Dvanaesti međunarodni Guitar Art Summer Fest biće održan od 15-20. avgust 2017. Herceg Novom.
Talasi donose nikad bolji Guitar Art Summer Fest
Talasi su metaforično putovanje snova, nade i vere. Kada talas stigne do obale, isporuči nam sve ono na čemu smo protekle godine radili, naše nove zamisli, koncepte i ideje. Talas 12. Guitar Art Summer Festa donosi nikad bolji i raznovrsniji koncertni program.
Talsi nas vode napred, a njihova veličina i snaga zavise od dobrog vetra. Naš vjetar su divni ljudi koji duže od decenije rade na Guitar Art Summer Festu. Zahvljujući njima, podršci institucija i prijatelja, kao i sve većoj publici, spremili smo pravi udar talasa i organizovali najači festival do sada. To je naša obaveza i zadovoljsto, jer odavno smo u Herceg Novom prevazišli okvire klasične gitare.
Ovaj talas 12. Guitar Art Summer Festa sakupio je muzičko bogatstvo stilova i međunarodnih umetnika. Doneo nam je u Herceg Novi portugalski fado “Fado Iberia”, španski flamenko “Alfonso & Miguel Linares Flamenco Sextet”, hrvatski pop-rock” Parni Valjak”, crnogorsku klasiku “Vox2feel Duo”, srpsku akustiku “Vlada & Bajka”, kao i savremenu muziku “Sensartika tria”.
Guitar Art Summer Fest je zaopčeo drugu plovidbu. Dolaze neki novi talasi, a sa njima programi koji će omogućiti hercegnovskom festivalu da postane jedan od najmasovnijih i najpularnijih umetničkih festivala u Crnoj Gori.
Luksuzni kruzer “Morska princeza” sa skoro 2.000 putnika je deset noći bio u mraku nasred Indijskog okeana. Razlog takvih mjera bio je potencijalni napad somalijskih gusara u Indijskom okeanu, Arapskom moru i Adenskom zalivu.
Osim totalnog zamračenja, putnicima nije bilo dozvoljeno ni da prave zabave na palubi, kao ni da skaču u bazen, ili da sjede u spoljašnjem baru.
“Od sumraka do zore sve mora da bude u mraku”, naredio je kapetan.
Kako prenosi zagrebački Jutarnji list, ljudi su u početku bili u panici, jer nisu imali pojma šta se događa, a neki su kroz šalu pitali da li se “očekuje invazija vampira, ili se snima film”. Nakon toga, kapetan Genaro Arma morao je da se obrati svim putnicima.
“Prijetnja od gusara je stvarna, i moramo da budemo spremni za napad”, rekao im je.
Nakon nekoliko godina “primirja”, posljednjih mjeseci somalski gusari su izveli nekoliko otmica tako da se područje oko Arapskog poluostrva ponovno smatra opasnim.
Kako su opisali putnici, kapetan “Morske princeze”, koja je plovila od Sidneja do Dubaija, je bio vrlo uplašen, “kao da se priprema za pravi rat”. Putnici su rekli da je u nekoliko navrata upalio alarm za uzbunu i uvježbavao posadu za potencijalni napad.
“Za to vrijeme svi smo morali da budemo zaključani u kabinama. Rekli su nam da u slučaju napada zaključamo vrata balkona, a onda da izađemo u hodnik”, kazala je jedna od putnica.
Iako ostala 94 dana krstarenja nijesu imali problema, putnici, koji su za ovo krstarenje izdvojili po 55.000 dolara, bili su vrlo uplašeni.
Toplinski val je u posljednjih desetak dana bio izražen i u Crnoj Gori. nisu zabilježeni novi apsolutni rekordi za maksimalnu temperaturu, ipak je prema dužini i intenzitetu riječ o jednom od najjačih ili o najjačem toplinskom valu u zadnjih sedamdesetak godina.
U Podgorici je u razdoblju od 31. jula do 10. avgusta 2017. zabilježen rekordan niz od 11 uzastopnih dana u kojima je najviša dnevna temperatura dosegnula ili prešla 40.0°C. Prosječna vrijednost maksimalne dnevne temperature u tom razdoblju je bila 40.8°C.
Za usporedbu Knin je u aktualnom toplinskom valu zabilježio 6 uzastopnih dana s temperaturom jednakom ii višom od 40.0°C (ukupno 8 takvih dana). U Mostaru je bilo 5 takvih uzastopnih dana (ukupno 7).
Najviša temperatura u tom razdoblju u Podgorici je izmjerena 9. avgusta 2017. i iznosila je 42.5°C. Apsolutni temperaturni rekord za Podgoricu iznosi 44.8°C (24.8.2007).
Do ove godine je u Podgorici bio zabilježen niz od 8 uzastopnih dana (17.-24.7.2007) s temperaturom jednakom ili višom od 40.0°C. U 2013. je bilo pet takvih dana, u 2011. četiri dana, te još u 6 godina tri takva dana. Zanimljivo je da su svi navedeni nizovi uzastopnih dana zabilježeni od 1998. godine nadalje, osim niza od tri takva dana iz 1950. godine. Meteorološki podaci postoje od 1949. godine.
Ovogodišnja prva dekada kolovoza je i rekordno topa dekada u povijesti meteoroloških mjerenja s srednjom dnevnom temperaturom od 33.9°C, što je za 1.9°C više od dosad rekordno tople dekade u Podgorici ( 3 dekada jula 2007). Prva dekada kolovoza je u Podgorici čak za 6.3°C toplija od prosjeka.
Na prostorijama Turističke organizacije Tivat u Ulici Palih boraca u centru grada, privodi se kraju instaliranje prvog interaktivnog izloga koji će biti na usluzi kako građanima, tako i turistima u vremenu od 0- 24 h.
Interaktivni izlog odnosno multimedijalna table vrijedna oko 10 hiljada eura, donacija je Opštine Tivat koja je na zahtjev Turističke organizacije odmah prepoznala važnost ovog projekta kada su u pitanju ovi vidovi promocije turističke ponude, kroz digitalnu komunikaciju.
“Instaliranje ovog izloga, svi zainteresovani će na vrlo jednostavan način doći do korisnih turističkih i drugih informacija vezanih za naš grad. Na izlogu se mogu naći sljedeće kategorije: O Tivtu, Šta vidjeti, Šta raditi, Smještaj, Gdje jesti, City info ( O Turističkojorganizaciji Tivat, Korisne informacije, Važni telefoni, Turističko posredovanje). Interaktivni izlog takođe posjeduje mapu na kojoj se nalaze filteri kao što su: Atrakcije u gradu, Projekti u gradu, Vjerski objekti I Muzeji. Klikom na neku od ponuđenih ikonica dobijaju se instrukcije za: Info, Pronađi put, a preko QR skenera se može dobiti informacija kako od centra grada doći do željenog mjesta koje je označeno na mapi.”- saopšteno je juće iz tivatske Turističke organizacije.
Instaliranjem prve interaktivne multifunkcionalne table na svojoj teritoriji, opština Tivat se svrstala u rang gradova koji su prepoznali značaj i ulogu savremene tehnologije u unapređenju turističke ponude. Kao doprinos Turističke organizacije Tivat ovom projektu, u skorijoj budućnosti, radiće seiI na kreiranju mobilne aplikacije koja bi sadržajno upotpunila ovu interaktivnu mapu.
U Tivtu pet odsto više turista
U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno odmaraju ukupno 7.362 zvanično prijavljena gosta, što je 5 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija najmanje opštine u Boki.
U Tivtu borave 7.273 inostrana turista i 89 gostiju iz Crne Gore. U hotelima je 892 gostiju, privatni smještaj bilježi posjetu 6.251 turista, u odmaralištima ljetuje 136, a u kampovima borave 83 posjetioca.
O vrhuncu špicu sezone, govore i velike gužve na plažama, ulicama i u trgovinama, ali i kilometarske kolone i česti zastoji saobraćaja na Jadranskoj magistrali koji „zagorčavaju život“ kako turstima, tako i samim Tivćanima.
Članovi kriznog štaba Opštine Tivat – gradonačelnica Snežana Matijević, potpredsjednici Opštine Dejan Maslovar i Ilija Janović u pratnji komandira Službe zaštite i spašavanja Zorana Barbića i predstavnika DVD “Krtoli” Stefana Kostića i Milana Vukošića, obišli su danas požarište u Krašićima, kod naselja Maslinjak.
“Na teritoriji opštine Tivat aktivna su tri požarišta i to na lokacijama: Solila ka selu Lješevići u kotorskoj opštini, Gošići i Krašići. Po riječima vatrogasaca, situacija na terenu u mnogome je uslovljena vremenski prilikama, pa vjetar koji se intezivira u popodnevnim satima otežava njihov rad budući da iznova utiče na rasplamsavanje požara” – saopšteno je iz Opštine.
Gradonačelnica Matijević izrazila je, kako se navodi, žaljenje zbog loših uslova u kojim su se našli svi koji žive ili trenutno borave u ovom dijelu tivatske opštine, a usljed velike koncentracije dima i stalne brige zbog požara koji su u blizini.
Opštinari obilazak Krašića
“Opštinske službe i organi čine sve što je u njihovoj moći. Imamo podršku državnih organa i institucija i nadamo se da će i vremenske prilike stati na našu stranu. Znam da nije lako boraviti i svima zahvaljujem na strpljenju. Svi smo na istom zadatku i nadam se da će se stanje popraviti.”- istakla je Matijević.
Sredstva koja je Vlada odobrila za vatrogasce i dobrovoljna vatrogasna društva u Crnoj Gori, pristigla su i na adresu Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli”, a Opština Tivat je ka ovom dobrovoljno društvu usmjerila sredstva u iznosu od 2.000 eura kako bi izrazila zahvalnost za cjelokupno angažovanje pripadnika DVD “Krtoli”- poručili su iz tivatske lokalne uoprave.
Brojni pozari i dim oko Krasica
Tivatski i krtoljski vatrogasci ne staju već skoro mjesec dana koliko bjesne požari po Boki, a juče je fokus njihovih aktivnosti bio stavljen na odbranu prvih kuća u naselju Maslinjak iznad Krašiča kojima se vatra, nošena vjetrom koji je stalno mijenjao pravac i snagu, najviše primakla. Kroz gusti makiju iznad kuća prokrčene su protvpožarne staze i razvučeno desetak tzv. pruga sa vatrogasnim crijevima, tako da je sve pripremljeno za efikasnu odbranu kuća, ukoliko to bude bilo potrebno.
U jutarnjim satima danas su požar iznad Krašića gasila i dva aviona MUP-a Crne Gore, ali su se oni nakon 11 sati povukli, pa je vjetar opet raspirio vatru.
Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije i predsjednik koordinacionog odbora za organizaciju dolaska tijela Svetog Leopolda Bogdana Mandića u Herceg-Novi, otvorio nam je vrata svog doma i eksluzivno za portal Boka News ispričao o pojedinostima dolaska ovog velikog sveca i načinu na koji će mu se ukazati počasti.
Boka News: Da bi neki događaj ušao u povijest, potrebna je, između ostalog, i vremenska distanca. Međutim, već sada možemo konstatovati da je dolazak tijela Svetog Leopolda u njegov rodni Herceg-Novi, povijesni događaj
Don Robert Tonsati: Svakako, ta povijesna dimenzija koju naglašavate, mislim da bi svima trebalo da bude pred očima. Za nas vjernike to je veliki duhovni događaj, a povijesni je, i za grad Herceg Novi, i za Kotorsku biskupiju, Boku Kotorsku i Crnu Goru.
Evo se navršava 75 godina od smrti Svetog Leopolda Bogdana Mandića, a jedna od njegovih posljednjih želja je bila, kako je govorio, da njegove „bijedne kosti budu donesene u rodni kraj“. Ta mu se želja, ipak, nije ispunila …
Važno je shvatiti da je njegov dolazak kulturni i duhovni događaj. U isto vrijeme Herceg-Novi biva postavljen u žižu šire javnosti. Koliko sam mogao pratiti u vijestima, u Hrvatskoj i BiH, vrlo često se govori o ovom događaju.
Boka News: Kako ste zadovoljni pripremama i dokle se stiglo, s obzirom da je ostalo nešto više od mjesec dana do dolaska svetitelja?
Don Robert Tonsati: Mi kao Biskupija pomno planiramo i radimo na ostvarenju ovog događaja gotovo godinu dana. Od kada je prošle godine papa Franjo odlučio proglasiti Svetog Leopolda zaštitnikom Godine Milosrđa, slijedom te odluke, relikvije Svetog Leopolda su izložene prvi puta štovanju javnosti. Prenesene su iz Padove u Vatikan, nakon čega su na zahtjev hrvatskih kapucina donesene u Hrvatsku, Zagreb. Od tog trenutka Kotorska biskupija je počela raditi na ostvarenju želje vjernika da relikvije Svetog Leopolda dođu u njegov rodni kraj. U kratkom vremenskom periodu, bilo je potrebno mnogo rada i brojnih pregovora između Kotorske i Padovske biskupije, Kapucinske uprave i Kongregacije za kauze svetaca, kako bi se realizirao ovaj događaj.
U ovom trenutku, najbliži smo lokalnim pripremama. Dužni smo organizirati sam događaj koji će se zbiti 15. i 16. septembra ove godine. Jasno je da kao crkva ne možemo nastupati samostalno već moramo imati pomoć i potporu grada Herceg-Novog.
Doček pripremaju dva odbora, biskupijski koji na njemu već duže vrijeme radi i gradski organizacioni odbor koji je formirala Općina Herceg Novi, na čijem je čelu predsjednik Skupštine, dr Miloš Bigović. On u suradnji sa nama organizira sve ono što je potrebno za ostvarenje ovog događaja, kako bi sve proteklo u najboljem mogućem redu, uz garanciju svih sigurnosnih službi.
Don Robert Tonsati – foto Boka News
Boka News: Kada će tijelo sveca stići u Herceg-Novi i gdje će biti izloženo?
Don Robert Tonsati: Sveto tijelo stiže u petak, 15. septembra. Očekujemo da to bude oko 13 sati pod pratnjom kapucina iz Italije i Hrvatske, kao i državnom pratnjom svake države kroz koju relikvija prolazi. Biće izloženo u Parku Boka gdje će biti organizirana liturgija dočeka i tu ostaje sve do ponoći.
U 18 sati je predviđena svečana pjevana večernja, u 19.30 molitveno meditativno bdijenje, a oko ponoći sveto tijelo će biti preneseno u crkvu Svetog Antona koja će biti otvorena sve dok bude hodočasnika.
Svi događaji u petak, 15. septembra su usmjereni na lokalnu zajednicu-grad, vjernike iz cijele Boke i sve koji poštuju Svetog Leopolda Bogdana Mandića. Dakle, svi će imati priliku boraviti u njegovom prisustvu, jer moramo znati da mnogi naši građani nikada nisu posjetili Padovu i njegov grob. Sada će imati priliku da borave u prisustvu omiljenog Sveca koliko god požele, u vremenu od 24 sata.
Središnji događaj je 16. septembra, u subotu. U 10 sati je Svečana koncelebrirana misa koju će predvoditi nadbiskup splitski, metropolita naše metropolije, mons. Marin Barišić. Na toj misi očekujemo hodočasnike, kako iz Kotorske biskupije tako i iz zemalja okruženja, Hrvatske, BiH, Albanije, Srbije. Svi su dobrodošli!
U 16 sati, u subotu je misa ispraćaja koju će predslaviti mons. Ilija Janjić, kotorski biskup. Nakon tog ispraćaja relikvije Svetog Leopolda odlaze u Dubrovnik i dalje će nastaviti svoj hodočasnički put za Split, Rijeku kako smo to već dogovorili sa ocima Kapucinima Hrvatske provincije.
Boka News: Kako ste došli do odluke da to bude baš Park Boka?
Don Robert Tonsati: Prva naša namjera je bila da relikvija bude izložena u Župnoj crkvi u kojoj je Sveti Leopold kršten. Na tome smo doista dugo radili. Delegacija kapucina je dolazila, provjeravali su gotovo svaki mogući puteljak, način kako bi sarkofag sa relikvijama donijeli do Župne crkve. Ali , to se ispostavilo gotovo nemogućim. Znate da je Herceg Novi grad sa tisuću skalina, kako ga nazivaju. Ima vrlo uske ulice, a sam sarkofag je težak 250 kilograma. Dakle, sigurnost relikvije morala je biti zajamčena. Oci kapucini i njihovi stručnjaci su se bojali da bi u takvim manevrima sigurnost bila narušena. Druga pozicija je bila u blizini crkve Svetog Antona, u sakralnoj zoni, ali se kao najbolja lokacija pokazao Park Boka. Takođe je u blizini crkve Svetog Antona, prostire se ravan, ujednačen pogled sa svih tačaka, može primiti veliki broj ljudi. Za sve službe koje će biti u organizaciji umrežene, od sigurnosnih, ambulantnih, do svih ostalih, pogodno je vršenje dužnosti. U konačnici, ne predstavlja opasnost za donošenje relikvije Svetog Leopolda. Prevladao je kriterijum praktičnosti. U slučaju kiše i lošeg vremena, relikvija će biti zaštićena, a mi ćemo se malo smočiti.
Boka News: Zašto relikvije Svetog Leopolda ne dolaze samo u njegov rodni Herceg- Novi, već i u Zadar, Rijeku, Split, Dubrovnik?
Don Robert Tonsati: Poučeni iskustvom prošlogodišnjeg dolaska Svetog Leopolda u Zagreb, kada je prema procjenama bilo preko 250.000 hodočasnika iz cijele Hrvatske i regiona u kilometarskim kolonama, koji su čekali na svoju priliku vidjeti, dodirnuti ili moliti se pred tjelom sveca, razmišljali smo da je to potrebno izbjeći. Sve je ukazivalo kolika je ljubav naroda prema ovome svecu, koliko je njihov vjernički osjećaj dubok i koliko im je važno doći u prisutnost ovog sveca. Bilo bi teško ostvarivo da Sveti Leopold samo prođe kroz ciijelu Dalmaciju, a da se baš nigdje ne zaustavi. Znamo da je on kratko djelovao u Zadru, kao i u Rijeci, te su to poveznice sa njegovim životom. Puno više, ovakav put je odgovor na traženje, ljubav, čežnju vjernika koji opet žele vidjeti Svetog Leopolda.
Sa druge strane, gotovo je nemoguće zamisliti da bi Herceg Novi, ili cijela Kotorska biskupija sa infrastrukturalne točke gledišta mogli podnijeti toliki priliv hodočasnika. To jednostavno ne bi bilo moguće, tako da ovim niko ništa ne gubi. Sveti Leopold je dobrodošao svima i svi ga žele imati među sobom.
Boka News: Kako ste zadovoljni suradnjom sa aktuelnom vlašću u Herceg Novom i radom Koordinacionog odbora?
Don Robert Tonsati: Do sada smo imali tri sastanka. Prvi je bio sa vlašću u odlasku, kod kojih smo imali korektan prijem. Kada je formirana nova vlast u Herceg-Novom, imali smo inicijalni sastanak kojom prilikom je formiran organizacijiski odbor koji će djelovati u sklopu općine Herceg-Novi. Nedavno smo imali sastanak sa tim odborom i moram reći da smo jako zadovoljni njihovom željom za suradnjim, podrškom, ali nadasve razumijevanjem važnosti ovog događaja. Iako su katolici u Herceg-Novom, općenito u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj manjinska crkva, gradski oci ne prave nikakvu razliku. Maksimalno podržavaju ovaj događaj i time pokazuju visoku razinu zrelosti, kulturu dijaloga i uvažavanja, tolerancije. Mislim da je to ono što je krasilo Svetog Lepoloda, pa smo na tragu njegovog ekumenizma…
Želio bih svima poručiti, dakle i ljudima koji poznaju životopis Svetog Leopolda i onima koji ga možda ne poznaju i pristupaju mu sa predrasudama da dođu 15. i 16. septembra u Herceg-Novi. Neka se zadrže u molitvi, ili samo u promatranju relikvija ovog blagog, milog i voljenog sveca i prime milosti koje su nam svima potrebne za ovozemaljski život, za ovu našu svakidašnju borbu, da naslijedimo one vrijednosti koje je on promicao o suživotu.
Slika Svetog Leopolda će krasiti katedralu u Kotoru
Sveti Leopold Bogdan Mandić – slika Zorana Homena
Kako bismo obilježili trajno ovaj spomen na dolazak relikvija Svetog Leopolda, kao biskupija smo naručili sliku koju je uradio ugledni hrvatski slikar sakralnog slikarstva Zoran Homen iz Križevaca.
Slika će biti postavljena u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, a kopije dostavljene svim župama Kotorske biskupije, kazao nam je kancelar don Robert Tonsati.
Sveti Leopold Bogdan Mandić (Herceg-Novi, 12. maj 1866 – Padova, 30. jul 1942)
Sveti Leopold Mandić pripadao je redu Kapucina i bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine, a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.
“Sveti Leopold nije za sobom ostavio ni teoloških ni književnih djela, za sve koji su ga poznavali on nije bio drugo nego običan fratar, malen, boležljiv, imao je jedva čujan glas. No njegova veličina bila je u darivanju samoga sebe, u osobnom žrtvovanju tokom 52 godine svećeničkog života, u tišini, u povučenosti u skromnosti ispovjedničke sobice”, rekao je Ivan Pavao II.
Sveti Leopold rođen je 1886. godine u Herceg–Novom kao Bogdan Mandić. Svete moći se od 1942. godine nalaze u Padovi (Italija) u hramu posvećenom njegovo imenu.
Institut za biologiju mora nastavlja sa realizacijom projekta pod nazivom “Eksperimentalni uzgoj Jakobove kapice (Pecten jacobaeus) u uslovima Bokokotorskog zaliva”, koji je finansiran od strane IPA EU fondova, uz podršku Ministarstva nauke Crne Gore.
Tokom juna i jula ove godine obavljeno je postavljanje kolektora na tri istraživana uzgajališta kao i uvoz jedinki Jakobove kapice iz Hvatske.
“Jedinke su određeni period provele u karantinu da bi se ustanovilo da školjke nemaju nikakvih zaraznih bolesti koje bi mogle na bilo koji način ugroziti život drugih morskih organizama podmorja. Nakon karantina, jedinke su izmjerene, markirane i postavljene na tri uzgajališta, na području Orahovca, Ljute i Kamenara. U naredom periodu nastavlja se sa analizom kvaliteta vode na tri lokaliteta koji su predmet istraživanja, analizom fitoplanktonske komponente (dostupnosti hrane) kao i determinaciji obraštajnih organizama i predatorskih vrsta riba. Takođe, redovno se prati rast i razvoj jedinki, mjesečnim uzimanjem morfometrijskih parametara (dužine, visine i širine ljušture). Kao rezultat u kasnom jesenjem periodu očekujemo prvi prihvat mlađi Jakobove kapice i dostizanje prve uzgojne faze ove vrste na području Bokokotorskog zaliva”, kažu u Institutu za biologiju mora Kotor.
U okviru šesnaestih KotorArt Don Brankovih dana muzike u Kotor ove godine dolazi vjerovatno najjača pijanistička džez postavka regiona: Bojan Zulfikarpašić, Vasil Hadžimanov i Matija Dedić!
Sva trojica će se kotorskoj publici predstaviti na koncertima na Ljetnjoj sceni tokom avgusta.
Džez je ove godine na scenu KotorArta ponajviše došao zahvaljujući klaviru i pijanistima.
Prvi od njih, Marko Črnčec, nastupio je sa violinistom Stefanom Milenkovićem, kao i kolegama koji čine ansambl Tango Compas. Studije džez klavira završio je u Gracu, a kao multiinstrumentalista napisao je muzičke aranžmane za džez i pop ansamble.
Džez pijanista Bojan Zulfikarpašić, tek će nastupiti kao pratnja Amire Medunjanin na koncertu 11. avgusta na kotorskoj Ljetnjoj pozornici.
Ovaj umjetnik koji je svjetsku karijeru izgradio u Parizu, školovao se u Mičigenu, a džez povezuje sa tradicijom balkanske muzike. Objavio je više albuma, a do sada je nastupio na više od hiljadu koncerata na najpoznatijim džez festivalima kao što su Montreal, North Sea Jazz, Paris Jazz Festival… Od 2002. nosilac je fracnuske titule Vitez reda umjetnosti i književnosti Francuske vlade, kao i nagrade Đango Rajnhart Fracnuske džez akademije.
U završnici ovogodišnjih Don Brankovih dana muzike, 13. avgusta na Ljetnjoj pozornici, nastupiće dvojica džez pijanista, različitog profila – Matija Dedić i Vasil Hadžimanov.
Obojica potiču iz poznatih muzičkih porodica, čiji su roditelji obilježili popularnu i džez scenu bišve Jugoslavije. Dok se Vasil za muziku zainteresovao uz majku Senku i oca Zafira, Matiju u svijet muzike uveli Gabi Novak i Arsen.
Inače, Hadžimanov se školovao na Koledžu za muziku Berkli, a sarađivao je sa umjetnicima kao što su Garison, Pekam, Dženkins, Garzon, Dieng i dr. Autor je i muzike za više filmova. Poznat je po kombinovanju balkanskih tradicionalnih ritmova i zapadnih muzičkih stilova.
Matija Dedić, završio je Džez akademiju u Gracu, a usavršavao se kod Tejlora, Gelpera, Dobinsa, Herisa. Nastupao je u gotovo svim zemljama Evrope, i u SAD, ostvarajući zapažene nastupe s džez muzičarima. Snimio je više albuma, a posljednji je objavio početkom ove godine, kao posvetu svom ocu Arsenu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju realizujemo u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom, predlažemo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
Erotski memoari Đakoma Đirolama Kazanove potpuno su jedinstveni u svjetskoj književnosti. Ovaj venecijanski pustolov opisao je prvih 50 godina svog nevjerovatno uzbudljivog života. Venecija je tada bila evropska prestonica uživanja. Čuveni karnevali, kockarnice i prelijepe kurtizane privlačile su ljude sa svih strana. To je bio milje u kom je odrastao Kazanova. Visok, snažan, samouvjeren, slatkorječiv, drzak i beskrupulozan, brzo je pridobijao ljude, kao što je lako osvajao žene. Ovaj izbor iz memoara posvećen je Kazanovi kao zavodniku. U memoarima se pominje preko 120 žena. Izdavač je Lom.
Dinastija Mediči autora Matea Strukula veličanstven je roman po kome je snimljena hit serija. Firenca 1429. godine. Nakon smrti Đovanija de Medičija, njegovi sinovi Kozimo i Lorenco naći će se na čelu autentičnog finansijskog carstva. Otac im je ostavio u amanet da se u političkim borbama ponašaju trezveno, ali i da budu odlučni kada je potrebno. Ipak, njegova posljednja želja neće biti u potpunosti ispunjena, jer je i sam za života stekao moćne neprijatelje. Vješto balansirajući između beskrupuloznih spletki i ljubavi prema umjetnosti i kulturi, braća će steći veliku političku moć. Izdavač je Vulkan.
Ruka vatre autora Alberta Ruja Sančeza je knjiga o želji. Preko glavnog junaka Zajdina, ljubavnika, pisca, pripovijedača, pjesnika, Sančez nam nudi tekst koji se razvija u pravcima raznovrsnih manifestacija ljudske želje. Izdavač je Agora.
Napuljski diplomata novi je roman Marija Ligourija, autora bestelera Prva ljubav. Priča je ovo o istoriji dviju država i protivrječnostima dva velegrada. Prateći život mladog diplomate koji se iz Napulja seli u Beograd, autor živopisno oslikava dvije geografski udaljene a po duhu bliske zemlje. Stranac i autsajder, junak romana Napuljski diplomata postaje ključni svjedok za razumijevanje dvije kulture, dva jezika, dva naroda i dva grada ili „dva raja u kojima đavoli obitavaju“, kako kaže na jednom mjestu. Izdavač je Laguna.
O čemu govorim kad govorim o trčanju nesvakidašnja je knjiga novog i drugačijeg Harukija Murakamija. Radi se o ličnim, gotovo intimnim bilješkama. Murakami ispisuje, kako ih sam naziva, memoare o trčanju i pisanju, tijelu i disciplini, upornosti i iskušenjima, zadovoljstvu i patnji. Nakon što je sam istrčao maratonsku stazu od Atine do Maratona, pa i sam ultramaraton od 100 kilometara, autor, uprkos svim tim zadivljujućim podvizima, vrlo skromno piše o tome kakav je uticaj imao sport na njegov život i pisanje, želeći, kako ističe, da ga ljudi doživljavaju kao običnog čovjeka kad ga sretnu na ulici. Izdavač je Geopoetika.
100 sjajnih veza knjiga je u kojoj autor dr Dejvid Niven pokušava dati odgovor na pitanje koji su to suštinski kvaliteti jedne uspješne veze. Naučnici su potrošili čitave karijere istražujući prirodu veza među ljudima, zabavljanje i brak, pa ipak njihova otkrića ostaju nedostupna običnim ljudima. Dr Niven sakupio je najnovije i najvažnije podatke iz više od hiljadu studija koje su za svoj predmet imale vezu među ljudima, i u ovoj knjizi iznosi sva nova saznanja jezikom koji je svakome razumljiv. Svako od stotinu poglavlja ilustrovano je istinitom pričom iz života.
Uzlovi je naziv džepnog priručnika koji će nam pomoći da nađemo pravi čvor za svaku situaciju te je kao takav dragocjen za kampere, penjače, mornare i ribare. Sadrži zaustavne, očne, kučeve, skraćenike i spojne čvorove i korak po korak, uz adekvatne ilustracije prikazuje kako ih ispravno i sigurno vezati. Uz neophodne informacije od građi konopa, priručnik nas upućuje na to da je vrlo važno koju vrstu istog ćemo izabrati. Nakon toga, vrlo detaljno je opisano kako i za koju priliku se pravi određena vrsta čvorova. Sve ovo propraćeno je prikazom više od 50 čvorova u boji. Izdavač je Leo-Komerc.
Knjigom Tom Gejts – Dobri izgovori autorka Liz Pišon potvrđuje zašto je vlasnica mnogih književnih nagrada i zašto je ovaj serijal za mlađe čitaoce toliko popularan. Jutro glavnog junaka počine savršeno jer je smislio briljantnu ideju kako da iznervira svoju sestru Diliju, a to su na primjer: crtanje sličica koje ona ne podnosi, blejanje u televizor i prežderavanje karamel vaflima i ono najvažnije svirka u bendu sa komšijom Derekom. Spavanje kod Dereka zvuči kao sjajna ideja, međutim, za to bi trebalo ispuniti jedan uslov; uraditi domaći zadatak.Tom je za dobru avanturu spreman uraditi baš sve. Izdavač je Laguna.
39 tragova – Kradljivac mača autroa Pitera Larendžisa fantastična je avantura uz koju ćemo obići cijeli svijet. U trci za 39 tragova koji su skriveni širom svijeta postoji samo jedno pravilo: „Ne vjeruj nikome“. Ali kada lov bude odveo 14-godišnju Ejmi Kahil i njenog mlađeg brata Dena u Japan, jedina nada da pronađu treći trag postoji ako se udruže sa svojim nepouzdanim ujakom Alisterom. Da li će ih ambicija natjerati na nepromišljen potez da s njim sklope savez? Sa tragom koji im izmiče Ejmi i Den možda i nemaju drugog izbora. Ipak, u porodici Kahil povjerenje u rodbinu može vas koštati života. Izdavač je Laguna.
Stagiranin Aristotel knjiga je autora Aleksandra Bojovića iz popularne edicije Male knjige o velikim ljudima. Uz Sokrata i Platona Aristotel je najslavnije ime antičke filozofije. Bio je učitelj jednog od najvećih vladara i osvajača tada poznatog svijeta, Aleksandra Velikog. Po mjestu rođenja dobio je nadimak Stagiranin. Sa 17 godina odlazi u Atinu i počinje da posjećuje Akademiju u kojoj je predavao Platon. Izdavač je Pčelica.
Povodom 12. avgusta Međunarodnog dana mladih (koji ima za cilj da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika/ca i studenata/kinja), Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti danas organizuje izlet za polaznike/ce sekcija i volontere/ke Kancelarije za prevenciju narkomanije.
Na krstarenju zalivom biće pedesetak mladih koji će posjetiti ostrva Sveti Đorđe i Gospu od Škrpjela, zatim Plavu špilju i Rose.
Opština Kotor svake godine obilježava Međunarodni dan mladih, a izleti ovog tipa predstavljaju vid nagrade volonterima/kama koji tokom školske godine participiraju u aktivnostima u našoj lokalnoj zajednici.
