Predstavnici Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore i Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, danas su na Trgu magnolija održali promociju aktivnosti koje te državne i lokalne službe preduzimaju na planu prevencije i saniranja šumskih požara.
Prisutnim građanima dijeljen je liflet sa informacijama i preporukama kako pravilno postupiti u slučaju požara na otvorenom. Učenicima iz dva odjeljenja VI razreda OŠ „Drago Milović“ iz Tivta pripadnici Službe zaštite i spašavanja Tivat predvođeni komandirom Zoranom Barbićem, demonstrirali su dio svoje specijalne opreme, a djeca su posebno bila impresionirana prilikom da detaljno razgledaju i popnu se na jedno od specijalnih protivpožarnih vozila i „isprobaju“ ličnu zaštitnu opremu vatrogasaca.
Danas na Trgu magnolija
Ova akcija inače, održana je u sklopu kampanje „Mjesec zaštite od požara“, koju Direktorat za vanredne situacije realizuje u okviru „SVAROG 2017“ projekta i sprovodi je u svim opštinama u Crnoj Gori.
Povodom saopštenja Tivatske Akcije, koja se tiče davanja u zakup aerodroma Tivat, zvaničnim saopštimo oglasio se Opštinski odbor Socijaldemokrata Tivat, koji prenosimo integralno.
“Prvenstveno, “Aerodromi Crne Gore” kao jedno od naših najuspješnijih preduzeća i strateški veoma važnih, apsolutno moraju ostati u državnom vlasništvu. Svakako, nephodne su značajne investicije na oba aerodroma, naročito na aerodromu Tivat, što je i definisano strateškim dokumentima. Po modelu koje je pripremilo preduzeće sa EBRD-om, “Aerodromi Crne Gore” su iz svog poslovanja potpuno sposobni da sami vraćaju planirani kredit.
Kao vrlo ozbiljna partija, naš portparol je po pitanju Aerodroma vrlo jasno izjavio stav naše centrale, koji u potpunosti korespondira sa stavom Socijaldemokrata Tivat, da bi se nakon toga, sa zakašnjenjem, vjerovatno vidjevši navedenu izjavu, oglasila Tivatska Akcija, pokušavajući da ušićari jeftine političke poene.
Koliko oni poštuju građane Tivta, jasno govori njihov stav iskazan u medijima, gdje kažu da su građani Tivta korumpirani, izuzev par desetina koji su glasali za njih.
SD Tivat
Nama je jasno da TA, kao mala “partija”, ima veliku potrebu za publicitetom, pa nazivajući nas satelitima pokušavaju da se domognu medijskog prostora. Složićemo se da, kao druga politička partija po jačini u Tivtu, ipak predstavljamo ozbiljan politički subjekt u našem gradu, za razliku od TA.
Dakle, zaista je neprimjereno da partija na začelju po osvojenom broju glasova na lokalnim izborima, daje nama takav epitet, pogotovo kad uzmemo u obzir činjenicu da građani Tivta vrlo dobro znaju čije su oni istureno odjeljenje u našem gradu, što su i pokazali na parlamentarnim izborima.
Socijaldemokrate će i ubuduće biti doslijedni rješavanju problema i podsticanju razvoja Tivta i Crne Gore, bez obzira na neutemeljene prozivke marginalizovanih političkih eksperimenata” – kaže se u saopštenju SD Tivat.
Koncert poznatog italijanskog pijaniste Antonia di Cristofana će u okviru Kotorske koncertne sezone, biće održan večeras u 20 sati u Koncertnoj dvorani muzičke škole – Crkvi Sv. Duha.
Kotorskoj publici predstaviće se sa kompozicijama Bramsa i Skrjabina.
“Diplomirao je na Konzervatorijumu Luiđi Kerubini u Firenci, kod čuvenog profesora klavira Bakelija. Nastupao je kao solista i kao član kamernih ansambala i sa velikim orkestrima širom Evrope i svijeta u najpriznatijim koncertnim dvoranama. Tokom 2006. i 2007. godine ostvario je debi u njujorškom Karnegi holu, Koncertnoj sali i Zlatnoj sali Muzikferajna u Beču. Sarađivao je sa brojnim dirigentima od kojih izdvajamo G. Tajerna, F. A. Kragera, O. Balana, M. Boša, M. Ansilotija, M. Alsopa, N. Armana, C. Šulca, M. Zaninija, L. Svarovskog, A. Černišenka, M. Sigharta itd.
Gostujući je professor na Ksiamen konzervatorijumu u Kini i na Ljetnjoj akademiji Orfeus u Beču” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz kotorske muzičke škole.
Već tradicionalno 14-tu godinu za redom od 26. do 28. maja na Mljetu se održala ekoakcija čišćenja podmorja u organizaciji Udruge dragovoljaca HRM iz Splita i ronilačkog centra Aquatica – Mljet. Sudjelovalo je 35 ronilaca iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Njemačke, a iz podmorja mljetskih uvala izvadili su oko 30 kubnih metara raznog otpada, ponajviše plastike.
Ronioci su čistili podmorje uvale Sobra, Solinskog kanala, otočića sv.Marije, uvale Gonoturska, uvale Blace, uvale Lastovske, Lokava i Pomene.
U akciji su kao i svake godine sudjelovale ekološke i braniteljske udruge kao i ronioci HRM, pripadnici SJP iz Osijeka, RK Nautilus iz Splita, ERK Leut iz Mostara i RK DPA Osijek.
Organizatori zahvaljuju svima koji su omogućili provedbu ove akcije, a to su: Općina Mljet, Komunalno Mljet, ALH (Hotel Odisej), NP Mljet, JVP Mljet, Delta LLoyd Life, Riba Mljet, Lučka uprava DNŽ te lokalno stanovništvo, a posebno mještani Solina.U ime organizatora im se još jednom zahvaljujem i vidimo se sljedeće godine.
Dok dio ekipe Hrvatske koja je sudjelovala na Tjednu zaljeva Morbihan na atlantskoj obali Francuske još putuje kući, a oni koji su došli zrakoplovom koji nedjeljom leti Split – Nantes raspakiraju valiže, u dalekom francuskom gradu Vannesu, središnjemu mjestu upravo raskošnog festivala mora i plovidbe, tek se sliježu dojmovi, a bogme – broje i šoldi! Festival mora u Vannesu u Bretanji, u zalivu s 42 prelijepa otoka, raste i sve je bliži čuvenom Brestu. Koliko god su oba ta mjesta nevjerojatno lijepa slikovnica raskošnih maritimnih prizora, toliko je, naravno, važan i prihod jer riječ je o – turizmu. Da sami sebi pokazuju sve to, zaista ne bi imalo previše smisla… a kad dođe i koji milijun posjetitelja, e onda je to druga stvar i značajan prihod.
Stotine hiljada ljudi, mladih, starih, pojedinaca i grupa, s kolicima i pasićima, pješke i biciklom, na rolama i daskama… najposlije na plovilima sto vrsta, prošlo je Europskim maritimnim selom, u kojem je jedan od viđenijih zaselaka bila i naša mala hrvatska enklava. Ma šta prošlo: proplesalo, propjevalo, družilo se, zapitkivalo, dodirivalo, kupovalo, jelo, pilo, kurile su njihove čuvene kamenice i roze, i koješta još, sve se to pretvorilo u jedan ogromni štekat. Uvečer je i promet zatvaran, a na asfaltu glavne ulice uokolo marine osvanuli su štekati! Prizori nevjerojatni, a sve je te stotine tisuća ljudi okupio – brod. I more. Kao da njima to znači nešto više, ili nekako drugačije, nego nama…
Našoj Udruzi Cronaves, licenciranoj za ove francuske festivale, koja na njima sudjeluje ravno od 2004., ove su se godine odazvala ravno dva nevelika grada: Komiža i Stari Grad na Hvaru. Novinarsku redakciju uspostavili smo u radnom šatoru komiške Udruge Palagruža, na poziciji između daske za sickanje luka i petrusimena, golemih crnih teća za brudet što su stigle iz Komiže, i dijela stola punog kalafatskog pribora i alata. Kalafataju oni, al’ kalafatavamo i mi iz “Slobodne”, medijskog pokrovitelja čiji se naš lijepi, “starinski”, crveni naslov novine stalno vrti na ekranu u šatoru Dana u vali Staroga Grada.
Uz dvi dovršene gondule i sandule koju je za ovu prigodu sagradio Ante Božanić Pepe, pred šatorom je nastao mali škver u kojem je našijenac i Amerikanac rodom iz Sumartina Mike Vlahovich učio Francuze i ostale kalafatavat. Jedna od boljih učenica je Anita Pigeard, našijenka koja je kao dijete dospjela u Francusku, ali nam je sjajan prevoditelj i pomagač svih vrsta ovdje u Francuskoj.
Splićanin Nenad Zlodre s njima je izrađivao minijaturne gondulice, kogo Šimun Mardešić Palagruža iz Palagružine 10 u Komiži spremao brudete od atlantske ribe i raka, a Berigoj Stanojević Maltez asistirao čas jednima čas drugima… Vino, vino se mišalo: naše, talijansko, francusko, Irci su sobom donosili pivo. Fantastično i je!
Zamjetan je u ovoj priči bio štand s prelijepim suvenirom, stiliziranim brodićima na latinsko idro splitskog primijenjenog umjetnika Branimira Kelama, a o tom obiteljskom proizvodu iz Vranjica još će se čuti!
Susjedni šator Dana u vali bio je, ajmo reć, akademski. Tamo se kočila izložba iz fundusa Muzeja Starog Grada, a šjor Velimir Lojpur svoju je izložbu maketa posvetio najstarijem starogradskom kalafatu Anti Milašiću, koji se u devedesetima također prebacio na te malešne brodiće…
Veliki doprinos cijeloj ovoj priči dala je ta akademska ekipa Muzeja Staroga Grada, ravnatelj Aldo Čavić i njegove tri cure: kustosica Andrea Devlahović, restauratorica Vilma Stojković i suradnica, arheologica dr. Sara Popović – nezaposlena doktorica kako nam je odmah prišpjegala…
O povijesti Staroga Grada govorio je sjajno Aldo Čavić, a kustosice, doktorice i restauratorice bile su u našoj maloj ekipi Katice za sve: od predstavljanja povijesti svoga grada do ruke pomoći u kužini ili komunikacija s kolegama iz drugih “zaselaka”, s Talijanima, Nizozemcima, Ircima, Baskijcima, Francuzima iz grada Sete koji su već ugostili Murterine i koji su nadasve zainteresirani na nas, našu baštinu, a bogme i naš način tulumarenja…
Pjevalo se, i kužinavalo, u Vannesu, malo kod njih, malo kod nas, malo kod jednih, malo kod drugih.
U jednom trenutku eto ti susjede iz nizozemskog šatora kod našeg koga Palagruže, iz Palagružine 10, Komiža, posuditi malo kapule… Baš kao u vrijeme naših starih komšiluka…
– Uzmite, uzmite, imamo kol’ko volite – gura joj je vrićicu kapule u ruke naš kavalir Andro Maltez. Tako je riješeno još jedno egzistencijalno pitanje na relaciji između naše dvije zemlje, u Europskom maritimnom selu uz Atlantski zaljev, s 42 prelijepa i slikovita otoka.
Tamo su se miješale sve race Europe ujedinjene zajedničkom sudbinom – morskom. Isplati li se sva ta muka oko ovakvih putovanja na velike udaljenosti, pri čemu treba organizirati i ljude, i brodove, i prijevoz i prijenos, i materijale, i potrepštine, čak i lonce, teće i demižane… pitam Plamenka Bavčevića, koji je, inače, s gitarom, svojim kompanjonom Sašom Lukićem na harmonici, i sopranisticom-restauratoricom Vilmom Stojković na službenoj pozornici predstavio i našu glazbenu tradiciju kolopletom dalmatinskih pjesama.
– Isplati. I onda kad sve izgleda sasvim obratno, isplati se! Mi ovo radimo od 2004. godine, ponekad nam je zaista teško, ali mi smo zafrkani ljudi i naumili smo ovo provoditi dalje. Za ovaj put našli smo razumijevanje samo u Starom Gradu i u Komiži. U Starom Gradu su, rekao bih, potpuno razumili što ovo može donijeti i značiti pa nastavljamo organizirati Dane u vali u rujnu. Ja vam kažem, za dvi godine mnogi od ovih doći će u Stari Grad… Samo nam je nedostajalo jedno takvo mjesto okupljanja, razgovarali smo s mnogima, ali samo su u Starom Gradu pristali – i nisu se prevarili! Vidite li koliko nam ljudi prilazi, sad su to već višegodišnja prijateljstva, ta srdačnost i spremnost za druženje i pomoć svake vrste (ne samo oko kapule… op.p.), vi jasno vidite da je njima stalo do nas. To sve možemo izvesti samo odavde uz čašu vina i zalogaj kruva, a da smo sjedili doma, ništa ne bismo napravili…
Kad je bio Hrvatski dan, na press-konferenciji o tome je govorila i direktorica HTZ-a Pariz Danijela Mihalić Đurica.
– Naravno da se ova promidžba, zatim ona u Brestu pa najveći sajam u Parizu, reflektira na naše turističke rezultate, pogotovo one iz nautičkog segmenta. Lani smo imali do osam posto, a ove godine će biti i do 12 posto više noćenja Francuza u Hrvatskoj, bilo bi i više da je više zrakoplova, no dobro, i ovako je zračnim vezama pokriven svaki dio Francuske. Ne zaboravite, to je 66 milijuna ljudi! Kakve su povratne informacije? Oduševljeni su!
Danijela Mihalić Đurica sa svoje dvije kolegice, našom Ivonom i malom Fracuskinjom Stephanie, podijelila je more turističkih brošura, naročito je promovirano splitsko područje koje se odazvalo akciji, podijelile su more lijepih riječi i preporuka – baš su imponirale angažmanom. A da svaka mala među onih 12 posto više noćenja naprid gura, ne treba ni govoriti!
Projekt ATAS –Antičke zamke Jadranskog mora provode četiri partnera iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Cilj projekta je turistička valorizacija podvodne kulturne baštine i ciljana promocija ronjenja i kulturnog turizma na Jadranu koja će se realizirati uz pomoć zajedničke digitalne platforme.
Projektni partneri su: Grad Mali Lošinj kao glavni partner, Univerza na Primorskem (Koper, Slovenija), Hotel Maestral (otok Prvić) i Hidromont inženjering d.o.o. (Budva, Crna Gora). Ukupna vrijednost projekta je 140.000 eura, od čega 80% sufinancira EU fond Europske agencije za mala i srednja poduzeća (EASME).
Poto: Richard Lundgren (GUE)
U četiri destinacije kojima je zajednička poveznica antička podvodna baština postoji potreba i želja za intenzivnijom suradnjom gospodarstva i javnih institucija kako bi se oblikovala kvalitetnija turistička ponuda za specifične skupine turista, ponajprije ronilaca i ljubitelja antičke kulturne baštine. Dio projekta posvećen je edukaciji lokalne zajednice o značenju i očuvanju podvodne baštine. U svim destinacijama provest će se radionice za mala i srednja poduzeća, potencijalne korisnike zajedničke digitalne platforme. Prva takva radionica održana je 30.marta 2017. u Kopru u prostorima Univerze na Primorskem.
Na njoj su predstavnici projektnih partnera predstavili svoje institucije i dosadašnje iskustvo s kojim će doprinijeti realizaciji postavljenih ciljeva. Sudionici radionice pokazali su zanimanje za suradnju te su komentarima i vlastitim iskustvom omogućili oblikovanje temelja za uspješnu suradnju na području turizma i baštine.
Flora Art
U petak 2. juna 2017. u 10.30 u Prvić Luci na otoku Prviću održat će se druga radionica projekta “Antičke zamke Jadranskog mora”. Radionica će se održati u Memorijalnom centru Faust Vrančić s početkom u 10.30. Besplatna je i namijenjena je svima malim poduzetnicima, ronilačkim centrima, turističkim agencijama i hotelima koji svoje poslovanje žele proširiti novom uslugom baziranom na podvodnoj kulturnoj baštini.
Turistička organizacija Tivta tradicionalno, 24. godinu za redom, organizuje akciju “Turistički cvijet”. Akcija ima za cilj animiranje građana da daju svoj doprinos uređenju grada u hortikulturnom smislu, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni.
Poseban žiri, angažovan od strane Turističke organizacije Tivat, obilazio je grad u periodu od 8.maja do 31.maja u potrazi za najljepše uređenim dvorištima, balkonima, zelenim površinama ispred stambenih zgrada i poslovnih objekata, takođe ocjenjivano je i najljepše stablo magnolije, kreativni detalj, a posebna nagrada dodjeljuje se za višegodišnji doprinos u hortikulturnom uređenju grada.
Turistički cvijet Tivat – Magnolija
U okviru Dana magnolije, Turistička organizacija Tivat svake godine, na specifičan način, obilježi i dane u susret Turističkom cvijetu, a koji su istovremeno i značajni datumi u ekološkom kalendaru.
Tradicionalna akcija “Turistički cvijet“ završava se svečanošću dodjele nagrada koja će biti upriličena 09. juna 2017.godine.
U sklopu kampanje„Mjesec zaštite od požara“, predstavnici Direktorata za vanredne situacije MUP-a i službe Zaštite i spašavanja, u srijedu 31. maja u Tivtu ispred opštine, na Trgu od magnolije od 11 sati dijeliće letke i razgovarati sa građanima o smanjenju rizika i preventivnom djelovanju u slučaju požara.
Tokom kampanje građanima će biti ukazano, između ostalog, na važnost preventivnog djelovanja na smanjenju rizika od svih vrsta požara, kao i na značaj zaštite šuma od požara, a kroz promotivni materijal građani će imati priliku da se upoznaju sa bezbjednosnim uputstvima kako se treba ponašati u slučaju prije, za vrijeme i nakon požara.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a započeo je 4. maja sa kampanjom „Mjesec zaštite od požara“, koja se realizuje u okviru „SVAROG 2017“ projekta, i u narednom periodu biće organizovana u svim opštinama u Crnoj Gori.
Stigla je i prva medalja sa Igara malih zemalja Evrope.
Crnogorski boćari Miroslav Petković i Đuro Milanović osvojili su zlatnu medalju. Oni su danas u finalu discipline “lyonnais“ pobijedili Monako 13:0.
Petković i Milanović u San Marinu debitovali su na Igrama malih zemalja Evrope.
M. Petković
To je prvo crnogorsko odličje na Igrama malih zemalja Evrope u San Marinu. Igre se održavaju po 17. put a takmiče se evropske zemalje koje imaju manje od milion stanovnika.
Sa otvaranja igara
Crnu Goru će predstavlja 46 takmičara u 10 sportova. Kako je saopšteno takmiči se 1.008 sportista iz Crne Gore, Kipra, Islanda, Monaka, Luksemburga, Lihtenštajna, Andore, Malte i San Marina nadmetati u 13 disciplina, od kojih je 12 olimpijski
