U Herceg Novom su jutros uhapšeni Šćepan Roganović, Ilija Aleksić i Goran Pantović, navodni članovi kavačkog kriminalnog klana.
Prema saznanjima iz Uprave policije trojica “kavačana” uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivično djelo zelenašenje.
Policija ih sumnjiči da su 21 osobi dali novac pod kamatu, a zatim ih zastrašivali, prijetili i od njih naplatili oko pola miliona eura pod kamatu.
“Uhapšeni su u nastavku borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa, nakon intezivnog i predanog rada”, kazao je sagovornik iz UP.
Policija je pretresla više objekata u Novom, koji su u vlasništvu uhapšenih.
“Ovo je još jedan obračun sa OKG na teritoriji Crne Gore, što je direktor Uprave policije Slavko Stojanović i najavio nakon formiranja operativnog štaba Boka”, rečeno je iz Uprave policije.
Pregledom 140 radova hercegnovskih osnovaca i srednjoškolaca prispjelih na konkurs „Grad i ja“ koji je ove godine imao temu “Moj grad – svjetlo i tama“ tročlani žiri, u sastavu Kristina Milatović, istoričarka i teoretičarka umjetnosti, Marko Mujičić, dizajner vizuelnih komunikacija i Miloš Samardžić, fotograf, odlučio je da u kategoriji likovni rad za učenike osnovnih škola nagradi učenice Ivu Mandić, OŠ “Orjenski bataljon”, mentorka Aleksandra Ćorović, Vasilisu Rašović, OŠ “Dašo Pavičić”, mentorka Ksandra Popović i Polinu Malina, OŠ “Ilija Kišić”, mentorka Suzana Vuksanović. U drugoj kategoriji – fotografija, nagrade nisu dodijeljene.
U kategoriji likovni rad nagrade su među srednjoškolcima zaslužili: Evgenia Hesse, Adrijana Lepetić i Ana Vujović, sve učenice srednje škole “Ivan Goran Kovačić” kojima je mentor Ksandra Popović.
I u drugoj kategoriji – fotografija, nagrađene su tri učenice iz iste škole kojima je mentorka takođe bila Ksandra Popović
Nagrađene su Elena Simović, Aleksandra Ćuković i Nina Dojčinović.
Nagrade je uz podršku Opštine Herceg Novi obezbijedio Herceg fest. Prvonagrašeni su dobili Lenovo Tab 3 3G, za učenike koji su osvojili drugu nagradu planirana je knjiga “Uvod u umjetnost ( srednja škola) i “Skiciranje, crtanje i slikanje” (osnovna škola), dok su za dreće mjesto dobili Logilink bluetooth zvučnike. Nagrađeni su i mentori učenika koji su osvojili prve nagrade.
Grad i ja
Obrazloženje žirija
Kategorija LIKOVNI RAD (osnovna škola):
Većina pristiglih radova o.š. nije odgovorila na zadatu temu te da smo morali napraviti elimninaciju, te stoga nisu ni izloženi. Radovi koji nisu nagrađeni, izloženi su zbog odluke žirija da prikaže dobra ideja polazišta, a tehnički loša realizacije istih.
Prvo mjesto, potpuno zasluženo odnosi Iva Mandić, učenica O.š. “Orjenski bataljon”. Njen crtački talent te intresantna ideja rezultirala je rješenjem u okviru njenog rada, koji se može klasifikovati u žanr scenu. Kod nje imamo razvijen osjećaj za prostor i dubinu te zlatni rez kada je u pitanju kompozicija njenog rada. Razrađeni likovi, koji podsjećaju na likove crtanih filmova, mistični i nepovjerljivi, vrlo detaljno prikazane radnje, kao i mačka koja začuđeno posmatra nastalu situaciju koju možemo povezati sa Ivom i njenim doživljajem svakodnevice.
Drugo mjesto, pripalo je Vasilisi Rašović, učenici O.š. “Dašo Pavičić”. Vasilisa, odgovara na temu prije svega koloritom, kao i umetnutim detaljima koji predstavljaju granice poimanja svjetla i tame kada je u pitanju njen rad. Precizno i detaljno, crta arhitektonske elemente grada, sa primjesama imaginarnih dječijih rješenja poput papirnog broda, te poigravanjem sa perspektivom oslikanih situacija.
Treće mjesto pripalo je Polini Manina, učenici O.š. “Ilija Kišić”. Polinina se poistovjećuje sa energijom koju mladić prikazan u krupnom planu crpi iz grada u noći. Prikaz urbanog lika, koji nasmijan korača ulicama, a štiti se crvenim omotačem, uspavani grad, koji evocira na strah od nepoznatog, ulična svijetla koja se bore protiv mraka, kao i po koji osvjetljeni prozor, glavnom akteru, ne predstavljaju ništa do zabave i čini nam se inspiracije koju pronalazi u takvim ulicama.
Kategorija LIKOVNI RAD (srednja škola):
Prvo mjesto u katerogiji likovni rad odnosi Evgenia Hesse. Slikarski pristup, od gvaša, akrila do kobinovane tehnike jesu razlozi zbog kojih se ovaj rad izdvojio od ostalih. Sam naziv Obelisk, objašnjava umetnutu traku oko koje isijava svjetlost; siluete koje idu ka svjetlosti ili su ustuknule pred njom prestavljaju masu koja je zaslijepljena informacijama, politikom, religijom…
Drugo mjesto odnosi Adrijana Lepetić, čije je polazište za ovaj rad kubističko, sa mondirajnovim linijama i presjekom na tačne cjeline te dizajnerskim rješenjima kada su u pitanju likovi objašnjeni nazivom Na kafi u Stanici.
Treće mjesto odnosi Ana Vujović. Dišanov ready made te izmještanjem predmeta iz konteksta, infantilnom dovitiljivošću nastaje rad pod nazivom Djetinjstvo. Vrlo lucidno i smisleno, Ana kreira stepenice koje su jedan od simbola našeg grada, te na vrhu ostavlja prostor za nadogradnju. Svaki broj te i inicijal predstavlja njen razvoj u ovom gradu koji završava znakom nula te predstavlja njen novi početak kao i želju za promjenama u našem gradu.
Kategorija FOTOGRAFIJA (srednja škola)
Prvo mjesto u kategoriji fotografija odnosi Elena Simović. Odgovor na temu je prikazan figurama obojenim u crno i bijelo. Provokativno naglašava njihovu seksualnost i na taj način se poigrava sa socijalnim kontekstima.
Druga nagrada odlazi Aleksandri Ćuković koja nam ostavlja pitanja: da li oko pomatra nas ili mi posmatramo oko? Da li smo svi pod budnim okom velikog brata?
Treća nagrada odlazi Nini Dojčinović. Momenat zabilježen u odsjaju, te iskrivljena realnost koja iako površna otkriva svoje namjere. Lokve kao kraljevi naših loših puteva pričaju svoje priče čiji nam je fragment prikazan iz Nininog ugla.
Žiri je zaključio: Svi izloženi, kao i nagrađeni radovi poslužili su nam kao adekvatan reper za neizlaganje ostalih. Jednoglasno smo se usaglasili da bi smo izlaganjem svih radova izgubili poentu i ne bi dali dovoljno prostora radovima koji to zaista zaslužuju. Nadamo se da će sledeće godine mentori više pažnje posvetiti temi, kao i ostalim kriterijumima konkursa jer je potraga za talentom ozbiljan posao, a nažalost i među neizloženim radovima ima talentovane djece.
Novljani i ljubitelji lijepe književnosti imaće priliku da večeras u Dvorani Park upoznaju jednog od najčitanijih savremenih pisaca, Tonija Parsonsa, čije će književno veče biti upriličeno u okviru Oktobarskih dana.
Druženje sa Parsonsom, u organizaciji JUK Herceg fest, počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
Parsons u Budvi 18.oktobra
Jedan od najtiražnijih i najznačajnijih britanskih pisaca, biće gost budvanske Narodne biblioteke u srijedu, 18. oktobra.
Veče sa Tonijem Parsonsom će biti realizovano u suorganizaciji JU Narodna biblioteka Budve sa izdavačkom kućom Nova knjiga počeće u 20 sati na Akademiji znanja.
Parsons je mnogima poznat kao autor bestselera “Čovek i dečak”, romana koji je za prva dva mjeseca nakon objavljivanja u Engleskoj prodat u tiražu od 750.000 primjeraka, a preveden na vise od 30 jezika. Međutim, nakon uspjeha sa ovim romanom, objavljuje u istom ili sličnom duhu, a onda se okreće kriminalističkim romanima, nište manje uspješno sudeći po činjenici da su prevedeni u više od 40 zemalja.
U ime izdavačke kuće Nova knjiga budvanskoj publici će se obratiti urednica Jelena Krsmanović. Sa autorom poznatih romana, Tonijem Parsonsom razgovaraćemo o stvaralaštvu, književnosti i novinarstvu uz simultano prevođenje Gordane Ljubanović.
Zainteresovani čitaoci će u srijedu veče u Narodnoj biblioteci Budve nakon programa biti u prilici da kupe knjige Tonija Parsonsa čiji je izdavač Nova knjiga, a autor će ih potpisivati. Ulaz je slobodan.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić ugostio je danas članove Kluba sportskih ribolovaca „Igalo“, osvajače bronze na 10. Svjetskom klupskom prvenstvu u ribolovu iz broda – Marka Radosavljevića, Aleksandra Milosavljevića, Miloša Dašića, Gorana Boričića i Davida Gudelja.
Prijemu je prisustvovao i njihov trener Željko Kosić, predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore Mladen Rostović, kao i Vesna Samardžić, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport.
Predsjednik je mladoj ekipi čestitao na izuzetno velikom uspjehu koji su postigli, posebno imajući u vidu jaku konkurenciju iskusnih evropskih timova. Kako je kazao, nada se da će nastaviti sa ovakvim rezultatima i uspjeh ponoviti i sledeće godine u Italiji. Opština će, istakao je Katić, nastaviti da podržava sportske ribolovce jer su pokazali da naš grad ima talente i potencijal za razvoj ove discipline.
Članovi ekipe zahvalili su se lokalnoj upravi na prijemu i podršci, istakavši da će nastojati da i dalje na isti način pravdaju ukazano povjerenje.
Dodali su da im je zadovoljstvo i što je međunarodni Kup rombuna dio Oktobarskih dana posvećenih obilježavanju praznika našeg grada, te da ovog vikenda očekuju uspješan turnir i učešće ekipa iz zemlje i regiona.
Čuveni holivudski glumac Robert De Niro boraviće na Svetom Stefanu na Global Citizen Forumu, saopštili su organizatori.
Robert De Niro
Predstavnici Arton Capitala koji organizuju događaj kazali su da će tema četvrtog Foruma, koji će biti održan na Svetom Stefananu 19. i 20. oktobra, biti „mogućnost u doba neizvjesnosti“
„Budući da je svijet suočen s velikim spektrom rizika i neizvjesnosti, forum je postavljen da djeluje kao platforma za razmjenu informacija o identificiranju novih mogućnosti ekonomske migracije i integracije“, navodi se u saopštenju.
Premijer Crne Gore Duško Marković, glumac Robert De Niro, motivacioni govornik i pisac Robin Šarma, Manuel Barozo, Čeri Bler, Vesli Klark, Afrodžek, Akon, pjevačica Iv (Eve) kao i Bekstrit Bojsi samo su neki od gostiju koji će se pridružiti Global Citizen Forumu na Svetom Stefanu u Aman resortu 19. i 20. oktobra.
„Irina Bokova – direktor UNESCO-a samo je jedna od govornika koja je potvrdila glavnu ulogu u raspravi na temu globalnog obrazovanja o građanstvu za mir, odrzivi razvoj i ljudsko dostojanstvo tokom učešća na cetvrtom po redu Global Citizen Forumu. Svako od ovih uticajnih ljudi podijeliće svoja iskustva u onome dijelu u kojoj su stručnjaci“, navodi se u saopštenju.
Između ostalih raspravljaće se i na teme kao što su izazov globalizacije i privlačenje stranih ulaganja putem programa investitora za prebivalište i državljanstvo, uz korišćenje sredstava za stvaranje novih radnih mjesta i finansiranje vladinih projekata.
„Kroz pažljivo planirane prezentacije, panel diskusije i pregovore, forum će dati mogućnost svim učesnicima da diskutuju. Delegati koji učestvuju na ovogodišnjem forumu imače ekskluzivnu priliku za susret i mrežu s predstavnicima vlasti, članovima kraljevskih porodica, stručnjacima iz industrije, finansijskim stručnjacima, svjetskim najpoznatijim motivacionim govornicima, filantropima, holivudskim zvijezdama i nekim od najbogatijih pojedinaca na svijetu“, navodi se u saopštenju.
Direktor preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Tivat Alen Krivokapić potpisao je danas u Kotoru, ugovor sa preduzećem „Jedinstvo“, vrijedan 1.912.970 eura, a za koji je sredstva obezbjedila Opština Tivat kroz kreditnu liniju KfW banke.
Radovi po osnovu ovog vrijednog ugovora obuhvataju: Izgradnju vodovodnog tranzitnog cjevovoda od obale Đuraševića do rezervoara „Radovići“ i izgradnju sekundarne kanalizacione mreže za priključenje naselja Krašići na postojeći kanalizacioni sistem. Ovim je Opština Tivat ušla u vrijednu investiciju poboljšavanja snabdijevanja vodom poluostrva Luštica ali i priključenja Krašića na postojeći kanalizacioni sistem. Početak radova očekuje se do kraja tekuće godine.
Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević istakla je ovom prilikom:
„Poboljšavajući vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, podižemo kvalitet života u ovom dijelu Tivta. Ovim će biti obezbjeđene dodatne količine vode za Lušticu, kao i za naselje koje na ovom poluostrvu gradi „Luštica Divelopment“.
Konsultant za implementaciju ovog ugovora je konsultantska kuća „Fichtner“ iz Njemačke. Ugovor će se implementirati po procedurama FIDIC-a i KfW banke, čiju će realizaciju koordinisati Vodacom, kao i agencija za implementaciju projekta „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Crnogorskom primorju“.
Predstavnici preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Kotor potpisali su 734.704 eura vrijedan Ugovor sa kompanijom „Jedinstvo”
Predstavnici preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Kotor potpisali su 734.704 eura vrijedan Ugovor sa kompanijom „Jedinstvo“, a ugovor sa Kotorom obuhvata radove na sistemu za ugovor o vodosnabdjevanju, izgradnji sekundarne i tercijalne mreže u naseljima Sveti Stasije, Roda-Psihijatrija, Daošine i Industrijska zona Kotor,
Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednici opština Tivat i Kotor, Snežana Matijević i Vladimir Jokić, direktor direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Dragan Asanović, v.d. direktorka Vodacoma Nada Krivokapić, kao i predstavnici kompanije „Jedinstvo“.
Opština Tivat uložila je do sada u kanalizacionu infrastrukturu preko 30 miliona eura. Uložena sredstva po glavi stanovnika iznose 2.170 eura, čime se Opština Tivat ističe u odnosu na sve druge crnogorske opštine.
Generalna komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) koja djeluje u okviru UN FAO s ciljem da podstiče održivo upravljanje ribarstvom i daje preporuke u tom pravcu koje su obavezujuće za njene članice, po prvi put zasijeda u Crnoj Gori.
41. zasijedanje Generalne komisije za ribarstvo Mediterana
Redovno 41. zasijedanje počelo je danas u Budvi, a oko 120 delegata iz 25 zemalja u ime Vlade Crne Gore pozdravio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović.
Simović je tom prilikom izrazio razumijevanje za trenutnu alarmantnu situaciju sa stanjem ribljih resursa u Mediteranu, poručujući da će Crna Gora nastaviti da bude pouzdan partner u procesu održivog upravljanja ribljim resursima. Istovrmeno, kako je naglasio, Crna Gora očekuje da se pri donošenju određenih mjera, preporuka, a posebno onih koje su vezane za ograničavanje ulaganja u modernizaciju ribolovne flote uzmu u obzir specifičnosti i nivo razvijenosti ribarskog sektora, i to ne samo u Crnoj Gori, već i drugim sličnim zemljama.
„Sektor ribarstva u Crnoj Gori ima ekonomsku, ekološku, sociološku i kulturološku ulogu. Najveći dio ribarstva predstavlja obalni ili mali privredni ribolov, koji se vjekovima unazad obavlja na specifičan način. Imajući u vidu tako dugu tradiciji, ovaj oblik ribolova se mora sačuvati i njegovati za buduće generacije, kao izraz prepoznatljivosti i specifičnosti ribarstva Crne Gore. Nedostatak povoljnih finansijskih sredstava, u kontinuitetu složene ukupne društvene i ekonomske prilike, ključni su razlozi nedovoljne razvijenosti sektora ribarstva“, ocijenio je Simović navodeći da crnogorsku ribolovnu flotu uglavnom čine plovila prosječne starosti od 40 godina, opremljena zastarjelom opremom.
Simović je dodao da je učešće crnogorskog ribolova male plave ribe u ukupnom ribolovu na Jadranskom moru više nego zanemarljivo (manje od 1% ukupnog ulova).
„Zbog toga očekujemo da ribarski sektor sa ovakvim kapacitetima i ovakvim stepenom razvijenosti, jednako u Crnoj Gori kao i u ostalim sličnim državama, budu tretirani na različit način u odnosu na sektore ribarstva u područjima gdje izvjesno postoji preveliki ribolovni napor i prelov ribljih resursa.
Izražavajući razmijevanje za trenutnu alarmantnu situaciju sa stanjem resursa u Mediteranu, Simović je kazao da se pri donošenju određenih mjera, preporuka, a posebno onih koje su vezane za ograničavanje ulaganja u modernizaciju ribolovne flote, mora uzeti u obzir specifičnost zemlje, a posebno nivo razvoja sektora. Kao bitan argument za ovakav zahtjev, on je naveo primjer Crne Gore koja je tek na 30% od ukupnog kapaciteta ribolovne flote, u odnosu na raspoložive resurse ribe u njenim teritorijalnim vodama.
„Zbog toga,očekujem razumijevanje potrebe i Crne Gore, i svih sličnih država, da se omogući ovom sektoru da pruži realno mogući doprinos našim nacionalnim ekonomijama, uz otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje posebno mladih, postizanje boljeg statusa ribara, kao i potrebu da ovaj sektor obezbijedi dodatu vrijednost i turističkoj ponudi naših država“.
Crna Gora pouzdan partner u procesu održivog upravljanja ribljim resursima
Prema riječima Simovića rad Generalne komisije za ribarstvo kao i sve slične inicijative koje imaju za cilj pravu i duboku reformu ribolovnog menadžmenta imaju punu podršku Crne Gore.
„Svi zajedno moramo biti odgovorni u sprovođenju mjera za očuvanje, posebno visoko migratornih resursa ribe, kao i ostalih resursa i odgovorni prema potrebi da razvijemo svoje ribarske flote do nivoa odgovornog i održivog ulova, poštujući najzahtjevnije standarde selektivnosti alata i opreme“, kazao je Simović.
Potpredsjednik Vlade je informisao predstavnike GFCM i da je Crna Gora značajno podigla nivo aktivnosti u borbi protiv nelegalnog i neregulisanog ribolova, u skladu sa preporukama i mjerama GFCM i EU u borbi protiv ovakvog ribolova. Na tom planu, kako je kazao, prepoznate su obaveze i odgovornosti nadležnih državnih institucija, uz značajno učešće i doprinos nevladinih organizacija, stručne i ukupne javnosti.
41. zasijedanje Generalne komisije za ribarstvo Mediterana
On je kazao i da je formiranjem Direktorata za ribarstvo u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja početkom ove godine, kao i upošljavanjem novih ljudi, Crna Gora pokazala odlučnost da ovaj sektor razvijemo na nivo koji pripada jednoj Mediteranskoj zemlji, kao i da odgovorno gazdujemo sa tako osjetljivim resursima i ujedno sektor spremimo da bude konkurentan na otvorenom tržištu.
Nastavlja se, kako je dodao, i sa radom na daljem usklađivanju zakonodavstva sa zakonodavstvom EU kao i implementiranju preporuka GFCM. Simović je naveo i da se pristupilo pripremi projekata za EU pretpristupne fondove, i da su pri kraju pregovori sa Svjetskom bankom za skori početak novog projekta u kojem će podrška sektoru ribarstva imati zapaženo mjesto.
„Konačno, samo domaćinskim i racionalnim gazdovanjem, poštovanjem prirodnih zakonitosti i poštovanjem zakona, moći ćemo dugotrajno ubirati plodove mora, ne narušavajući biološku ravnotežu. Crna Gora će ostati pouzdan partner u procesu održivog upravljanja ribljim resursima“, zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović.
Kruzerski turizam je kao brak. Oni koji su unutra iz njega bi rado pobjegli, a oni koji nisu, u njega bi isto tako rado ušli!
Zašto s kruzerima treba biti u najmanju ruku oprezan, na okruglom stolu održanom u organizaciji šibenskog Veleučilišta, pokušao je objasniti dr. Hrvoje Carić s Instituta za turizam, koji je kazao da je u vrijeme kada se on počinjao baviti fenomenom ovog vida turizma veliki kruzer bio onaj koji je imao 500 kreveta.
Danas se velikima definiraju grdosije s pet hiljada kreveta, pa možete zamisliti kakva je to situacija i kakav infrastrukturni izazov kada se tri-četiri takve grdosije usidre u dubrovačkom Gružu, a 16-17 hiljada turista “napadne” grad koji ima isto toliko postelja u “tvrdim” objektima. Nastaje raspad sistema, kolaps ne samo javnog prijevoza i prometa nego i svih drugih javnih sustava, poput onoga za zbrinjavanje otpada.
Stoga nije čudno da se ne samo Dubrovnik, nego i drugi gradovi na Mediteranu, meke kruzerskog turizma, poput Venecije, Barcelone sve češće bore i bune protiv najezde velikih brodova – u Lisabonu kruzeraše otvoreno uspoređuju s teroristima – koji zauzimaju javne prostore, a po ocjeni građana malo ili ništa troše. Jer sve imaju na brodovima koji nisu više ploveći hoteli, nego zaokružene plutajuće destinacije.
I sam Carić kaže da u Institutu nisu dobili mogućnost istraživati kolika je potrošnja gostiju na velikim kruzerima, ali još prije deset godina je bilo vidljivo da u Dubrovniku, primjerice, gosti koji u hotelima s pet zvjezdica troše 500 eura dnevno postaju sve nezadovoljniji najezdom kruzeraša.
Stoga bi, smatra, bila šteta da Šibenik, jureći za velikim turističkim brojkama i povećanjem noćenja, upadne u sličnu trapulu kruzerskog turizma, u kakvu su, primjerice, grlom u jagode, osim Dubrovčana koji se iz nje gledaju iskobeljati, upali i Splićani kojima se također događa kolaps.
Luka Kotor
Za Šibenčane, koji u luci imaju školjkare i kupališta, upozorio je dr. Carić, naročito je alarmantan podatak da je zagađenje bakrom s brodskih premaza u Gružu iznosilo 153 kilograma eko toksičnog bakra godišnje. Iako se ne može za sve okriviti kruzere, jer ima i podataka koji pokazuju da najveća količina tog otrova ne potječe s oplate kruzera, nego s domaćih malih brodica koje se nestručno tuku “koperom”, kazao je kako Šibenik još uvijek ima šanse brendirati se i izgraditi onu vrstu turizma koja će mu dati puno bolju tržišnu poziciju osim puke kruzing destinacije.
No Marijan Petković, ravnatelj šibenske Lučke uprave, odmah je u uvodu relativizirao čitavu ovu storiju podatkom da od ukupnog svjetskog zagađenja na kompletan (!) pomorski promet otpada svega 2,5 posto. Jednako tako, iznio je i podatke koji pokazuju kako je kruzing turizam svugdje u svijetu postao ogroman biznis, u kojem čitav Mediteran – a s njime i Jadran s 4,74 milijuna putnika na kružnim putovanjima – sudjeluje tek malim postocima, pa je već i s te strane jasno da u Šibeniku situacija nije toliko alarmantna. Dapače, daleko smo ne samo od Dubrovnika s 836 tisuća gostiju, nego i od Zadra koji je rastao 70 posto – gdje su oni koji su govorili kako je izgradnja putničkog terminala i Gaženice državnim novcem u Kalmetinoj eri promašena investicija – i došao do 136 tisuća putnika godišnje.
Šibenik je došao na 28 hiljada kruzerskih putnika ove godine, ali je i to golemo povećanje s obzirom na činjenicu da se prije deset godina krenulo s nikakvom infrastrukturom i 4800 turista godišnje. No, te brojke nisu došle same od sebe, došle su s investicijama u državnu, tzv. tehnološku cestu i gat Vrulje.
– Sve studije pokazuju da grad Šibenik u kišnim danima može podnijeti osam do devet tisuća gostiju, a mi imamo najviše tisuću do dvije kruzerskih gostiju dnevno, pa je jasno da oni ne mogu ugroziti funkcioniranje javnih sustava u Šibeniku – kazao je Petković, najavivši da će situacija s izgradnjom putničkog terminala i nove garaže s 350 parkirnih mjesta na pet etaža biti infrastrukturno i bolja
.
Kada je riječ o pozitivnom utjecaju kruzerskih gostiju na razvoj turizma nabrojio je, najkonkretnije, cijeli niz OPG-ova kojima su upravo kruzerski gosti bili ključni za opstanak i razvoj, poput Jurlinovih dvora i Sokolarskog centra Dubrava.
Matija Bumbak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Šibenika, složio se kako je rasprava o kruzerskom turizmu – za koju očito samo oni “male pameti” mogu misliti da se može svesti na “za” ili “protiv” bez suvišnih zašto – došla u pravo vrijeme kako bi Šibenik javnim traženjem odgovora izbjegao probleme umjesto da ih poslije rješava, kao što je to kod drugih bio slučaj.
Svečano otvaranje izložbe CITY RE: INVENTED će se održati na lokalitetu Rimski mozaici dana 21.10.2017. godine (subota) sa početkom u 12 sati.
Izložbom se promoviše javni prostor poljskog grada Łódź koji se kandidovao za organizovanje svjetske izložbe EXPO 2022. godine.
Łódź ima 3 800 kamenih kuća, 27 zamaka, 200 fabrika i nekoliko desetina vila što predstavlja samo dio bogatog nasljeđa koje je ostalo nakon industrijskog procvata grada tokom 19. i 20. vijeka.
Kao konkurencija nalaze se ostali gradovi a to su: Mineapolis u Sjedinjenim Američkim Državama, Rio de Žaneiro u Brazilu i Buenos Aires u Argentini.
Rezultat nadmetanja gradova biće objavljen u novembru ove godine.
Događaj će svečano otvoriti NJ.E. Irena Tatažinjska, Ambasadorka republike Poljske u Crnoj Gori.
Rimski mozaici – foto Boka News
Izložbu možete pogledati do 28.10.2017. godine.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija opštine Kotor u saradnji sa Ambasadom republike Poljske u Podgorici.
