Izlov ribe dinamitom, od nekadašnje socijalne kategorije za preživljavanje, poslednjih godina prelazi u biznis koji za sobom ostavlja pustoš i teško obnovljiv život u priobalju, gdje su eksplozije i najčešće, istakao je direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović.
On je kazao da je to direktan atak na sve buduće generacije, jer se uništava kompletan biodiverzitet.
“Institut je u više navrata organizovao brojne kampanje, razgovarao sa ribarima i podržavao sve slične akcije. I ovih dana će biti formirana radna grupa koja će koordinirati svim aktivnostima, a u čiji rad će biti uključen i Institut. Međutim, mislim da, koliko god se trudili, ovu aktivnost nećemo moći da iskorijenimo jer je prešla u tradiciju i uvijek će biti. Ali možemo da je svedemo na najmanju moguću mjeru”, naglasio je Đurović za Radio Budvu.
Kako je istakao, mjesta na kojima se najčešće izlovljava dinamitom nazivaju “pustinjom u moru”.
“To su područja koja se kasnije jako teško obnavljaju, jer visokim pritiskom koji stvaraju eksplozije, svi organizmi na dnu budu uništeni. Priobalje, gdje se načešće “baca” dinamit je i najproduktivniji dio mora, čak 90% morskih organizama živi u tom pojasu, do 10 m dubine. Tu počinju i prvi lanci ishrane i njihovim nestankom trpe i ostali, odnosno organizmi na većim dubinama”, kazao je Đurović.
Sličan problem postoji i u susjednoj Hrvatskoj, ali, kako je kazao Đurović, u znatno manjoj mjeri nego kod nas.
“Oni su to riješili tako što su na teren, udruženo, izlazili pripadnici policije, veterinarske i ribolovne inspekcije i na moru i kopnu boravili 24 sata dnevno. Uz takav način rada i dojave, izlovljavanje dinamitom su sveli na najmanju mjeru”, istakao je Đurović.
Međunarodni festival klapa Perast 2016. – Castel Nuovo
Članovi popularne novske klape „Castel Nuovo“ otputovali su za Omiš a kao jedini predstavnici Crne Gore, peti put će učestvovati na Festivalu dalmatinskih klapa nakon što su prošli zahtjevne kvalifikacije u Čapljini.
Osim u gradu domaćinu, programi 51. Omiškog festivala biće organizovana na dalmatinskim ostrvima pa će tako „Castel Nuovo“ nastupiti večeras na Korčuli i takmičiće se u konkurenciji mješovitih klapa. Za ovaj festivalski nastup odabrane dvije izvorne melodije „Zvizde mi kažu“ i „Na me pogled tvoj obrati“. Prema riječima voditelja novske klape Dušana Tadića, za njih je zadovoljstvo da ponovo nastupe na festivalu koji je poznat u cijelom svijetu, na koji dolaze gosti sa svih strana, ali i na kome su Novljani već potvrdili svoj kvalitet.
Klapa „Castel Nuovo“ je nastupala, i osvajala priznanja i nagrade, na brojnim domaćim i međunarodnim takmičenjima i festivalima, između ostalih i na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu, gdje su prošle godine osvojili tri priznanja i proglašeni za najbolju klapu.
I program „Jutro uz Castel Nuovo“ koji je prvi put realizovan prošle godine u saradnji sa gradskom Turističkom organizacijom bio je hvaljen i odlično prihvaćen.
Brodosplitu je u subotu u more porinut najveći jedrenjak s križnim jedrima na svijetu, Novogradnja 483 Flying Clipper izgrađen za kompaniju Star Clippers iz Monaka.
Naručitelj Mikael Krafft novinarima je nakon porinuća rekao kako je vrlo zadovoljan jedrenjakom.
Direktor Brodosplita Tomislav Debeljak rekao je kako je posebno ponosan što je brod porinut baš krajem restrukturiranja, dodavši kako je on djelo ruku vrijednih radnika škvera.
“Jedrenjak je specifičan, u njemu i na njemu je sve kvalitetno odrađeno i konačno je došao dan da ga porinemo”, rekao je Debeljak, istaknuvši kako je Brodosplit ovime “otvorio jednu novu nišu”.
Direktor projekta broda Radovan Načinović istaknuo je kako je puno “truda uloženo u tri godine intenzivnog rada, potrošeno je više od milijun sati rada ukupno deset tisuća ljudi ne samo iz Hrvatske već iz cijelog svijeta”.
Riječ je o trenutačno najdužem jedrenjaku na svijetu, koji će, kako je rekao Načinović, ući u knjigu rekorda kao najveći svjetski pravjetrenjak.
Izgrađeni jedrenjak, koji bi prve putnike trebao primiti za godinu dana, reprodukcija je jedrenjaka “France II” iz 1911. – Flying Clipper. Dug je 162 i širok 18,5 metra, nosivosti 2000 tona. Ima pet jarbola i jedra ukupne površine 6.347 četvornih metara. Konstrukcija je čelična, a paluba od tikovine najviše kvalitete. Jedrenjak ima pet paluba na kojima može primiti 450 osoba. Raspolaže s 224 kabine od kojih je 150 luksuznih kabina za 300 putnika i 74 kabine za 150 članova posade.
Pri projektiranju i gradnji poštovao se koncept “siguran povratak u luku”, što znači da je sva ključna oprema dvostruka, čak ima i dvije strojarnice s uređajima za proizvodnju električne energije i vode, svih sustava goriva i maziva te dodatni zapovjedni most.
Realizacija ugovora ostvarena je uz potporu HBOR-a što je Brodosplitu osiguralo ulazak na rastuće tržište jedrenjaka i dobivanje značajnih referenci, kao i održivom poslovanju Grupe Brodosplit i očuvanju njezine temeljne djelatnosti.
Predsjednica Uprave HBOR- a Tamara Perko istaknula je kako joj je drago što su podržali projekt i dokazali da je potpora državne razvojne i izvozne banke neophodna u ostvarenju uspješnih izvoznih poslova. “Izvoz je ogledalo nacionalne ekonomije i svima nam je u interesu ostvarivati što bolje rezultate u tom području”, poručila je Perko.
I ovog ljeta 500 mladih Francuza će sa 150 vozila nacionalne klase „pežo 205“ na putovanju kroz Evropu posjetiti i Nacionalni park „Sutjeska“.
Prošlogodišnje impresije koje su ponijeli sa proputovanja kroz Foču, mlade članove organizacije „Jurop reid“, ove godine vraćaju u većem broju, pa će njihova „posada“ 4. avgusta još jednom sagledati sve ljepote ove opštine.
Iz zemlje mode, vina i sireva krenuće 29. jula i planiraju da za 23 dana posjete 20 evropskih zemalja. Na taj spisak su uvrstili i RS, odnosno Tjentište, gdje će postaviti kampove i uživati u jedinstvenom ambijentu parka „Sutjeska“. Cilj ovog projekta je upoznavanje različitih kultura i običaja Starog kontinenta, a potom u svojoj zemlji promovišu ono što su vidjeli, kaže jedan od organizatora Džeremi Blondin (25).
– Vraćamo se ponovo u Foču sa većom grupom. Željeli bismo da se provedemo kao i prošle godine, kada nas je Sutjeska očarala. Drago nam je da ćemo ovaj put boraviti i odmarati na tom divnom tihom, mjestu, gdje ćemo prespavati, obići sve destinacije i uživati u nevjerovatno lijepom pejzažu – kazao je Blondin.
Za ugodan boravak gostiju pobrinuće se domaćini Turistička organizacija Foča i Nacionalni park „Sutjeska“.
– Ova posjeta nam mnogo znači, naročito zbog toga što se povećao broj učesnika i što će grupa praviti video-promociju, te štampati promotivni materijal o ovom mjestu – rekla je direktor TO Foča Ljeposava Đajić.
Francuzi će na Tjentištu moći da prošetaju Dolinom heroja, sagledaju prirodne ljepote najstarijeg nacionalnog parka u BiH i uživaju u domaćoj tradicionalnoj kuhinji.
– Tražili su da im ponudimo autohtona domaća jela i proizvode, pa ćemo to i ispoštovati. Sama činjenica da se nađete u centru njihove pažnje, među 20 evropskih zemalja, svrstava nas na značajno mjesto turističke ljestvice Evrope – rekao je direktor NP „Sutjeska“ Dejan Pavlović.
Organizatori „Jurop reida“ proputovanje Evropom počeli su 2014. godine, kada su stigli sa četiri „pežoa“. Svake godine povećavaju broj učesnika, a za narednu su najavili da će u Foču stići sa 300 „pežoa“ i čak hiljadu učesnika.
Doček
U Foču je lani 207 Francuza u 65 automobila stiglo petog avgusta. Prenoćili su pod šatorima na stadionu, a dočekani su bogatom trpezom i koncertom rok grupe „Paranoid“.
– Vjerujemo da će njihova posjeta doprinijeti razvoju turizma, popularizaciji prirodnih i turističkih resursa – rekao je načelnik opštine Radisav Mašić poručivši da će se u Foči opet potruditi da budu dobri domaćini.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) izvijestila je kako je njezino novo istraživanje koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazalo alarmantnu količinu mikroplastike u tim životinjama.
Na Svjetski dan oceana i u povodu prve UN-ove konferencije o oceanima, koja je održana u New Yorku (SAD), u WWF-u kažu kako su otkrili “nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu”. Ta svjetska organizacija za zaštitu prirode novim je istraživanjem pokazala utjecaj onečišćenja plastikom na sjeverozapadnom dijelu Sredozemnog mora.
“Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagosu; najvećemu zaštićenom području na Mediteranu, između Italije, Francuske i otoka Sardinije”, navodi WWF i dodaje da stoji iza osnutka tog utočišta 2002. godine te da posljednjih sedamnaest godina proučava i štiti kitove koji se ondje razmnožavaju. Također ističe kako rezultati tog istraživanja pokazuju stupanj onečišćenja plastikom izvan granica spomenutog utočišta u Sredozemnom moru.
“Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenata plastike, a obično se nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kabelima, lakovima, lijekovima, bojama itd. Ti se spojevi nalaze i u kozmetici, npr. lakovima za nokte ili kosu te u parfemima. Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 μg/kg (mikrograma po kilogramu), a smatra se da je ona visoka kad je iznad 300 μg/kg”, ističe u priopćenju WWF te dodaje kako su ftalati toksični za ljude i životinje, s mogućim štetnim posljedicama na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas se u svijetu proizvodi tri milijuna tona ftalata na godinu.
“Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje”, rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF-u Adria.
Istaknuo je kako je Sredozemno more “ugušeno bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, a naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora”. U povodu Svjetskog dana oceana WWF potiče potrošače, industriju, vlade i obalne gradove da smanje uporabu plastičnih materijala te da učine više u prikupljanju i recikliranju plastičnog otpada, poručio je Prvan.
U WWF-u ističu kako plastični otpad “raste izvan kontrole”, svaki dan između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93 posto potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta oceanima i morima, a sastoji se od 5000 milijarda čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u čestice manje od pet milimetara, nazvane mikroplastikom, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća.
Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, a procjenjuje se da njime pluta između 1000 i 3000 tona plastike, i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po četvornome kilometru, ističe WWF u priopćenju.
Navodi kako WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj tih projekata, kako ističe, jest održivo upravljanje gospodarskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji.
“Od lipnja 2016. radi se na unaprjeđenju ribolova male plave ribe u sjevernom Jadranu s dugoročnim ciljem stjecanja MSC certifikata (Marine Stewardship Counci) koji označava održivo ribarstvo. U suradnji sa znanstvenom zajednicom WWF razvija programe čiji je cilj stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavoga gospodarstva. Također, već više od dvije godine intenzivno se radi na osvještavanju kupaca i gospodarskog sektora koliko je važno prilikom kupnje, konzumacije ili nabave birati proizvode iz održivog ribarstva”, ističe u priopćenju WWF.
Tradicionalna gastro manifestacija “Risanski makaruli” održana je sinoć na glavnom risanskom trgu, u prisustvu velikog broja mještana i turista.
Anka Perović iz nevladinog udruženja “Organizacija žena Risna” kazala nam je da su zadovoljni što je iz godine u godinu sve više gostiju i učesnika.
,,Ova fešta po osmi put okuplja mještane i sve one ljude dobre voje koji su spremni da se druže sa nama uz tradicionalno dobro jelo i dobru zabavu. Na ideju da u Risnu organizujemo ovakvu feštu doši smo prije devet godina kada smo tražili šta je to po čemu je Risan prepoznatljiv, htjeli smo nešto što zbližava ljude a to je uvjek dobra trpeza. Zato smo tražii nešto što je tradicionalno, došli smo na ideju da to budu risanski makaruli jer su čuveni svatovski makaruli koji su se nekada spremali ne samo za svadbe već i za slave i ostala okupljanja. Prvobitno se tijesto za makarule pripremalo samo od brašna i vode a zatim su se počela dodavati i jaja i posipali bi se sa slanim sirom. Kasnije su se pravili sa dobrim toćem od junetine koji se dugo dinsta uz razne začine a zatim se prešlo i na slatke makarule posute šećerom i orasima”, ističe Perović.
Ona dodaje da pored risanskih makarula štandove na risanskoj pjaci krase i ostala stara risanska jela i poslastice. Neizostavne gurabije, priganice, petrogradski kolač, slane pite…
Makaruli – Risan 2017.
Domaće specijalitete pripremiili su: vrtić Risan, Osnovna škola ,,Veljko Drobnjaković”, Dom starih ,,Grabovac”, kafana ,,Krivokapić” , pekara ,,Hipnos”, NVO ,, Ruke” iz Herceg Novog, Jokina kužina, te domaćice iz Perasta, Tivta, Herceg Novog, Grblja, Kavča.
Na štandovima su dominantni bili makaruli pripremani na razne načine ali su posjetioci mogli probati i razne druge slane delicije kao i mnogobrojne vrste torti i kolača uglavnom pripremljenih po starinskim receptima.
U programu su učestvovali mališani iz vrtića “Radost”, KUD “Nikola Đurković”, muzički sastav ,,Slow time” i pjevač Igor Đurović. Program je vodio Miomir Maroš.
Organizator ove manifestacije je nevladino udruženje “Organizacija žena Risna” uz pomoć brojnih sponzora.
Davne 1835. godine, makarule – koje su služene na svadbama, opisao je i Vuk Stefanović Karadžić. Putujući po Crnoj Gori i Boki, boravio je i u Risnu kod svog prijtelja Vuka Popovića, nakon toga napisao je “Kovčežić”- jedno od poglavlja knjige o Boki Kotorskoj, štampane u Beču 1849. godine koje govori o životu, vjeri, kulturi i običajima u Risnu.
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu - foto Boka News
1 od 10
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Vraćeni topovi ispred Starog grada
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Božićni koncert SPD Jedinstvo Kotor 2020.
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu
Deveti po redu skup ljubitelja folksvagenovih oldtajmera u Tivtu ovog vikenda okupio je pedesetak automobila, popularnih „buba“, kombija i „kubelwagena“.
Kako nam je kazao Zlatko Janković predsjednik „Volkswagen Classic Club-a Montenegro“, gosti, učesnici skupa iz regiona stigli su u petak. Smješteni su u improvizovanom kampu u kompleksu hotela Kamelija u Donjoj Lastvi, a u subotu im je priređena organizovana vožnja do Lovćena, defile ulicama Tivta, a zatim su popularne bube parkirali ispred zgrade opštine.
„Stiglo je pedestak automobila i oko stotinu učesnika iz svih krajeva regiona, iz republika bivše Jugoslavije, Srbije, BiH, Makedonije. Za sve učesnike danas smo organizovali izlet do Lovćena i ručak u podnožju mauzoleja. Gosti su oduševljeni vožnjom starim putem, krajolikom … Kao organizatori zadovoljni smo Tivtom i pomoći od strane opštine, ali razmišljamo da iduće godine, deseti skup organizujemo u nekom drugom gradu, drugačijem ambijentu“, kazao nam je Janković.
Video zapis Ivan Miljenović.
Zabava za učesnike skupa nastavila se nastupom benda „Mikrokozma“ na trgu Magnolija.
Zadnjeg dana skupa učesnici će se odazvati humanitarnoj akciji u Kotoru za skupljanje pomoći za dječaka Petra Kašćelana, koju organizuje Moto klub „Lavovi“ iz kotora.
U organizaciji gradova Foruma jadransko jonske regije, privrednih komora i opština Kjeti i Peskare, regije Abruco, održan je 17. forum Jadransko jonskih privrednih komora i 18. Forum jadransko jonskih gradova, kojom Opština Kotor predsjedava posljednje dvije godine.
U izložbenom paviljonu Marine Pescara, zajedničkom plenarnom sjednicom foruma gradova i privrednih komora pod nazivom ,,Na putu prema budućnosti”, pored domaćina gradova Kjeti i Pescara i njihovih privrednih komora, predsjedavao je i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Nakon pozdravnih riječi, sjednica je nastavljena učešćem predstavnika nacionalnih, regionalnih, lokalnih i EU institucija na teme upravljana područjem u makroregionalnoj perspektivi, industrija 4.0 i digitalizacija put u budućnost malim i velikim preduzećima kao i diskusije usklađene sa EUSAIR strategijom.
Na tematskoj sjednici posvećenoj povezanosti kulturne baštine i turizma, predsjednik Jokić je pored gradova Ankone, Olimpije i Kjetija predstavio iskustva Kotora i potrebu da se očuva kulturna baština i unaprijedi turistička ponuda. Na sjednici su govorili predstavnici svjetske turstičke organizacije, evropskih institucija i turističke privrede.
Posljednji dan foruma, u okviru redovne skupštine Foruma jadransko jonskih gradova glasovima svih članova predsjedavanje je dodjeljeno gradu Vastu, dok je za potpredsjednika izabran Mostar.
Predsjednik Jokić je zahvalio Forumu na prilici koju je Kotor imao da predsjedava ovom organizacijom i izrazio spremnost za dalju saradnju u zajedničkim projektima.
Na sjednici je izabran novi izvršni odbor Fouma u kojem su pored Kotora još i opštine Budva i Bar.
Organizacija žena, Turistička organizacija Tivat i Radio Tivat organizuju ŽUĆENICA FEST, gastro manifestaciju koja će se održati u subotu 17.juna 2017. godine na Gradskoj rivi Pine.
Za 19sati predviđen je koncert Gradske muzike, nakon čega slijedi svečano otvaranje Žućenica fest-a u 19:30 sati, dok je koncert klape “Rišpet” planiran za 21sat.
Pozivamo Vas da dođete i uživate u ukusnim tradicionalnim delicijama i zvucima dobre muzike, poručuju organizatori.
Policija u luci Callo u Peruu nedavno je otkrila tonu kokaina u tri kontejnera koji su brodom trebali stići do Belgije. Krijumčari su kokain sakrili u paketima s filetima Humboldt liganja (Dosidicus gigas), koje mogu dosegnuti dužinu od 2,5 metara.
Paketi s kokainom nisu bili neobilježeni, nego su na njima bili natpisi dvaju izmišljenih brendova – Lionel Messi i King of Spain. Naravno, ni argentinski nogometaš ni španjolski kralj nemaju nikakve veze s tom pričom, nego su dileri htjeli da paketi ne izazivaju sumnju.
Vrijednost zaplijenjenog kokaina procjenjuje se na 85 milijuna dolara, a krijumčari su 2004. također neuspješno pokušali sakriti 700 kilograma droge u unutrašnjosti jedne velike lignje namijenjene transportu u Meksiko. Peru je drugi najveći proizvođač kokaina na svijetu i najveći izvoznik Humboldt liganja.
