultat legendarnog Bobija Fišera, koji po mom mišljenju, neće niko nikada dostići. Jer, po mom ličnom mišljenju, postoji šah do i poslije Bobija Fišera, kazao je Božidar Bonja Ivanović, za budvanski ART PRESS.

Početak implementacije projekta „Adriatic canyonig – Adriatic canyons adventure tours“

0
Avanturistički park

U sklopu projekta „Adriatic canyonig – Adriatic canyons adventure tours“,  prošle nedelje je u Širokom Brijegu održan početni sastanak na kome su učestvovali članovi projektnog tima, kao i članovi Upravnog odbora projekta iz partnerskih organizacija: Grada Širokog Brijega, Općine Grude (BiH), Grada Drniša, Grada Obrovca, Razvojne agencije Zadarske županije ZADRE NOVE (Hrvatska) i Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog (Crna Gora).

Ovaj projekat je finansiran iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., a njegova ukupna  vrijednost je 1.879.251,32 EUR, od čega je sufinansiranje iz EU sredstava 1.597.363,59 odnosno 85%.

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, u okviru projekta će izgraditi avanturistički park na Vrbanju ispod Orjena, koji će ujedno biti i prvi takav sadržaj u Boki Kotorskoj.

Na taj način bi i zaleđe Herceg Novog bilo prepoznato kao atraktivno u ukupnoj turističkoj ponudi grada, jer do sada taj kraj nije bio dovoljno valorizovan. Iz ukupnog budžeta projekta za avanturistički park na Vrbanju opredjeljeno je 305.000 eura.

Cilj projekta je jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja između Hrvatske, BiH i Crne Gore kroz jačanje i diverzifikaciju turističke ponude u jadranskom zaleđu, kao i izrada zajedničkog prekograničnog modela koji će omogućiti bolje upravljanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine.

Njime se želi podstaknuti razvoj aktivnog turizma na sljedećim lokacijama: Zrmanja i Čikola u Hrvatskoj, Peć mlini i Borak u BiH, te Orjen – Vrbanj u Crnoj Gori.

Uređenjem male turističke infrastrukture, navedene destinacije jadranskog zaleđa biće prepoznatljive kao outdoor destinacije, koje će, osim što će upotpuniti ponudu turistima koji posjećuju jadransku obalu, i same biti pozicionirane na emitivnim tržištima kao atraktivne lokacije aktivnog turizma s novim sadržajima, koji su  usmjereni ciljnim tržištima koji preferiraju aktivni i adrenalinski odmor.

Tokom sastanka prezentovane su projektne aktivnosti, usvojen je akcioni plan, a potom su partneri ukratko predstavili svoje do sada odrađene, kao i planirane aktivnosti.  Partnerima je prezentovana Strategija komunikacije sa pripadajućim planom komunikacije, te su dogovoreni dalji koraci koji će olakšati realizaciju projekta.

Direktor hercegnovske Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić izabran je u rukovodeći tim cjelokupnog projekta.