51. Generalna skupština MedCruise – Udruženja mediteranskih kruzing luka održava se u Tulonu, Francuska, od 11. do 14. oktobra.
Na otvorenom panelu „Razvoj odnosa između kompanija i dobavljača u kruzing industriji“ koji je održan danas u okviru ovog izuzetno značajnog turističkog i privrednog događaja, vlasnik i izvršni direktor kompanije Allegra Montenegro, Mihailo Vukić zastupao interese Crne Gore i crnogorskog turizma, učešćem na panelu.
Pored Mihaila Vukića na današnjem panelu govorili su predstavnici kompanija Carnival Corporation & PLC, Pullmantur i Virgin Voyages.
Na 51. Generalnoj skupštini MedCruise učestvuje 172 delegata, među kojima i cijenjeni gosti iz najvećih kompanija kruzing industrije, a razgovori i debate će se voditi o najnovijim dešavanjima u sektoru krstarenja, razvoju kruzing industrije i zajedničkim budućim projektima.
MedCruise je Udruženje mediteranskih kruzing luka, nastalo u Rimu, 11. juna 1996. u cilju promocije kruzing industrije Mediteranskim i susjednim morima. Za tih dvadeset i jednu godinu udruženje se razvilo toliko da danas broji 72 člana, tako da MedCruise danas pod svojim okriljem ima više od 100 luka širom Mediterana. Takođe, sastavni dio MedCruise-a su i 32 pridružena člana, stručni saradnici koji predstavljaju druga udruženja, turističke odbore i brodske i lučke agente.
Nakon uspješne svjetske premijere na Filmskom festivalu u Herceg Novom, potom Sarajevo Film festivalu i u okviru Mojkovačke filmske jeseni, Film “The Books of knjige: Slučajevi pravde” kreće u bioskopsku distribuciju po Crnoj Gori.
U Centru za kulturu Tivat premijera je planirana za subotu 14. oktobar u 20 sati, kada će se publici pokloniti članovi ekipe.
Pored standardnog pojavljivanja ekipe “Buksovaca”, koji tumače dvojicu glavnih likova- policijskih inspektora, koji rade na slučaju razrješenja ubistva, mafijaškog vjernika i doušnika koga tumači režiser filma lično, pojavljuju se i zvijezde iz regiona.
Tako Nikola Kolja Pejaković glumi glavnog negativca, dok su odlične epizode ostavarili Nebojša Glogovac, Tihana Ćulafić, Zoran Kesić, kao i član originalne postave “Nadrealista”-Zenit Đozić.
Scenario potpisuje Aleksandar Radunović Popaj, a režiju Zoran Marković Zonjo. Muziku za film komponovao je Nemanja Nedeljković, član niškog hip-hop dvojca Stereo banana, direktor fotografije je Dalibor Tonković, a montažer Aleksandar Šmit.
Nakon premijerne projekcije u subotu, publika u Tivtu će ovaj film moći još da pogleda u dva termina: u 18 i 20 sati u nedjelju (15.10.), ponedjeljak (16.10.) i srijedu (18.10.).
Turistička organizacija Tivat, na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, zajedno sa predstavnicima lokalnih turističkih organizacija primorja, Podgorice i Cetinja, kao i turističke privrede predstavlja turističku ponudu grada Tivta i Crne Gore na 54. Međunarodnom sajmu turizma TTG Incontri 2017, koji se održava u periodu 12-14. oktobra u Riminiju.
TTG Incontri je glavni međunarodni B2B sajam turizma u Italiji. Predstavlja dobru platformu za pregovore, umrežavanje i poslovanje između italijanskih i međunarodnih kompanija i posrednika za turističke proizvode. TTG Incontri je obavezan događaj za sve profesionalce u sektoru turizma. Procjena je da će ove godine na sajmu biti prisutno oko 70,000 profesionalaca iz 130 destinacija, kao i oko 700 novinara i medija.
Predstavnici Turističke organizacije Tivat, u toku tri dana trajanja sajma, imaju zakazane sastanke sa zainteresovanim partnerima. Na štandu TO Tivat se može naći raznovrstan propagandni materijal koji na najbolji mogući način zainteresovanim posjetiocima može približiti ponudu grada. Radi se o prvoj brošuri “Elite tourism” koja je posebno kreirana za sve ljubitelje elitnog turizma kojih najviše ima u ovom dijelu italijanske regije, zatim cjelokupna hotelska ponuda u vidu brošure hotelskog smještaja, gastro vodiču, filmu o Tivtu, raznim korisnim mapama grada, kao i aktuelnim cijenama smještaja i mnogim drugim informacijama.
Rimini TOT
Posjete turista sa italijanskog tržišta iz godine u godinu bilježe porast, a ono što je jedan od osnovnih faktora prilikom odabira destinacije jeste i saobraćajna povezanost. Tokom ljeta iz Tivta postoji konekcija za Napoli i Bari, a nacionalne aviokompanije Montenegro Airlinesnajavljuje da će kao i do sada saobraćati na redovnoj liniji iz Podgorice za Rim i to tri puta sedmično (utorkom, petkom i nedjeljom), dok će se tokom 2018. godine saobraćaj pojačati za još jednu dodatnu rotaciju srijedom, dakle 4 puta sedmično.
Turistička organizacija Tivat je već prvog dana sajma iskazala zadovoljstvo posjetom štanda i interesovanjem turista sa italijanskog tržišta za grad Tivat, te vjerujemo da će ova posjeta i nastupski sajam na ovom tržištu donijeti dobre rezultate koje ćemo zabilježiti u 2018.godini.
TURISTIČKA ORGANIZACIJA HERCEG NOVI NA SAJMU TURIZMA U RIMINIJU
Odlično osmišljenim propagandnim programom pripremljenim za ovaj sajam nastojaćemo da i na ovom emitivnom tržištu ostavimo trag i odskočimo u predstavljanju u odnosu na vrlo jaku konkurenciju poručuju iz TO Herceg-Novi.
Na sajmu u Riminiju predstavlja se 130 destinacija što je odlična platforma za pregovaranje i saradnju iz oblasti turizma. Prema najavama organizatora prisutno je 70 000 profesionalaca iz oblasti turizma, a događaj prati ukupno 700 novinara i medija.
Hercegnovska turistička organizacija ove godine na sajmovima nastupa sa konceptom u čijem centru je turista za kojeg se kreira ponuda zasnovana na savremenim motivima, očekivanjima i iskustvima uz predstavljane tematskih ruta, aktivnog, zdravstvenog, nautičkog, gastro, kao i turizma specijalnih interesovanja.
Kompanija OHM Mamula Montenegro počela je pripremne radove na čišćenju i pripremi terena za rekonstrukciju i adaptaciju utvrdjenja Mamula na ostrvu Lastavica. Radovi su preduzeti u skladu sa saglasnošću Vlade Crne Gore za izvođenje pripremnih radova za rekonstrukciju ostrva Lastavica, od 20. jula 2017. godine.
„Saglasnost Vlade smo dobili u julu, ali nismo željeli da počinjemo pripremne radove tokom ljeta da ne bismo ometali pristup turistima i posjetiocima. Uoči i tokom sezone, očistilismo kompletnu lokaciju i postavili infotable radi bezbjednijeg boravka posjetilaca. Tokom jula su počele aktivnosti na izradi konzervatorsko-restauratorskog projekta, identifikovano je preko pet kubnih metara kamena i ostalog devastiranog materijala sa prvobitnog autrougarskog utvrđenja. Posebna pažnja je posvećena kamenom materijalu koji je pripadao djelovima tvrđave koji su u prošlosti razgrađeni i porušeni i koji će restauratorskim radovima biti vraćeni na svoje prvobitno mjesto,“ saopštila je Dragana Bećirović, savjetnik za odnose sa javnošću kompanije OHM Mamula Montenegro.
Mamula
Pripremni radovi će obuhvatiti ograđivanje lokacije na kojoj će se izvoditi radovi, pozicioniranje privremenih objekata ufunkciji rekonstrukcije objekta, dopremu materijala i opreme, trasiranje privremenih saobraćajnica za dovoz i odvoz, montažu sanitarnih objekata, te čišćenje lokacije od korova i biljaka koje ugrožavaju stabilnost postojeće konstrukcije, u skladu sa Saglasnošću za izvođenje pripremnih radova i konezervatorskim uslovima za ovaj lokalitet, koje je izdalo Ministarstvo kulture.
Planirani radovi podrazumijevaju i uklanjanje naknadno sagrađenih segmenata objekta koji nemaju istorijsku vrijednost, skladištenje i sakupljanje elemenata konstrukcije i kamene plastike koja će biti naknadno ugrađena na odgovarajućim pozicijama na objektu, uklanjanje zemljanog nasipa na centralnom platou ostrva i iskop do kote terena, izgradnju i instalaciju autonomnog gradilišnog elektro i vodovodnog napajanja, lociranje i pripremu privremene deponije građevinskog otpada i slično.
Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva je planirana u skladu sa konzervatorskim uslovima i utvrđenim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje tradicionalne fizionomije predjela i postojeće organizacije prostora.
Planom restauracije i konzervacijom dobiće se „boutique“ hotel&spa visoke klase sa 30 soba, memorijalni muzej, četiri ugostiteljska objekta, prodavnica, bazeni, klub za vodene sportove na nemotorni pogon. Pristup lokaciji će ostati slobodan.
Mamula kompijuterska simulacija
Globalni lider u razvoju integrisanih turističkih destinacija, švajcarski Orascom Development Holding, koji u Tivtu razvija projekat Luštica Bay, vrijedan 1,1 milijardu eura, sklopio je ugovor o zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula na 49 godina. Posredstvom svoje kompanije u Crnoj Gori, OHM Mamula Montenegro, Orascom planira da obnovi ostrvo i tvrđavu Mamula poštujući pejzaž i arhitekturu i obezbjeđujući zaštitu istorijske vrijednosti lokacije, kaže se u zvaničnom saopštenju iz ove kompanije.
U centru Herceg Novog tokom cijelog oktobra postavljena je izložba ”Osvajanje slobode”, posvećena antifašističkoj borbi i oslobođenju Herceg Novog u Drugom svjetskom ratu.
Izložba je dio Oktobarskih dana, posvećenih 28. oktobru, Danu oslobođenja od fašističke okupacije i Danu opštine Herceg Novi.
Kroz istoriografski materijal Novljani i gosti imaju priliku da se podsjete ličnosti koje su hrabro stajale na braniku grada i zemlje. Na petnaestak trostranih panoa su reprodukcije fotografija na kojima su ”lica slobode”, među kojima pet Danica, Nikola Đurković, Ivan Goran Kovačić, Dašo Pavičić, Stjepo Šarenac i drugih.
Lica Slobode
Herceg Novi je oslobođen 28. oktobra 1944. godine, poslije višednevnih borbi. Združene jedinice Desete hercegovačke brigade, Druge dalmatinske brigade i Prve bokeljske brigade u okviru šire ofanzivne kampanje natjerale su vojne formacije Vermahta na povlačenje i predaju.
Osvajanje slobode
Izložbu su priredili Javna ustanova kulture Herceg Fest, Javna ustanova Muzej i Galerija i hercegnovski Arhiv.
U akciji crnogorske policije u borbi protiv organizovanog kriminala, danas je izvršen pretres stanova i kuća na teritoriji opštine Budva i do sada je privedeno više bezbjednosno interesantnih osoba.
Oni se trenutno nalaze na informativnom razgovoru u Centru bezbjednosti Budva.
Pretresi su se pored grada Budve sprovodili i na Svetom Stefanu, te u Pržnu i Miločeru.
Policija je u isto vrijeme upala na oko 20 lokacija.
Moćna Uljanikova dizalica “Divić” i ronioci pulskog brodogradilišta danas su zajedničkim snagama u akvatoriju pulskog zaljeva, na lokaciji Katarina – Monumenti uspješno podignuli s dna olupinu broda “Moira” i premjestili je na područje susjedne Valelunge, gdje će najprije biti rastavljena, a potom i odvezena na deponij.
U višesatnoj akciji, koja je pokazala veliko iskustvo i umijeće timova koje je angažiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uspješno je svladana jedna od glavnih prepreka za realizaciju 65 milijuna eura “teškog” projekta izgradnje nautičko-turističkog kompleksa na području sv. Katarina-Monumenti, iza koje stoji poduzetnik Danko Končar.
Sama operacija nije tekla glatko jer je “Moira” pružala pasivan otpor, a posao je nastojala otežati i kompromitirati velikim pukotinama na pramčanom dijelu, odnosno jednom velikom pukotinom na kraju prve trećine broda.
Otegljena u otpad
Bilo je posve jasno da bi se podizanjem iznad vode taj dio odlomio, pa je zbog toga odlučeno da se olupina ne podiže sasvim iz vode, već samo odvoji od dna, pa je praktički otegljena na posljednje počivalište na Valelungu. Potrebno je napomenuti da se sve to odvijalo pod budnim okom predstavnika pulske Lučke kapetanije, koji su pomno pratili svaku fazu ovog zahtjevnog posla.
Kao što smo već u nekoliko navrata pisali, tvrtka Kermas ulaganja, poduzetnika Danka Končara, dobila je građevinsku dozvolu za prvu fazu izgradnje marine na otočiću sv. Katarina čime će, u praksi, započeti realizacija prvog, ali golemog projekta na području Brijuni Rivijera koji će istarski turizam i ponudu grada Pule unaprijediti na višu razinu. Nakon dugotrajnog procesa dodjele koncesije te neočekivanih zapleta koji su kulminirali potonulom brodskom olupinom, gdje je najveći problem predstavljala činjenica da je njezin vlasnik, odnosno tvrtka potonula u bankrot, stvari su sada konačno došle na svoje.
Na juče održanoj trećoj sjednici SO Herceg Novi, na predlog predsjednika opštine Stevana Katića sa dnevnog reda povučeno je sedam tačaka koje su se odnosile na odluke o utvrđivanju lokacija za izgradnju turističkih objekata i postavljanje baznih stanica.
Kako je objasnio Predsjednik, razlog za povlačenje predloga je to što je u međuvremenu usvojen novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.
“Mi smo apsolutno bili protiv usvajanja tog Zakona. Znamo da je na taj Zakon predloženo više od 90 amandmana, ali ne znamo koji su prihvaćeni, a koji nisu. Iz tog ugla smo odlučili da povučemo sve ove tačke sa dnevnog reda, uključujući i bazne stanice. Naša najbolja volja je bila da se grad razvija i da se što više turističkih objekata gradi, ali svu tu nadležnost po novom Zakonu će imati Ministarstvo održivog razvoja i turizma, pa će oni u narednom periodu određivati te lokacije”, kazao je Katić zaključivši da je vlast u Herceg Novom demokratska, poštuje zakon i mišljenje struke što se i na djelu vidi.
Odbornici su usvojili 22 tačke predloženog dnevnog reda.
Jednoglasno je usvojen Predlog odluke o izmjenama odluke o zaključenju ugovora o preuzimanju ispunjenja po sudskom poravnanju sa opštinom Konavle, kao i Predlog odluke o prodaji katastarske parcele u KO Podi radi kompletiranja urbanističke parcele.
Usvojena je i Odluka o regulisanju drumskog saobraćaja, Odluka o visini i načinu obračunavanja i plaćanja članskog doprinosa u TO Herceg Novi, kao i Predlog odluke o izmjeni odluke o dodjeli nagrada Opštine Herceg Novi, Predlog Odluke o izmjenama Odluke o obrazovanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave i Predlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Javne ustanove „Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju“ .
Skupština je dala saglasnost na Odluku predsjednika Opštine o podizanju spomen obilježja davanjem naziva „Park sv.Leopolda“, Odluku predsjednika opštine o imenovanju Nenada Đorđevića za vršioca dužnosti glavnog administratora, kao i na odluke o razrješenju rukovodilaca i imenovanju v.d. direktora “Vodovoda i kanalizacije”, “Komunalno stambenog”, “Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u opštini Herceg Novi”, “Parking servisa”, imenovanju v.d. direktora Gradske biblioteke i razrješenju direktora JU Gradski muzej i galerija.
Odbornici su dali saglasnost na izmjene Statuta preduzeća “Čistoća”, “Komunalno stambeno”, “Vodovoda i kanalizacije” i “Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture”. Zeleno svijetlo dobio je i Predlog Odluke o imenovanju članova u Skupštini i odboru direktora “Vodakoma”, kao i sva predložena rješenja po tački Izbor i imenovanja.
Vlada Hrvatske i Hrvatska narodna banka (HNB) procijenile su da je dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja eurozoni, saopštila je ministar privrede te države, Martina Dalić.
Ona je u prilog tome navela da Hrvati u najvećoj mjeri štede u eurima i da je više od 80 odsto štednih depozita u toj valuti, prenosi Capital.ba.
“Važne transakcije, kupovine nekretnina i automobila dogovaraju se u eurima. Euro već dugo živi kao dio našeg svakodnevnog života”, rekla je Dalić.
Ona je kazala da je to srednjoročni cilj, koji se ne može ostvariti preko noći, te da je HNB izradila analizu troškova i koristi od pristupanja eurozoni.
“Krajem mjeseca počeće javna rasprava o tom pitanju”, rekla je Dalić i dodala da je ulazak Hrvatske u eurozonu jedna od obaveza preuzetih prilikom pristupanja EU.
Da je strategija u vezi sa pristupanjem eurozoni pripremljena, potvrdili su hrvatskim medijima i iz HNB-a, ali se u toj instituciji nijesu izjašnjavali o godini u kojoj bi ta zemlja mogla da pređe na euro
Socijalista sa holivudskom karijerom, glumac i pisac, član vatrogasnog društva i ribar – sve je to Rade Šerbedžija, koji ovih dana u Crnoj Gori promoviše svoju knjigu “Stranac”.
RSE: Živimo u vremenu kada ratovi pokreću milionske migracije ljudi, koji preko noći postaju stranci; i tamo gdje ne prijeti rat, kao što su SAD, zahvaljujući političkim odlukama, mnogi mogu preko noći postati stranci u zemlji u kojoj su rođeni; napokon, i u našem okruženju čujemo “osjećam se kao stranac u sopstvenoj zemlji”. Koja od ovih sudbina je sudbina Vašeg „Stranca“?
Šerbedžija: Jedno je osjećanje kad izgubiš zemlju u kojoj si rođen i kojoj si vjerovao. Odjedanput si stranac svugdje, čak i unutar te zemlje koja sada ima drugačiji oblik. Iako se, što se mene tiče, ništa nije bitno izmijenilo. Evo sada sam u Crnoj Gori, i to je kao kad sam bio tu nekada. Tu su ljudi koje poznajem, govorimo jednim jezikom kojim se razumijemo. Ali, opet si stranac zbog razno-raznih birokratskih stvari. Taj osjećaj stranca imam naročito kad odem u svijet, bilo gdje. I to je jedan oblik tvoje stvarnosti kao stranca.
Drugi je literarni oblik tog osjećaja stranca, koji je van realnosti. To je pozicija čovjeka koji nekim usudom proživio odlazak iz zemlje u kojoj je odrastao, čije mirise poznaje kao životinja svoj brlog. Odjedanput, kad iz njega izađe, počne da hoda onako kako sam to davno zapisao u jednoj svojoj pjesmi “Kameni gost” o Don Huanu; hoda popločanom mramornom stazom, koja odjekuje njegovom samoćom i dobija jedan literarani, gotovo filozofski oblik.
Jer, govoreći o “donhuanizmu”, koji sam i ja dotakao svojim životom, govorim zapravo o strancu u svijetu. Ali, to nema veze sa ovim “realnim” strancem, razumijete? Moj prijatelj Damijan Dragojević, rekao mi je jednom: “Što ja Vama zavidim. Vi ste uspjeli nešto što sam ja želio, a nisam uspio – postali ste stranac u vlastitoj zemlji”. To je jedan luksuz, taj dio stranca. Iz njega se pišu knjige, prave uloge, iz njega se kreativnost pojačava, kao da si malo izdvojen i nekako preciznije vidiš što se sve okolo događa. A i daje jednu neograničenu slobodu.
RSE: Nakon sloma socijalizma na ovim prostorima, Vi ste jedna od rijetkih javnih ličnosti koja se ne libi deklarisanja kao socijalista. Ima li nade za ljevicu?
Šerbedžija: Ne znam ima li nade, ali pesimista sam kada razmišljam o organizovanoj ljevici u svijetu. I tu postoje dvostruki odgovori. S jedne strane je kapitalizam dosta naučio od opasnosti socijalizma, pa je u nekim zemljama taj kapitalistički sistem ublažen u svojim nekadašnjim strašnim razlikama i izrabljivanjima ljudi. Tako da je na neki način zaustavljena velika revolucija koja bi trebala izgraditi pravedniji sistem.
S druge strane, strašna je ta zaostalost crnog proleterijata u svijetu. Onog radništva koje radi petnaest sati na dan najteže poslove, a takvih je najveći broj u svijetu. Strašno je njihova zaostalost, neznanje. Pa kad bi to stavili u okvire naših prilika Hrvatske, Srbije, Bosne – vidjećete da ljudi koji su nezadovoljni svojom ekonomskom i životnom situacijom, i koji tačno znaju ko su za to krivci – oni će ponovo glasati za svoje nacionalne lidere koje preporučuje njihova vjera i osjećaj njihove najuže nacionalne pripadnosti. Bez obzira koliko te vlade bile krive i koliko loše radile, oni će opet tvrdoglavo glasati za svoje zlo.
I tu su problemi prave ljevice, koja ne može doprinijeti i promijeniti preko noći tu ogromnu masu koja, jednostavno, nije zrela za svjetsku revoluciju. A možda i ne zaslužuje. To je odjedanput pitanje neosvještenih mrava. Meni je žao kad to kažem, ali kad se samo sjetih mog iskustva života u Americi, to je taj kapitalizam. On ne ulaže u škole u koje idu upravo ovi ljudi o kojima govorim. S druge strane, imaju najbolje privatne škole na svijetu, sa najboljim profesorima. Ali, pametna vojska koja izlazi iz tih škola, ona je gotovo potpisala ugovor sa tim svojim mecenom da ga štiti, i da štiti taj sistem. Strašno je što svijet ne vidi gdje treba liječiti uzroke svega toga.
RSE: Kako to ne vidimo mi na ovim prostorima, s obzirom da su generacije ipak imale dodira sa socijalizmom, i iskusile i neke njegove dobre strane?
Šerbedžija: Pa zato što nas je veliki dio primitivnih. I što slijepo vjerujemo, a najviše vjerujemo religiji. Ja nemam ništa protiv religije i volim religijske obrede. I slavim katolički i pravoslavni Božić. Slavim još uvijek i Prvi maj. Sve ja to slavim, znam i poštujem religiju, koja spade u doseg ljudske civilizacije. Ali, ne može se tako slijepo vjerovati u institucije religije.
RSE: Ljetos se završila još jedna pozorišna sezona kazališta Ulysses na Brionima, gdje sedamnaest godina igrate Kralja Lira, jednu od Vaših omiljenih uloga. Koliko je njegovo ludilo slika svekolikog ludila koje živimo?
Šerbedžija: Mislim da je Kralj Lir najbolje ikada napisani lik. I najteži, naravno. A to njegovo ludilo ima korijene ne samo u privatnosti koja se odnosi na lične drame između oca i kćeri, oca i sina. Nego se radi o arhetipskoj nesreći ljudskih života. Kako su sazdani, kako su stvoreni. I o tome kako zapravo u čovjeku, i onome najplemenitijem, postoji neko unutarnje životinjsko jezgro. Nešto što ne možeš objasniti. Neki bijes, neke slabosti, neke sljepoće. Tako da imamo dosta da kaskamo do nekog pravednog društva i socijalizma kako ga zamišljamo.
RSE: Ove godine je 50. godišnjica Vaše prve filmske uloge, a postali ste i član Američke akademije filmskih umjetnosti i nauke. No, niste član sličnih institucija u zemlji u kojoj ste rođeni – u hrvatskom Društvu dramskih umjetnika na primjer, ili nekoj od zemalja u kojima ste živjeli i stvarali, kao što su Srbija ili Slovenija. Zašto se na Balkanu sve mijenja, a sve ostaje isto?
Šerbedžija: Isključen sam iz Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske u proljeće 1991. godine, par mjeseci prije rata. Iza toga nisam tražio da me ponovo uključe, niti je iko iz Udruženja tražio da se vratim. Što treba posebno potcrtati, uz sve ono što sam ipak učinio u kulturi, kazalištu i filmu, te države. Međutim, treba potcrtati i to da ipak ima udruženja koja su me željela za člana, pa sam član Društva pisaca, koje su osnovali (Velimir) Visković, (Igor) Mandić i ta ekipa lijevih intelektualaca u Hrvatskoj. I član sam Vatrogasnog udruženja Fažana.
RSE: Vjerujem da mnogi naši slušaoci ne znaju da ste strastveni ribar. Imate li za njih neku ribarsku priču?
Šerbedžija: Ima ih mnogo. Moj drugar iz Pule Adi i ja zajedno ribarimo, neki dan smo u dva sata ulovili sedamdeset dvije kile orada. To je dobar record za amaterski ribolov. Lovimo po sedam-osam brancina, najvećeg od jedanaest kila je ulovio Adi. Na tune još nisam išao, a i nemam zov. To mi je nekako sve preveliko, pretehnički. Velike udice, veliko dizanje, tu mašinerija radi za tebe. Tu ti je brod kao tvornica. Ja volim da ribarim na udicu, ili na panulu, e to je užitak. Kad uhvatiš ribu, pa se boriš s njom, pa moraš znati da je pustiš kad se umori, jer ako nastaviš ona zadnjom tom snagom, kao i čovjek, trgne i prekine udicu. Zato treba tačno znati kad da je vodiš, kad da je pustiš, kad da je opet uhvatiš. Ma, kao u ljubavi!.
