Lazar Carević potpisuje ugovor u društvu oca i predsjednika Grblja Marka-Bata Carevića
Činilo se da su prošla vremena kada su iz crnogorskih klubova igrači išli u Olimpijakos, Fiorentinu i Zenit, ili u mladi tim PSV-a, jer su posljednji prelazni rokovi bili rezervisani za odlaske na egzotične destinacije – Maleziju, Tajland, Indoneziju, Hong Kong…
I, onda, pravo iz Grblja, jedan tek punoljetni momak je otišao u najuspješniji klub XXI vijeka, Barselonu! Lazar Carević je dva mjeseca poslije 18. rođendana potpisao ugovor sa velikanom svjetskog fudbala, u kojem će se prvo kaliti u čuvenoj „La Masiji”, u juniorskom i B timu, a u budućnosti bi mogao da bude „jedinica” čuvene „blaugrane”!
Mladi reprezentativac Crne Gore je bio na probama i u Ajaksu i Bajernu, gdje je stigao na poziv Pepa Gvardiole. Veza je bio bivši crnogorski rukometaš Damir Radončić, koji se sa slavnim Kataloncem sprijateljio dok su obojica igrala u Kataru, a upravo je on i otvorio Careviću vrata „Kamp noua”.
Nakon probe, Katalonci su presjekli i odlučili da potpišu ugovor sa 195 centimetara visokim čuvarem mreže, koji je nedavno svrstan među 50 najboljih mladih igrača Evrope u izboru torinskog „Tutosporta” zvanom „Golden boy”.
lazar Carević u Baseloni
„Presrećan sam što sam potpisao za najveći klub na svijetu, ostvario se moj san. Sve ono što sam kao dječak kroz crnogorsku ligu doživljavao bio mi je podstrek da ne odustajem, da se borim i da slijedim svoj put. Međutim, u fudbalu nema mjesta za lako zadovoljavanje, da bih došao do vrata prvog tima kluba kakav je Barselona moram da nastavim sa još boljim i jačim radom”.
„Veliku zahvalnost dugujem mom klubu Grblju, koji me je afirmisao i stavio na gol sa samo 16 godina, čime mi je dao priliku da napravim korak naprijed. Pozvao bih sve mlade igrače koji su željni dokazivanja da dođu u Grbalj, jer to je klub koji cijeni rad i kvalitet mladih igrača”.
„Zahvalio bih se prije svih porodici na bezrezervnoj podršci, stručnom štabu, trenerima koji su sa mnom radili, kao i mom individualnom treneru Ani Mučalici. Posebno, zahvalnost dugujem čovjeku koji više nije među nama, Gogi Erakoviću, kao i mom agentu Damiru Radončiću i njegovoj ‘Mont Sport RD’ agenciji, jer me godinama prati”.
lazar Carević u Baseloni
„Igramo finale Kupa Crne Gore 31. maja protiv Sutjeske i nadam se da ću se peharom oprostiti od kluba i na neki način mu se odužiti. Još jednom, hvala svima koji su vjerovali u mene”, rekao je Carević.
Radončić, koji je otac crnogorskog reprezentativca i košarkaša Real Madrida Dina Radončića, poručuje da je presrećan zbog Lazara i njegove porodice.
„Godinama ga pratim, nevjerovatno je talentovan, posvećen radu i disciplinovan. Posjeduje sve karakteristike moderog golmana, tako da je na meni bilo da ekipama koje su na nivou njegovog talenta otvorimo oči i pokažemo da i kod nas u Crnoj Gori rastu talenti ekstra klase, koje nažalost malo vrhunskih skauta i agenata prati”.
Flora Art
„Otvorili smo Lazaru širom vrata najvećeg kluba. Pratili su ga godinu, u Akademiji 14 dana probali i prošao je sve moguće testove više nego uspješno. Cilj je da se od Lazara, po riječima direktora Akademije Pepa Segure, napravi odličan golman, koji će uskoro imati i kvalitet za prvi tim. Zato je i doveden, jer vjeruju u to”.
Nekadašnji rukometaš smatra da će Carević tek da napreduje.
lazar Carević u Baseloni
„Perfektno obučeni golmani i igrači iz Akademije Baselone igraju za B tim tog kluba, a toliko su spremni da mogu da igraju u bilo kojoj ekipi Primere i ostalih liga, kao recimo portugalske Primeire”.
„Barselona i Atletiko Madrid su bili najbliži Lazarevom potpisu, ali smo na kraju odlučili da odbijemo ponudu Atletika i prihvatimo Barseloninu”, zaključio je Radončić.
Čelnici Tivatske Akcije ocijnili su da je namjera Vlade da aerodrom Tivat ponudi u dugoročni zakup zainteresovanom stranom investitioru, “još jedan mračni projekat Podgorice čiji je cilj rasprodaja i pohara svega što je preostalo” u državi.
Premijer Duško Marković kazao je u subotu da Vladi ne odgovara model finansiranja rekonstrukcije aerodroma Tivat koji su već odavno usaglasili preduzeće “Aerodromi Crne Gore” i Evopska banka za obnovu i razvoj, po kome bi EBRD tom preduzeću dala kredit od 50 miliona eura pod izuzetno povoljnim uslovima, ne tražeći za njegovo vraćanje nikakvu garanciju od države. Marković je naveo da će Vlada umjesto toga, uskoro ponuditi u zakup tivatski aerodrom investitoru spremnom da uloži u njegovu rekonstrukciju, a možda u zakup bude dato i cijelo preduzeće Aerodromi Crne Gore (ACG).
„DPS se priprema za skori odlazak sa vlasti, što je dogovoreno na višim nivoima, pa je na red došlo i najprofitabilnije preduzeće u Crnoj Gori“ – ocijenio je ovakve namjere na jčeerašnoj konferenciji za štampu, predsjednik Tivatske Akcije Mirko Kovačević. On je pozvao lokalnu DPS-SD-HGI vlast da reaguje i zaštiti interese Tivta kada je ovaj ključni ovdašnji privredni resusr u pitanju.
“Uprkos partijskom zapošljavanju, spašavanju avio kompanije Montenegro Airlines i tome da su brojne unosne djelatnosti na aerodromu prepuštene privatnicima, aerodrom Tivat toliko dobro posluje da mu za kredit nije potrebna garancija Vlade. Lokalni poslušnici, u sramnoj ulozi, za 14 godina nisu ni pomislili da pokrenu pitanje suvlasništva Opštine Tivat u preduzeću ACG. Tivatska Opština je vlasnik preko 400 hiljada kvadrata u kompleksu aerodroma, a još 40 hiljada kvadrata je u vlasništvu privatnih lica. Treba li uopšte napominjati da su stotine tivatskih porodica darovale zemlju, ili je prodale ispod svake cijene, da bi se izgradio aerodrom. Sada je najzanimljivije pitanje da li su ljudi u lokalnoj upravi spremni, po prvi put da reaguju kako treba i zaštite interese Tivta”– istakao je Kovačević.
Aerodrom Tivat – foto www.airliners.net
Odbornik TA u SO Tivat dr Miomir Abović pozvao je gradonačelnicu dr Snežanu Matijević, predsjednika SO Ivana Novosela i potpredsjednike Opštine Tivat dr Sinišu Kusovca, Iliju Janovića i Dejana Maslovara, ali i predsjendicu HGI, ministarku bez portfelja Mariju Vučinović i čelnika SD Tivta Zdravka Mitrovića da se “javno izjasne da li su spremni da budu saučesnici u prljavom poslu ili će konačno biti protiv užasne odluke za Tivat.”
“Funkcioneri lokalnog DPS, SD i HGI do sad su uvijek bili spremni saučesnici u mračnim poslovima koji su se ticali brutalnog otimanja resursa i imovine opštine Tivat. Sad je konačno došao na red Aerodrom Tivat. Mi iz TA smatamo da je krajnje vrijeme da se pokaže postoje li ikakve granice za moralno posrnuće lokalnih funkcionera ovih partija. Da li je u tim ljudima preostala mrva samopoštovanja i odgovornosti?”- zapitao se Abović.
On je istakao da u ovako ozbiljnom stvari za Tivat “posebnu odgovornost imaju funkcioneri tzv. političkih satelita – SD i HGI.”
“Ako su protiv neka se izjasne javno, a ne po kafićima i hodnicima. I da svi zajedno na sjednici SO Tivat 20. juna usvojimo odluku koja će obavezati gradonačelnicu i nadležne službe da pokrenu pravne procedure po kojima bi Opština postala akcionar u ACG, u skladu sa vrijednošću svog zemljišta, ali računajući i izgubljenu dobit u proteklih 14 godina. Na toj sjednici vidjećemo koliko oni stvarno vole Tivat, mada smo to dosad već vidjeli više puta. Iskreno ja se ne nadam, jer je riječ o poslušnicima, ali naša je moralna obaveza da ih pozovemo“ – istakao je Abović.
Flora Art
KOVAČEVIĆ: OPŠTINSKA VLAST U TIVTU JE U RASULU
Kovačević je ocijenio da u opštinskoj DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu “vlada pravo rasulo od koga je neprijatno i nama kao opoziciji”.
“Nemoguće je sabrati sve propuste koje se dešavaju u većini službi. Klanovi su toliko zavađeni da im ne treba politički protivnik. Oni jedni druge tjeraju u razne postupke koji ne idu nikome u prilog a posebno ne njima, pa im opozicija i ne treba. A Tivćani neka vide, posebno onih 4.500 ljudi koji su trgovali svojim glasom. Dobili su što su tražili, a i mi sa njima. A tek ćemo izgleda dobiti”- prognozirao je Kovačević.
U Bijeloj je danas počelo asfaltiranje donjeg puta, na dionici između hotela „Park“ i „Delfin“. U proteklom periodu izvršeni su pripremni radovi, kako bi se danas počelo asfaltiranje.
Radove su obišli potpredsjednik Opštine Dragan Janković i sekretar za komunalne djelatnosi i ekologiju Ilija Peulić.
Potpredsjednik Janković istakao je da je uložen značajan napor na prevazilaženju problema kako bi asfaltiranje na rivijeri počelo, te izrazio zadovoljstvo što se u tome uspjelo. Kako je kazao, nažalost nije prva godina da se ovo pitanje rješava neposredno pred sezonu, ali važno je da će posao biti završen prije najvećih gužvi i nada se da se ovakve situacije neće javljati u godinama koje dolaze.
U proteklom periodu asfaltom je presvučena i magistrala u Zelenici. Tokom narednih dana ekipe treba da završe posao u Bijeloj i presele se u Baošiće i Đenoviće, kako bi u što kraćem roku u ovim priobalnim mjestima bio postavljen prvi sloj asfalta.
Ukupna vrijednost ovih radova iznosi oko 160 hiljada eura.
Asfaltiranje, Bijela
Posao asfaltiranja dionica u čiji trup su postavljene vodovodne i kolektorske cijevi obavlja kompanija „Mehanizacija i programat“ AD Nikšić, na osnovu ugovora o cesiji koji su sklopili sa izvođačem, firmom „Celtikcioglu“ i Društvom za izgradnju vodovodjne i kanalizacione infrastrukture u opštini Herceg Novi.
Jedan od pet velikih čelilčnih stubova – nosača žičare za skijanje na vodi koja je postavljana u moru kod rta Župa u Tivtu, srušio se protekle nedjelje, a mještani tog dijela Tivta i ribari danas su se tim povodom obratili novinarima.
Kažu da niko od nadležnih službi do sada nije intervenisao pa su ribari bili primorani da krpama i kesama u boji označe poziciju oborenog stuba i čeličnih sajli koje su od njegovog pada, jako nategnute i prijete svima koji ovuda prolaze čamcem, posebno noću. Nakon pada jednog, opasno su se nakrivila i susjedna dva nosača žičara koja je ovdje postavljena 2013. i funkcionisala je do kraja prošle ljetnje sezone.
Mještani ističu da opasnost prijeti i djeci koja se penju na stubove žičare najbliže obali i sa njih skaču u more, a kako kažu, niko iz Lučke kapetanije i Morskog dobra do sada se nije zainteresovao da pokuša riješiti ovaj problem.Konstrukcija žičare koja se prostire na više stotina metara od obale, nikada još od svog postavjanja 2013.godine, nije bila propisno obilježena i osvjetljenja sa stanovišta sigurnosti plovidbe u ovom dijelu Tivatskog zaliva, a predstavnici Inspekcije sigurnosti plovidbe i Morskog dobra koje su juče ovim povodom kontaktirali novinari, kazali su da pvi put od predstavnika medija čui/ju da se jedan dio žičare srušio. Najavlili su da će izaći na lice mjesta, napraviti zaopsinike i naloćiti uklanjanje ošptećene konstrukcije.
Mjesto gdje je stajao nosac
Iz HTP „Mimoza“ koja je vlasnik zemljišta na Župi i čiji je partner kompanija „Akvakom Montenegro“ prije četiri godine postavila žičaru kao dio ambiciozno najavljivanog tzv. Wake parka Tivat, rekli su da su o oštećenju konstrukcije obavijestili svog partnera ali da nisu dobili povratnu informaciju. U „Mimozi“objašnjavaju da njihov ugovor o saradnji sa „Akvakom Montenegro“ ističe ove godine i da nisu sigurni hoće li ga obnavljati. Sajt Akvakom Montenegra kao i zvanični telegondki brojevi te firme su ugašeni.
Arhivska fotografija srusenog stuba zicare na moru u Tivtu
Odbornik DSS u SO Tivat i stanovnik ovog dijela grada Dejan Risančić sa ogorčenjem je danas novinarima kazao da je kolaps žičare i nebriga nadležnih za to, samo nastavak neodgovornog odnosa države i Opptine prema ovom dijelu tivatske obale.
Flora Art
On je podsjetio na prošlogodšnje potonuće velike drvene jahte „Independia“ na obližnjim Boničima i višemjesečno protivpravno sječenje tog broda u moru, kao i na činjenicu da je u podmorju Bonića nakon toga neočišćeno ostalo nekoliko tona svakakvog otpada sa „Independie“.
Ministar kulture Janko Ljumović saopštio je danas da opštine Bar i Kotor nijesu prihvatile inicijativu Ministarstva kulture iz 2012. godine kojom su bili definisani preduslovi za nastavak finansiranja kulturnih manifestacija u tim opštinama čime su te opštine sebe isključile iz daljeg finansiranja, saopšteno je iz Ministarstva
“Ministarstvo kulture je nakon četvorogodišnje primjene Uredbe o kriterijumima za određivanje manifestacija i festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, iniciralo 2012. godine prijedlog reorganizacije manifestacija i festivala, zbog promjena zakona kojima je definisano finansiranje nevladinih organizacija, kao i na osnovu potrebe da se institucionalno ojača njihov karakter“, rekao je ministar Ljumović na konferenciji za medije održanoj danas na Cetinju.
Ljumović je kazao da Ministarstvo kulture kao osnivač Međunarodnog festivala Kotor Art preporučuje Opštini Kotor kao drugom osnivaču festivala “da nastavimo partnerski odnos, i da se posvetimo suštinskim pitanjima egzistiranja festivala koji svoj dodatni razlog imaju u činjenici da je Kotor idelan grad za umjetnost.”
“Međunarodni festival Kotor aArt u programskom aspektu prve godine svog izdanja, dakle 2009. godine imao je pet segmenata: Festival Teuta – Novi antički teatar, Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike, Internacionalna smotra mode, Kotor arTeatar premijere. 2016. godine imao je takođe pet segmenata, ali promijenjenog karaktera. Od prvobitnog koncepta ostali su segmenti Kotorski festival pozorišta za djecu i Don Brankovi dani muzike, a pored njih festival čine segmenti Festival Klapa u Perastu, Pjaca od filozofa i Kotor APSS – radionica o prostoru i arhitekturi. Vlada Crne Gore je usvojila 2008. godine Uredbu o kriterijumima za određivanje manifestacija i festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.
Na osnovu Uredbe Ministarstvo kulture je u saradnji sa četiri opštine dodijelilo status sljedećim manifestacijama: Internacionalnom TV festivalu u Baru, Hercegnovskom filmskom festivalu – Montenegro Film Festivalu, Međunarodnom festivalu Kotor Art i Ratkovićevim večerima poezije u Bijelom Polju”, naveo je Ljumović.
On je kazao da je osim pravnih prepreka, potreba za formiranjem javnih ustanova pomenutih festivala bila logična i poželjna transformacija njihovog statusa, “jer osim programskih i umjetničkih aspekata potrebno je bilo riješiti niz drugih pitanja, od prostornih do tehničko-tehnoloških i produkcionih uslova za rad, adekvatne primjene svih normativnih i strateških dokumenata u kulturi, kvalitetniju festivalsku produkciju, kontinuirani rad, mogućnost dugoročnog planiranja, novo povezivanje u evropske tokove savremene umjetničke i festivalske produkcije.”
“Preduslov za to su bili formiranje opštinskih javnih ustanova kulture, koje bi bile pravni sljedbenici postojećih manifestacija i festivala, i definisanje njihovih savjeta, modela upravljačke strukture, dakle shodno svim domaćim i međunarodnim poslovnim standardima u kulturi da se odrede jasni i transparentni modeli umjetničkog i poslovnog rukovođenja. Inicijativu Ministarstva kulture, prepoznale su opštine Bijelo Polje i Herceg Novi. U Bijelom Polju je formirana JU Ratkovićeve večeri poezije, JU Herceg fest je dodatno pozicionirala svoj važan segment djelatnosti, organizaciju Hercegnovskog filmskog festivala Montenegro Film Festivala. Opštine Kotor i Bar nijesu prihvatile inicijativu”, dodaje Ljumović.
On tvrdi da iz tih razloga Ministartsvo kulture “odgovorno prekida praksu da se zbog niza neriješenih pitanja i pravnog statusa manifestacija, nastavi sa podrškom manifestacijama i festivalima na dosadašnji način. Uostalmo, to je u skladu sa Programom razvoja kulture 2016-2020 u čijem je poglavlju 3.1.6. Manifestacije i festivali navedeno da “će njihovo organizaciono utemeljenje biti važno pitanje i uslov daljeg opstanka”.
Sa pressa Ljumović
“Ministarstvo kulture je dužno da primjenjuje normativna akata u polju kulture, Program razvoja kulture, da realizuje modele finansiranja koji su transparentni i koji podrazumijevaju ista pravila za sve aktere kulturnog sistema. Postojeća pravna ograničenja finansijske podrške od strane Ministarstva kulture nevladinim organizacijama jasno iniciraju potrebu da primarni nosilac produkcije festivala od javnog interesa moraju biti javne institucije. Starteški gledano status manifestacija i festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, nije i ne može biti pravo koje ne podliježe evaluaciji, već je to izazov odgovorne i stvaralačke pozicije unutar sistema kulture da prepoznamo sadržaj koji dovodi do razvoja kulture i koji jača poziciju savremenog stvaralaštva i umjetnosti u svakom elementu socio-kulturnog lanca različitih umjetničkih polja. Postavlja se pitanje zašto imamo sada dodatni problem SAMO sa Međunarodnim festivalom Kotor art? Međunarodni festival Kotor art rezultat je Sporazuma koji su potpisali Ministarstvo kulture, Opština Kotor i organizatori kulturnih manifestacija iz Kotora 29.12.2008. godine. Podsjećamo javnost da je Međunarodni festival Kotor art u programskom konceptu značajno odstupio od prvobitnog sporazuma o njegovom organizovanju iz 2009. godine i da se nakon 2012. godine i isticanja prvobitnog četvorogodišnjeg Sporazuma nije pristupilo formiranju opštinske javne ustanove. Opština Kotor je ove godine, samostalno donijela odluku o finansiranju tri manifestacije i to: Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankove dane muzike i Festival Klapa u Perastu.
Ministarstvo kulture cijeneći odredbe Uredbe o kriterijumima za određivanje manifestacija i festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, neće učestvovati u potpisivanju Sporazuma o organizovanju Međunarodnog festivala Kotor art za 2017. godinu po modelu prethodnih godina, tačnije na osnovu metodologije primjenjene od 2013. do 2016. godine kada su potpisivani Sporazumi o organizovanju Međunarodnog festivala Kotor art na godišnjem nivou. Sporazum o organizovanju festivala predstavlja akt kojim se potvrđuje njegov status, a kako nije došlo do ispunjenosti kriterijuma iz Uredbe da se festival organizuje na partnerskoj osnovi sa lokalnom samoupravom, nijesu se stekli uslovi da Ministarstvo kulture potpiše model Sporazuma kako ga tumači jedna strana. Opština Kotor u svemu što inicira Ministarstvo kulture vidi politički pritisak, i ide korak dalje sa tvrdnjom da je u pitanju politički pritisak Vlade Crne Gore. Smatram da je politički pritisak to da je od 7. marta 2017. godine i inicijative Ministarstva kulture da se održi sastanak ministra kulture i predsjednika opštine Kotor, proteklo 80 dana do 26. maja kada je održan radni sastanak predstavnika opštine i ministarstva. Osim pitanja komunikacije Opštine Kotor i Ministarstva kulture koja determiniše zajedničku misiju da razvijamo kulturu u Kotoru, interni problem unutar segmenata Međunarodnog festivala Kotor art, idu dotle da se Ministarstvu kulture neformalno predlaže da finansiramo samo Don Brankove dane muzike, jer odavno predstavnici tog segmenta Kotorski festival pozorišta za djecu ne vide kao dio Međunarodnog festivala Kotor art.
Važno je napomenuti da odgovoran i profesionalan etički princip predstavlja i stav da, podržavajući umjetničke i kulturne manifestacije, podržavamo i odnos umjetnika prema drugima, a ne samo prema sebi. Koji rezultat u konačnom imamo? Uspostavljenu praksu “dogovaranja” putem medijskih objava, na koju Ministarstvo kulture ne želi da pristane i što smatra stvarnim političkim pritiskom. Uvidom u medijski arhiv mogu se pronaći medijski sadržaji koji svjedoče kako je dio medijske zajednice “naglo” pokazao interes za odbranu Međunarodnog festivala Kotor art, nakon godina njegovog osporavanja i ignorisanja. Nesumnjivo je da su manifestacije sa ovim statusom u prethodnom periodu ostvarile značajan iskorak u kvalitetu programske ponude i saradnji sa srodnim institucijama i umjetnicima iz regiona i mnogo šire. Neodržavanje prošlogodišnjeg Internacionalnog TV festivala u Baru, potvrdilo je ispravnost našeg zahtjeva. Pored toga, postojeći institucionalni okvir je i prepreka za valjanu evaluaciju ostvarenih rezultata i postavljenih ciljeva, kao i za direktan uvid u racionalno i namjensko trošenje novca iz budžeta. Takođe, nije u skladu sa definisanim prioritetima razvoja kulture, među kojima institucionalno jačanje ima primat. Institucionalno jačanje sva tri osnovna sektora kulture: javnog, privatnog i nezavisnog.
Ljumović i Milić
Stručna i profesionalna komparativna analiza sa svim navedenim pitanjima, samo u okruženju, tj. u reginalnom okviru može jasno dati odgovor na pitanje modela i organizacije festivala, njihove dimanike, razvoja, upravljanja i procesa odlučivanja. Pozivamo Opštinu Kotor da donese odluku kako vidi u budućnosti Međunarodni festival Kotor Art. Ministarstvo kulture će biti logičan i nužan partner u procesu konstituisanja javne ustanove Međunarodni festival Kotor Art, ali će poštovati i svaku drugu odluku koja može uvažiti okolnost i odgovor da zapravo možemo imati različite institucije i različite projekte, shodno njihovom dosadašnjem karakteru i u konačnom pristanku samih umjetnika i producenata koji čine postojeći institucionalni oblik kotorskog kulturnog sistema.
Ministarstvo kulture će uz sva navedena obrazloženja, za koja smo cijenili da su od značaja da sa njima upoznamo javnost, uputiti prijedlog odluke Opštini Kotor da Ministarstvo kulture finansira u ovoj godini tri manifestacije koje je i Opština Kotor svojom odlukom finansijski podržala i to u iznosima: za 25. Kotorski festival pozorišta za djecu 30.000 eura za organizaciju festivala i 10.000 eura za pripremu Monografije «25. godina Kotorskog festivala pozorišta za djecu» i izradu dokumenta «Strategija razvoja umjetničkog stvaralaštva za djecu i mlade u Crnoj Gori» za 16. Don Brankove dane muzike 30.000 eura, i za 16. Međunarodni festival klapa 10.000 eura”, zaključio je Ljumović.
Iako je Vlada posebnom odlukom na popis 54 brodske linije vratila uzdužobalnu vezu od Rijeke do Dubrovnika i zbog nje u proračunu povećala sredstva za subvencije za 40 milijuna kuna, ovoga ljeta od tog rasipničkog projekta ipak neće biti ništa.
Nije bilo vremena da se cijeli posao organizira, a procjene isplativosti pokazale su da bi takva linija tražila puno dublje posezanje u proračun.
No, priči o liniji Rijeka – Split – Stari Grad – Korčula – Sobra – Dubrovnik tu nije kraj. Odluka Vlade ostaje na snazi i lobisti će ustrajati da se ipak uspostavi. I to, sukladno odluci, tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni.
Odluka kaže da će se izvan sezone barem jednom tjedno održavati trajektna veza, minimalno za 650 putnika i 70 vozila. Usred sezone plovilo bi se barem triput tjedno, a u predsezoni i posezoni dva povratna putovanja.
Ministar Oleg Butković tvrdi da linija postaje cjelogodišnja zbog interesa javnosti i lokalne samouprave, te da će pomoći boljem povezivanju obalnih županija. Vjerojatnije je ipak da su u pitanju europska pravila o državnim potporama koja ne dopuštaju poticanje (subvencioniranje) sezonskih linija u javnom linijskom pomorskom prometu.
– Laž je da se gubi interes putnika, ljudi ne idu iz žurbe, već iz užitka plovidbe – kaže Butković.
Brojke su, međutim, neumoljive. Do ukidanja 2015. godine ta je linija bilježila najveći pad na Jadranu: od 156.000 putnika i 27.000 vozila u 2004. godini, do upola manjeg broja 2009. Početkom 2010. prešlo se na sezonski režim, nakon što je, u siječnju i veljači, na sedam putovanja registrirano ukupno tek 66 putnika i 20 vozila. A “Liburnija” je imala 62 člana posade.
Obustavom plovidbe do ljeta, samo te 2010. godine ušteđeno je 25 milijuna kuna. Promet je rapidno padao i u punoj sezoni, kad je za sufinanciranje trebalo izvojiti 15 milijuna kuna. Autocesta je učinila svoje, linija duga 23 sata nema budućnost.
A nema više ni broda… U obzir mogu doći samo “Dubrovnik” i “Marko Polo”, stariji od 40 godina. “Jadrolinija” traži feribot u Japanu, deseci milijuna kuna već su na stolu, a to je riječkom brodaru uvijek neodoljiv mamac koji se ne pušta lako.
Prema konačnim rezultatima trke Kotor – Trojica 2017 koja je vožena juče za Šampionat Crne Gore najbolje vrijeme postigao je Luka Špadijer (MNE AK Mondial Cetinje Formula Global GTI (1) CN (1) 19 2:22.46 2:27.26), u kategoriji II koji je stazu prešao za 4:49.72.
Rekord staze od 2016. godine drži Miloš Asanović iz AMD “Blažo Smiljanić” Kotor – 4 minuta, 17 sekundi i 413 stotinki.
Odlični rezultati postignuti su i u CEZ – DIVIZIJA 4 – Grupa D2 / E2.
Iz ove divizije stiže i ukupno najbolje vrijeme jučerašnje trke koje jepostigao SCASZ Laslo ( HRV AK Dubrovnik Racing Formula 3.0 ) sa rezultatom 4:28.37,
Trku, u organizaciji AMD Blažo Smiljanić, otvorio je predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić.
Trku je pratilo više hiljada posjetilaca, a prenos je bio obezbijeđen I putem interneta.
Za organizaciju događaja obezbijeđeno je 35 hiljada eura.
Pokrovitelj je Opština Kotor, generalni sponzor Luka Kotor AD, a ostali sponzori su: Tujko DOO, Grand Prix servis, BNP Company, Modno Verde Radanovići, Kov-Car Radanovići, INA Crna Gora i Šlep služba Radulović iz Tivta.
Dužina staze je 4.350 metara.
Ove godine obilježava se 65 godina od prve međunarodne brdske trke u Crnoj Gori koja je vožena upravo na kotorskoj dionici.
Rezultati CEZ – DIVIZIJA 3 – Grupa E1:
1. PEREKOVIĆ Domagoj HRV AKK Zanatlija Mitsubishi Lancer Evo IX (1) E1 (1) 23 2:15.72 2:16.10 4:31.82
2. KAVECZ Istvan HRV AK Dubrovnik Racing BMW E90 (2) E1 (2) 23 2:20.84 2:20.00 4:40.84
3. GRZEGORZ Duda POL Race Natioal Team Poland Hyundai i20 WRC (3) E1 (1) 17 2:23.72 2:21.66 4:45.38
Ostali rezultati: Šampionat AMSK Crne Gore – Kategorija I (prva tri mjesta)
1. BULATOVIĆ Ivan (MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Peugeot 306 (1) A (1) 8 2:32.11 2:34.18 5:06.29 2
2. KAŠĆELAN Nemanja MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic (1) E1 (1) 15 2:34.21 2:34.07 5:08.28 1.99 3 533
3.DUBRETA Zlatko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor BMW (2) E1 (2) 15 2:34.17 2:34.32 5:08.49 2.20
Šampionat AMSK Crne Gore – Kategorija II
1. ŠPADIJER Luka MNE AK Mondial Cetinje Formula Global GTI (1) CN (1) 19 2:22.46 2:27.26 4:49.72 2 3
2. ĆOROVIĆ Aldin MNE AMSK Podi Herceg Novi Formula Lotus (1) D2 (2) 19 2:34.31 2:27.55 5:01.86
Šampionat AMSK Crne Gore – Grupa N
1. KAPIČIĆ Goran MNE AMK Lovćen Cetinje Honda Civic Type R (1) N (1) 3 2:39.51 2:39.43 5:18.94 2 16 2.
2. VUČKOVIĆ Goran MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic Type R (2) N (2) 3 2:40.08 2:39.56 5:19.64 0.70 3 59
3. KRIVOKAPIĆ Bogdan MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic Type R (3) N (3) 3 2:51.01 2:50.92 5:41.93 22.9
Šampionat AMSK Crne Gore – Grupa A
1. BULATOVIĆ Ivan MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Peugeot 306 (1) A (1) 8 2:32.11 2:34.18 5:06.29 2 7
2. VUJAČIĆ Mirko MNE AMSK Crmnica Citroen C2 R2 (2) A (1) 7 2:37.02 2:38.39 5:15.41 9.12 3 289
3. BRKAN Đuro MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo 55 (3) A (1) 5 2:58.27 2:57.65 5:55.92 49.63
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa N do 1150
1 . POPOVIĆ Marko MNE AMK Podgorica Racing Team Zastava Yugo (1) N (1) 1 3:05.85 3:05.29 6:11.14
2 . IVANOVIĆ Petar MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo 55 (2) N (2) 1 3:06.26 3:05.82 6:12.08
3. ĐUROVIĆ Savo MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo 55 (3) N (3) 1 3:05.98 3:06.11 6:12.09 0.95
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa N do 1400
1 . SAMARDŽIĆ Nikola MNE AMSK Podi Herceg Novi Peugeot 106 (1) N (1) 1 2:50.83 2:51.29 5:42.12
2. JAKŠIĆ Vasilije MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Peugeot 106 (2) N (2) 1 2:51.15 2:51.66 5:42.81 0.69
3. KRIVOKAPIĆ Milutin MNE AMSK Podi Herceg Novi Peugeot 106 (3) N (3) 1 2:53.94 2:54.08 5:48.02
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa N do 2000
1. KAPIČIĆ Goran MNE AMK Lovćen Cetinje Honda Civic Type R (1) N (1) 3 2:39.51 2:39.43 5:18.94
2.VUČKOVIĆ Goran MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic Type R (2) N (2) 3 2:40.08 2:39.56 5:19.64 0.70
3. KRIVOKAPIĆ Bogdan MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic Type R (3) N (3) 3 2:51.01 2:50.92 5:41.93
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa A do 1400
1 . MIJANOVIĆ Nikola MNE AMK Lovćen Cetinje Peugeot 106 (1) A (1) 6 2:58.99 2:59.38 5:58.37
2. MUGOŠA Slobodan MNE AMSK Speed Zastava Yugo (2) A (2) 6 3:09.71 3:01.68 6:11.39 13.02
3. VUKĆEVIĆ Nebojša MNE Montenegro Racing Klub Zastava Yugo (3) A (3) 6 3:13.87 3:15.53 6:29.40 31.03
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa A do 1600
1. VUJAČIĆ Mirko MNE AMSK Crmnica Citroen C2 R2 (1) A (1) 7 2:37.02 2:38.39 5:15.41
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa A do 2000
1 . BULATOVIĆ Ivan MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Peugeot 306 (1) A (1) 8 2:32.11 2:34.18 5:06.29
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa H do 1000
1. ADŽIĆ Marko MNE AMSK Crmnica Zastava Yugo (1) E1 (1) 14 2:58.60 3:00.07 5:58.67
2.SENADOVIĆ Eldin MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo Koral 45 (2) E1 (2) 14 3:00.26 2:59.14 5:59.40 0.73
3. ROGANOVIĆ Ivan MNE AK Mondial Cetinje Seat Marbela (3) E1 (3) 14 3:09.53 3:14.73 6:24.26
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa E1 do 1200
1. BANIĆEVIĆ Željko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor VW Polo (1) E1 (1) 14 2:42.87 2:43.95 5:26.82 2 25 2.RADONJIĆ Željko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo (2) E1 (2) 14 2:56.13 3:06.57 6:02.70 35.88
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa H do 1400
1.PINJATIĆ Tripo MNE AMSK Crmnica Peugeot 106 (1) E1 (1) 14 2:43.74 2:47.64 5:31.38 2 38
2. ĐURIŠIĆ Dejan MNE AMSK Crmnica Zastava 750 (2) E1 (2) 14 3:03.60 3:02.19 6:05.79 34.41 3 526 3.
3. POPOVIĆ Miodrag MNE AK Mondial Cetinje Peugeot 106 (3) E1 (3) 14 2:54.91 3:11.66 6:06.57
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa H do 1600
1 . KAŠĆELAN Nemanja MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic (1) E1 (1) 15 2:34.21 2:34.07 5:08.28
2 . DUBRETA Zlatko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor BMW (2) E1 (2) 15 2:34.17 2:34.32 5:08.49 0.21
3. IVANOVIĆ Marko MNE AMSK Monte Racing Renault Megan (3) E1 (3) 15 3:10.47 3:09.09 6:19.56
4. MIRANOVIĆ Stanko MNE AMSK Monte Racing Zastava Yugo (4) E1 (4) 15 3:35.85 3:13.57 6:49.42 1:41.14
Šampionat AMSK Crne Gore – Klasa H do 2000
1. RAJHEL Zoran MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor VW Golf I (1) E1 (1) 16 2:47.76 2:44.76 5:32.52 2 34
2. RAŽNATOVIĆ Ivan MNE AMK Podgorica Racing Team Renault Clio (2) E1 (2) 16 2:46.19 2:48.04 5:34.23
Šampionat AMSK Crne Gore – Grupa D2 – Formula
1. ĆOROVIĆ Aldin MNE AMSK Podi Herceg Novi Formula Lotus (1) D2 (1) 19 2:34.31 2:27.55 5:01.86
Šampionat AMSK Crne Gore – Grupa CN
1. ŠPADIJER Luka MNE AK Mondial Cetinje Formula Global GTI (1) CN (1) 19 2:22.46 2:27.26 4:49.72
CEZ – DIVIZIJA 1 – Grupa N
1 902 KRIZANIĆ BIJELIĆ Filip HRV AKK Rogoznica Mitsubishi Lancer Evo VII (1) N (1) 4 2:30.25 2:31.26 5:01.51
2 9 RODOLA Saša HRV AMK No Traction Honda Civic Type R (2) N (1) 3 2:36.34 2:37.13 5:13.47 11.96
3 11 MAGDIĆ Filip HRV Splitski Auto Klub Honda Civic Type R (3) N (2) 3 2:38.31 2:37.44 5:15.75 14.24
4 202 HADŽIĆ Harun BIH ARC Racing Sarajevo Honda Civic Type R (4) N (3) 3 2:38.85 2:38.81 5:17.66 16.15
5 53 KAPIČIĆ Goran MNE AMK Lovćen Cetinje Honda Civic Type R (5) N (4) 3 2:39.51 2:39.43 5:18.94 17.43
6 16 VUČKOVIĆ Goran MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic Type R (6) N (5) 3 2:40.08 2:39.56 5:19.64 18.13
7 59 KRIVOKAPIĆ Bogdan MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic Type R (7) N (6) 3 2:51.01 2:50.92 5:41.93 40.42
8 45 JAKŠIĆ Vasilije MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Peugeot 106 (8) N (1) 1 2:51.15 2:51.66 5:42.81 41.30
9 187 MILOŠEV Goran MNE AMSK Podi Herceg Novi Peugeot 106 (9) N (2) 1 2:58.15 2:55.28 5:53.43 51.92
CEZ – DIVIZIJA 2 – Grupa A
1 505 SLUGOCKI Robert POL Race Natioal Team Poland Mitsubishi Lancer Evo X R4 (1) A (1) 9 2:26.31 2:26.50 4:52.81
2 41 BULATOVIĆ Ivan MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Peugeot 306 (2) A (1) 8 2:32.11 2:34.18 5:06.29 13.48
3 7 VUJAČIĆ Mirko MNE AMSK Crmnica Citroen C2 R2 (3) A (1) 7 2:37.02 2:38.39 5:15.41 22.60
4 126 BANJEGLAV Duško HRV AK Delta Timing Peugeot 106 GTI (4) A (2) 7 2:39.27 2:39.05 5:18.32 25.51
5 338 ALDUK Ante HRV AK Dubrovnik Racing Honda Civic Type R (5) A (2) 8 2:42.16 2:41.77 5:23.93 31.12
6 289 BRKAN Đuro MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo 55 (6) A (1) 5 2:58.27 2:57.65 5:55.92 1:03.11
7 67 PETROVIĆ Krešimir MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo 55 (7) A (2) 5 2:59.79 2:59.22 5:59.01 1:06.20
8 24 BANIĆEVIĆ Nenad MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo 55 (8) A (3) 5 2:59.98 2:59.51 5:59.49 1:06.68
CEZ – DIVIZIJA 3 – Grupa E1
1 31 PEREKOVIĆ Domagoj HRV AKK Zanatlija Mitsubishi Lancer Evo IX (1) E1 (1) 23 2:15.72 2:16.10 4:31.82
2 155 KAVECZ Istvan HRV AK Dubrovnik Racing BMW E90 (2) E1 (2) 23 2:20.84 2:20.00 4:40.84 9.02
3 101 GRZEGORZ Duda POL Race Natioal Team Poland Hyundai i20 WRC (3) E1 (1) 17 2:23.72 2:21.66 4:45.38 13.56
4 2 JURANIĆ Bojan HRV AKK Petar Klepac Renault Clio Sport (4) E1 (1) 16 2:27.95 2:25.44 4:53.39 21.57
5 4 JURIŠIĆ Mario HRV AK RI Autosport Opel Vectra ST (5) E1 (2) 16 2:27.32 2:26.99 4:54.31 22.49
6 86 KAŠĆELAN Nemanja MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Honda Civic (6) E1 (1) 15 2:34.21 2:34.07 5:08.28 36.46
7 533 DUBRETA Zlatko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor BMW (7) E1 (2) 15 2:34.17 2:34.32 5:08.49 36.67
8 222 HERCEG Miroslav HRV Splitski Auto Klub Renault 5 GT Turbo (8) E1 (2) 17 2:38.34 2:36.43 5:14.77 42.95
9 502 HADŽIĆ Bakir BIH ARC Racing Sarajevo Honda Civic Type R (9) E1 (3) 16 2:38.80 2:40.58 5:19.38 47.56
10 248 TOMSCANY Tamas HRV AK Dubrovnik Racing Lada 1.6 (10) E1 (3) 15 2:39.07 2:40.32 5:19.39 47.57
11 601 CEHIĆ Sanel BIH AMK Pro Drive Subaru Impreza STI (11) E1 (3) 17 2:39.64 2:42.73 5:22.37 50.55
12 303 BANIĆEVIĆ Željko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor VW Polo (12) E1 (1) 14 2:42.87 2:43.95 5:26.82 55.00
13 14 RAJHEL Zoran MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor VW Golf I (13) E1 (4) 16 2:47.76 2:44.76 5:32.52 1:00.70
14 25 RADONJIĆ Željko MNE AMSK Blažo Smiljanić Kotor Zastava Yugo (14) E1 (2) 14 2:56.13 3:06.57 6:02.70 1:30.88
15 49 MIRANOVIĆ Stanko MNE AMSK Monte Racing Zastava Yugo (15) E1 (4) 15 3:35.85 3:13.57 6:49.42
CEZ – DIVIZIJA 4 – Grupa D2 / E2
1 254 SCASZ Laslo HRV AK Dubrovnik Racing Formula 3.0 (1) DE (1) 20 2:14.66 2:13.71 4:28.37
2 3 ĆOROVIĆ Aldin MNE AMSK Podi Herceg Novi Formula Lotus (1) D2 (1) 19 2:34.31 2:27.55 5:01.86 33.49
3 13 PRZEMYSTAW Waszczuk POL Race Natioal Team Poland Ford Fiesta (1) E2 (1) 17 2:36.54 2:38.68 5:15.22 46.85
CEZ – DIVIZIJA 5 – Grupa CN
1 8 ŠPADIJER Luka MNE AK Mondial Cetinje Formula Global GTI (1) CN (1) 19 2:22.46 2:27.26 4:49.72
Najznačajniji filatelistički događaj ove godine u Evropi, Evropska filatelistička izložba u Tampereu u Finskoj, završena je a hercegnovski predstavnici, porodica Katurić zaokružila je učešće na ovoj manifestaciji sa tri medalje. Četvrta je pripala Lazaru Seferoviću za monografiju o Tomu Katuriću, prenosi Radio Herceg Novi.
Zlatna i pozlaćena medalja pripala je Đorđu i Tomu Katuriću, za kolekcije Pisma Bokeljskih pomoraca 1830-1890. i Okupacija Crne Gore i Boke Kotorske 1941-1945 dok je Jelica Katurić za svoju kolekciju dobila je srebro. Đorđe Katurić je prvi put osvojio zlato.
Filatelistička izložba u Tampereu obuhvatala je i literaturu, a srebrnu medalju zaslužio je Lazar Seferović za monografiju „ Tomo Katurić – zlatni filatelista koji je osvojio svijet.“
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Bilježimo i da je na izložbi u Tampereu učestvovalo 560 izlačača a eksponati su bili izloženi na 2850 vitrina.
Anuncios finlandia
Za prva dva dana izložbu je vidjelo oko devet hiljada posjetilaca.
Petodnevna manifestacija „Green Culture Forum“, koja će se održati od 7. do 11. juna na teritoriji osam crnogorskih opština, okupiće svjetske stručnjake iz oblasti zelene kulture, biznisa, umjetnosti i javne uprave i to iz Velike Britanije, Njemačke, Italije, Holandije, SAD i Crne Gore.
Manifestaciju organizuje NVO „KRUG“ koja je ove godine pozvala na saradnju crnogorske i regionalne partnere a na forumu će govoriti eskperti London School of Economics, Savjeta za ekološku gradnju Crne Gore (Green Building Council of Montenegro), lideri u sektoru održivog biznisa, umjetnici, predstavnici javne uprave i drugi.
Među govornicima su Alina Averchenkova, direktorica Grantham istraživačkog insitura o klimatskim promjenama (London School of Economics), Robin Đelateli Smit /Gellately Smith/ direktor Savjeta za ekološku gradnju Crne Gore, Dejvid Bakland /David Buckland/, umjetnički fotograf, pisac i osnivač vodeće ekološko-umjetničke organizacije Kejp Fervel (Cape Farewell), Mark Bakli /Marc Buckley/, aktivista, futurista i govornik iz oblasti klimatskih promjena kroz prizmu UN ciljeva održivog razvoja, te prof. dr Dragan Hajduković i muzičar Rambo Amadeus.
Učesnicima Foruma obratiće se i Tigrilla Gardenia iz Italije, zastupnica ideje zaštite i obnove biljnih staništa, njemačka filozofkinja Meluzin Rajmers /Melusine Reimers/, IT preduzetnik i sportista Peter Ivanov, te Šole Džonston /Sholeh Johnston/ iz engleske ekspertske organizacije Džulis Bajsikl (Julie’s Bicycle), humanista Leon Arts, kao i Viktoria Nestor, šefica katedre za fiziku (Hasmonean High School, London, UK).
Forum će se odvijati na nekoliko lokacija u opštinama: Herceg Novi, Kotor, Tivat (Luštica Bay), Podgorica, Cetinje, Nikšić, Bar i Ulcinj-Ada Bojana. Svečano otvaranje foruma biće upriličeno 7. juna u Luštica Bay-u, prijemom dobrodošlice i svečanim obraćanjima i pozdravnim govorima Princa Nikole II Petrovića Njegoša, predsjednika Borda direktora Orascom development Holding Samiha Savirisa /Sawiris/, izvršnog direktora Luštica Development Darena Gibsona /Darren Gibson/, prof. dr Dragana Hajdukovića (CERN), kreativne direktorke NVO „KRUG“, Vesne Sokolovske Jovićević, predsjednice Opštine Tivat Snežane Matijević, kao i predstavnika relevantnih ministarstava.
Lustica Bay
U saradnji sa Luštica Bay-om, posjetioci će moći da prisustvuju i akciji sadnje stabala maslina na teritoriji Luštice, akcije čišćenja plaže Ade Bojane, kao i prikazivanju dokumentarnog filma iz oblasti životne sredine, „In this Climate“ koji će pretpremijerno biti prikazivan na Adi Bojani u subotu 10. juna u 20h. Takodje će biti u prilici da čuju i brojne strategije za zaštitu planete Zemlje.
GCF se održava šestu godinu za redom, a prvi je događaj ovog tipa na Balkanu. Tokom događaja će se diskutovati o zaštiti životne sredine i njenom odnosu sa drugim oblastima: kulturom, politikom, ekonomijom, biznis sektorom, umjetnošću, naukom, filozofijom. Istovremeno, pod okriljem NVO „KRUG“, u programskom dijelu će učestvovati i brojne relevantne organizacije iz svih krajeva Crne Gore, poput NVO-e „Sinergija“,“Udruženje samohranih roditelja“,“Naša akcija“, “Svetionik“, “Bushcrafts“, organizacije poput “Tehnopolis“ te studenti Fakulteta za likovnu umjetnost i Fakulteta za dramsku umjetnost. Takodje Green Culture manifestacija nastavlja saradnju sa Opštinom Ulcinj, a ove godinje otpočinje saradnju sa Ministarstvom kulture i sa Opštinom Podgorica. U sklopu Green Culture Foruma, Ministarstvo za održivi razvoj će promovisati Nacionalnu strategiju za održivi razvoj do 2030, donešene u julu 2016.
Flora Art
NVO „KRUG“ je međunarodna organizacija sa sjedištem u Londonu, Podgorici i Skoplju. Za cilj ima umrežavanje stručnjaka sa svih strana svijeta i prenošenje zelenih ideja do najudaljenijih kutaka na planeti. Do sada su pomoću „Green Culture“ projekta, za nešto više od četiri godine, u Crnoj Gori ugostili preko 70 svjetski renomiranih predavača.
Zelena kulturna mreža NVO KRUG okuplja izvanrednu grupu istomišljenika iz cijele Evrope. Sa preko 70 istaknutih govornika u protekle četiri godine, KRUG je sarađivao sa renomiranim institucijama (Imperial College, British Council, Royal College of Art, Cass Business School), brojnim unverzitetima, ambasadama i organizacijama poput Fondacije Princ Nikola Petrović Njegoš i vodećim svjetskim inicijativama iz oblasti kulture i održivog razvoja – Julie’s Bicycles (www.juliesbicycle.com).
Posljednji dani klimatološkog proljeća protiču uz stabilno, pretežno sunčano i toplo vrijeme. Najviše dnevne temperature su u posljednjem vikendu maja gotovo posvuda prešle toplih 25°C.
Rastu i temperature mora, juče su se kretale između 20 i 21°C.
Ponedjeljak:
Pretežno sunčano i toplo. Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća kratkotrajno magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 15, najviša dnevna od 20 do 29 stepeni.
