Novinar čuvenog Guardiana oduševljen Lastovom

0
Lastovo – Foto HANZA MEDIA

Stjenovit krajolik i plavo more, duboko i misteriozno. Čuvar svjetionika Mladen bio je vani na dvorištu i čistio svoju pušku, a onda je uperio prema plaži.

– U proljeće sam znao viđati dupine kako love jato riba za ručak i onda polude kad ih se dočepaju – rekao mi je, piše za Guardian novinar i putopisac Kevin Rushby kojem se boravak na otoku Lastovu toliko svidio da je zaključio kako bi tamo mogao provesti ostatak života.

Svjetionik Struga nalazi se na kraju uskog poluotoka, a Mladen mu je kazao kako je tamo došao prije nekoliko godina iz Splita.

– Ovdje je život dobar. Pazim na svjetlo, apartmane i idem u podvodni ribolov gotovo svakodnevno – kazao mu je Mladen.

S Mladenom je otišao u podvodni ribolov, a narednih dana istraživao brojne osamljene uvale i stjenovitu obalu.

Lastovo – Foto HANZA MEDIA

Posljednjeg dana ponovno je s Mladenom otišao u ribolov. Svjetioničar je bio gladan i ulovio je tog dana tri hobotnice. Na plažu ih je donio još žive.

Svjetioničar Mladen Bartulović radi na svjetioniku Struga na Lastovu.

Te večeri pozvao ga je na orahovac.

– Otišao sam iz Splita po naredbi liječnika. Rekli su mi da ću umrijeti ne promijenim li način svog života – kazao mu je Mladen.

Stoga je došao na jedan od najudaljenijih i najizoliranijih naseljenih hrvatskih otoka.

– Nikad neću otići. Sretan sam. Život je lijep – kazao mu je.

Lastovo
Lastovo

Rushby je priznao kako je tada bio zavidan.

– Ja stalno tražim neke nove svjetove. Trajekt je već bio u luci i čekao me da odem. No Lastovo je zaista posebno: taj otok bio je najbliže tome da me zaustavi u daljnjem traganju – zaključio je Rushby, prenosi Jutarnji list.

Rushby piše kako su ga oduvijek privlačili najudaljeniji dijelovi bilo koje države. Gledajući kartu Hrvatske tako je među tisuću drugih otoka uočio Lastovo. Kada je saznao da se može odsjesti u svjetioniku, opasno se zagrijao za ideju da ga posjeti.

Flora Art

Nije se nadao, piše, da će trajekt iz Splita biti pun automobila i jet-skijeva. Kada su pristigli u luku punu ljudi i kafića, opet je ‘potonuo’. No, tada je shvatio da je na Korčuli i da mu put na Lastovo tek predstoji. Naredna četiri sata s njim je putovalo tek nekoliko turista, i čim je nogom kročio na otok, odmah mu se svidjelo.

Nakon 10 kilometara vožnje, piše, došao je u apartman – oskudno namješten, no zamjetno čist. Prve noći ležao je na zidiću kraj sobe i gledao zvijezde i svjetlosne signale sa svjetionika – činilo mu se kao da je na rubu svemira.

/Jutarnji list/

URA: Imamo osnovane sumnje da se u Brodogradilištu vrši otimačina državne imovine

0
Bijela – JBB foto Boka News

Politički direktor Građanskog pokreta URA, Rade Milošević u saopštenju za medije navodi da URA ima ozbiljne i osnovane sumnje da je stečajni upravnik Brodogradilišta Bijela, Žarko Ostojić, suprotno procedurama i zakonu omogućio firmi Cezar Montenegro doo iz Nikšića, kroz neposrednu pogodbu, otkup sekundarnih sirovina vrijednu preko 40.000 eura.

Milošević navodi da se uvidom u dokumentaciju “stiče utisak da se sve radilo mimo procedure i zakona, da je stečajni upravnik potpuno netransparentno dodijelio posao firmi Cezar Montenegro doo i da je cijeli postupak montiran i pripreman kako bi se posao dodjelio favorizovanoj firmi.”

“U Građanskom pokretu URA se pitaju kako je Ostojić izuzeo iz stečajne mase sekundarne sirovine koje su okvirne vrijednosti preko 40.000 eura i da li je imao saglasnost Odbora povjerilaca za to. Ističu i da je nejasno ko je utvrdio da je vrijednost sirovina 40.000 eura, jer po njihovim saznanjima ona je bar pet puta veća i pozivaju Ostojića da objelodani ponudu firme Cezar Montenegro doo, saglasnost Odbora povjerilaca, popis imovine stečajne mase, ugovor sa firmom Cezar Montenegro doo“ i na kraju kaže zainteresovanoj javnosti ko je vršio procjenu vrijednosti sekundarnih sirovina”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se navodi da se uvidom u dokumentaciju zaključuje da je “stečajni upravnik Žarko Ostojić obmanuo i Privredni sud u čijoj nadležnosti je stečajni postupak.”

Rade Milošević URA

“Naime, Ostojić je Privredni sud 3. aprila 2017. godine  obavijestio o namjeri prodaje dijela imovine i  tvrdio da je na Odboru povjerilaca od 9.3.2017. dobio saglasnost za neposrednu pogodbu. U pokretu URA ističu da su uvidom u zapisnik sa navedene sjednice došli do saznanja da Odbor povjerilaca traži od stečajnog upravnika da provjeri da li ima i drugih firmi, osim Cezar Montenegro doo, koje su specijalizovane za reciklažu metalnog otpada, i da će se tek nakon toga izjasniti”, navodi se u saopštenju.

Milošević u saopštenju navodi i da u Crnoj Gori postoji blizu dvadeset firmi koje se bave reciklažom metalnog otpada i “da su se na tenderu pored Cezar Montenegro doo javile još njih četiri i tražile javni tender i obustavljanje prodaje, želeći da proces bude transparentan i po zakonu, a što je Ostojić ignorisao, o čemu postoji i pisana dokumentacija.”

Milošević ističe i zabrinutost zbog činjenica da nema kontrole koliko se izvozi sekundarne sirovine iz Brodogradilišta, jer je po njegovim saznanjima u ovom momentu, izvezeno bar dva puta više sirovine nego što je predviđeno.

Flora Art

U pokretu URA se pitaju zašto predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić na insistiranje četiri firme nije stopirao prodaju u Brodogradilištu dok se ne utvrdi činjenično stanje i pozvali ga da hitno obustavi prodaju sekundarnih sirovina u Brodogradilištu, izvrši kontrolu cijelog postupka i naposlijetku smijeni stečajnog upravnika kako bi se zaštitila otimačina državne imovine.

Na kraju su iz URE pozvali i Specijalno državno tužilaštvo radi preispitivanja cijelog postupka i formiranja predmeta u vezi ovog slučaja a sve kako bi se utvrdila istina.

Poziv iz policije: Stop krivolovu

0
Stop krivolovu

Uprava policije pozvala je sve građane koji imaju saznanja o nelegalnim aktivnostima, odnosno krivolovu na moru i Skadarskom jezeru, posebno onom sa upotrebom eksplozivnih sredstva za izlov ribe, da o tome odmah obavijeste policiju.

„Za prijavljivanje nezakonitog lova ribe na 24 satnom raspolaganju građanima su sledeći telefonski brojevi:

Bar, Stanica granične opolicije 067 184 018 , Budva, Stanica granične policije 067 184 285,  Herceg Novi , Jedinica patrolnih brdova i čamaca 067 184 773, Ulcinj, Jedinica patronih čamaca 067 187 196, Skadarsko jezero 067 174 246 i 020 875 998.

Ubijena riba dinamitom

Pored ovih, bilo koja nelegalna aktivnbost na moru i jezeru se moće prijaviti i nabepslatni policijski boroj 122.“ – saopštili su iz Uprave policije.

Gastro predlog – Sipa na brodet sa bobom

0
Sipa na brodet sa bobom

Vrijeme je sipa, koje se u ovo doba godine maksimalno približavaju obali zbog produženja vrste. Mnoge će zbog tog rituala koji traje dva minuta završiti u rižotu ili brodetu.

Istovremeno je stađun i boba, jedne od najstarijih mahunarki koja je u današnjoj kuhinji gotovo zaboravljena, iako je decenijama bila dio tradicije našeg podneblja i hranila brojne porodice.  Eko proizvođači prepoznali su važnost ove mahunarke i ponovo je vratili na naše trpeze. U raznim kulturama bob nazivaju i srećonošom, što ne čudi jer B kompleks kojim bob obiluje djeluje pozitivno na raspoloženje, ali i na rad srca.

Onako kako su se hranili naši stari i ostavili brojne recepte, ovom prilikom spojili smo sipu i bob, probajte nećete pogriješiti…

Sipa na brodet sa bobom- Foto Nikola Vilić/HM
Sipa na brodet sa bobom

Sastojci:

1 kg sipe
1kg krompira
1/2 kg boba u zrnu
2 velike glavice luka
5-6 režnja češnjaka
1/2 struka peršina
5-6 kašika  maslinovog ulja
1/2 dcl pirea od pamidora-rajčice
prstohvat soli i papra

Priprema:
Dno teće pokriti uljem. Izrezati lu na veće komade i šufigati. Sipu izrezati na komade i ubaciti na luk, zatim dodati očišćeni bob i sve skupa šufigati.

Dodati petrusin i češnjak izrezane na sitno. Krtolu izrezati i staviti sa ostalim sastojcima. Posoliti i popapriti. Nakon šta se sve skupa dobro šufigalo uliti 1/2 dcl pirea od pamidore – rajčice i vode da pokrije sve sastojke. Kuvati još 40-50 minuta,ovisi o starosti sipe.

Flora Art

 

Les 34 u finalu Delta Lloyd Regate

0
Les u Medembliku

U finalu Delta Lloyd Regate u Holandijji Igor Les iz JK Delfin je zauzeo 34. mjesto u klasi Laser Standard u konkurenciji 98 takmičara.

Prvo mjesto pripalo je Hansonu iz Velike Britanije, drugo Amerikanac Bakingam i treće Australijanac Wern.
Odmah za njima na ljestvici su Hrvatski jedriličari Stipanović i Jurišić iz JK Mornar iz Splita.

Brodet fest 2017.

0

Gastronomsko – turističko zabavna manifestacija Brodet fest u organizaciji Turističke organizacije Budve, održana je u Pržnu, u subotu 27.maja, čime je i zvanično označen početak ovogodišnje ljetnje sezone u ovom primorskom mjestu na Budvanskoj rivijeri.

U saradnji sa Udruženjem šefova kuhinje Crne Gore pripremljeno oko1500 porcija brodeta, za šta je biloa obezbiojeđeno 150 kilograma ribe…

Brodet fest otvorio sezonu

0
Brodet fest – foto Ivan Čučuk

Gastronomsko – turističko zabavna manifestacija Brodet fest u organizaciji Turističke organizacije Budve, održana je u subotu u Pržnu, čime je i zvanično označen početak ovogodišnje ljetnje sezone u ovom primorskom mjestu na Budvanskoj rivijeri

Atraktivna fešta, koju lokalna TO organizuje po šesti put, okupila je više stotina posjetilaca, a vremenske prilike išle su na ruku organizatori, jer nakon tmurnog jutra, vrijeme se u popodnevnim satima stabilizovalo.

Program je počeo u 16 sati defileom Gradske muzike Budve, i mažoretki, nakon čega je za najmlađe organizovan dječiji program. Mališani su uz animaciju, slatkiše i ostale poslastice imali priliku da se opuste u dobro osmišljenoj zabavi koju su im pripremili organizatori.  U rpogramu su učestvovali Dejan Đonović i Žarko Zabac, a za najmlađe su bile pripremljene i nagrde.

I dok su se najmlađi zabavaljli, na nekoliko postvaljenih puktova, pripremano je  lokalno jelo- specijalitet brodet.

Flora Art

U saradnji sa Udruženjem šefova kuhinje Crne Gore pripremljeno 1.500 porcija brodeta, za šta je bilo obezbiojeđeno 150 kilograma ribe, a svi posjetioci su mogli besplatno degustirati ovaj primorski specijalitet. Osim brodeta, , pripremljene su i lokalne poslastice, koje su služene na takozvnom “Slatkom kutku”, a da fešta ne može bez dobrog domaćeg vina, pobrinuli su se lokalne vinarije.

Brodet fest 2017. – foto Ivan Čučuk

Za dobar štimung tu su bile primorske klape  koje su svojim nastupom na rivi,  dale mediteranski prizvuk ovoj fešti.

U večernjim satima, na samoj obali mora, nastupili su “Toć”, a  kao zvjezda večeri Goca Tržan.

Kraj manifestacije obilježio je veliki vatromet.

/V.L./

Vojo Stanić izlaže u Porto

0
Vojo Stanic – slika

Izložba slika Voja Stanića, majstora savremene crnogorske likovne umjetnosti, biće svečano otvorena u galeriji Gayo u nautičkom naselju Porto Montenegro, u srijedu 31. maja, sa početkom u 19 sati.

Galerista Gajo Vojvodić ističe da je ovaj fond slika najbolji prezenter likovno-umjetničko- genijalnog stvaralaštva Stanića, vrijedan izraza poštovanja, divljenja, a uz sve i uživanja.

Vojo, koji je ostao vjeran svom Herceg Novom, u čijim se djelima spaja realno i irealno, u kojima poput vizionara upliće fantastiku, sa savršenim poznavanjem i razumijevanjem ljudskih slabosti, a sve kroz obične, “male” ljude i priča svakodnevne životne priče koje sakuplja kao posmatrač sa prozora svoga ateljea uz hercegnovski Škver. Često se kod Stanića može osjetiti atmosfera italijanskog filmskog nadrealizma, često su predmeti, ljudi i lica upravo iz tog vremena. Svaka je stvar na njegovim slikama jasno naslikana i precizno postavljena u život i svakodnevicu.

Stojeći pred Stanićevom slikom, postoji „grad u gradu“ zajedno sa svim pregrađima istog – nikada Pospan ili povučen; Prilično snažan vibrirajući životom i preusmjeravanjem. Grad koji se ne može pratiti na bilo kojoj postojećoj karti jer je proizvod vjerovanja svijeta Voja Stanića. Grad živi samostalno u biću stvaraoca, istakao je profesor Valeri S. Turchin, u svom eseju Svijet Voja Stanića.

Flora Art

Apel za pomoć malome Petru

0
Apel za pomoć

Članovi Moto kluba „Lavovi“ iz Kotora pokrenuli su akciju prikupljanja pomoći za malog Petra. Dječak je prijevremeno rođen što je ostavilo posljedice na njegovo zdravlje.

Ukazala prilika za njegovo liječenje u „Liv Hospital“ u Turskoj metodom presađivanja matičnih ćelija, te je porodici potrebna finasiska pomoć od 32.000 eura.

Pozivamo sve ljude dobre volje, institucije, firme organizacije i sve one koji imaju mogućnosti da pomognu porodici kako bi prikupili neophodni novac kako bi Petar konačno stao na noge i zagrlio život kao i njegovi vršnjaci, poručuju članovi Moto kluiba „Lavovi“ iz Kotora.

Račun na koji možete uplatiti pomoć:

510230798423003143

Otac Siniša Kašćelan

CKB

Uplate iz inostranstva

Crnogorska komecijalna banka A.D. Podgorica

ckbcmepg

Swift – RZBAATWW

IBAN – ME 25510230798423003143

Kašćelan C. Siniša

 

“Antikvarnica sjećanja”

0

Retrospektivna izložba Slobodana Pura Đurića, “Antikvarnica sjećanja”, nastala povodom 60 godina slikarskog rada tog istaknutog umjetnika otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”.

Slobodan Puro Đurić

U svom govoru na otvaranju izložbe ministar kulture Janko Ljumović je podsjetio da je bitan dio opusa Slobodana Pura Đurića posvećen upravo Cetinju.

Sa otvaranja izložbe – foto Z.N

Kako je istakao “bitan podatak za naše slikarstvo predstavljaju i Đurićevi gvaševi na kojima se kroz lirski i intimistički dijalog sa crnogorskim ruralnim ambijentom i prirodom otkriva obilje i kolorizam u naizgled svedenom pejzažu, što je još jedna potvrda Đurićevog dubokog poniranja iza svijeta pojavnosti i objekata. Zato večeras imamo priliku da vidimo retrospektivu ne samo jednog likovnog opusa, već i svojevrsno raznoličje crnogorskog prostora, njegove mjene i valere i, nadasve, njegovu magiju”.

Povodom otvaranja izložbe Narodni muzej Crne Gore i Centar savremene umjetnosti Crne Gore izdali su monografiju u kojoj je predstavljen slikarev stvaralački opus.

Sa otvaranja izložbe – foto Z.N

“Purov šezdesetogidišnji svijet slike pokušali smo smjestiti među korice monografske publikacije u želji da kažemo sve što treba, bez, kako bi Puro rekao, pretjeranih pojašnjenja. Otuda je ova monografija mnogo više od pukog predstavljačkog štiva sa taksativnim nabrajanjima izložbi i kritčkim tekstovima. U njoj je kroz krucijalne momente sublimiran život umjetnika, stvaralački razvojni put, interesovanja, mijene, pogledi na život, društvo, umjetnost, vremenski kontekst”, kazala je istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.

“Antikvarnica sjećanja” – foto RTCG

Slobodan Puro Đurić je izlagao je na dvanest samostalnih, preko 220 grupnih izložbi u zemlji i oko 45 u inostranstvu.

sa otvaranja izložbe – foto Z.N

Za svoj rad i stvaralaštvo nagrađen je bronim priznanjima, među kojima se izdvajaju: Prva nagrada za mlade likovne stvaraoce Savjeta za prosvjetu i kulturu Crne Gore; Nagrada likovnog salona “13. novembar” Cetinje; Trinaestojulska nagrade za slikarstvo – Skupštine Crne Gore; Trinaestonovembarska nagrade grada Cetinja.