Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva do sredine septemebra naplatila je više od 2,5 miliona eura na ime boravišne takse, gotovo 300.000 više nego lani u istom periodu, saopštio je sekretar za finansije i v.d. direktora Uprave Petar Odžić, istakavši da je uvjeren da će pozitivan trend naplate biti nastavljen do kraja sezone.
“Zaključno sa 7. septembrom, ukupno je naplaćeno 2.521.986,97 eura, od kojih se 1.213.105,22 eura odnosi na naplatu boravišne takse za privatni smještaj. Prošle godine u istom periodu je naplaćeno 2.230.511,20 eura, od čega se 1.036.200,70 eura odnosi na naplaćen iznos boravišne takse za privatni smještaj. Možemo biti više nego zadovoljni, jer smo ostvarili veću naplatu boravišne takse za čak 291.475,77 eura. Posebno smo zadovoljni činjenicom da je naplata boravišne takse za privatni smještaj bolja za čak 146.383 eura”, istakao je Odžić.
On je naglasio da je boravišna taksa prihod lokalne i nacionalne turističke organizacije.
Podsjetivši da je Turistička inspekcija od 20. juna krenula sa terenskim kontrolama u cilju povećanja broja legalnih izdavalaca smještaja i što bolje naplate boravišne takse, Odžić je kazao da je do 7. septembra izvršeno 9.445 terenskih inspekcijskih kontrola.
“Na terenu se nalaze 24 ovlašćena službenika, koji su po dva organizovani u 12 ekipa, a koje svakodnevno vrše terenske inspekcijske kontrole. To je rezultiralo povećanjem broja rješenja za izdavanje smještaja, kao i bolju naplatu boravišne takse u odnosu na isti period prošle godine. Inspekcijski nadzor je uticao i na povećanje broja legalnih izdavaoca”, objasnio je Odžić.
Budva – foto Boka News
On je kazao da je novina to što će ove godine lokalna turistička inspekcija biti na terenu do kraja septembra, kako bi se što bolje kontrolisala naplata boravišne takse.
“U cilju boljeg praćenja turističke sezone intenzivno radimo na unapređenju saradnje sa državnom turističkom inspekcijom, kako bi u narednim godinama smanjili broj nelegalnih izdavalaca smještaja i unaprijedili našu turističku ponudu”, zaključio je Odžić.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog nastavlja sa akcijom uređenja fasada na teritoriji Opštine.
Do kraja tekuće godine predviđeno je uređenje fasada četiri stambene zgrade u ulicama: Jovana Vavića Butorova br. 29-33 u Igalu, Nikole Ljubibratića br. 42 – Topla II, Mića Vavića br. 7- Topla I i Mića Vavića br. 14 – Topla I.
Fasade navedenih stambenih zgrada će biti uređene zahvaljujući saradnji opštinske Agencije i skupština stanara. Za uređenje fasada Opština Herceg Novi je izdvojila 12.000 eura, a ostatak plaćaju oni čiji se objekat obnavlja.
Fasada ul. Jovana Vavica Buturova
Takođe, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog ima u planu uređenje uličnog fronta u Njegoševoj ulici od dvorane „Park“ do Gradske kafane, a u prvoj fazi su obuhvaćene fasade tri poslovno-stambena objekta i to: Njegoševa 66 (kuća Đura Jankovića), Njegoševa 64 (iznad butika ”Paradiso”) i Njegoševa 62 (butici ”Pinokio”, ”Pingvin”).
Imajući u vidu da se navedeni objekti nalaze u zapadnom dijelu podgrađa, kontaktirano je sa zavodom za zaštitu spomenika kulture radi dobijanja stručne pomoći i smjernica oko neophodnih poslova u sklopu uređenja pomenutih fasada, objašnjavaju iz Agencije.
Prva Radionica i škola restauracije koja se organizuje u Herceg-Novom počela je sa radom juče i trajaće dvije sedmice, do 06.10.2017.
Ova manifestacija se realizuje u okviru Dana evropske baštine 2017. koji organizuje Ministarstvo kulture.
Na školi će učestvovati studenti iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, kao i mlade arhitekte iz Crne Gore i Francuske koji se bave zaštitom i revitalizacijom graditeljskog nasljeđa.
Na ovaj način se želi uspostaviti pravilan odnos prema nasljeđu i zaustaviti izumiranje tradicionalnih zanata i tehnika koje se trebaju prenijeti na mlađe ljude koje to zanima.
Za izvođenje radova i voditelje radionice zadužena je kompanija ZV Design koja je specijalizovana za ovakve vrste radova, dok su supervizori uvaženi arhitekte konzervatori iz Francuske koje predvodi Benjamin Mouton, glavni arhitekta za istorijske spomenike iz Francuske, ali i tim arhitekata i konzervatora iz redova NVO Sinergija i Ilibo design architects.
Inicijativa za pokretanje projekta obuke i organizacije škole restauracije na ovako važnom spomeniku kulture proistekla iz jednogodišnje saradnje NVO Sinergija i Fondacije Petrović Njegoš na izradi Studije graditeljskog nasljeđa za stari grad Herceg Novi, koja traje od jula 2016. godine.
Mezzaluna
U izradi studije zaštite graditeljskog nasljeđa učestvovali su arhitekte konzervatori Patrice Regnard i Veronique Canas Da Silva iz studija Archipat iz Lyona koji se bavi isključivo projektovanjem i izvođenjem restauratorsko-konzervatorskih projekata.”Kao kruna jednogodišnje saradnje na Studiji zajedno sa Ministarstvom kulture donijeta je odluka da se u Herceg Novom organizuje Radionica i škola restauracije koja za cilj ima obuku mladih majstora, studenata arhitekture, i mladih arhitekata u tradicionalnom izvođenju radova na zaštiti i restauraciji kulturnih dobara”, navode iz NVO Sinergija.
Kako objašnjavaju, vizija ovakvog projekta je da se u jednom momentu, možda i odmah nakon završetka ove radionice steknu uslovi za otvaranje stalnog gradilišta na nekom od objekata od značaja poput Mezzalune ili baš na Mezzaluni/Citadeli, gdje će se vući sredstva od stranih donatora i fondova i ujedno raditi ovakve internacionalne škole par puta godišnje, kao što je to slučaj sa zemljama u regionu koje imaju kampove restauracije, a gradilište će od tih sredstava raditi tokom čitave godine.
Ovo je dobar nacin i praksa kako se mogu očuvati tradicionalni zanati i način gradnje i napraviti interdisciplinarna saradnja, kao i privući interesovanje veće interesovanje javnosti za kulturnu baštinu i ona podići na jedan zavidan nivo kakav Herceg Novi i Crna Gora zaslužuje.
”Treba pomenuti i značaj ovog projekta za UNESCO nominaciju Forte Mare-a na listu svjetskog nasljeđa.Iako se Mezzaluna nalazi u buffer zoni nominacije, ona isto pripada južnom pojasu odbrane i sektoru uz Forte Mare pa na taj način čini jedinstvenu vizuelno povezanu cjelinu sa ovom tvrđavom, i njena integralna restauracija, kojoj je preduslov istraživanje i konsolidacija koja se djelimično sprovodi sada naovoj radionici, može donijeti pozitivan odraz na nominacioni dosije”, saopštili su iz Sinergije.
Tema radionice i ono na čemu će raditi čitava ekipa angažovana na realizaciji projekta je konsolidacija dva preostala zida Mezzalune koja se nisu urušila i oni će biti na neki način konzervirani i zaštićeni od daljeg propadanja usljed atmosferskih padavina, uticaja mora, vjetra i sunca na samoj obali kojim se ubrzava proces propadanja ovog kulturnog dobra.
Osim toga, najavljuju i prezentaciju Studije graditeljskog nasljeđa za 26.09.2017. u Dvorani Park u 18 sati, kao i okrugli sto na temu “Zaštita graditeljskog nasljeđa”.
Miroslav Petković danas je osvojio bronzu u disciplini precizno izbijanje na Svetskom prvenstvu u boćanju u Maroku i time nastavio niz osvajanja trofeja na velikim takmičenjima.
Petković je finale sa najboljim rezultatom i bronzu osigurao još u petak, ali u finalu nije imao snage da stigne do sjajnijeg odličja.
Naš boćar je, naime, nastupao u dvije discipline, u petak je u disciplini krug, zastao u četvrtfinalu, pa je, možda, i umor učinio svoje.
Zlatnu medalju osvojio je Slovenac Davor Janzič, srebro je pripalo Hrvatu Marku Beakoviću, a pored Petkovića bronzu je osvojio i Peruancu Montemiru.
Bronza u Maroku je samo jedna u nizu medalja koju je osvojio Petković.
Osvojio je zlato na Mediteranskim igrama 2009. godine, zlato i srebro na Svjetskom prvenstvu 2009. godine, srebro na Evropskom prvenstvu u Tivtu 2010. godine, srebro i bronzu na SP 2011. godine, srebro i bronzu na SP 2013, uz srebro na Mediteranskim igrama iste godine, srebro na EP 2015, zlato i srebro na SP 2016. i dva zlata na Igrama malih zemalja.
Općina Konavle bi do 2019. godine u sklopu Arheološkog muzeja u Pridvorju trebala dobiti posebnu atrakciju kojom bi posjetitelji mogli “uroniti“ u morske dubine do arheoloških nalazišta pod morem.
Na sastanku predstavnika DUNEA-e, zamjenika načelnika Općine Konavle Iva Radonića, ravnateljice Ustanove u kulturi Muzeji i galerije Konavala Antonije Rusković Radonić, direktora Turističke zajednice Konavle Frana Herendije i vlasnika Ronilačkog centra “Epidaurum” Borisa Obradovića, dogovoren je zanimljiv projekt koji se radi u suradnji s Italijom i Grčkom.
Podvodna arheološka nalazišta u Cavtatu, talijanska nalazišta Baiae i Capo Rizuto, te Podvodni muzeji na Sporadima u Grčkoj su dogovorili suradnju prema kojoj će se prvo posebnim kamerama snimiti podvodna arheološka nalazišta nakon čega će se u Arheološkom muzeju zahvaljujući Virutal diving systemu, 3D vizualizaciji, 360 stupnjeva videoplayeru, 3D monitorima i interaktivnim ekranima na dodir, omogućiti svim posjetiteljima muzeja da iz sigurnosti prostorije “urone“ u morske dubine i interaktivno pregledavaju bogato podvodno arheološko nalazište u blizini Cavtata.
Posjetioci festivala će kroz tri večeri (22 – 24.septembra) biti u prilici da upoznaju raznovrsne kulture i uživaju u muzičkim izvedbama, kao i autentičnim gastro specijalitetima iz tih zemalja, uz izvođače iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Španije, Indije i Maroka.
Učesnici festival su etno grupa “Zora” (Crna Gora), Vasil Hadžimanov Band (Srbija) i ”Barselon Gipsy balKan Orchestra” (Španija), Šule Jovović Band I Sanja Raičković (Crna Gora), Veja (Hrvatska) i Anduman Biswas (Indija), “Biseri narodnog meslosa Crna Gore – CEKUM (Crna Gora), “Divanhana” (BiH) i Azis Shamaoul & University of Gnawa (Maroko).
Završetak glavne ljetnje turističke sezone TO Tivat obilježava trodnevnim međunarodnim muzičko-gastronomskim festiovalom „Tivat World Music Festival“ koji je sinoć počeo koncertom na gradskoj rivi Pine.
Festival je spoj izvorne muzike i tradicionalne kuhinje, kako domaćih, tako i inostranih učesnika. Gastro ponuda u vidu specijaliteta zemalja učesnica biće predstavljena i u objektima domaćih ugostitelja, pa je tako sinoć u hotelu “La Roche” održana prezentacija španske kuhinje, a u nedjelju će u libanskom restoranu “Byblos” u Porto Montenegru biti ptedstavljena orijentalna kuhinja.
Posjetioci festivala će kroz tri večeri biti u prilici da upoznaju raznovrsne kulture i uživaju u muzičkim izvedbama, kao i autentičnim gastro specijalitetima iz tih zemalja, uz izvođače iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Španije, Indije i Maroka.
Učesnici festival su etno grupa “Zora” (Crna Gora), Vasil Hadžimanov Band (Srbija) i ”Barselon Gipsy balKan Orchestra” (Španija), Šule Jovović Band I Sanja Raičković (Crna Gora), Veja (Hrvatska) i Anduman Biswas (Indija), “Biseri narodnog meslosa Crna Gore – CEKUM (Crna Gora), “Divanhana” (BiH) i Azis Shamaoul & University of Gnawa (Maroko).
Manifestacija „Ostavi auto – napravi đir” održana je u petak popodne kada je saobraćaj će duž magistralnog puta na potezu od zgrade Luke Kotor do glavnog kružnog toka bio obustavljen od 17.30 do 18.30. u sklopu obilježavanja „Evropske nedjelje mobilnosti“.
Akcijom „Car Free Day“ Kotor se i ove godine pridružio velikom broju gradova u svijetu, sa ciljem promovisanja zdravijih načina života i očuvanja sredina u kojima živimo.
„Ovo je akcija kojom pokušavamo podići svijest građana o potrebi stvaranja ljepših i zdravijih gradova. Kao što vidite magistralu smo pretvorili u šetalište, voze se bicikele, roleri, šetaju se kućni ljubimci, bez zvuka motora automobila i izduvnih gasova…“ – kazala nam je jedna o organizatorki Adela Barba.
Podsjetimo, u pitanju je akcija kojom se Organizator je grupa građana u saradnji sa civilnim sektorom.
Turistička organizacija Herceg Novi je u cilju osavremenjavanja tehnologije prijave boravka gostiju, u saradnji sa softverskom kompanijom Primatech iz Podgorice napravila pojednostavljen softver za prijavu boravka gostiju, za brži unos podataka, odnosno prijavu boravka gostiju iz objekta.
Ovo softvrsko rješenje će umnogome hotelijerima i izdavaocima privatnog smještaja olakšati prijavu boravka .
Turistička organizacija Herceg Novi je sponzorisala izradu softvera, i u potpunosti snosi sve troškove instalacije i održavanja, a sve u okviru akcije koja traje jednu godinu. Vlasinici objekata koji ne iskoriste ovu inicijativu će biti nosioci troškova za prethodno navedeni projekat.
Zahvaljujući preuzimanju ovog softvera svi izdavaoci smještaja biće sigurniji za taj dio obaveza ako se napomene da će kazne za neažurno poslovanje koje se odnosi na prijavu boravka gosta, biti u rasponu od 500 eura do 1000 eura, u zavisnosti od stepena prekšaja. Statistika govori da u 2017. godini prihod od prijave boravka bio manji za 2% u odnosu na prethodnu godinu a turistička sezona je prema svim pokazateljima bila bolja u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna vrijednost softeva koja iznosi 600 eura za velike hotele, 400 eura za male hotele i 300 euar za privatni smještaj u potpunosti će biti donirana od strane Turističke organizacije.
Softver je urađen prema standadima EU, instalira se jednokratno, i nema dodatnih troškova održavanja.
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
1 od 12
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige Ljudi i brodovi
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Promocija knjige don Nika Lukovića
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
“Don Niko Luković, 130 godina od rođenja” naziv je knjige koja je promovisana u petak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Kustos muzeja Ilija Mlinarević podsjetio je da je don Niko Luković jedan od osnivača Pomorskog muzeja koji ove godine slavi 65 godina postojanja.
„Odlučili smo se da ga se prisjetimo promocijom zbornika njegovih radova objavljenih u godišnjacima Pomorskog muzeja od 1952. do 1969. godine“ – kazao je Mlinarević.
“Uvijek je kod svih ostavljao utisak tihog, umnog i duhovnog čovjeka koji je, kako je i sam volio reći – sve izbjegavao što nas dijeli, a sve isticao što nas spaja, koji je širio ljubav među ljude kao glavnu životnu misiju.
Duhovnjak, humanista, ljubitelj umjetnosti, pisane riječi, odličan hroničar, posebno upućen u istoriju pomorstva i uopšte veliki prijatelj čovjeka i poznavalac njegove naravi, don Niko nam je na njemu svojstven način jasno pokazao i osvijetlio staze, kuda i kako do ostvarenja obaveza koje su pred nama, a njegov život i njegovo djelo su savršen primjer kako odživjeti i nadživjeti ono što se zove život”- kazao je Andro Radulović direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor..
On se zahvalio don Niku Lukoviću koji je utemeljio pomorski muzej, koji je danas ponos Crne Gore i baštini velikim dijelom sve ono za što se i sam zalagao.
„Da nismo stali samo na sjećanjima na njega, dokaz je i Bokeljska mornarica koju je i don Niko prepoznao kao visoku vrijednost naše kulture i koja će kao takva ubrzo biti upisana na listu UNESCO-ve kulturne baštine, što je veliki dokaz da smo na dobrom putu i da slijedimo njegovo djelo” – zaključio je Radulović.
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
O don Niku Lukoviću govorio je don Anton Belan, koji ga je lično poznavao i sa kojim je sarađivao.
Prve naučne radove počeo je pisati već kao student, bibliografija mu broji preko 150 radova ali popis nije potpun, 17 radova koje je objavio u Pomorskom godišnjaku tretiraju pomorsku tematiku i sistematizovani su u posebnu knjigu koja je predstavljena sinoć.
Don Niko Luković bio je osnivač Kulturno umjetničkog društva “Lisinski” na Prčanju, on obnavlja rad Slavjanske čitaonice osnovane 1862. godine, a jedan je od osnivača Glasa Boke 1932. godine. Među osnivačima je Narodnog univerziteta Boke i njegovog glasnika koji je izlazio od 1934. do 1940. godine, predavanja je držao svakog četvrtka, reorganizator je Bokeljske mornarice i novog Statuaa 1934. godine, osnivač je Muzeja Bokeljske mornarice smještenog na prvom spratu palate Grgurina, a to su bili temelji današnjeg Pomorskog muzeja u Kotoru. Prvi je predsjednik i član Muzejskog savjeta kao i član Komisije za otkup muzejskih eksponata. Od prvog broja Godišnjaka Pomorskog muzeja 1952. godine bio je član uredništva, rukovodilac komisije za vraćanje kotorske arhivske građe iz Zadra i prikupljanja nove građe. Jedan je od osnivača Državnog arhiva u Kotoru i član Arhivskog vijeća. Član je kotorske sekcije Istoričara Crne Gore, član odbora i rukovodilac sekcije za izradu enciklopedijskih jedinica za Jugoslovenski leksikografski zavod u Zagrebu i saradnik u izdavanju Pomorske enciklopedije. Nakon 1950. godine ponovo radi na uspostavi Bokeljske mornarice, a 1965. izlazi njen novi Statut. Prve dvije diplome ove milenijumske ustanove dobili su admiral Mate Jerković – komandant Jugoslovenske ratne mornarice i don Niko Luković. Bio je uključen i u osnivanje kotorskog pomorskog preduzeća Jugooceanija. Godine 1967. učestvovao je na Turističkom pastoralnom kongresu u Rimu sa veoma zapaženim referatom. Povodom šezdesetogodišnjice svešteničkog jubileja koji je trebalo da bude obilježen u julu 1970. godine ( a don Niko je umro u februaru pa jubilej nije proslavljen) kao uvod je bilo predviđeno postavljanje njegove biste, rad Petra Palavićinija pred Bogorodičinim hramom na Prčanju među drugim bistama velikana.
„Don Niko jeste bio involviran u politiku ali nije bio političar. Bio je, posebno intelektualno, na usluzi svakoj vlasti, ponekad i uz hvalospjeve. Svjedoče nam to njegova odlikovanja od strane Austrougarske te stare pa nove Jugoslavije, bio je poslanik – republički i savezni u jednostranačkom sistemu.. Don Niko u svom šezdesetogodišnjem radu, crkvu nije nikada kompromitovao, a to su prepoznale i njegove nadležne starješine. Oporbe je bilo i kod nekih vjernika i kod pastira. Mislio je da je bolje biti koristan svakom čovjeku ne dižući ograde koje uvijek vode u podjele i smatrao je da tako može pomoći crkvi” – kazao je don Anton Belan.
Promocija knjige 130 godina od rođenja don Nika Lukovića
Don Belan je kazao da je ideja jugoslovenska koju je don Niko nosio u sebi nastala poslije raspada Austrougarske monarhije, ali da je sa velikom radošću bila pozdravljena i od strane katoličke i od strane pravoslavne crkve. “Dakle, svi su oni širom Jugoslavije pozdravili ujedinjenje” – naveo je don Belan.
“Smrću don Nika zatvorena je jedna stranica lokalne istorije koja je, trajala gotovo tri stotine godina. Sahranjen je 17. februara 1970. godine na Prčanju. Mnoštvo govornika. U sjećanju su mi ostala tri – admiral Bokeljske mornarice – akademik Vladislav Brajković, monsinjor Gracija Ivanović, najmlađi govornik bio je Branko Sbutega, koji je tada imao svega osamnaest godina. Možda je već u dubini bića slutio i nazirao da će biti prvi svećenik sa Prčanja nakon 1910. godine.
Velika hladnoća natjerala je u crkvu i one koji radi ideoloških uvjerenja nisu baš planirali da u nju uđu. Pjevao je Zbog kotorske katedrale.
Ako nam je večerašnji susret sa don Nikom pomogao da prepoznamo Čovjeka, a Č je pisano velikim slovom, onda Bogu hvala, jer bez dobrog čovjeka nema ni dobrog svećnika. Ne odaje odjeća vrijednost svešteniku nego tu vrijednost daje čovjek” – poručio je don Anton Belan.
U muzičkom dijelu programa nastupili su profesorka violine Mileva Krivokapić i profesor klavira Dejan Krivokapić.
Don Niko Luković
Don Niko Luković (Prčanj, 21.septembra 1887. – Kotor, 15. februara1970.), bio je katolički sveštenik, prčanjski župnik i kanonik Kotorske biskupije, društveno-politički radnik i poznati istoričar i sakupljač umjetnina i predmeta iz bokeljske prošlosti. Bio je poslanik u Republičkoj Skupštini Crne Gore i Saveznoj skupštini Jugoslavije. Jedan je od osnivača Pomorskog muzeja u Kotoru, kotorske sekcije Društva istoričara Crne Gore, počasni član Jugoslovenskog društva za istoriju medicine i saradnik Istorijskog instituta Crne Gore. Autor je značajnih radova iz nacionalne, pomorske i kulturne istorije. Iskazivao je izuzetnu brigu za očuvanje spomenika kulture i ugleda pomorstva Prčanja i Boke Kotorske. Jedan od značajnijih spomenika u Boki – Bogorodičin hram na Prčanju, njegovom zaslugom postao je bogata riznica umjetničkih djela među kojima su i djela čuvenih jugoslovenskih umjetnika poput Meštrovića, Lubarde, Rosandića, Milunovića, Radauša i drugih.
Cijelog života slijedio je Njegoševo načelo: „Brat je mio koje vjere bio”. Don Niko Luković bio je ispovjednik austro-ugarskih pobunjenih mornara koji su 1918. godine osuđeni na smrt strijeljanjem. Lukovićeva bibliografija broji preko 150 naslova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama. Objavio više knjiga i brošura – Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj (1930), Zvijezda mora: štovanje Majke Božje u kotorskoj biskupiji (1931), Kotor u doba humanizma i renesanse (1933), Prčanj: historijsko-estetski prikaz (1937)…
Važio je za čovjeka široke kulture, avangardnih pogleda, shvaćanja i poteza, a zalagao se za njen razvoj i afirmisanje Boke Kotorske kao turističkog odredišta i promociju njene bogate kulturno istorijske baštine.
