U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla ili niska oblačnost, a u popodnevnim satima slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od sedam do 20, najviša dnevna od 22 do 33 stepena.
Temperatura mora juče u 13 sati.
Herceg Novi: 24 Petrovac: 23 Budva: 23 Bar: 23 Ulcinj: 22
Val vrućina zahvatio Pirinejsko poluostrvo
Val vrućina zahvatio je ovog vikenda Pirinejsko poluostrvo. U gotovo cijeloj Španiji (osim obalnog područja na sjeveru), kao i u većem dijelu Portugala temperature su prešle vrućih 30°C, a u mnogim mjestima je izmjereno i preko 35°C.
Najtoplije je bilo na jugu Španije, u Andaluziji. U Cordobi (meteorološka postaja na aerodromu) juče je izmjerena najviša dnevna temperatura od 39.9°C. Za usporedbu prosječna maksimalna dnevna temperatura u mjesecu lipnju je 32.8°C. Današnjih, gotovo 40°C ipak je daleko od lipanjskog rekorda za Cordobu. On iznosi 45.0°C, a toliko je izmjereno 26. juna 1965. godine (meteorološki podaci se vode od 1959. godine). Apsolutni temperaturni maksimum za Cordobu je 46.6°C (23. srpnja 1995. godine).
Nakon Cordobe najtoplija je bila Granada. Na aerodromskoj postaji je izmjerena temperatura od 39.3°C. Lipanjski maksimum iznosi 41.5°C od 27. lipnja 2004. godine. U Toledu, u središnjoj Španjolskoj temperatura je danas porasla do 39.1°C, a u Madridu do 37.4°C (rekord za lipanj je 40.0°C).
U Portugalu je najtoplije bilo u gradu Beja, gdje je izmjerena temperatura od 36.8°C. Vrlo vruć s temperaturama do 35°C je danas bilo i na jugozapadu Francuske.
Slične temperature se očekuju i početkom i ove sedmice.
Samostalna izložba grafika Samoozbiljenje diplomirane grafičarke Nataše Drešić biće otvorena u ponedjeljak, 12.juna, u Modernoj galeriji u Starom gradu – Budva u 20 sati.
U katalogu koji prati izložbu istoričarka umjetnosti Milica Bezmarović je zapisala:
“Za idejnim podsticajima autorka traga kroz vlastite utiske o poimanju života i svijeta, promišljanjima o nutrini sopstvenog unutrašnjeg bića, unutrašnjih pejzaža memorisanih u dalekim predjelima nesvjesnog, do kojih se stiže strpljivim i ponekad bolnim poniranjima u sebe, kroz lutanja i otkrivanja onog iskonskog, jedinstvenog, početnog impulsa vlastite energije, sa kojom se svako od nas rodi, a koja ima moć da stvara. U ciklusu grafika Samoozbiljenje, autorka se gotovo flozofski bavi pitanjima spoznaje onog nevidljivog u nama, metafizičkog, zaumnog, nepoznatog”.
Nataša Drešić je rođena u Baru 1987. godine. Osnovne i specijalističke studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na grafičkom odsjeku u klasi prof. mr Anke Burić 2016. godine.
Imala je četiri samostalne izložbe, a učestvovala je u brojnim kolektivnim izložbama i radionicama u zemlji i inostranstvu.
Dobitnica je brojih stipendija i priznanja, među kojima je i stipendija CANU za podsticanje umjetničkog podmlatka Crne Gore za 2017.godinu.
Trenutno radi kao pripravnik na slikarskom odsjeku na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) odgovorio je na prozivke koje mu je uputio ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković (BS).
Nurković je Jokića krotikovao što nije prisustvovao interresorskoj vježbi reagovanja na vanredne situacije na moru koja je nedavno održana u Luci Kotor i poručio mu da bi gradonačelnbik Kotora „ako bi stvarno gorelo možda i pobjegao iz Kotora“. Reagovanje Jokića prenosimo u cjelosti:
„U petak se u Kotoru održala interresorska vježba za vanredne situacije na moru i u lukama. Vježbi su, pored učesnika, prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave. Budući da sam bio spriječen da lično prisustvujem vježbi zbog službenog puta u Italiju, gdje sam učestvovao na Forumu jadransko-jonske makroregije i u jednom dijelu istim predsjedavao, u ime lokalne samouprave vježbi je prisustvovao potpredsjednik Opštine, Milivoje Mišo Samardžić. Ministar Osman Nurković je nakon vježbe izjavio da mu nije jasno da nisam prisutan vježbi i da bih pobjegao iz Kotora kada bi u Kotoru gorelo. Da sam bio u saznanju da će Vlada Crne Gore na vježbu umjesto ministra saobraćaja i pomorstva poslati vidovnjaka i proroka, sasvim sigurno bih pokušao da vidim to čudo svojim očima, pa čak i po cijenu nazadovanja regionalne saradnje. Na moju veliku žalost, nemam nikakvih nadnaravnih sposobnosti, pa nisam znao kakvo čudo i ukazanje će se zbiti u Kotoru, ali sada barem znam da za sve što se tiče budućih događaja mogu da se interesujem kod tajnovidca koji obavlja funkciju ministra saobraćaja. Kako nisam poput ministra, stručnjak za buduće i vanrazumske događaje i pomjeranja, zadržaću se na prizemnijim, a za Kotor i mene lično neuporedivo važnijim.
Ministre, jesu li Vaše sposobnosti da vidite unaprijed bile te koje su Vas prelomile da ne dođete na sastanak u okviru Adriatic Sea Foruma ove godine? Da Vas podsjetim, sastanak je organizovala CLIA, asocijacija svijetskih kruzing kompanija, uz predstavnike Carnival grupe i MSC, gdje su pored mene bili prisutni i predstavnici Luke Kotor. Jeste li izbjegli sastanak zato što ste naslutili stav ovih svjetskih asocijacija i kompanija da je Luka Kotor A.D. preduzeće u većinskom opštinskom vlasništvu koje treba da nastavi da upravlja obalom Kotora? Ministre, kakvi su Vaši planovi povodom koncesije nad operativnom obalom Kotora? Hoćete li, ministre, stati u zaštitu prava Luke Kotor A.D. da joj se dodijeli prioritetna koncesija ili ćete, po običaju društva u kojem ste, doći sa pričama o valorizaciji obale? Šta ćete sa međunarodnim pomorskim konvencijama koje se moraju poštovati, ministre? Hoćete li urediti i pomoći status crnogorskih pomoraca ili će i dalje služiti za plaćanje raznih taksi zbog nerada Ministarstva i administracije? Hoćete li ministre konačno završiti radove na tunelu Vrmac, do sada bi i Sikstinsku kapelu ocrtali?
Ministre, to su pitanja sadašnjosti, na koja čekamo odgovor kada prestanete da se bavite proricanjem budućnosti. U pauzi razmislite i o prošlosti, pa se sjetite gdje je i kada gorelo i ko je palio te požare, a ko je bježao da spasi glavu. Možda se iznenadite, ministre, kada shvatite da sjedite sa piromanima od kojih su nekada cijeli narodi bježali. Ukoliko ste zaboravili, tu smo da podsjetimo, jer je Kotor grad u kojem ne vlada kolektivna amnezija.
Za kraj, postalo je malo jednolično da se na kotorsku upravu i mene kao predsjednika opštine svako malo usmjeri po jedan ministar ili neko drugi iz državne uprave. Vrijeme je da shvatite da nam ne možete ništa naći i da nas ne možete slomiti. Ministre, prenesite šefovima, onom formalnom i onom neformalnom, ukoliko ih baš toliko bolimo, neka oni izađu i kažu što imaju. A mi ćemo u međuvremenu nastaviti da nesmanjenim intenzitetom branimo interese građana Kotora, čuvajući Kotor na UNESCO-voj listi svjetske baštine, boreći se za očuvanje operativne obale pod kontrolom Luke Kotor AD, održavanjem kulturnih manifestacija uprkos vašim naporima da slomite naš entuzijazam i ljubav prema ovom gradu”- stoji u reagovanju gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića.
Izlov ribe dinamitom, od nekadašnje socijalne kategorije za preživljavanje, poslednjih godina prelazi u biznis koji za sobom ostavlja pustoš i teško obnovljiv život u priobalju, gdje su eksplozije i najčešće, istakao je direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović.
On je kazao da je to direktan atak na sve buduće generacije, jer se uništava kompletan biodiverzitet.
“Institut je u više navrata organizovao brojne kampanje, razgovarao sa ribarima i podržavao sve slične akcije. I ovih dana će biti formirana radna grupa koja će koordinirati svim aktivnostima, a u čiji rad će biti uključen i Institut. Međutim, mislim da, koliko god se trudili, ovu aktivnost nećemo moći da iskorijenimo jer je prešla u tradiciju i uvijek će biti. Ali možemo da je svedemo na najmanju moguću mjeru”, naglasio je Đurović za Radio Budvu.
Kako je istakao, mjesta na kojima se najčešće izlovljava dinamitom nazivaju “pustinjom u moru”.
“To su područja koja se kasnije jako teško obnavljaju, jer visokim pritiskom koji stvaraju eksplozije, svi organizmi na dnu budu uništeni. Priobalje, gdje se načešće “baca” dinamit je i najproduktivniji dio mora, čak 90% morskih organizama živi u tom pojasu, do 10 m dubine. Tu počinju i prvi lanci ishrane i njihovim nestankom trpe i ostali, odnosno organizmi na većim dubinama”, kazao je Đurović.
Sličan problem postoji i u susjednoj Hrvatskoj, ali, kako je kazao Đurović, u znatno manjoj mjeri nego kod nas.
“Oni su to riješili tako što su na teren, udruženo, izlazili pripadnici policije, veterinarske i ribolovne inspekcije i na moru i kopnu boravili 24 sata dnevno. Uz takav način rada i dojave, izlovljavanje dinamitom su sveli na najmanju mjeru”, istakao je Đurović.
Međunarodni festival klapa Perast 2016. – Castel Nuovo
Članovi popularne novske klape „Castel Nuovo“ otputovali su za Omiš a kao jedini predstavnici Crne Gore, peti put će učestvovati na Festivalu dalmatinskih klapa nakon što su prošli zahtjevne kvalifikacije u Čapljini.
Osim u gradu domaćinu, programi 51. Omiškog festivala biće organizovana na dalmatinskim ostrvima pa će tako „Castel Nuovo“ nastupiti večeras na Korčuli i takmičiće se u konkurenciji mješovitih klapa. Za ovaj festivalski nastup odabrane dvije izvorne melodije „Zvizde mi kažu“ i „Na me pogled tvoj obrati“. Prema riječima voditelja novske klape Dušana Tadića, za njih je zadovoljstvo da ponovo nastupe na festivalu koji je poznat u cijelom svijetu, na koji dolaze gosti sa svih strana, ali i na kome su Novljani već potvrdili svoj kvalitet.
Klapa „Castel Nuovo“ je nastupala, i osvajala priznanja i nagrade, na brojnim domaćim i međunarodnim takmičenjima i festivalima, između ostalih i na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu, gdje su prošle godine osvojili tri priznanja i proglašeni za najbolju klapu.
I program „Jutro uz Castel Nuovo“ koji je prvi put realizovan prošle godine u saradnji sa gradskom Turističkom organizacijom bio je hvaljen i odlično prihvaćen.
Brodosplitu je u subotu u more porinut najveći jedrenjak s križnim jedrima na svijetu, Novogradnja 483 Flying Clipper izgrađen za kompaniju Star Clippers iz Monaka.
Naručitelj Mikael Krafft novinarima je nakon porinuća rekao kako je vrlo zadovoljan jedrenjakom.
Direktor Brodosplita Tomislav Debeljak rekao je kako je posebno ponosan što je brod porinut baš krajem restrukturiranja, dodavši kako je on djelo ruku vrijednih radnika škvera.
“Jedrenjak je specifičan, u njemu i na njemu je sve kvalitetno odrađeno i konačno je došao dan da ga porinemo”, rekao je Debeljak, istaknuvši kako je Brodosplit ovime “otvorio jednu novu nišu”.
Direktor projekta broda Radovan Načinović istaknuo je kako je puno “truda uloženo u tri godine intenzivnog rada, potrošeno je više od milijun sati rada ukupno deset tisuća ljudi ne samo iz Hrvatske već iz cijelog svijeta”.
Riječ je o trenutačno najdužem jedrenjaku na svijetu, koji će, kako je rekao Načinović, ući u knjigu rekorda kao najveći svjetski pravjetrenjak.
Izgrađeni jedrenjak, koji bi prve putnike trebao primiti za godinu dana, reprodukcija je jedrenjaka “France II” iz 1911. – Flying Clipper. Dug je 162 i širok 18,5 metra, nosivosti 2000 tona. Ima pet jarbola i jedra ukupne površine 6.347 četvornih metara. Konstrukcija je čelična, a paluba od tikovine najviše kvalitete. Jedrenjak ima pet paluba na kojima može primiti 450 osoba. Raspolaže s 224 kabine od kojih je 150 luksuznih kabina za 300 putnika i 74 kabine za 150 članova posade.
Pri projektiranju i gradnji poštovao se koncept “siguran povratak u luku”, što znači da je sva ključna oprema dvostruka, čak ima i dvije strojarnice s uređajima za proizvodnju električne energije i vode, svih sustava goriva i maziva te dodatni zapovjedni most.
Realizacija ugovora ostvarena je uz potporu HBOR-a što je Brodosplitu osiguralo ulazak na rastuće tržište jedrenjaka i dobivanje značajnih referenci, kao i održivom poslovanju Grupe Brodosplit i očuvanju njezine temeljne djelatnosti.
Predsjednica Uprave HBOR- a Tamara Perko istaknula je kako joj je drago što su podržali projekt i dokazali da je potpora državne razvojne i izvozne banke neophodna u ostvarenju uspješnih izvoznih poslova. “Izvoz je ogledalo nacionalne ekonomije i svima nam je u interesu ostvarivati što bolje rezultate u tom području”, poručila je Perko.
I ovog ljeta 500 mladih Francuza će sa 150 vozila nacionalne klase „pežo 205“ na putovanju kroz Evropu posjetiti i Nacionalni park „Sutjeska“.
Prošlogodišnje impresije koje su ponijeli sa proputovanja kroz Foču, mlade članove organizacije „Jurop reid“, ove godine vraćaju u većem broju, pa će njihova „posada“ 4. avgusta još jednom sagledati sve ljepote ove opštine.
Iz zemlje mode, vina i sireva krenuće 29. jula i planiraju da za 23 dana posjete 20 evropskih zemalja. Na taj spisak su uvrstili i RS, odnosno Tjentište, gdje će postaviti kampove i uživati u jedinstvenom ambijentu parka „Sutjeska“. Cilj ovog projekta je upoznavanje različitih kultura i običaja Starog kontinenta, a potom u svojoj zemlji promovišu ono što su vidjeli, kaže jedan od organizatora Džeremi Blondin (25).
– Vraćamo se ponovo u Foču sa većom grupom. Željeli bismo da se provedemo kao i prošle godine, kada nas je Sutjeska očarala. Drago nam je da ćemo ovaj put boraviti i odmarati na tom divnom tihom, mjestu, gdje ćemo prespavati, obići sve destinacije i uživati u nevjerovatno lijepom pejzažu – kazao je Blondin.
Za ugodan boravak gostiju pobrinuće se domaćini Turistička organizacija Foča i Nacionalni park „Sutjeska“.
– Ova posjeta nam mnogo znači, naročito zbog toga što se povećao broj učesnika i što će grupa praviti video-promociju, te štampati promotivni materijal o ovom mjestu – rekla je direktor TO Foča Ljeposava Đajić.
Francuzi će na Tjentištu moći da prošetaju Dolinom heroja, sagledaju prirodne ljepote najstarijeg nacionalnog parka u BiH i uživaju u domaćoj tradicionalnoj kuhinji.
– Tražili su da im ponudimo autohtona domaća jela i proizvode, pa ćemo to i ispoštovati. Sama činjenica da se nađete u centru njihove pažnje, među 20 evropskih zemalja, svrstava nas na značajno mjesto turističke ljestvice Evrope – rekao je direktor NP „Sutjeska“ Dejan Pavlović.
Organizatori „Jurop reida“ proputovanje Evropom počeli su 2014. godine, kada su stigli sa četiri „pežoa“. Svake godine povećavaju broj učesnika, a za narednu su najavili da će u Foču stići sa 300 „pežoa“ i čak hiljadu učesnika.
Doček
U Foču je lani 207 Francuza u 65 automobila stiglo petog avgusta. Prenoćili su pod šatorima na stadionu, a dočekani su bogatom trpezom i koncertom rok grupe „Paranoid“.
– Vjerujemo da će njihova posjeta doprinijeti razvoju turizma, popularizaciji prirodnih i turističkih resursa – rekao je načelnik opštine Radisav Mašić poručivši da će se u Foči opet potruditi da budu dobri domaćini.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) izvijestila je kako je njezino novo istraživanje koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazalo alarmantnu količinu mikroplastike u tim životinjama.
Na Svjetski dan oceana i u povodu prve UN-ove konferencije o oceanima, koja je održana u New Yorku (SAD), u WWF-u kažu kako su otkrili “nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu”. Ta svjetska organizacija za zaštitu prirode novim je istraživanjem pokazala utjecaj onečišćenja plastikom na sjeverozapadnom dijelu Sredozemnog mora.
“Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagosu; najvećemu zaštićenom području na Mediteranu, između Italije, Francuske i otoka Sardinije”, navodi WWF i dodaje da stoji iza osnutka tog utočišta 2002. godine te da posljednjih sedamnaest godina proučava i štiti kitove koji se ondje razmnožavaju. Također ističe kako rezultati tog istraživanja pokazuju stupanj onečišćenja plastikom izvan granica spomenutog utočišta u Sredozemnom moru.
“Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenata plastike, a obično se nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kabelima, lakovima, lijekovima, bojama itd. Ti se spojevi nalaze i u kozmetici, npr. lakovima za nokte ili kosu te u parfemima. Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 μg/kg (mikrograma po kilogramu), a smatra se da je ona visoka kad je iznad 300 μg/kg”, ističe u priopćenju WWF te dodaje kako su ftalati toksični za ljude i životinje, s mogućim štetnim posljedicama na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas se u svijetu proizvodi tri milijuna tona ftalata na godinu.
“Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje”, rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF-u Adria.
Istaknuo je kako je Sredozemno more “ugušeno bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, a naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora”. U povodu Svjetskog dana oceana WWF potiče potrošače, industriju, vlade i obalne gradove da smanje uporabu plastičnih materijala te da učine više u prikupljanju i recikliranju plastičnog otpada, poručio je Prvan.
U WWF-u ističu kako plastični otpad “raste izvan kontrole”, svaki dan između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93 posto potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta oceanima i morima, a sastoji se od 5000 milijarda čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u čestice manje od pet milimetara, nazvane mikroplastikom, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća.
Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, a procjenjuje se da njime pluta između 1000 i 3000 tona plastike, i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po četvornome kilometru, ističe WWF u priopćenju.
Navodi kako WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj tih projekata, kako ističe, jest održivo upravljanje gospodarskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji.
“Od lipnja 2016. radi se na unaprjeđenju ribolova male plave ribe u sjevernom Jadranu s dugoročnim ciljem stjecanja MSC certifikata (Marine Stewardship Counci) koji označava održivo ribarstvo. U suradnji sa znanstvenom zajednicom WWF razvija programe čiji je cilj stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavoga gospodarstva. Također, već više od dvije godine intenzivno se radi na osvještavanju kupaca i gospodarskog sektora koliko je važno prilikom kupnje, konzumacije ili nabave birati proizvode iz održivog ribarstva”, ističe u priopćenju WWF.
Tradicionalna gastro manifestacija “Risanski makaruli” održana je sinoć na glavnom risanskom trgu, u prisustvu velikog broja mještana i turista.
Anka Perović iz nevladinog udruženja “Organizacija žena Risna” kazala nam je da su zadovoljni što je iz godine u godinu sve više gostiju i učesnika.
,,Ova fešta po osmi put okuplja mještane i sve one ljude dobre voje koji su spremni da se druže sa nama uz tradicionalno dobro jelo i dobru zabavu. Na ideju da u Risnu organizujemo ovakvu feštu doši smo prije devet godina kada smo tražili šta je to po čemu je Risan prepoznatljiv, htjeli smo nešto što zbližava ljude a to je uvjek dobra trpeza. Zato smo tražii nešto što je tradicionalno, došli smo na ideju da to budu risanski makaruli jer su čuveni svatovski makaruli koji su se nekada spremali ne samo za svadbe već i za slave i ostala okupljanja. Prvobitno se tijesto za makarule pripremalo samo od brašna i vode a zatim su se počela dodavati i jaja i posipali bi se sa slanim sirom. Kasnije su se pravili sa dobrim toćem od junetine koji se dugo dinsta uz razne začine a zatim se prešlo i na slatke makarule posute šećerom i orasima”, ističe Perović.
Ona dodaje da pored risanskih makarula štandove na risanskoj pjaci krase i ostala stara risanska jela i poslastice. Neizostavne gurabije, priganice, petrogradski kolač, slane pite…
Makaruli – Risan 2017.
Domaće specijalitete pripremiili su: vrtić Risan, Osnovna škola ,,Veljko Drobnjaković”, Dom starih ,,Grabovac”, kafana ,,Krivokapić” , pekara ,,Hipnos”, NVO ,, Ruke” iz Herceg Novog, Jokina kužina, te domaćice iz Perasta, Tivta, Herceg Novog, Grblja, Kavča.
Na štandovima su dominantni bili makaruli pripremani na razne načine ali su posjetioci mogli probati i razne druge slane delicije kao i mnogobrojne vrste torti i kolača uglavnom pripremljenih po starinskim receptima.
U programu su učestvovali mališani iz vrtića “Radost”, KUD “Nikola Đurković”, muzički sastav ,,Slow time” i pjevač Igor Đurović. Program je vodio Miomir Maroš.
Organizator ove manifestacije je nevladino udruženje “Organizacija žena Risna” uz pomoć brojnih sponzora.
Davne 1835. godine, makarule – koje su služene na svadbama, opisao je i Vuk Stefanović Karadžić. Putujući po Crnoj Gori i Boki, boravio je i u Risnu kod svog prijtelja Vuka Popovića, nakon toga napisao je “Kovčežić”- jedno od poglavlja knjige o Boki Kotorskoj, štampane u Beču 1849. godine koje govori o životu, vjeri, kulturi i običajima u Risnu.
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu - foto Boka News
1 od 10
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Vraćeni topovi ispred Starog grada
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Božićni koncert SPD Jedinstvo Kotor 2020.
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Deveti po redu skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu ovog vikenda okupio je pedesetak automobila, popularnih „buba“, kombija i „kubelwagena“.
Kako nam je kazao Zlatko Janković predsjednik „Volkswagen Classic Club-a Montenegro“, gosti, učesnici skupa iz regiona stigli su u petak. Smješteni su u improvizovanom kampu u kompleksu hotela Kamelija u Donjoj Lastvi, a u subotu im je priređena organizovana vožnja do Lovćena, defile ulicama Tivta, a zatim su popularne bube parkirali ispred zgrade opštine.
„Stiglo je pedestak automobila i oko stotinu učesnika iz svih krajeva regiona, iz republika bivše Jugoslavije, Srbije, BiH, Makedonije. Za sve učesnike danas smo organizovali izlet do Lovćena i ručak u podnožju mauzoleja. Gosti su oduševljeni vožnjom starim putem, krajolikom … Kao organizatori zadovoljni smo Tivtom i pomoći od strane opštine, ali razmišljamo da iduće godine, deseti skup organizujemo u nekom drugom gradu, drugačijem ambijentu“, kazao nam je Janković.
Video zapis Ivan Miljenović.
Zabava za učesnike skupa nastavila se nastupom benda „Mikrokozma“ na trgu Magnolija.
Zadnjeg dana skupa učesnici će se odazvati humanitarnoj akciji u Kotoru za skupljanje pomoći za dječaka Petra Kašćelana, koju organizuje Moto klub „Lavovi“ iz kotora.
