Američka privatna meteorološka kompanija AccuWeather objavila je sezonsku prognozu za klimatološku zimu u Evropi. Prognoza se odnosi na mjesece decembar, januar i februar.
Sjevernu Evropu i dijelove zapadne Evrope već na samom početku očekuju veliki problemi u obliku oštrih i čestih oluja koje će u ta područja donijeti velike količine oborina, prognozira AccuWeather. I dok početak zime u većem dijelu Evrope neće donijeti uobičajeno niske temperature, prognoze govore da će kraj zime biti znatno hladniji, s temperaturama i ispod prosjeka za to doba godine.
Područje od juga Španije, preko Italije pa sve do balkanskog poluostrva očekuje zima s količinom oborina manjom od prosjeka, prognozira AccuWeather.
“Dok će zima na sjeveru Evrope biti obilježena većim količinama padavina, na području Balkana se ne očekuju česta i duga kišna razdoblja što će dovesti do produživanja razdoblja suše. To ne znači da na ovom području uopšte neće biti kiše tokom zimskih mjeseci, ali količina oborina bit će manja od prosjeka”, piše AccuWeather.
Prema prognozama, ove se zime na Balkanu ne očekuje mnogo snježnih oluja. Naprotiv, one bi trebale biti rijetke i ne bi trebale dugo trajati. Najveće šanse za pojavu snježnih oluja bit će u drugoj polovici zime, odnosno krajem januara i tokom februara.
Oluje u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj
Zima će na području Velike Britanije, Francuske i Njemačke započeti vrlo oštro – s brojnim olujama, posebno tokom decembra i početkom januara. Olujni vjetrovi i velike količine padavina stvarat će probleme u saobraćaju, a zbog učestalosti oluja moguće su i velike poplave na tim područjima.
“Pripremite se na vrijeme”, upozorava stanovnike tih područja AccuWeather.
Kasna zima u srednjoj Evropi
Stanovnici srednje Evrope na pravu će zimu morati čekati sve do iduće godine, odnosno do kraja januara. U mjesecima koji dolaze ne očekuje se velika količina snijega niti temperature ispod prosjeka, ali bi zato sam kraj zime, odnosno februara, trebala biti oštra i s većim količinama snijega.
Prava zima samo na Baltiku
Baltičke zemlje, za razliku od ostatka Evrope, čeka prava snježna zima s dugim periodima niskih temperatura.
Prvi snijeg već se očekuje u decembru, a tokom cijele zime snježne oluje neće biti neuobičajena pojava. Ipak, čak će i na Baltiku ova zima biti nešto blaža nego proteklih godina, prognoziraju u AccuWeatheru.
Mjesna zajednica Sveti Stefan i mještani Paštrovića pozvali su uoči početka Global Citizen Foruma na Svetom Stefanu, proslavljenog glumca Roberta de Nira i direktorku UNESCO Irinu Bokovu da spriječe “eutanaziju Miločerskog parka”, koju namjerava da uradi izgradnjom stanova za tržište grčki biznismen Petros Statis.
“Najavljeni Global Citizen Forum na Svetom Stefanu, na kojem učestvuju značajna svjetska imena, među kojima je i proslavljeni svjetski glumac Robert De Niro kao i Irina Bokova direktorica UNESCA i koji će govoriti na temu globalnog obrazovanja o građanstvu za mir, održivi razvoj i ljudsko dostojanstvo, biće prava prilika za sve učesnike foruma da prošetaju kroz hotelski kompleks i vide ljepote Miločerskog parka. Istovremeno, to će biti i njihova posebna prilika da ga vide poslednji put u njegovom prepoznatljivom ambijentu, jer je u pripremi urbanistički napad na ovaj jedinstveni botanički rezeervat – jedan od najljepših parkova u Evropi“, navodi se u otvorenom pismu.
Poručuju da je Miločerski park ne samo od turističkog značaja, već je i dio kulturno-istorijskog mozaika.
“Kroz skoro sto godina svog trajanja u sklopu dvorca Miločer koji je sagradila kraljevska dinastija Karađorđević, on je i nijemi posmatrač krupnih istorijskih i turbulnetnih promjena na ovom dijelu nemirnog Balkana. Za sve vrijeme postojanja, dok se o njemu brinula kraljevina, a nakon toga komunistički režim, on je ostao nedirnut, čineći biser u kruni nekadašnjeg jugoslovenskog, a danas crnogorskog turizma. Nažalost, u demokratiji, u saradnji sa Vladom Crne Gore, njegovu eutanaziju uskoro započeće investitor koji trenuto upravlja ovim kompleksom”, navode u pismu.
Dodaju da betonskim napadom u samo srce parka, izgradnjom nebodera veličine 52.000 kvadrata betona zauvjek će biti upropašten netaknuti biser crnogorskog turizma.
“Mi Paštrovići, kao starosjedioci i ljudi koji su kroz razne aktivnosti tokom vremena ugradili sebe u ovaj ambijent, sačuvali i održali ovaj prostor da bi on danas bio ovakav kakav jeste, pozivamo Roberta De Nira i Irinu Bokovu, kao i sve visoke goste ovog foruma, jer ih prepoznajemo kao ljude koji se upravo bore protiv ovakvih društvenih anomalija, da iskoriste priliku da se na pravi način upoznaju sa ovim procesom devastiranja prirodnih i ljudskih resursa koji su upravo u pripremi na samom mjestu ovog dogadjaja.Takođe, pozivamo ih da daju podršku lokalnoj zajednici koja pruža napore da zaustavi ovaj proces , i time izbjegnu da u predstojećem forumu budu iskorišteni, i prećutno podrže namjere investitora čime bi sebe doveli do apsurda, jer bi na taj način dali svojevrsni pečat saglasnosti ovakvom jednom zločinu. Izgradnja betonskog kiklopa u Miločerskom parku predstvalja brutalno upozorenje zdravom razumu i demonstraciju sile nad prirodom i ljudskim dostojanstvom. Vjerujući u humanost i dobre namjere dokazanih svjetskih imena i učesnika ovog foruma, ne sumnjamo u podršku koju cete nam ovom prilikom pružiti”, zaključuje se u otvorenom pismu.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva svojim Rješenjem omogućilo je privatnom društvu “Boka pilot & tug services” iz Herceg Novog da na štetu “Luke Kotor” vrši poslove pilotaže u Bokokotorskom zalivu, poručuju iz Liberalne partije dodajući da sumnjaju da tom poslu ima elemenata korupcije.
“Ukidanjem Rješenja kojim je odobreno vršenje poslova pilotaže privatnom društvu stvorili su se uslovi da se u Upravnom postupku poništi predmetno Rješenje, a “Luka Kotor” AD Kotor obešteti za izgubljenu dobit od oko milion eura koju bi ostvarila, a koju je bespravno pripala privatnom društvu”, kazao je Predsjednik OO LP Kotor i odbornik u SO Kotor Vido Drašković,.
Drašković pita, ima li koruptivnih elemenata u tom poslu.
“Poništenjem Rješenja o dodjeli vršenja politaže privatnom društvu “Luka Kotor” AD Kotor jedina ispunjava uslove iz tendera kojeg je raspisala Lučka uprava za dodjelu petogodišnje koncesije za vršenje poslova pilotaže kroz Bokokotorski zaliv. Na menadžerstvu je da pokrene postupak poništenja Rješenja o dodjeli poslova pilotaže i obeštećenja „Luke Kotor”, navodi Drašković.
On kaže da će se realizacijom projekta za poboljšanje sigurnosti boravka kruzera u zaliv, kao i smanjenja štetnih utica na životnu sredinu stvoriti realne šanse za dobijanje dugoročne koncesije “Luci Kotor”.
Luka Kotor – foto Klaudio Katelan
“Kako je “Luka Kotor” vlasnik lučkog terminala i lučke suprastrukture, a nakon poništenja Rješenja o dodjeli poslova pilotaže privatnom društvu jedina ispunjava uslove iz tendera o dodjeli petogodišnje koncesije za vršenje pilotaže obezbijedila je povoljne uslove za dobijanje dugoročne koncesije na operativni dio obale. Kako je Opština Kotor većinski vlasnik “Luke Kotor” AD Kotor to je na lokalnoj vlasti da zaštiti interes luke a samim tim i interes opštine”, zaključio je Drašković.
Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)
Kao rezultat pete ovogodišnje međumuzejske suradnje u žitnici Rupe – Dubrovnik, otvorena je izložba “Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)” autorice Katarine Pocedić, više kustosice iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Kustos dubrovačke izložbe je Đivo Bašić, muzejski savjetnik dubrovačkoga Pomorskoga muzeja.
Uvodnu riječ imala je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać koja je istaknula kako izložba podsjeća na nepravedno zaboravljenu pomorsku tragediju koja se dogodila u Jadranskom moru te doprinosi očuvanju sjećanja na prve civilne žrtve Prvog svjetskog rata.
Kao i izložba “Dubrovnik u Prvom svjetskom ratu 1914. – 1918.” autora Tonka Marunčića iz Dubrovačkih muzeja otvorena koncem 2015. i ova je izložba dio nacionalnog projekta podsjećanja na 100. godišnjicu od početka Prvog svjetskog rata. Izložbu je otvorio predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja – Tonći Daničić, a o postavu je govorio ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac.
Zanimljivo, i danas postoje razglednice s početka 20. stoljeća koje prikazuju parobrod prilikom uplovljavanja u luku Gruž. Predstavljen je izbor od 111 predmeta, većinom izronjenih sa zaštićenog podmorskog lokaliteta Baron Gautsch.
Osim nekoliko cjelina koje obuhvaćaju dio o povijesti parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, osnovne i tehničke informacije o parobrodu, posadi i putničkoj liniji, na izložbi se predstavljaju i podaci o tragediji parobroda i žrtvama brodoloma, događajima nakon tragedije i naposljetku dio o pronalasku olupine i zaštiti podmorskoga lokaliteta Baron Gautsch.
Izložba je najprije bila postavljena u izložbenim prostorima matičnog muzeja na Kaštelu u kolovozu 2014., u sklopu obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ujedno i 100. godišnjice potonuća austrougarskoga putničkog parobroda.
Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)
Povijest broda
“Baron Gautsch” izgrađen je 1908. godine kao najljepši i najmoderniji brod parobrodarskog društva Austrijski Lloyd.
Plovio je na Lloydovoj brzoj liniji Dalmacija koja je vodila iz Trsta, s pristajanjima u lukama Pula, Mali Lošinj, Zadar, Split, Dubrovnik i Herceg Novi, te tako povezivala istočnu obalu Jadrana sve do Kotora. Ta je linija bila poticaj gospodarstvu i vezama s Trstom, tada značajnom svjetskom lukom i ulaznim vratima u srednju Europu.
Dana 28. jula 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat. Parobrod Baron Gautsch ulazi u ratnu službu sa zadaćom prijevoza ratnog pojačanja u Crnu Goru i evakuacije civila prema sigurnim krajevima na sjeveru. U četiri putovanja koja je izvršio u toj funkciji brod je prevezao 2.855 vojnika i civila te prešao 1.810 nautičkih milja.
Prekrcan putnicima koji su bježali s ratom zahvaćenih prostora, Baron Gautsch je 12. avgusta 1914. godine isplovio iz Kotora prema sjeveru. Idućeg dana, u četvrtak, 13. avgusta, pristaje na Lošinju, gdje ukrcava veliki broj majki s djecom koja su se vraćala s ljetovanja. Na posljednje putovanje prema Trstu isplovio je u 12 sati. Zbog prevelikog broja putnika ne uplovljava u Pulu, nego nastavlja putovanje. Ubrzo je ušao u minsko polje koje je austrougarska ratna mornarica postavila kako bi zaštitila glavnu ratnu luku.
U 14.45 sati udario je u podvodnu minu i za sedam minuta nestao s morske površine. Šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini, između Brijunskog otočja i Rovinja, potonuo je kao prva žrtva ratnih zbivanja u Prvome svjetskom ratu u Istri.
Uz potonuće Barona Gautscha još se uvijek veže mnogo nepoznanica i proturječnosti. Jedna od najvećih nepoznanica je i broj poginulih. Poznato je jedino da se na brodu nalazilo daleko više od propisanih 300 osoba, a da je 190 putnika preživjelo tragediju.
Olupinu parobroda Baron Gautsch otkrio je 1951. godine, na dubini od oko 40 metara, tršćanski ronilac Giacomo Stocca, a njezina točna pozicija određena je 15. kolovoza 1958. godine u ekspediciji tršćanskih ronilaca Ferruccia Torcella, Libera Giurissinija, Bartola Prioglija i hrvatske tvrtke za istraživanje i radove na moru Brodospas iz Splita. Sustavno istraživanje i zaštita podmorskog lokaliteta počelo je tek 1995. godine na inicijativu Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’ Istria. U provedenim istraživanjima iz olupine je izronjeno 98 predmeta koji su pohranjeni u fundusu Zbirke pomorstva i brodogradnje.
Olupina parobroda Baron Gautsch zaštićeni je podmorski lokalitet na kojemu je ronjenje dopušteno isključivo uz dozvolu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Predstavlja dio kulturno-povijesne baštine Istre te je kao takva važna destinacija ronilačkog turizma, jedna od atraktivnijih u Europi, a svakako najatraktivnija ronilačka pozicija u istarskom akvatoriju.
U organizaciji NVO „Orjen Outdoor“ i podršku kompanije „LAZURE“ Marina & Hotel i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena počinje nova LAZURE novska sky MINI trail liga koja počinje u novembru a planirano je da traje sve do maja mjeseca.
Liga će se sastojati od 10 kola u kojima nam je cilj da upoznamo širu javnost sa svim disciplinama koje obuhvataju trail running i sky running, naravno u mini obliku, prilagođenom svima koji žele da se okušaju u ovome sportu.
Naime, sa sličnom ali kraćom ligom smo počeli ove godine kada smo imali veliki odjek u cijeloj Boki, Budvi, Cetinju, Podgorici, Baru i Dubrovniku. Ukupno u takmičenju je uzelo učešće 78 takmičara u muškoj i ženskoj konkurenciji. Tada su trke održavane na sedmičnom nivou a liga se sastojala od 6 kola. Liga je imala uticaj na veći broj trkača koje smo upoznali sa trail i sky running-om opremom koja se koristi, terenima na kojima se trenira, trkama koje se održavaju u okruženju i šire, koji su počeli aktivno da se bave ovim sportom.
Cilj nam je da uvijek „napravimo korak naprijed“ pa smo planirali da ispravimo sve nedostatke koji su primjećeni tokom predhodnog takmičenja, povećamo broj kola lige kao i dodamo nove discipline koje nisu bile zastupljene u predhodnom takmičenju. Ujedno ovogodišnja liga će staviti akcenat na edukaciju trkača u smislu obavezne opreme koja je potrebna i nabavke iste, sistenma treninga kao i promociji kompletnog zaljeđa Herceg Novog sa posebnim akcentom na planinu Orjen.
Liga od 10 kola počinje u novembru i trajaće do maja mjeseca kada je planirana i svečana dodjela medalja i nagrada najboljima:
Nov 11. Borići – Vratlo – Borići Mini Trail
Nov 25. Topla – Sv. Ilija (Mokrine) – Topla Sky Mini Race
Dec 09. Kameno (Čakoton) Sky Mini Extreme
Jan 13. Radoštačko Sedlo Night Mini Vertical
Jan 27. Bjelotina Mini Ultra Trail
Feb 10. Spile Mini Vertical
Feb 24. Vrbanj Snow Trail
Mar 03. Savinska Dubrava Night Mini Trail
Apr 21. Kruševice – Vučiji Do – Kruševice Mini Trail
Maj 05. Vrbanj Sky Mini Race + Ceremonija Dodjele Medalja
Do sada smo imali odličnu saradnju sa privrednicima i ugostiteljima iz mjesta u kojima se održavala određena trka i nadamo se još boljoj saradnji i u budućem periodu.
Svi učesnici prijavom na trku koja će biti online su saglasni da na trku dolaze i učestvuju isključivo na sopstvenu odgovornost a prije svake trke potpisaće i izjavu. Organizator zbog nepredviđenih događaja i u slučaju više sile ima mogućnost promjeniti datum trke, zamjeniti dvije trke, promjeniti rutu trke ili krajnje odložiti trku.
Predsjednica opštine Tivat Snežana Matijević ugostila je u srijedu, 18. oktobar sportiste iz Tivta koji su u proteklom periodu ostvarili značajne rezultate, prije svega na međunarodnoj sportskoj sceni, afirmišući Tivat na najbolji mogući način. Uspješne sportiste pozdravili su predsjednica opštine, potpredsjednik Dejan Maslovar i sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović.
Predsjednica je na osvojenim uspjesima čestitala Miroslavu Petkoviću, istaknutom bućaru koji se nedavno vratio sa Svjetskog prvenstva u bućanju koje je održano u Kazablanci (Maroko), i to sa osvojenim trećim mjestom.
Među uspješnima je i mladi Aleksandar Filip, član Triatlon kluba „Tivat“, koji je tokom 2016. godine osvojio čak 41 medalju na različitim internacionalnim takmičenjima, a nedavno je donio zlatno odličje sa triatlona održanog u Puli (Hrvatska). Sve čestitke predstavnici opštine uputili su danas i Luki Perišiću iz Kik boks kluba „Tivat“, koji je osvojio prvo mjesto na Balkanskom prvenstvu u kik boksu, održanom krajem septembra u Bijelom Polju. Posebnu pažnju javnosti zavrijedili su i sportski entuzijasti, osnivači Avanturističkog kluba K4, Dejan Milošević, Željko Manojlović i Miroslav Andrić koji su nedavno osvojili Mon Blan, najviši vrh zapadne Evrope.
„Vi ste bez sumnje najznačajnija promocija za Tivat, najbolja reklama za grad ali i primjer kako odricanje i požrtvovanost donose rezultate za ponos“, rekla je predsjednica opštine čestitajući prisutnima na ostvarenim uspjesima.
Potpredsjednik Dejan Maslovar istakao je namjeru opštine da svim sportovima obezbjedi što bolje uslove za rad, dok je sekretarka Darka Ognjanović navela da je Opština Tivat prepoznala značaj sporta i da na godišnjem nivou izdvaja značajna sredstva za sportske klubove, te da je Sekretarijat otvoren za svaki vid saradnje i prije svega podrške.
Sportisti su iznijeli svoje utiske sa nedavnih takmičenja, rekapitulirajući godinu koja polako ostaje za njima, uz obećanje da će nastaviti nizati velike uspjehe.
Global Citizen Forum na temu “Mogućnosti u doba neizvjesnosti” počeće danas na Svetom Stefanu, pod pokroviteljstvom Arton Capitala.
“Budući da je svijet suočen s velikim spektrom rizika i neizvjesnosti, Forum je postavljen da djeluje kao platforma za razmjenu informacija o identifikovanje novih mogućnosti ekonomske migracije i integracije”, kaže se u saopštenju organizatora.
Četvrti Forum otvoriće crnogorski premijer Duško Marković i predsjednik Arton Capitala i osnivač Foruma, Armand Arton.
Na Forumu će, učestvovati i glumac Robert De Niro, motivacioni govornik i pisac Robin Šarma i bivši predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, Vesli Klark…
Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat organizovao je u srijeda, 18. oktobar, potpisivanje ugovora sa nevladinim organizacijama, kojima su odobrena sredstva za projekte po II konkursu, a na osnovu Odluke o raspodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2017. godinu. Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama ukupan iznos od 10.210 eura raspodjelila je na 10 projekata, od ukupno pristiglih 13.
Sredstva za redovne godišnje aktivnosti odobrena su Glazbeno prosvjetnom društvu – 2.500 eura, Bokeljskoj mornarici – 800 eura i KUD „Boka“ – 1.400 eura. Ostatak sredstava podijeljen je na sljedeći način:
NVO „Klapa Jadran“ – „S pjesmom kroz život“ – 800 eura
NVO „Bokeški forum“ – „Ljepota u oku posmatrača–Tivat ljeto 2017“ – 350 eura
Potpisivanju ugovora prisustvovala je predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević pri tom pozdravljajući kvalitetan rad nevladinih organizacija.
Potpisivanje ugovora sa NVO
Sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević pozdravila je sve prisutne pozivajući tivatske NVO da nastave aplicirati ka budžetskim sredstvima sa što kvalitetnijim projektima, koji će biti u skladu i sa strateškim ciljevima razvoja Tivta.
„Naredne godine, uz redovna budžetska sredstva namijenjena NVO sektoru, tivatske NVO na raspolaganju će imati i sredstva u okviru projekta „ReLoaD“. Kako bi NVO sektor bio što uspješniji u povlačenju ovih sredstava Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti pružaće aktivnu podršku svim NVO kroz konsultacije i obuku“.
Beru se mandarine na neretvanskim poljima. Za razliku od prethodnih godina kada je berba u oktobru i novembru bila na vrhuncu, ove jeseni kao nikada do sada, početkom novembra uopće neće biti neretvanskih mandarina.
Posljedica je to drastično smanjenog uroda zbog polarnih hladnoća koje su u januaru zadesile dolinu Neretve te ekstremno sušnoga ljeta.
Tako vrlo brzo na policama trgovačkih centra i tržnicama neće biti neretvanskih mandarina, nego samo uvozne, mandarine iz Turske i klementina iz Španjolske, po znatno većim cijenama od onih na koje su dosadašnjih godina naviknuli naši građani. Još je gora situacija s klementinom koja dospijeva u prosincu mjesecu i koja je potpuno stradala od zime.
Na neretvanskim plantažama neće biti klementina niti za osladiti se, a kamoli za tržište.
– Berba mandarina će nam završiti u oktobru. Kasne sorte su slabo rodile, a mandarine brzo zriju. Urod će biti manji od trideset tisuća tona – kazao nam je poljoprivredni proizvođač Niko Kapović, naglašavajući da je iznimno dobra otkupna cijena od 3,8 kuna po kilogramu mandarina.
– I kada bi takva ostala i dogodine, bilo bi to dobro za neretvanskog proizvođača – ističe on, napominjući da bi se dogodine na neretvanskim plantažama trebalo ubrati i do 100 hiljada mandarina ako ne bude ekstremnih hladnoća.
– Već u novembru mjesecu nećemo imati dovoljno mandarina u maloprodaji i nije neočekivano da se uveze turska mandarina, jer Španjolci imaju uglavnom rane sorte mandarina, a poslije imaju klementine – pojasnio je Kapović.
Iako je riječ o drastično manjem urodu, optimistične procjene govorile su o oko tridesetak hiljada tona, a ubrat će se znatno manje.
Foto DENIS JERKOVIĆ/HANZA MEDIA
Sami proizvođači nisu toliko nezadovoljni jer se mandarina u Neretvi prodaje po 3,8 kuna za kilogram, što je iznimno dobra cijena za ovo voće. Istodobno se mandarina u velikim gradovima prodaje po cijeni od 7,70 kuna po kilogramu u Rijeci, u Osijeku je 6,60 kuna, dok su mandarine u Zagrebu oko 6 kuna za kilogram.
Međutim, manji urod te toplo vrijeme koje je ubrzalo zriobu plodova na stablima mandarina uvjetovali su da će glavnina berbe završiti do blagdana Svih svetih, pa bi se u novembru i decembru mogao osjetiti nedostatak mandarina na hrvatskom tržištu, uz naravno znatno veću cijenu.
Procjene govore da bi mandarina mogla u maloprodaji biti i do dvadeset kuna, što nikako nije dobro za krajnje potrošače, poglavito u uvjetima niskoga standarda i ekonomske krize, jer su do sada neretvanske mandarine bile socijalno voće dostupno i onima plićeg džepa.
– Mandarine su loše rodile i stanje je puno gore negoli smo procjenjivali – kaže nam Mijodrag Kiridžija iz Udruge voćara “Mandarina”.
– S urodom smo nezadovoljni. Na početku se nije činilo da će situacija biti ovakva. Ali očito su stabla rodila samo izvana, dok u unutrašnjosti krošnje nema ništa. Tako da smo imali optimističnije procjene od stvarnog stanja – pojašnjava Kiridžija, koji naglašava da je cijena mandarina u ovakvim okolnostima stabilna, od 3,5 do 4 kune.
– Cijena je dobra, ali uroda nema. Mandarine se traže i prodaju se bez ikakvih problema. Nažalost, sve prognoze o količinama bile su preoptimistične – rekao je Kiridžija, koji očekuje da će glavnina berbe završiti do kraja listopada, što je ravno čudu jer bi u tom kalendarskom razdoblju berba mandarina trebala biti na vrhuncu.
– Ovakvo nešto nikada se nije dogodilo u dolini Neretve. Na to sve utječu i klimatske promjene. Prejaka zima, a sada pretoplo vrijeme, zbog čega je ubrzana zrioba plodova – pojasnio je Kiridžija.
Loš ovogodišnji urod mandarina negativno će se odraziti i na buduća razdoblja intenzivne proizvodnje mandarina, poglavito jer će se izgubiti određena tržišta.
Dogodine se očekuje regularan urod mandarina od oko 100 hiljada tona, koji se neće moći plasirati jer je ove jeseni zbog nedostatka mandarina izostao izvoz na neka tradicionalna tržišta koja su se okrenula mandarini iz Turske ili Španjolske.
Vaterpolisti Jadrana plasirali su se u Ligu šampiona. Novljani su i u revanšu plej-ofa savladali Marsej 9:7 i sa ukupnih 16:13 obezbijedili plasman u elitno takmičenje.
Jadran je bolje otvorio meč i poveo sa 3:1, ali je Marsej ubrzo preokrenuo 4:3.
Merkulov je u završnici prvog poluvremena poravnao na 4:4.
U drugom dijelu, Jadran je preuzeo konce igre i zasluženo stigao do pobjede.
Danil Merkulov je predvodio Jadran sa tri gola, po dva puta su pogađali Aleksa Ukropina i Marko Petković, a po jednom su se u listu strijelaca upisali Dragan Drašković i Đuro Radović.
Na drugoj strani, najefikasniji su bili Vukićević i Kovačević sa po dva gola.
Naš prvak će u grupnoj fazi Lige šampiona igrati protiv Špandaua, Pro Reka, Solnoka, Egera, Hanovera, Breše i Dinama iz Moskve.
