U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru ujutru po kotlinama moguća je kratkotrajno magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura od osam do 22, najviša dnevna od 25 do 37 stepeni.
Temperature mora 24 – 25 stepeni.
Direktorica TO Tivat Gabriela Glavočić, o Gumballi 3000 u Tivtu i budućim manifestacijama…
Tivatski i krtoljski vatrogasci i juče su cio dan proveli na požarištu u Krtolima gdje vatra i dalje gori na par mjesta u makiji i niskom rastinju, ali više ne ugrožava objekte, niti plažu Plavi horizont koja je ponovno dostupna kupačima.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Tivat Zorana Barbića, na terenu je bilo tridesetak pripadnika te Službe i Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a njima su u gašenju požara juče jedno vrijeme pomagali i avioni Sektora za vanredne situacije MUP-a. Požar je potpuno pod kontrolom, a vatrogasci su čak sa čamcem iskrcali pumpe na nekolio mjesta duž nepristupačnih hridi između uvale Pržna i kompleksa Luštica Bay, razvukli crijeva i onda morskom vodom pogasili sve vatre na ovom dijelu požarišta.
“Stanje je prilično dobro, sve je pod kontrolom i nadam se da ćemo do sutra veče uspjeti da potpuno ugasimo vatru”- kazao je sinoć oko 20 sati Barbić dodajući da će na opožarenom području i tokom noći biti organizovano dežurstvo više vatrogasnih ekipa.
Zahvaljujući brzoj intervenciji tivatskih vatrogasaca sinoć oko 19 sati je uspješno ugašen požar na Seljanovu u Beogradskoj ulici gdje se u stambenom objektu, – “Apartmani Manojlović”, zapalio manji apartman. U stanu srećom, nije bilo nikoga pa nema ni povrijeđenih, ali je pričinjena materijalna šteta na stvarima u apartmanu. Pored dežurne ekipe SZS Tivat na Seljanovu, intervenisalo je i dio snaga sa 15 kilometara udaljenog požarišta u Krtolima, kao i ekipa SZS Kotor koju je za svaki slučaj pozvana u pomoć.
Nova istraživanja su pokazala da samo dva kruzera zagađuju okoliš više nego svi auti zajedno u cijeloj Hrvatskoj
Dosadašnja istraživanja govorila su da kruzer s tri hiljade gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12 hiljada automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje neusporedivo gore, piše express.hr.
Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila.
Pa ako znamo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa.
A samo u Dubrovnik usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera. Uz takve rezultate postaju jasni uzroci onoga što je prije nekoliko dana objavila ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam: “Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između pet do šest kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva!”
Carić je još prije nekoliko godina iznio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova. Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva.
Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je jezivo sve kad se i ne uzima u obzir užasne količine CO2 koje takvi brodovi ispuštaju u atmosferu. Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84 tisuće čestica po kubičnom centimetru.
Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144 tisuće čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226 tisuća čestica.
Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica. Drugim riječima, ako se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, dođe se do zaključka da je zagađenje na palubama kruzera na kojima se turisti sunčaju otprilike onakvo kakvo se običava očekivati u centru Delhija ili Šangaja.
Rad na kruzeru pokazuje se odjednom kao izrazito rizično zanimanje, a posjet kruzera gradovima kao najgori zamislivi udar stakleničkih plinova, sumporovih i dušikovih oksida, te cijelog niza sve gorih od najgorih čestica.
Tvrtka P&O Cruises brani se da je od 2005. smanjila potrošnju goriva na svojim brodovima za 28 posto. Međutim, gola je činjenica da je u prosincu prošle godine Dubrovnik uvršten kao jedna od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera.
Problem je i sa zagađenjem zraka, koje utječe na niz problema, pa čak i eroziju kamenih građevina, ali i s ispuštanjem otpadnih voda u lukama, s utjecajem na kulturu života u malim gradovima i nizom drugih stvari.
Na listi mjesta koje su uništili kruzeri tada su navedeni još i Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija. Venecija je pritom istaknuta kao apsolutno najgore ekološki devastirana, a Dubrovnik je skoro u svemu gradić koji trpi iste probleme kao i Venecija.
EK-ova Opća uprava za okoliš ovaj problem zasad temeljito ignorira, što se čini da neće moći još dugo jer su od relativno nedavno Venecijanci krenuli u borbu protiv kruzera u svom gradu javnim prosvjedima i peticijama.
A kao što je Venecija pod zaštitom UNESCO-a, tako je i Dubrovnik koji protiv kruzera u svojoj luci ima podjednako snažne argumente. Istodobno, Split se svim silama trsi postati jednako posjećena destinacija za kruzere kao što je to danas Dubrovnik, piše Express.hr.
Osamdesetak dramskih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih programa bit će izvedeno na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama koje se i ove godine održavaju od 10. jula do 25. avgusta, a u tih 47 dana pred 60 tisuća posjetitelja predstavit će se oko dvije tisuće umjetnika, rečeno je u srijedu u Dubrovniku na konferenciji za novinare najpoznatijeg hrvatskog kulturnog festivala.
Ove, 68. Dubrovačke ljetne igre otvorit će se 10. srpnja podizanjem zastave Libertas i stihovima Himne slobodi, a kako je danas istaknuo intendant Igara Mladen Tarbuk, programom se nije odustalo od onoga što je najavljeno tijekom Feste svetog Vlaha.
“Dubrovnik je fundamentalno grad kulture, pa onda svega ostalog, naravno i ostale stvari moraju živjeti, no kultura je ključna. Programom nisam konceptualno odustao od onoga što sam najavljivao za vrijeme Feste, ona sloboda koja je zapisana u riječima Gundulića, ona koja se ‘ne prodaje za zlato’, ona se i ove godine tematizira na Igrama. Dakako, nisam ništa novo izmislio, no čini mi se kako su vrijeme i svijet u kojem živimo zreli da si postavimo što nam uopće znači sloboda, jesmo li slobodni i ima li smisla, vrijedi li se prodati”, rekao je Tarbuk.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković čestitao je staroj/novoj ravnateljici Ivani Medo Bogdanović na novom mandatu, a istaknuo je kako je pred gradom nova sezona glazbe, plesa i i pisane riječi u izvedbi hrvatskih i svjetskih umjetnika.
Zamjenica župana Dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević rekla je kako će Županija i dalje dalje sudjelovati i podupirati Igre, “manifestacije koja promiče Dubrovnik u kulturno hrvatsko, europsko i svjetsko tržište”.
Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović rekla je kako je financijska konstrukcija Festivala zatvorena, te kako je ukupni budžet 12,2 milijuna kuna. “Financijskim planom predviđen je ukupni budžet od 12,2 milijuna kuna od čega su javna sredstva oko 8,5 milijuna, a vlastiti prihod i prihod od ulaznica iznosi dva milijuna kuna dok su nas sponzori i donatori poduprli s 1,6 milijuna kuna. Istaknut ću i iznos od dodatnih 200 tisuća kuna za investicije koje nam je osigurao Grad Dubrovnik što je poticaj da u naredne četiri godine mog mandata ojačamo taj segment poslovanja ustanove, što je neophodno ako želimo biti jaki partner Gradu”, rekla je ona.
Svečanost otvorenja, prema scenariju Mladena Tarbuka i Ivane Lovrić Jović, režiraju Ivan Miladinov i Igor Barberić. Pod ravnanjem Tarbuka glazbu izvode Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor te Mješoviti zbor Libertas. Uz članove Festivalskog dramskog ansambla, nastupit će i Folklorni ansambl Linđo, Kazališna družina Kolarin, Plesni studio Lazareti, KUD Stjepan Radić te Udruga Žonglerata.
Dvije premijere
Premijerni dramski program 68. festivalske sezone čine dva naslova izrasla iz razmatranja o slobodi djelovanja pojedinca u krutim okvirima zadane društvene zbilje. “Gospoda Glembajevi” premijerno će biti izvedeni, prvi put na Igrama, početkom kolovoza u režiji Zlatka Svibena u Umjetničkoj galeriji sa sjajnim glumačkim ansamblom koji predvode Predrag Ejdus u ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli te Mijo Jurišić u ulozi Leonea.
Druga dramska premijera “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” bit će izvedena 20. avgusta u parku Umjetničke škole u povodu 450. obljetnice smrti tog komediografa. Prema konceptu i dramaturškom oblikovanju teksta Hrvoja Ivankovića predstava je sastavljena pretežno od fragmenata Držićevih djela, a slijedi Držićevu životnu priču te problemski sagleda njegov odnos s Gradom i društvom u kojem je živio. Redateljica Ivica Boban dolazi s glumačkom družinom mladih izvođača kojima su na čelu mnogo iskusniji glumci i to vodeći suvremeni držićevski interpreti Doris Šarić Kukuljica i Maro Martinović, dok će se u ulozi samog Marina Držića te niza njegovih amblemskih likova od Pometa i Negromanta do Stanca i Skupa naći jedan od najuglednijih hrvatskih glumaca mlađeg naraštaja Ozren Grabarić.
Dramske uspješnice “Kafetarija” i “Othello”, ovo su ljeto ponovno na repertoaru, a festivalska publika imat će priliku vidjeti i neke od najuspješnijih predstava novije hrvatske kazališne sezone. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svoju će dramsku uspješnicu “Tri zime” Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana izvesti u parku Gradac, a iz produkcije Zagrebačkog kazališta mladih dolazi višestruko, diljem regije, nagrađivani “Hinkemann” u režiji Igora Vuka Torbice.
Na programu i premijera Händelova “Orlanda” te najpopularniji bijeli balet
Glazbeno-scenski program donosi premijeru Händelove opere “Orlando” u režiji Jánosa Szikore, pod umjetničkim vodstvom Davida Batesa i u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. Igre ove godine donose i najpopularniji bijeli balet svih vremena “Labuđe jezero” Petra I. Čajkovskoga u koreografiji proslavljenog Vladimira Malakhova, a u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu koji se time na Igre vraća nakon deset godina pauze. S plesnom izvedbom ovoga ljeta na Igrama gostuje Bitef teatar i njihova plesna skupina koji će izvesti “Ptice inspirirane Aristofanom”, a u koreografiji miljenika festivalske publike Edwarda Cluga.
Bogat glazbeni program otvorit će ispred crkve sv. Vlaha već gotovo rasprodana Orffova “Carmina Burana” u izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačke filharmonije, Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, uz ugledne soliste Nicolu Proksch, Owena Willetsa te Nikolu Mijailovića, a pod dirigentskom palicom Ivana Josipa Skendera.
Dubrovački simfonijski orkestar u kolovozu će imati dva koncerta u atriju Kneževa dvora s gostima dirigentima i solistima, a izvedbom “Zaboravljenih muzika” obilježit će se 80. godišnjica rođenja velikog hrvatskog suvremenog skladatelja, danas Dubrovčanina, Dubravka Detonija, a praizveden će biti “Bird Concerto” dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića. Pijanist Goran Filipec osmislio je večer posvećenu Franzu Lisztu pažljivo birajući skladbe iz njegovog kasnog opusa u kojima Liszt traži granice slobode same glazbe, navješćujući nova vremena.
Program naslovljen “U susret budućnosti” u kojem se festivalskoj publici predstavljaju mladi virtuozi, laureati prestižnih međunarodnih natjecanja, nastavlja se i ove godine, a otvorit će ga finalist natjecanja Queen Elisabeth Dmitri Šiškin. S češkim repertoarom nastupit će Lukáš Vondráček, lanjski pobjednik natjecanja Queen Elisabeth. Hrvatsku će u tom programu predstaviti naš najugledniji gitarist mlade generacije Srđan Bulat. Okupljeni kao 4 gitare publiku očekuju i gitaristi Zoran Dukić, Petrit Çeku, Tvrtko Sarić i Maroje Brčić.
Dramuturški precizno osmišljeni, zanimljivi su i programi talijanskog ansambla Umberto Giordano koji izvodi program posvećen Ludwigu van Beethovenu te recital inspiriran srednjim vijekom u pariškim salonima s početka 20. stoljeća u izvedbi Ansambla Dialogos koji čine Katarina Livljanić i Danijel Detoni.
Planirani su i brojni drugi recitali u Kneževu dvoru: zajednički nastup violončelistice Monike Leskovar i gitarista Petrita Çekua te violista Aleksandra Miloševa i pijanista Lovra Pogorelića, dok će violinski recital prirediti Stefan Milenković uz pijanista Rohana de Silvu. U Dvoru će nastupiti i komorni sastav Synergia 6, kojeg je član svjetski proslavljeni violinist Nemanja Radulović. U Dvoru će festivalska publika moći čuti i jednog od najzanimljivijih interpreta sevdaha današnjice Božu Vreću.
Mladi i višestruko nagrađivani glazbenici Filip Merčep i Nicolas Sinković izvest će u ljevaonici pod Minčetom autorski projekt naziva “Dijalog”, na udaraljkama uz elektroniku i to interaktivno s publikom istražujući, kako sam naslov sugerira, dijalog suvremene umjetnosti i scenskih prostora grada, a pred sam kraj festivala, Igre donose još jednu glazbenu poslasticu – koncert na Revelinu jedne od najistaknutijih britanskih ženskih jazz vokalistica Zare McFarlane.
Igre će 25. avgusta ispred crkve sv. Vlaha zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će dirigirati Alberto Veronesi. Na koncertu će nastupiti i lanjski dobitnik nagrade Orlando, ukrajinski violinist Aleksej Semenenko.
Folklor i “oriđinali”
Sastavni dio programa 68. Igara su i tradicionalni nastupi Folklornog ansambla Linđo na taraci Revelina koji je za ovo ljeto pripremio nekoliko premijernih izvedbi, a festivalska publika imat će priliku pogledati i posljednji premijerni naslov Studentskog teatra Lero, predstavu “Grad sjena” u režiji Davora Mojaša nagrađenu na 57. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera nagradom za najbolju predstavu kao i “Skupa” u režiji Ivice Kunčevića i produckciji Kazališta Marina Držića.
Popratni program festivalskoj publici donosi selekciju najboljih filmova s Pulskog filmskog festivala.
Iznimno bogat izložbeni program donosi veliku izložbu Antuna Masle povodom pedesete obljetnice njegove smrti, na kojoj će javnosti biti predstavljena i neka njegova nikad ranije izlagana djela. Sponza će također ugostiti izložbu Nikoline Šimunović “Jedno ljeto u Gradu” te izložbu fotografija Aljoše Rebolja “Isklesano vrijeme” posvećenu kazališnom opusu Tomaža Pandura, dok će u Svetom Stjepanu u Pustijerni biti otvorena izložba skulptura Jagode Buić naziva “Scherzo s otpada”.
Program Pisaca i pjesnika na Igrama prema konceptu Mani Gotovac otvara Tereza Kesovija interpretirajući hrvatske pjesnike uz pratnju klavira, gitare i violine. U sklopu ovog programa priprema se i scensko uprizorenje “Everesta” Drage Glamuzine te “Genijalna prijateljica” Elene Ferrante.
Igre donose i premijernu projekciju dokumentarne serije HTV-a “Storije o neponovljivima” – o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima scenarista i urednika Vedrana Benića koja s prikazivanjem na televiziji kreće tek najesen.
U suradnji s Art radionicom Lazareti bit će predstavljen zadnji naslov dr. sc. Darka Lukića “Uvod u primijenjeno kazalište (Čije je kazalište?)” te knjiga Ivice Kunčevića “Redateljske bilješke”, koju je nedavno objavio Hrvatski ITI centra. Povodom pedeset godina svećeništva koje obilježava katedralni župnik don Stanko Lasić bit će predstavljena njegova knjiga “Župnikovi zapisi i sjećanja”, a očekuje nas i predstavljanje monografije “Nagrada Orlando – 40 godina” u izdanju Hrvatske radiotelevizije.
Gumball 3000, milioneri, modeli i najbrži automobili, geslo je kojim se reklamira najpopularniji svjetski rally koji je danas imao pit stop u Tivtu.
Vozni park, njih 100, vrijedan milione eura izmamio je uzdahe Tivćana, kako i turista koji su sa zanimanjem razgledali rijetke primjerke svjetskih marki od Ferrarija, Harley Davidsona, Bugattija…na gradskoj rivi Pine a nešto kasnije i na Mulu 1 Porto Montenegra.
Gumball 3000 Rally održava se svake godine, a vozači, poznata lica s estrade, sportisti i bogataši, voze 3000 milja dugu stazu u skupocjenim automobilima, te priređuju lude zabave u svakom od odredišta. Ruta je svaki put različita, a ove je godine karavana krenula kroz Evropu, od Rige u Latviji prema grčkom Mikonosu.
Od prvog izdanja 1999. Gumball je glamurozni događaj humanitarnog karaktera, a učesnici ove godine prikupljaju novac za djecu i tinejdžere koji odrastaju u siromaštvu. Za učestvovanje u karavanu svaki vozač je morao platiti 35 hiljda funti.
Za humanitarne svrhe već je prikupljeno pola miliona funti koji odlaze dobrotvornoj fondaciji koju je Max Cooper pokrenuo prije 18 godina.
Budžetska disciplina u Opštini Kotor nikad nije bila na većem nivou nego što je to danas, saopšteno je danas iz kabineta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića (Demokrate).
“Budžetska disciplina u Opštini Kotor nikad nije bila na većem nivou nego što je to danas nakon smjene neodgovorne i rasipničke vlasti koja je skupo koštala Kotoranke i Kotorane. Uspostavljanje fiskalne discipline bilo je jedno od osnovnih programskih opredjeljenja nove opštinske vlasti na čelu sa predsjednikom Vladimirom Jokićem i svi mehanizmi usmjereni su ka tom cilju, a konkretni rezultati govore da ispunjavamo ono što smo obećali.”-navodi se u saopštenju.
Kako se ističe , na dan 15. juna, realizacija budžeta iznosila 45% ili 9.250.336 eura, što je 1.573.390 eura više nego na isti dan prethodne godine.
“Ovaj podatak upečatljivo govori o kvalitetu budžetske politike nove opštinske vlasti. Rekordni budžetski rezultati posledica su najsnažnije volje nove lokalne uprave da se finansijski konsoliduje grad i unaprijede fiskalni učinci svih vrsta. To se postiže uvođenjem čvrstih mehanizama kontrole ukupnih prihoda, ali i svakog pojedinačnog instrumenta javnih prihoda. Ako se uvedu red i odgovornost u proces naplate javnih prihoda unapređenje ukupnog fiskalnog efekta je izvjesna posledica. Takođe, uspostaviti fiskalnu discplinu nije moguće ako ima privilegovanih i ako pravo nema primat nad bilo čijom pojedinačnom voljom. Upravo nova opštinska vlast može da se pohvali rekordnim budžetskim rezultatima zato što više nema privilegovanih pojedinaca, zato što više nema kontrolisanog haosa i zato što više nema samovolje u lokalnom budžetiranju Opštine Kotor.”-poručuju iz lokalne uprave koju čine Demokrate, DF, SDP i URA uz parlamentarnu podršku SNP.
Iz Jokićevog kabineta naglašavaju da “zahvaljujući čvrstoj kontroli nad sistemom lokalnih javnih prihoda i rashoda i stabilizaciji u sistemu lokalnih javnih finansija, Opština Kotor može blagovremeno i efikasno finansirati čitav spektar javnih potreba i podići nivo blagostanja.”
“Ako se brine o budžetskoj kasi s pažnjom dobrog domaćina, Kotor će biti bogata kuća svih građana. Domaćinsko upravljanje budžetskom kasom ne bi bilo moguće da nijesu odstranjeni drevni paraziti od javnog novca, da nijesu uvedeni red i odgovornost i da se ne postupa planski i na osnovu dosljednog sprovođenja propisa. To je bio glavni zadatak nove lokalne uprave i ona na tom planu itekako može pogledati u oči svim građanima Kotora”- zakljuluje se u saopštenju.
Bilo je to doba rata. Geralda to nije hvatalo, ali je važno za priču. Uglavnom, Gerald Ulm, danas 63-godišnjak, dolazi iz skromne obitelji iz Graza. Svaki šiling teško se skupljao, a Gerald je kao klinac u ruke primio priču Julesa Verna. I zaljubio se preko ušiju!
Ne, nije kanio provesti 30 tisuća milja pod morem, Gerald je kao mulac počeo sanjariti o brodu. U ljetno doba, kao školarac, zaposlio se na lokalnom jezeru i sve što je mogao, počeo je stavljati sa strane, piše Jutarnji.hr
– Kakav brod, Geralde – govorila je mater familias Ulm.
On, međutim, od svog cilja nije odustajao. Kada je navršio neku godinu, dobio je bolji posao, a sa 18 umjesto na vozački, odletio je na ispit za upravljanje brodicama. Ispijen svime, položio ga je isprva, a ušteđevinom je kupio prvu “kadu” koju je prvo privezao uz jezero, da bi je potom, ima tome skoro 20 godina, privezao u Puli.
– Ona je bila i ostala moja najbliža marina, tu sam autom za 4,5 sati. No, brodsku sam dozvolu dobio s 18, onu za automobil s 22. Uglavnom, lijepa luka, predivni Jadran, sve blizu i prelijepo, Hrvatska je postala moj nautičarski dom – priča mi u predvečerje svoga životnog podviga.
Životni san
Prošle su, naime, godine, svoj je prvi brod prodao, a potom drugi dopremio iz Nizozemske za, kako kaže, pristojnu cijenu. Dok nas je vodio njime, gledao ga je i mazio kao najveću ljubav. Gerald je potpuno zaljubljen u jedrenje i svoj Carpe Diem.
– Brijuni, jasno za početak, pa potom sjeverni, srednji i konačno južni Jadran. Ovdje hitam kad god mogu jer ovdje živim svoj stvarni život. Znate, inače sam bio menadžer, svojevrsni upravitelj bazena, kontrolor čistoće vode i ostalih popratnih stvari koje su me pratile. A onda sam upoznao svoju sadašnju družicu, počeli smo ploviti Jadranom i ona je, na moju nevjerojatnu sreću, zajedno sa mnom počela uživati.
Gerald je shvatio: 63-godišnji austrijski bazenski tehničar odlučio je sa životnom družicom ostvariti životni san – oploviti zemaljsku kuglu u svojem ljubljenom 12-metarskom brodu. A mi sjedimo s njim dok se sprema na isplovljavanje u rujnu.
Tri godine
– Kako, zašto? To je pasija, a mi sada živimo dvije godine zajedno i vjerujemo da smo spremni za takvu avanturu. Ludilo? Ne, nemojte biti smiješni, pa ljudi su i manjim brodovima oplovili svijet – smije se Gerald, ali i objašnjava: – Mediteransko more, pa odlazak na Atlantik. To je ključ jer lijepo je ploviti Jadranom, ali kada dođeš na otvoreno more, sve je drugačije. Čekamo povoljne vjetrove i nadamo se da ćemo cijelu kuglu obići u tri godine. Bojimo li se? Lagao bih kada bih kazao da nam je svejedno, ali ja za početak očekujem da me družica ne izbaci negdje usred Atlantika. Za start bi već to bilo dobro.
Za nas, koji smo dosad živjeli u kampovima s vrećom za spavanje, on nije bio dobra, nego najbolja priča. Očekujući šampanjac, kavijar i cijelu tu nautičku dolcevitu, šušur koji prati takav lifestyle, naletjeli smo na tipa koji danas priprema brod na putovanje. Skromni brod, u kabini uljanica, i oprema koja nudi preživljavanje, a ne komfor, nije ono što smo očekivali. Konačno, dočekao nas je s čašom vode jer radi, a ne, recimo, s aperolom, mojitom ili ostalim očekivanim asesoarom. Razbijena fama, odmah u glavu, otkrila je drugi dio ljubavi koja nekima postaje i ostaje pasija.
– Želite li živjeti skromno, ako volite ovaj život, onda vam za ovakav život ne treba puno. Evo, naš budžet u plovidbi oko svijeta broji 2500 eura mjesečno. O.K., morate znati da u te tri godine nema nostalgičnih avionskih bjegova u Graz ili čudesnih večera na pješčanim dinama. Ne, to je skromno i ponizno jedrenje koje ima za cilj oploviti svijet, a ne živjeti luksuz koji mnogi poistovjećuju s jedrenjem. Neki to žive, i to je O.K., ali jedrenje nije moja poza, jedrenje je moj život – zaključio je Gerald.
Cantaloupe Gastro Pub – Igalo već dvije godine prepoznatljiv po kvalitetnoj meksičkoj hrani, ovog ljeta je pažljivo osmišljenim internacionalnim menijem, koji je kreirao kubanski šef kuhinje, Adnel Amador Abreu Veliz, prerastao u restoran istančane gastronomske ponude.
Dvije terase ovog gastro paba, od kojih je jedna na samo par metara od mora, već su u junu ugostile brojne posjetioce Herceg Novog i Boke Kotorske, kao i same mještane, kojima je pored gastronomske, i muzička ponuda ovog lokala bila pravo osvježenje.
Džez i bluz večeri, večeri salse, internacionalne gastro večeri, večeri italijanske muzike itd. samo su uvod za program koji će se u julu odvijati na adresi Obala Nikole Kovačevića 28 – IGALO.
Već od 7.jula, svakog petka sa početkom u 21 sat, u saradnji sa Bayamo salsa iz Herceg Novog, održavaće se Salsa večeri, često praćene posebnom F&B ponudom. Iako se salsa večeri odvijaju na velikoj Cantaloupe terasi, proteklog petka, u pravom kubanskom duhu, plesalo se i na Šetalištu, ispred lokala.
U subotu 8. jula, Cuarteto Habana sa Kube, sviraće originalnu kubansku muziku, dok će posjetioci imati prilike i da probaju prve delicije sa roštilja koje će pripremati šef kuhinje, Adnel Amador Abreu Veliz. Zvanično otvaranje BBQ sezone, kao i početak svirke su u 21 sat.
Njegujući kvalitetne svirke uživo, nedeljom, ponedeljkom i utorkom, u Cantaloupe Gastro Pub-u gostuju džez muzičari Iva Kostić (vokal), u pratnji poznatog pijaniste Milovana Paunovića iz Srbije. Iva Kostić, Novljanka, koja je svoj glas školovala kao stipendistkinja Berklee College of Music u Bostonu, izvodi najljepše dzež numere, u prijatnom ambijentu Velike terase Cantaloupe Gastro Pub-a, a od prije nekoliko dana možete je čuti i u numerama novog albuma poznatog hip hop benda, Who see.
Sve informacije o programima i gastro ponudi, te Specijalnim gastro večerima šefa kuhinje, možete pratiti na FB stranici: www.facebook.com/cantauploe.igalo kao i na https://www.instagram.com/cantaloupe.igalo/
Rezervacije 067832607
GalateaGallery i Centar za kulturu Tivat priređuju Izložbu slika Lea Đokaja pod nazivom „Kompozicije”.
Postavku u kapelici Sv. Mihovila, koja se nalazi u kompleksu ljetnikovca Buća u Tivtu, u srijedu 5.jula u 21.30 sati otvorit će predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević.
Leo Đokaj je neobičan umjetnik, neobičnih djela. Rođen je 1966. godine u Milješu kod Tuzi. Završio je Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Dragana Karadžića. Član je ULUCG-a od 2009. godine. Leo nije često izlagao svoja djela. Imao je više kolektivnih, kao i nekoliko samostalnih izložbi. Sudjelovao je na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, a imao je i samostalnih izložbi, od kojih posljednju u KIC-u „Malesija” u Tuzima ove godine. Njegovo početno pojavljivanje kao likovnog stvaraoca neuobičajeno je vidno zapaženo. Povjesničari umjetnosti i likovni kritičari izrazili su uvjerenje da je Leo prirodno i logično harmonizirao prošlo i sadašnje u umjetnosti, tradiciju i moderno, da njegove slike korenspondiraju s recentnim suvremenim pojavama i da istovremeno pokazuju poznavanje i primjenjivanje osnovnih komponenti likovnog jezika, da nema lutanja, ali da ima plodotvornih traženja.
Njegova djelatnost odvija se na planu slikarstva i umjetnosti muzike. Talent likovnog izraza ispoljio je rano, posebno oblasti glazbe s nesumnjivim talentom stvara ime uglednog i plodnog kompozitora. Leo je autor ili koautor mnogobrojnih vlastitih, kao i koautorskih djela umjetničkog dokumentarno umjetničkog obilježja, po čemu je veoma cijenjen.
© BokaNews, 2021
