Za sedam mjeseci imali preko 606 hiljada putnika

3

Aerodrom Tivat

Za sedam mjeseci ove godine aerodrom Tivat imao je za 18 odsto bolji promet nego u uporednom periodu prošle godine. Od 1.januara do 1.avgusta kroz terminalnu zgradu tivatske vazdušne luke prošao je ukupno 606.101 putnik, što je za skoro 95 hiljada putnika više nego za sedam mjeseci 2016.

Istovremeno, na pistu tivatskog aerodroma sletjelo je i opsluženo ukupno 3.448 aviona na redovnim i čarter linijama, kao i vazduhoplova ttzv.generalne avijacije. U isto vrijeme prošle godine bilo je 3.269 aviona.

Aerodrom Tivat

Iako je prošlogodišnji jul nadišao sve dotadašnje rekorde i mislilo se da aerodrom zbog svojih fizičkih ograničenja u maloj i neuslovnoj terminalnoj zgradi, neće moći bolje od lanskih 219.423 putnika, zapoleni u tivatskoj vazdupnoj luci napravili su novi poduhvat i u julu ove godine ostvarili su povećanje prometa od 13,6 odsto i mjesečni rezulat od  čak 249.199 putnika.

Tokom prošlog mjesca aerodrom je prihvatio i opslužio ukupno 1.245 komercijalnih aviona, 35 više nego u julu 2016. Sve to postignuto je i u dodatno otežavajućim okolnostima jer je aerodrom tokom više dana prošlog mjeseca, korišten i za operacije gašenja požara koji su goreli na Luštici.

Protivpožarni avioni na aerodromu Tivat

Stoga su u tivatsku vazdušnu luku pored dnevnih i do 45 „redovnih“ aviona sa putnicima, radi punjenja vodom ili snabdijevanja gorivom, u više desetina navrata tokom svakog dana  slijetali i „Air Tractori“ crnogorskog MUP-a, ukrajinski „Antonov An-32P“ i švajcarski helikopeter “AS-332 super puma“ koji su gasili požare u Boki.

Koncert Kaliopi, pa Lastovska fešta

2
Lastovska fešta 2015.

Koncertom poznate makedonske pjevačice Kaliopi Bukle koji će biti održan u petak 4.avgusta na gradskoj rivi Pine sa početkom u 22 sata, nastavlja se niz raznovrsnh događaja koji se u Tivtu priređuju u ciju animacije brojnih turista koji trenutno borave na ovdašnjoj rivijeri.

Jedan od najboljih ženskih vokala balkanske muzičke scene, prepoznatljiva po svom specifičnom glasu, Kaliopi će večeras publici u Tivtu pjevati neke od hitova sa kojim je stekla slavu još u bivšoj SFRJ poput numere “Bato”, ili novijih “Oboi me”, “Mesečina”,  “Na pat do Makedonija”….. Koncert Kaliopi priređuje Turistička organizacija Tivat.

Po drevnom običaju, prve subote mjeseca avgusta, tokom predstojećeg vikenda subota 5.avgust će biti priređena tradicionalna “Lastovska fešta”. Tu kulturno-zabavnu manifestaciju koja traje već 43 godine, u subotu 5.avgusta sa početkom u 21 sat u Gornjoj Lastvi, organizuje tamošnje Kulturno-zavičajno društvo “Napredak”. Na vidikovcu ispred crkve Svete Marije fešta počinje postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, čiji je pripadnici u odorama, potom odigrati i tradicionalno kolo ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca.

Lastovska fešta

Bokeljska mornarica nastupiće uz muzičku pratnju Glazbeno-provjetnog društva “Tivat” koje će potom održati i kraći promenadni koncert. U nastavku fešte u Gornoj Lastvi čiji su ovogodišnji sponzori Dubrovačko-neretvanska županija i Turistička organizacija Tivat, uslijediće muzika za zabavu i ples sa  nastupom “Jessy band-a” iz Splita i bogata ugostiteljska ponuda.

Svjetska premijera crnogorskog filma “Iskra” oduševila publiku

0

Svjetska premijera crnogorskog filma “Iskra” Gojka Berkuljana održana je drugog dana 31. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival na Kanli kuli. Film je prikazan u okviru selekcije Kino Orjen i takmiči se za nagradu “Živko Nikolić”. Pred brojnom hercegnovskom publikom i uz glasne ovacije, reditelj, protagonisti I filmska ekipa su se poklonili, saopštili su organizatori.

“Generalno sam zadovoljan cjelokupnim ishodom, jer smo stavili tačku na rad koji je trajao dugo. Iskreno mi djeluje da je publika reagovala na način kako sam i želio“, kazao je Berkuljan nakon premijere filma.

Iste večeri počela je i selekcija studentskih filmova. Program je otvorila revija kratkih grčkih filmova koja je realizovana u saradnji sa Grčkim filmskim centrom. Prikazano je šest filmova koji su u Herceg Novi stigli nakon brojnih prestižnih festivala kao što su Kan, Berlin, Toronto, Lokarno, Sarajevo. Filmovi su prikazani u amfiteatru Herceg Festa

Ataše za kulturu Ambasade Grčke u Crnoj Gori Gerasimos Hristatos je zvanično otvorio studentsku selekciju.

“Kratkometražni filmovi mi se dopadaju jer me podsjećaju na starogrčki jezik, koji ima to svojstvo da sa malo riječi slušaocu – čitaocu prikaže potpunu i razumljivu sliku koja će ga opčiniti. Autori kratkometražnog filma rade upravo to – u kratkom vremenskom intervalu prikazuju zaokruženu ideju koja ih je inspirisala i kojom potiču gledaoca na razmišljanje.

Radujem se što ste nam večeras pružili priliku da odgledamo šest ostvarenja mladih autora koji su se već afirmisali u inostranstvu i čiji su filmovi nagrađivani u Kanu, Berlinu, Lucernu, Torontu itd. Zahvaljujemo se grčkom filmskom centru koji je poslao filmove, kao i organizatorima Montenegro Film Festivala koji su večeras posvetili novi program FOCUS grčkoj kinematografiji”, istakao je Hristatos.

Četvrtog dana 31. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival u petak, 3. avgusta u 21 sat na Kanli kuli biće prikazan film “Rekvijem za gospođu J” reditelja Bojana Vuletića. Film se prikazuje u okviru zvanične takmičarske selekcije.

Tragikomedija o društvu u tranziciji sa Mirjanom Karanović u glavnoj ulozi sredovječne očajne žene koja ne može da okonča ni život zbog birokratskih prepreka, “Rekvijem za gospođu J” svjetsku premijeru imao na Berlinskom filmskom festivalu. Na FEST-u je u nacionalnoj selekciji osvojio nagrade za najbolji film, režiju, scenario i žensku ulogu, i nagradu dnevnog lista Politika. Takođe, proglašen je za najbolji film 17. goEast festivala u Vizbadenu, posvećenog kinematografijama Centralne i Jugoistočne Evrope. Dobio je i nagradu Međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI na Međunarodnom filmskom festivalu u Sofiji.

Gosti 31. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival su reditelj filma Bojan Vuletić, producent Nenad Dukić i glumica Mira Banjac.

U 22.40, takođe na Kanli kuli, biće održana premijera filma “Ne gledaj mi u pjat”  rediteljke Hane Jusič. Film se prikazuje takođe u okviru zvanične takmičarske selekcije. “Ne gledaj mi u pjat” proglašen je najboljim filmom i pripalo mu je priznanje “Beogradski pobjednik” na 45. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, žiri je za najbolju žensku ulogu nagradio glumicu u pobjedničkom filmu Arijanu Čulinu, a ostvarenju Hane Jušić pripala je i nagrada žirija kritike srpskog ogranka FIPRESCI. Gošća festival je protagonistkinja filma Mia Petričević

Na Tvrđavi Forte Mare u 22 sata biće projekcija filma “Slava”. Film su režirali Kristina Grozeva i Petar Valčanov , a prikazuje se u okviru zvanične takmičarske selekcije.

“Slava” je nakon tihog početka festivalskog ciklusa u Lokarnu, sa vremenom postala pravi festivalski teškaš koji osvaja pregršt nagrada širom Evrope. Priča o tragičnom kočničaru Canku, koji je spreman da okrene svijet licemjernih državnih institucija naopako, kako bi povratio svoje dostojanstvo, simbolički opisuje trenutnu EU politiku. Gosti festivala su DečoTaralezkov, scenarista i Margita Goševa, glumica. U 23.45 na Tvrđavi Forte Mare biće projekcija filma ON BODY AND SOUL (Na duši i tijelu) ekscentrične drama mađarske rediteljke Ildiko Enjedi, koji je dobitnik Zlatnog medvjeda za najbolji film na 67. Berlinskom festivalu. “Na duši i tijelu” je neobična ljubavna priča o dvoje  usamljenih radnika u jednoj budimpeštanskoj klanici – novoj radnici Mariji (Aleksandra Borbeli) i njenom starijem šefu Endreu (Geza Morćanji) – koji shvataju da su srodne duše.

U okviru selekcije studentskih filmova, četvrtog dana Festivala, u amfiteatru Herceg festa od 21 sat biće prikazani filmovi TIŠINA Jovane Avramović, FABIJAN Lovra Mrđena, DJECA ĆE DOĆI Ane Jakimske i ŽEĐ Nikole Vučinića i NIPENTES Jona Simvonisa.

Na Trgu Miće Pavlovića od 21 sat, u okviru selekcije DOKUMENTARNIH FILMOVA biće prikazani filmovi TASMINA,JAHAČICA Faridura Rahmana, GOLD IZ KOULVILA Rossa Bolidaia, SIN PLANINA Yavuza Sekim Tascioglua, S RUBA PAMETI Milana Majara i ANGELIKA Leopolda Legranda.

U Foajeu Dvorane Park u 12.30 biće održana promocija knjige RAZGOVORI O FILMU, filmske rediteljke Marije Perović. Knjiga je objavljena u izdanju podgoričke kuće Nova knjiga.

Izvršni producent Festivala je JUK „Herceg Fest“, a organizatori Festivala su Ministarstvo kulture i Opština Herceg Novi.

 

Sutomore – intervenisalo Morsko dobro, palaža očišćena

0
Očišćena plaža

Vezano za informacije iz medija da se na kupalištu u Sutomoru nalazi veća količina smeća,  Javno preduzeće za upravljanje morksim dobrom Crne Gore obavještava javnost da su službenici ovog preduzeća izvršili obilazak plaže, kupališta na području opštine Bar (Sutomore), te na istom konstatovali veću količinu otpada.

Tom prilikom je, shodno Ugovoru o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra sa opštinom Bar, dat nalog D.O.O. Komunalne djelatnosti Bar da se lokacija hitno očisti.

Sutomore plaža prije čišćenja

Dana 02.08.2017. godine, obilaskom terena  konstatovano je da su zaposleni u D.O.O.  za Komunalne djelatnosti opštine Bar neposredno po prijemu obavještenja uklonili veću količinu smeća: metalnog, plastičnog, biljnog i drugog otpada sa predmetne lokacije, o čemu svjedoči i fotografija.

Boćanje među vrhovima Orjena

0
Boćanje na Orjenu

Ovog vikenda, nedjelja 6.avgusta, predstoji treće izdanje revijalnog bućarskog prvenstva, „Orjensko sedlo 2017“.

Odigrava se u jedinstvenom planinskom ambijentu najvišeg bućarskog zoga u Crnoj Gori, na nadmorskoj visini od čak 1600 metara. Lokacija obezbjeđuje prijatnu svježinu i odlične uslove za bućanje i u najtoplijim avgustovskim danima, a te osobine, kao posebnu atrakciju, svake godine prepoznaje sve više ekipa.

Tako su prve godine učestvovale četiri ekipe, druge – šest, dok je za ovu godinu najava dolaska najmanje devet ekipa iz sve tri bokeške opštine.

Boćanje na Orjenu

Vidjećemo da li će veća konkurencija omesti bućare „Vala“, koji su u oba prethodna izdanja zauzeli prvo mjesto. Zanimljivo je da ove godine stiže i ekipa sa Kamenog, čime se stvara spoj sportskog i onog tradicionalnog bućanja, nekada toliko karakterističnog za sva mjesta Boke, ali i zaleđe.

Takmičarski program svakako stvara dodatnu pozitivnu atmosferu, ali svi ističu, da kad je radi o ovom događaju, prvenstvo ima druženje i nezaboravna lokacija, toliko drugačija od uobičajenih primorskih bućarskih terena. Zog na planinskom prevoju sa koga puca pogled na priobalje, a prvenstveno na krševite vrhove tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ostavlja poseban utisak i uz opušteno druženje nakon partije, razlog je odličnog odaziva. Zahvaljujući tome, takmičenje bez semafora, standardnog terena, službenih sudija i nagradnog fonda, svejedno dobija sve više svojih pobornika.

Boćanje na Orjenu

Nakon završenog odmjeravanja vještine i snage, dodjele diploma i zahvalnica, te zajedničkog ručka u planinarskom domu „Orjen sedlo“, za sve zainteresovane biće organizovan kraći obilazak okolnih znamenitosti, poručuju iz Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.

Organizator trećeg revijalnog bućarskog prvenstva je planinarski klub „Subra“, tehnički organizator Bućarski klub „Val“, dok se cijeli događaj odvija u tijesnoj saradnji sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena, odnosno, Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport.

Pikasova keramika u “Regentu”

0

Izložba Pikasove keramike je događaj koji kao rijetko koji, pravi razliku između luksuzne i elitne destinacije i jedan je od rijetkih koji umije da udahne život ovom i onako arhitektonski dobro izvedenom zdanju – kazao je na otvaranju izložbe djela čuvenog španskog umjetnika Pabla Pikasau hotelu “Regent Porto Montenegro”, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Izložbu koja je otvorena preksinoć uz prigodan muzički omaž Pikasou u interpretaciji nekoliko crnogorskih muzičara, priredila je kompanija “Disvocer Montenegro – Riana Group DMCC” iz Tivta liji je vlasnik australijski biznismen Romi Havat.

Govoreći na otvaranju postavke koju čine 22 Pikasova djela u keramci, Havat je istakao da je to “jedinstvenost u različitosti”.

“Crna Gora koja ima dugu kulturu i istoriju i vraća svoje mjesto na svjetskoj sceni a mi je podržavamo i stavljamo na međunarodnu mapu. Rado ćemo i dalje tražiti priliku da spojimo jedinstvenost i različitost.“- istakao je Havat dodajui da će posjetioci hotela “Regent Porto Montenegro” Pikasova djela na izložbi moći da pogledaju do 31.avgusta.

Ministar Pavle Radulović je naglasio da je “akademski svijet Pikaso svojim radovima zaista žestoko poljuljao, miješajući ga sa nečim što je tada doživljavano primitivnom afričkom umjetnošću.”

Ističući da je Tivat zahvaljujući ovakvim i sličnim događajima “postao centar kulturnih dešavanja u Crnoj Gori i na Jadranu”, gradonačelnica dr Snežana Matijević je pozdravla napor i trud komanije “Discover Montenegro” u čijoj realizaciji je Pikasova keramika i stigla u Tivat.

„Umjetnost prevazilazi sve granice i na taj način afirmiše sam grad i nudi kako turistima tako i lokalnom stanovništvu mnogo toga. Ova izložba je podržana od Ministarstva kulture Italije koji su učinili dostupnim bar djelić Pikasove i imaginacije i inspiracije“-  kazala je direktorica Turistilke organitacije Tivat Gabrijela Glavočić.

“Bokeška maslina” i koncert grupe Lollobrigida

0
Bokeška maslina Tivat 2015.

Udruženjem maslinara “Boka” iz Tivta organizuje u ponedjeljak 7.avgusta 2017. godine, od 18 sati, na rivi Pine, program pod nazivom “Bokeška maslina”, a koja ima za cilj promociju domaćih proizvoda i pruža zabavu građanima i posjetiocima grada Tivta.

Proizvođači maslinovog ulja i proizvoda na bazi maslina (kozmetički preparati, sapuni, suveniri…), pršuta, sira, vina, meda i ostalih domaćih proizvoda, imaće priliku da se predstave u okviru ove tradicionalne manifestacije.

Bokeška maslina

Iste večeri, u ponedjeljak, 7.avgusta 2017. godine, od 22 sata održaće se koncert sastava “Lollobrigida”, u organizaciji Turističke organizacije Tivat. Ljubitelji elektro-pop zvuka biće u prilici da, po prvi put u Tivtu, uživaju u repertoaru ovog muzičkog sastava.

Riva Pine – Ponedjeljak, 07. avgust  od 18 h – “Bokeljska maslina”, a od 22 sata – koncert “Lollobrigida”

 

 

 

Prčanjska “Mušuljada” u petak 4.avgusta

0
Prčanjska mušljada

Tradicionalna prčanjska “Mušuljada” održaće se u petak 4. avgusta od 21 sat na mjesnom mulu.

Za ovu priliku vrijedni domaćini, uz pomoć sponzora i prijatelja ovog mjesta, spremaju mušulje na buzaru, uz degustaciju vina i piva.

Kako je za radio Kotor danas kazao predsjednik Mjesne zajednice Prčanj Zoran Brguljan, ova autentična fešta ne podrazumijeva samo ekonomsku dobit, već ima širi značaj. Lokalne svečanosti, uz osnaživanje imidža mjesta, kaže, prezentuju posebnu, socijalnu dimenziju.

Prčanjska mušljada

Organizatori ove prepoznatljive fešte su NVO „Bope” i Mjesna zajednica Prčanj.

 

U Porto Montenegro uplovila jedna od najinteresantnijih jahti na svijetu

DELPHINE u Portro Montenegru

Pregršt velikih i ultramodernih jahti koje ovih dana borave u marini Porto Montenegro u Tivtu, zasjenila je jedna skoro-pa-stogodišnjakinja, koja je u Tivat juče stigla iz Italije. Naime, na sami kraj  mula 1 ovdašnjeg elitnog nautičkog centra, vezala sa predivna stara morska dama – jahta „Deplhine“, sagrađena daleke 1921. godine u SAD.

Eleganciju linija ovog 79 metara dugog klasičnog broda oldtajmera koji svojom neprolaznom ljepotom prosto plijeni među često bezličnim i konfekcijski skrojenim modernim mega i super jahtama, dodatno naglašava činjenica i da je „Delphine“ možda i trenutno jedina jahtra u svijetu koju pokreće klasična stara klipna parna mašina. Zbog toga ovaj brod u prefiksu svog imena i danas nosi skraćenicu S.S.(steam ship). Riječ je o dva parostroja tzv.četvorostruke ekspanzije,  snage po 750 konja,  koje je za ovu jahtu konstruisao američki industrijalac Horas Dodž, jedan od predvodnika istoimene automobilske imperije iz Detroita. Horas i njegov brat Džon 1919. godine prodali su svoj udio od 10% akcija u kompaniji Ford i inkasirali za to vrijeme vrtolglavih 25 muiliona dolara, a koje su namijenili za gradnju tada najveće parom pogonjene jahte na svijetu. Brod nazvan S.S. „Dephine“ po Horasovoj kćerci, izgrađen je u brodogradilištu Great Lakes Engineering Works i porinut u vode američkih Vellikih jezera 1921. Na žalost, niijedan od braže Dodž nije doživio da vidi ostvarenje svog sna o najvećoj parnoj jahti na svijetu, a S. S. “Delphine” je zbog svoje veličine, stila i luksuza, narednih dvadesetak godina bila jedna od glavnih atrakcija u Detroitu i na Velkiim jezerima. Po izbijanju Drugog svjetskog rata, američka Ratna mornarica je kupila ovu predivnu jahtu, ofarbala je u sivo i naoružala, pa je ona od 1942. do 1946. služila kao  štabni brod admiral Ernesta Kinga, komandanta RM SAD,  pod imenom USS “Dauntles”.

Nakon rata jahtu ponovno otkupljuje Horsaova udovica, Ana Dodž, a brod je sledećih trideset godina promijenio nekoliko vlasnika. Ulaganjem 60 miliona dolara zapušteni  “Dauntles” koji je bio sveden na komad plutajućeg starog željeza, 1997. je u jednom belgijskom brodogradilištu, potpuno obnovljen i doveden na svoj pređašnji sjaj i luksuz iz 1921. Novi remont jahte uslijedio je 2003. kada joj je na cermoniji u Monaku, vraćeno i ori     ginalno ime “Delphine”, a kuma joj je ovom prilikom bila sama monegaška princeza Stefani.

DELPHINE u Portro Montenegru

U rukama aktuelnog vlansika “Delphine” se nalazi od 2015, a on je za predivnu staru jahtu platio skoro 20 miliona eura. Iako je njena unutrašnjost zadržala sav klasični luksuz i ljepotu dizajna iz dvadesetih godina prošlog vijeka, “Delphine” svojim gostima nudi i sve neizostavne moderne detalje jahte iz 21.vijeka, počev od WiFI interneta, preko najmodernije TV i audio opreme, do satelitstke komunikacije. Jahta pored ostaloga, ima bazen, saunu, wellness centar, frizerski salon, te čitav niz manjih plovila, skutera i druge opreme za zabavu na vodi i za ronjenje.

DELPHINE u Portro Montenegru

S.S. Delphine deplasmana 1.225 tona postiže maksimalnu brzinu od 12 čvorova, a u njenoj izuzetno luksuznoj unutrašnjosti koju je dizajnirao čuveni njujorški “Tiffany`s”, može se smjestiti 26putnika. O njihovom komforu i sigurnosti staraju se 24 člana posade, a jahta vije portugalsku zastavu što joj omogućava da se na njoj sa punim legitimitetom, obavljaju i ceremonije vjenčanja.