Ronioci instaliranjem i korištenjem ove aplikacije podržavaju inicijativu “Ronjenjem protiv otpada”. Nova aplikacija dostupna je i u Google Play Store-u i u iTunes store-u. Cilj aplikacije je olakšati roniocima skupljanje i dijeljenje podataka o otpadu pod morem. Nova aplikacije je intuitivna i laka za korištenje te uključuje popis najčešćeg podmorskog otpada kao i mogućnost korištenja ugrađenog lokatora na pametnim mobitelima za lakše obavještavanje o lokaciji otpada.
Prijavljeni podaci mogu pomoći znanstvenicima te stručnjacima za zaštitu okoliša da pronađu bolje solucije i donesu odluke koje će riješiti problem podmorskog smeća.
morski otpad
Projekt Aware nada se da će ovaj novi i intuitivan alat dati jači glas podvodnom svijetu te potaknuti promjene i spriječiti uništavanje i ubijanje oceana. Aplikacija bi trebala poboljšati dostupnost informacija te osvijetliti problem zagađenja mora.
Više informacija o inicijativi “Ronjenjem protiv otpada” možete pronaći na njihovoj web stranici.
Bokeški đardin – kao scena, kao mjesto gdje se okupljala familija, prijatelji, kumovi, rodbina, gosti, gdje se pričalo, čitalo, vezlo, šilo, ćakulalo poslužio je kao poveznica i inspiracija novinaru i publicisti Mašu Čekiću za organizaciju multimedijalne večeri.
Atrijum ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, svojom patinom, akterima koji su promovisali knjigu „Bokeška pjatanaca“ autora Maša Čekića, dobrotskom čipkom vezilje Mile Moškov koja je bila izložena u crkvi Svetog Mihovila, uz glasove klape „Bellezza“ i nastup mladog saksofoniste Sergeja Stojkovića, brojne posjetioce vratio je u neka druga, prošla vremena, a onima mlađima približio jedan prisniji način druženja i životni stil bez savremenih komunikacionih sistema.
Multi medijalno veče u Đardinu
„Znam, mnogi se interesuju otkud ja i Mila zajedno u jednom đardinu. Povezuje nas familija istog podneblja. Mila baštini ono što Boka ima, a ja smatram brendom kojim možemo da se dičimo i podičimo. Nažalost, to se zaboravlja. Ona je vezilja dobrotskog veza kojeg je naučila od svoje mame u Krtolima, što je samo jedan od dokaza da je dobrotski vez i bokeljski vez. Bokeljke su, kad god su imale vremena, radile i ovaj bokeški, i konavoski i sve što je lijepo, pa stizalo to iz Venecije, Pariza ili bilo kog drugog kraja svijeta. Sva ta baština prikupljena vjekovima u našoj Boki Kotorskoj je poveznica večeras. Ja tekstom i slikom, Mila vezom, neko pjesmom i svirkom…“ – kazao je Mašo Čekić.
Multi medijalno veče u Đardinu
Arheolog Vilma Kovačević, podsjetila je da je čipka stigla iz Venecije u Boku Kotorsku i da se najljepša zbirka čuva u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti. Crna Gora je prepoznala vrijednost dobrotske čipke i zaštitila je kao nematerijalno kulturno dobro, a 1910. godine, na izložbi u Beču, kapa Cacara izrađena od čipke osvojila je prvo mjesto.
„Večerašnja izložba dobrotske čipke naše Mile je razlog da se radujemo, jer ona u sebi posjeduje nit koja je povezuje sa prošlošću, što je danas rijetkost. Njen rad je na ovim prostorima dostigao jedan zavidan umjetnički nivo. Apelujem da se organizjuju kursevi vezenja, kako dobrotska čipka ne bi pala u zaborav “ – kazala je Kovačević.
„Ja govorim iglom i vezom … pogledajte moje radove i nadam se da ćete uživati“, skromno je kazala autorica Moškov.
Multi medijalno veče u Đardinu
Kao i u svakom đardinu, nakon kazivanja stihova pjesme „Pod odrinom“ koja je nagrađena na ovogodišnjem Festivalu klapa u Perastu, a čiji je autor Mila Moškov, domaćin i autor knjige „Bokeška pjatanaca“ Mašo Čekić, kazao je kako njegova knjiga sadrži trideset priča koje imaju nastavak u starim recepturama, osim tridesete priče koja je bez nastavka.
„Trideseta priča je svojevrsna oda svim Bokeljkama koje su na škrtoj zemlji znale uzgojiti hranu za svoju djecu. Nisu se libile nikakvog posla, samo da obezbijede parče kruha“ – kazao je Čekić.
Bokeška pjatanca
O knjizi koja je ustvari i svojevrsni originalni bokeljski suvenir, iz ugla očuvanja kulturne baštine, govorila je istoričarka umjetnosti mr Danijela Ucović.
„U savremenom društvenom kontekstu i jednoj kulturi zaborava, prezentovanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine predstavlja njenu zaštitu. Očuvanje i sakupljanje tradicijskih vještina predanja i znanja koja se mogu naći u ovoj knjizi, su od neprocjenjive važnosti. Ovakva izdanja čuvaju nematerijalnu kulturnu baštinu koja je u suštini specifičan i kreativan izraz ljudske egzistencije. Često se smatra da je kulturna baština nešto iz prošlosti, ali to su mišljenja laika. Kuturna baština je važan aspekt sadašnjosti i govori nam ne samo o pojedincu, već i o kolektivnom stanju svijesti… Način na koji gledamo na naše nasljeđe i tradiciju, ustvari nam govori i o našoj budućnosti. Ovakve knjige su dobar zalog za bolju budućnost u kojoj ćemo bolje razumjeti i štititi svoju, a poštovati tuđu kulturu“ – zaključila je Ucović.
Bokeška pjatanca veče u đardinu
O knjizi je posebno nadahnuto govorila Blaženka Vučurović, dugogodišnja autorova koleginica i saradnica.
„Teško je odrediti žanr ovoj knjizi koju je napisao Mašo Čekić, čovjek prepoznatljivog identiteta, vezan za svoj zavičaj Boku Kotorsku. Konstantna opčinjenost tradicijama, običajima, vjerovanjima, ljepotom ovog kraja, otvara stranice ove knjige i pruža nam na uvid svoje ocjene i priče kojima oživljava sjećanje na svoje djetinjstvo, običaje, događaje, ljude, pa i bokeške legende i mitove. Okosnicu čini trideset priča. Tematski su povezane nitima prošlosti, najčešće mrvicama sa bokeške trpeze. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta elemenata i jezičkih izraza koji karakterišu bokokotorsko jezičko područje. Pisao ih je novinar, publicista, čovjek od pera i velikih literarnih mogućnosti.
Mašo ima neki šmekerski odnos prema jelu, pa je očekivano da se i u pričama bavi ovom tematikom. Zato je u knjigu uvrstio 145 recepata i fotografija iz ponude bokeljske kuhinje. Ovo su istrgnute stranice iz nekog davnog bokeškog kuvara. Kuvar nije, zbirka nije, meni liči na tortu. Tortu jedemo polako, uživamo u svakom zalogaju i na kraju osjećamo posebno zadovoljtsvo. Predlažem da na isti način konzumirate sadržaj ove neobične knjige. Analizirajte ponuđene recepte, možda ćete u njima pronaći neke koji će vam probuditi već pomalo izblijedjela sjećanja na toplinu, mirise i ukuse vašeg djetinstva… “ – kazala je Blaženka Vučurović.
Multi medijalno veče u Đardinu
Nakon promocije, na trpezi su se našle slatke delicije i likeri Bokeške pjatance, koji su probudili mirise i ukuse prošlog vremena…
Petrovac Jazz festival počeo je u petak plesno – slikarskim performansom “Govor tela jeste govor duše”.
Ispred spomen doma Crvena komuna ljubitelji ovog muzičkog žanra okupili su se kako bi uživali u 30-minutom šouu koji su za ovu priliku pripremile slikarka Dubravka Milivojević i balerina Aleksandra Dejanović. Uz muziku proslavljenog pijaniste i kompozitora Vasila Hadžimanova njih dvije su zajedničkim snagama najprije izveli plesni uvod, da bi onda uz ples, Dubravka počela da oslikava pripremljena platna. Okupljeni su prije i nakon performansa mogla da vide i 50-tak slika koje prate ovaj svojevrsni slikarko-plesni šou.
Nenajavljena, ali ništa manje atraktivna grupa slikarki koje su se predstavile pod imenom “Naslikaj mi lice i telo”, ispred Crvene komune imale su svoj šou, a program je kasnije nastavljen koncertima na terasi tvrđave Castello, a tokom završnice prvog dana nastupili su Šule Jovović i Sanja Raičković, da bi nakon njih publika uživala u koncertu austrijskog jazz pijaniste Dejvida Helboka koji je nastupio sa svojim triom. Dejvid je juče bio gost i Master Worshopa koji se u sklopu festivala održava od 28. avgusta u zgradi Crvene komune, a predavanja drži Šule Jovović.
Drugi dan programa nastavljen je koncertom koji je u podne održan u budvanskom Camdus Cineplexu, dok su polaznici Master Woekshopa u isto vrijeme imali još jedan nastup ispred Crvene komune u Petrovcu.
Program će se večeras nastaviti predavanjem gitariste Tibora Maha Nađa na temu “Čudesna moć bluza”, koji je na konferenciji za novinare istakao da mu je drago što je opet u Petrovcu. “Pokrenućemo radionicu koja će se bazirati na edukaciji mladih snaga jer je bluz prvi stepenik moderne muzike”, poručio je Nađ.
Gitarista koji se bluzom bavi preko 30 godina konstatovao je da mediji ovom žanru daju malo prostora.
“Ali zato dobijamo prostore na festivalima, poput Petrovac Jazz festa da držimo predavanja i edukujemo mlade, što svakako nije dovoljno” kaže on dodajući da se bluz sjajno kombinuje i sa ostalim muzičkim pravcima, a da se može izgraditi uspješna karijera i u tom žanru Nađ kao primjer navodi Anu Popović.
Foto Eva Medigović
Večeras će u sklopu festivala na terasi tvrđave Castello koncerte održali makedonski muzičar Sašo Popovski sa svojim bendom i mađarski bend “Djabe”.
“Mi smo došli da prezentujemo novi album, jer smo od posljednjeg dolaska u Crnu Goru promijenili postavu benda, ali ne i zvuk”, poručio je na konferenciji za novinare basista benda Djabe Barabas Tomas. “Zadovoljni smo kako protiče festival, pripremili smo još dobrih koncerata, sjajnih perfomansa koji će se dopasti publici jer ovu priču planiramo da širimo i od Petrovca napravimo pravi Džez grad”, ispričao je direktor festivala Vinko Mihajlović. On je kazao da u slučaju kiše neće biti otkazivanja već se progami održavati u prostorijama Crvene komune, odnosno klubu Castello.
Na izmaku smo glavne turističke sezone, u našoj zemlji boravi više od 123.000 turista, što je za osam odsto više u odnosu na rekordnu posjećenost prethodne godine i sasvim je izvjesno da će ova turistička sezona trajati duže nego prethodne, a očekuju se i rekordni prihodi. Hoteli su već sada bukirani do kraja oktobra.
Kako je Pobjedi rekla direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić, ove godine je i sjever Crne Gore doživio rekordnu posjetu, čak mnogo višu nego prethodnih godina
“Sudeći po podacima turistikih centara na sjeveru i Nacionalnih parkova, sjever Crne Gore je ove godine doživio rekordnu posjetu. Na Žabljaku smo imali uspješnu predsezonu, dok se u periodu glavne turističke sezone bilježi maksimalna popunjenost kapaciteta i povećanje broja turista više od 60 odsto. Dobre su najave i za postsezonu, budući da je 70 odsto hotela bukirano i tokom septembra”, kazala je ona.
U Kolašinu je takođe, kako je dodala, većina turističkih kapaciteta bila popunjena tokom glavne turističke sezone, čemu je, između ostalog, doprinijelo i održavanje sedmog Internacionalnog tango kamp festivala koji je okupio preko 600 učesnika iz cijelog svijeta.
“Zahvaljujući prirodnim ljepotama, bogatstvu raznolikih pejzaža i raznovrsnoj turistič- koj ponudi, kao i sve većoj zainteresovanosti turista za aktivan odmor i boravak u prirodi, očekujemo da će se trend povećanja posjetilaca nastaviti i tokom septembra i oktobra”, istakla je direktorica NTO.
Da je turistička ponuda sjevernih i centralnih krajeva Crne Gore sve atraktivnija pokazuje sve veća zainteresovanost turista za nacionalne parkove. Od početka godine do 27. avgusta, na ukupnom nivou, parkove je posjetilo 247.419 turista, što je za pet odsto više u odnosu na prošlu godinu.
Nacionalni parkovi Crne Gore bilježe 12.000 više prodatih ulaznica u odnosu na prethodnu godinu.
Opština Herceg Novi će nastaviti aktivnosti na sticanju uslova da tvrđava Forte Mare bude upisana na Listu svjetske kulturne baštine, saopšteno je nakon sastanka predsjednika Opštine Stevana Katića i Dragice Ponorac, ambasadorke Crne Gore u Francuskoj, Monaku i Andori i stalne predstavnice naše države pri UNESCO-u.
“Komitet za svjetsku baštinu u Krakovu na poslednjem zasijedanju nije upisao Forte Mare na ovu prestižnu listu. U izvještaju su navedene tačne smjernice koje bi trebalo ispoštovati da se novska tvrđava nađe na UNESCO listi, a koje se uglavnom odnose na probleme postojanja komercijalnih sadržaja”, saopšteno je iz lokalne uprave..
Upis venecijanske odbrambene tvrđave Forte Mare na Listu svjetske kulturne baštine važan je sa aspekta očuvanja utvrđenja, automatski je impuls razvoju turizma i izuzetna promocija za Herceg Novi, saglasili su se učesnici sastanka.
Potvrđeno je da je u tom dijelu potreban nastavak dobre komunikacije lokalne uprave i Ministarstva kulture, kakva je po ovoj temi postojala u prethodnom periodu.
Ambasadorka Ponorac istakla je da je veoma važno da sada svojim djelima pokažemo da nam je stalo, imamo dobru volju da radimo i svi zajedno iskoristimo veliku šansu koja nam se pruža.
Najavila je da će se odmah po povratku u Franskuskoj sastati sa predstavnicima Međunarodnog savjeta za spomenike i spomenička područja (ICOMOS), čija stručna komisija je izvršila evaluaciju. Oni bi trebalo da daju stručne predloge, koji će Opštini i Ministarstvu služiti kao smjernice za planiranje i relizaciju konkretnih aktivnosti.
Buđenje ljeta 2017.
Gradnju tvrđave Forte mare počeo je Herceg Stjepan Vukčić Kosača u prvoj polovini 15 vijeka.
Herceg – Novi
U turskom vremenu tvrđava je dobila današnje gabarite, a Turci su je u više navrata dogradjivali i uređivali. Pretpostavlja se da su najobimniji radovi izvedeni poslije 1542. jer se od tog vremena pominje kao jaka kula ili kao kula Abas paše. Osvajanjem Herceg Novog Mlečani su uradili obnovu kule prilagodivši je tadašnjoj odbrani I naoružanju. Oni su kulu nazvali Forte mare (Morska tvrdjava ili tvrđava od mora) čiji se naziv zadržao do današnjih dana. Dolaskom Austrougarske na prostore Boke tvrđava se uklapa u fortifikacioni sistem odbrane ulaza u Bokokotorski zaliv.
Danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme, sa kišom, pljuskovima i grmljavinama, a ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
Poslijepodne i tokom noći biće promjenljivo oblačno, uz dosta suvog vremena. Vjetar će biti umjeren do jak, uglavnom, južni i zapadni, krajem dana u slabljenju, kazali su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Jutarnja temperatura vazduha od kretaće se od 11 do 20, a najviša dnevna od 15 do 26 stepeni.
AMSCG: Putevi mokri, voziti oprezno
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, a zastoji i organičenja mogući su jedino na dionicama na kojima se radi, saopštili iz Auto moto saveza.
Oni su vozačima savjetovali opreznu vožnju prilagođenu uslovima u stanju na putu.
Švajcarski jedriličar Ivan Burgon, koji je krenuo na osvajanje Arktika u jedrelici bez zaštitne kabine, u teškoći je već deset dana jer se zaglavio u ledu.
“Zaglavio sam se u ledu već deset dana i ne mogu da prođem. Pokušao sam tri puta ali nisam uspio”, rekao je Burgon Frans presu.
Jedriličar (46) krenuo je 13. jula sa Aljaske prema Grenlandu putem kojim do sada nijedna jedrilica nije prošla.
Burgon, koji je sebi postavio cilj da za 45 dana završi svoju avanturu. sada se nada da će stići do cilja prije početka zime.
Jedriličar je rekao da će jsutra pokušati da sebi napravi put u ledu kako bi nastavio put.
Na hercegnovskom trgu Nikole Đurkovića, u okviru 11. Hercegnovskog strip festivala (HSF), koji je svečano otvoren sinoć, danas je priređeno besplatno crtanje za fanove, crtanje na majicama i druženje sa gostima . Na trgu je organizovana i berza stripa u saradnji sa striparnicom Mister No i istaknutim distributerima i izdavačkim kućama iz regiona.
Inicijator i osnivač festivala Nikola Ćurčin sinoć je na trgu Belavista predstavio četrdesetak gostiju koji će narednih dana boraviti u gradu. Član organizacionog tima Jovan Subotić je ustvrdio da su publika i festival rasli zajedno pa ove godine HSF „predstavlja jedno od najprestižnijih događanja u ovoj oblasti i u ovom dijelu Evrope.“ On je uvjeren da će festival biti slavlje za strip, grad, Boku Kotorsku i region.
U galerijama „Josip Bepo Benković“, „Sju Rajder“ i prostoru Udruženja likovnih umjetnika Herceg Novog -Lounge bar Amerika sinoć su otvorene izložbe radova čiji su autori Rajko Milošević Gera, Roger Ibanez, Toni Fejzula, Valerio Held, Maurizio Di Vincenzo, Antonio Lucchi, Dražen Kovačević, Enis Čišić, Goran Sudžuka, Richard Marazano .
Atmosferu je sinoć “zagrijao” i nastup italijanskog dua Cheap seats.
Večeras u 20 sati u pabu Got publiku priređena je promocija knjige Ničim izazvano i izložba ilustracija koje je za tu knjigu radio Nikola Ćurčin.
Program će biti nastavljen žurkom na skalama, a nastupiće Dj Hnnicster.
Pokrovitelji festivala su: Opština Herceg Novi, Turistička organizacija i Ministrastvo kulture. Hercegnovski strip festival podržali su: Ambasada Italije, Francuski kulturni centar, italijanski Institut kulture iz Beograda i brojni sponzori.
Prezentacija projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE & ME” biće održana u srijedu 6.septembra od 19.30 sati u Domu kulture „Ilija Marković” u tivatskoj Gornjoj Lastvi.
Na prezentaciju projekta AGRISCAPE&ME biće predstavljen projekat, njegovi ciljevi i predviđene aktivnosti, kao i partneri i učesnici u aktivnostima. Biće prikazani i filmovi o vrijednosti područja Vrmca i Prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Projekat AGRISCAPE&ME je počeo sa realizacijom u junu 2017. godine i trajaće 12 mjeseci. Projekat se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu”.
Tradicionalni poljoprivredni pejzaž je nastao tokom istorije kroz različite poljoprivredne aktivnosti ljudi na određnom prostoru i predstavlja značajan resurs određenog prostora. U Crnoj Gori vrijednost tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža nije dovoljno prepoznata, a njihov ubrzani gubitak dovodi do gubitka važnog dijela kulturne baštine, kao i održive poljoprivrede. Opšti cilj ovog projekta je da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža.
Projekat realizuju organizacije „EXPEDITIO” Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja „NAPREDAK” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka” – Boka Kotorska. Saradnik na projektu je Mreža za ruralni razvoj Crne Gore.
Tokom tri ljetnja mjeseca glavne nautičke sezone od 1.juna do 1. septembra, u marinu Porto Montenegro u Tivtu uplovilo je ukupno 1.559 jahti.
To je, rema riječima PR menažera Porto Montenegra Danila Kalezića, za nijansu bolji rezultat nego lani kada je u istom periosu uz gative najveće marine u Crnoj Gori pristalo 1.556 brodova. Prosječna popunjenost ukupno 450 vezova sa kojima raspolaže Porto Montenegro, ovog je ljeta iznosila preko 90 odsto.
„Što se podade i putbika na jahtama tiče, taj broj ove godine na osnovu procjena iznosi oko 17 hiljada.“- kazao je Kalezić, dodajuči da je najveća jahta koja je ove sezone pohodila Porto Montenegro bila 106 metara duga „Amadea“. Poredtoga, uz gatove tivatske marine ovog su ljeta pristajali i neki veoma interesantni ili specifični brodovi, poput 79 metara dugog oldtajmera iz 1921. godine, brida „S.S. Delphine“, jedine jahte na svijetu koju i dan-danas pogodni klasični klipni parni stroj.
Iako su i ove godine po brojnosti prednjačile jahte sa britanskom i klijentelom iz SAD koje viju razne tzv. zastave pogodnosti poput Kajmanskih ostrva ili Bermuda, u Porto Montenegro dolazili su i posjetioci sa jahtama iz Italije, Francuske, Rusije, Turske, Grčke, Ujedinjenih Arapskih Emirata i mnogih drugih zemalja. Zvanično, najviše brodova bilo je pod zastavom Velike Britanjije – njih 175, potom Malte 153, Hrvatske i Crne Gore sa po 144, te SAD sa 130 jahti
Kraj špica nautičke sezone označiće predstojeći, sada već tradicionalni sajam jahting čareter industrije MYBA Pop-Up Superyacht Show koji će se u Porto Montenegru održati od 8.do 10.septembra. Prema najavama, na treće po redu izdanje ove manifestacije će doći dvadesetak super i mega jahti koje se iznajmljuju u regionu istočnog Mediterana i Jadrana, kao i preko 80 predstavnika čarter-agencija, pomorskih brokera, strulnjaka za osiguranje i pružanje drugih vrsta usluga u jaht-čarter industriji.
