Učenici VII razreda OŠ „Branko Brinić“ iz Radović proteklog vikenda su posjetili Gornju Lastvu, gdje su u pratnji Emila Nikolića obišli crkveni mlin za maslinovo ulje i župnu crkvu Svete Marije.
Nakon toga uslijedila je šetnja starom seoskom stazom do crkve Svetog Vida.
Posjetu učenika iz Krtola Gornjoj Lastvi je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat, kao nagradu za osvojeno III mjesto na nagradnoj izložbi skulptura izrađenih od reciklirajućih materijala održanoj 28. aprila u cilju obilježavanja Mjeseca planete Zemlje.
Predsjednik budvanskog odbora Nove srpske demokratije Marko Bato Carević kazao je da Boka mora da dobije status automije, jer se jedino na taj način može spriječiti njeno ekonomsko i kulturno uništavanje.
Carević, koji će u oktobru 2018. godine, na čelu Budve zamijeniti sadašnjeg gradonačelnika Dragana Krapovića, tvrdi da ideja o autonomiji Boke nije separatistička, jer je ona “kroz istoriju uvijek imala status posebne regije, koja je bila ekonomski nezavisna”.
“Boka se trenutno nalazi u inferiornom kulturnom i istorijskom položaju. Centralizacijom se sve iz izvlači iz Boke, a ništa se u nju ne vraća. Zato ona treba svoju autonomiju, normalno u sastavu Crne Gore da funkcioniše”, pojasnio je Carević, ističući da su mještani Boke imali svoj prepoznatljiv istorijski i kulturni status.
“Svjedoci smo da gradovi propadaju, ne samo ekonomski, već i kulturno. Dovoljan je primjer Kotora i nebrige državnih organa, prije svega Ministarstva održivog razvoja, koje je aminovalo neplansku gradnju, zbog koje smo danas došli u situciju da grad, u kome je više od polovine kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore, treba da izgubi status koji je odbio od Unesko-a. Koliko su pojedine građevine ugrozile zaliv, dovoljno svjedoči i upozorenje da ni kruzeri možda više neće moći dolaziti”, kazao je Carević, prenose Vijesti.
Carević smatra da mještani Boke ne odlučuju o razvoju tog područja, već su samo posmrtači.
Flora Art
“To ne želimo više da budemo. Isto je i sa Javnim preduzećem ‘Morsko dobro’. Tražimo da pare prvo idu u Boku, a onda prema srazmjeri da se dio da Vladi”, kazao je on, ističući da postoji opšte nezadovooljstvo i zbog izrade planske dokumentacije i razvojnih planova.
“Imate Grbalj, koji je tražio status opštine, gdje o razvoju 22 kilometra obale odlučuju planeri iz Zagreba. Nemam ništa protiv, ali to izgleda kao da mi iz Grblja projektujemo šta će biti izgrađeno na Savi. Kada bi imali status autonomije, učestvovali bi više u radu i pitali bi se više. Da budemo domaćini u svojoj kući”, kazao je Carević.
Javna prezentaciju Ženskog suda biće održana danas će u Kotoru.
Radi se o prvom Ženskom sudu na teritoriji Evrope, koji je održan u Sarajevu od 07. do 10. maja 2015. godine, u organizaciji 10 ženskih grupa sa prostora bivše Jugoslavije (Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Fondacija Cure, Centar za žene žrtve rata, Centar za ženske studije, Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Savet za rodnu ravnopravnost, Ženski lobi, Centar za ženske studije i Žene u crnom).
Prezentacija će biti održana u 17 sati u Maloj sali Kulturnog centra Nikola Đurković u Kotoru.
Luksuzni automobili na dubrovačkom aerodromu -Foto: Facebook Dubrovnik Airport
1 od 4
Foto: Facebook Dubrovnik Airport
Foto: Facebook Dubrovnik Airport
Foto: Facebook Dubrovnik Airport
Foto: Facebook Dubrovnik Airport
Na pisti aerodroma Dubrovnik juče je održana revija ekskluzivnih automobila u sklopu Hoefnagels Grand Toura.
Organizator ove revije je tvrtka Streetgasm koji je u naše krajeve doveo samo najbolje od najboljeg.
Flora Art
Tako su na stajanci aerodroma Dubrovnik svoje mjesto pronašli automobili koje rijetko viđamo na našim cestama, a to su Porsche, Aston Martin, Bentley, Ferrari, Maserati, Lamborghini, McLaren…
Opština Tivat raspisala je tender vrijedan 780 hiljada eura za rekonstrukciju problematičnog vodovoda za Krtole, na potezu od kotorske raskrnice do Solila.
Planirano je da se postojeći cjevovod promjera 400 milimetara koji je izgrađen prije samo sedam godina, ali je u međuvremenu pucao više od 60 puta, potpuno demontira i zamijeni novim cijevima od duktila koje trpe veći pristisak u mreži.
Novi cjevovod opet će se postaviti u jednoj od kolovoznih traka lokalnog puita Tivat-Radovići, u dužini od oko 2.300 metara. Posao podrazumijeva i radove na stabilizaciji terena u koji će se postavljati novi cjevovod jer je riječ o močvarnom zemljištu punom podzemnih voda. Novi vodovod gradiće se po projektu barske kompanije „Virmont“ koga kao odgovorni projektant, potpisuje Vojo Rajković.
Ponude na tender primaju se zaključno sa 22. junom, a rok za završetak posla je 75 dana od dana potpisivanja ugovora sa izvođačem. Izvjesno je da će ovaj posao početi tek na jesen nakon završetka glavne ljetnje turističke sezone jer ne dolazi u obzir prekopavanje ionako ljeti preopterećenog i zakrčenog jedinog puta koji je veza poluostra Luštica sa ostatkom države.
Iako je u izgradnju ovog vodovoda 2010. Opština Tivat već jednom uložila oko 700 hiljada eura, a u popravke brojnih havaija koje su na njemu uslijedile dodatnih još preko 300 hiljada eura, niko u lancu lokalna uprava-izvođač-nadzor nije snosio bilo kakvu odgovornostt zbog nekvalitetnog obavljenog posla i štete pričinjene gradskoj kasi i mještanima Krtola koji zbog pucanja cijevi često ostajali bez vode.
Komiška sandula na evropskom festivalu mora – foto HINA
Plovidbom od grada Vannesa do otoka Ille d’Arz, u utorak prijepodne službeno je počeo deveti po redu Tjedan zaljeva Morbihan, europski festival mora, maritimne baštine i tradicijske brodogradnje, na kojem se Hrvatska ove godine predstavlja s tri broda.
Više od 1300 registriranih sudionika iz gotovo svih europskih „morskih“ zemalja predstavit će domaćinima i brojnim turistima pomorsku tradiciju svojih država. Hrvatska je u francusku regiju Bretanju stigla s tri broda, sandulom, komiškom inačicom gajete, i dvije replike komiške gundule, barke duljine četiri metra koja se koristila za rekreativno veslanje.
“Novu komišku sandulu nazvanu ‘Molo Palagruža’ sagradili su brodograditelji Tonko Božanić Pepe i Šime Mardešić Palagruža, a prije puta u Bretanju prije nepunih mjesec dana porinuli smo je na komiškoj rivi. Žao nam je što ove godine nemamo više većih brodova, kao 2015., kad je Atlantikom jedrilo naših 11 drvenih brodova. Ali, Hrvatska je tu, i to u društvu najboljih. U sklopu ‘Willage of European Maritime heritages’ (Sela europske maritimne baštine) organizator nam je još jednom ukazao posebnu pažnju osiguravši nam počasno mjesto s Italijom koju predstavljaju regije Emilia-Romagna i Lago maggiore, Francuskom s pokrajinama Sete et l’Occitanie i La Cote d’Opale, Nizozemskom, Irskom i Španjolskom koju predstavlja pokrajina Galicija. Žao nam je što naše regionalne turističke zajednice, osobito TZ Šibensko-kninske županije, nisu imale više sluha i pomogle odlazak na ovaj veliki festival svojim posadama tradicijskih brodova. Pritom ponajprije mislim na veliku murtersku flotu”, kazao je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves iz Splita, koja je organizirala dolazak 19-ročlane hrvatske ekipe u Morbihan.
U Europskom maritimnom selu u gradu Vannesu Hrvatska će se do nedjelje cjelodnevnim kulturno-zabavnim i edukativnim programima predstaviti europskoj javnosti svoje pomorske zanate, ribarske vještine, tradicionalnu primorsku kuhinju i autentične proizvode, o čemu će se brinuti Udruga Palagruža iz Komiže.
Posebno za ovu prigodu postavljen je Hrvatski maritimni muzej, u kojemu će Muzej Staroga Grada izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture predstaviti i dio zajedničke hrvatske maritimne baštine.
U četvrtak, 25. maja, održat će se Hrvatski dan, konferencija za medije uz video-prezentaciju turističke ponude Grada Splita i Splitsko–dalmatinske županije te predstavljanje ovogodišnjeg festivala Dani u Vali, koji Udruga Cronaves u rujnu organizira u Starome Gradu na Hvaru. Sutradan, 26. svibnja, predstavit će se hrvatska vina i ulja, a 27. maja hrvatski nautički turizam.
Na sedmodnevnom maritimnom festivalu sudjeluje između 1000 i 2000 tradicionalnih brodova individualnih karakteristika koji pripadaju nadaleko poznatim malim nacionalnim flotama: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte… Na svaku manifestaciju u Morbihan doplovi i dvadesetak velikih jedrenjaka, ponos europskog pomorskog graditeljstva.
Zaljev Morbihan prirodna je luka na obali Atlantskog oceana smještena u istoimenom području na jugu regije Bretanje. Ime izravno dolazi iz bretonskog jezika (Ar Mor Bihan), što u prijevodu znači „malo more“. Zaljev Morbihan mnogi svjetski zemljopisci opisuju kao jedan od najljepših zaljeva na svijetu, a prostire se od grada Locmariaquera na zapadu do Vannesa na istoku. Zaštićen sustavima koji reguliraju ekstremne razlike između oceanske plime i oseke, ali i pored toga, strujanje mora na nekim lokacijama može dosegnuti brzinu i do 9,4 čvora. Najznačajnija odrednica zaljeva Morbihan su njegova 42 otoka. Većina ih je u privatnom vlasništvu poznatih osoba iz svijeta umjetnosti, ali dva najveća, Île aux Moines i Île d’ Arz, u vlasništvu su države i omiljena su europska ljetna turistička destinacija.
U rubrici koju tradicionalno uređuje hercegnovska Knjižara So, donosimo naslove uz koje bi se mogli opustiti u predsezonskom stađunu, ali i da se s pogledom zabodenim u plavu beskonačnost – zapitamo spram stvarnosti u koju smo uronjeni.
Kal je posljednji roman nobelovca Isaka Baševisa Singera. Priča je ovo o Maksu Barabenderu, neurotičnom junaku našeg doba, emigrantu koji se iz Argentine vraća u Vašavu svoje mladosti, gdje beskrupulozno zavodi nekoliko žena, samo da bi dokazao sebi kako njegov život ima još smisla. Nesposoban da ostane ijednog trenutka sam, on srlja od jedne žene drugoj u mahnitoj potrazi za spasenjem. Istovremeno prati ga strah od božje kazne, tako da ga njegovo rastrojstvo na kraju vodi u nasilje. Barabender je raspet potrebama tijela, a njegovo bezumlje je samo uzaludna borba ljudske duše ogrezle u nečistim vodama ploti. Izdavač je Lom.
U dvorani snova vanvremenski je roman Aleksandre Kari o ženi koja je premostila jaz između Istoka i Zapada. Saj Đinhua, slavna kurtizana, ljubavnica nekoliko političara, istorijska je ličnost koju prate mnoge legende. Godina je 1881. Otac 7-godišnje Đinhue pogubljen je po naredbi cara, a nju se prodali bordelu. Njena jedina prijateljica u toj kući poroka jeste neugledna i mudra Šujin. Kada je otmeni postariji državni službenik uzme za konkubinu, Đinhua će započeti novi život. On je vodi sa sobom na put u Austriju. Međutim, doći će trenutak kada će otvorene simpatije prema Zapadu ugroziti njen život. Izdavač je Laguna.
Posljednji dani noći Grejama Mura bestseler je Njujork tajmsa. Autor nas vodi u Njujork 1888. godine. Gasne lampe i dalje trepere na gradskim ulicama jer je upotreba električnog svjetla tek u začetku. Osoba koja bude promijenila noć u dan ući će u istoriju i zaraditi ogromno bogatstvo. Mlad i neiskusan advokat Pol Kravat prihvata slučaj koji je naizgled nemoguće dobiti. Njegovog klijenta, Džordža Vestinghausa, tužio je Tomas Edison, i pred njim je težak zadatak. Edison je prepreden, opasan protivnik sa ogromnim sredstvima na raspolaganju. Izdavač je Vulkan.
Čarli Čaplin je priču filma Svjetlosti pozornice isprva zamislio kao kratki roman koji je pred nama pod naslovom Svijet pozornice. Čaplinov živopisni, ekscentični stil, koji urednici izdanja nisu mijenjali, nesputano se kreće između bogate slikovitosti jezika i dikensovskih opisa. Knjiga je objavljena zahvaljujući Dejvidu Robinsonu, a upravo ćemo od njega, u jednom dijelu knjige, saznati do sada manje poznate stvari o velikom umjetniku kao i koje su stvarne ličnosti i mjesta poslužile kao uzor Čaplinu. Svijet pozornice ilustrovan je do sada neobjavljenim dokumentima i fotografijama iz Čaplinovog života. Izdavač je Geopoetika.
U knjizi Vodič kroz tropskovoće autorka Marina Grubić posvećuje po dvije stranice svakoj vrsti voća, uz po jednu odgovarajuću sliku. Živimo u vremenu kada se ljudi širom svijeta sve više okreću najzdravijoj i preukusnoj hrani: tropskom voću. Uz neke, na našim prostorima već poznate, autorka nam približava i manje poznate vrste kao što su: Jubutikaba, Liči, Longan, Rambutan, Granadila, Sapodila, Tamarind, Lukuma, Abiju, Čerimoja, Atemoja, Rolinija, Saursop, Plantein, Marang, Čempredak, Džekfrut, Asai, Durian.U ovoj knjizi naučićemo štošta o izgledu, lokalitetu i ukusu tropskog voća. Izdavač je Neopress.
Knjiga o Kotoru predstavlja dragocjenu kolekciju tekstova o istoriji najzagonetnijeg grada na Jadranu. Postanak Kotora i najstarije razdoblje u njegovoj istoriji prekriveni su velom neprozirne tame, što svakoj pripovijesti o ovom gradu izniklom podno brda Sveti Ivan daje posebnu čar. Vjekovima su se kopnenim i morskim putevima u Kotor slivali novi i noviji uticaji, razni narodi, jezici, kulture, načini mišljenja i odijevanja, različita vjerovanja i putevi njihovog izražavanja. Ovaj kosmopolitski duh osjeća se i danas i stoga Kotor čini neiscrpnu riznicu tema za razmišljanje, proučavanje i pisanje. Izdavač je Magelan press.
Jasen Boko je knjigom Putovanje za početnike u stvari napisao najbolju moguću preporuku djeci gdje i kad putovati, kako isplanirati putovanje, kako ubijediti roditelje da te puste, s kim krenuti na put, koje su moguće opasnosti te zašto je važno putovati. Ova je knjiga napisana kako bi motivisala da se krene u avanturu i pomoglo da se u njoj uživa. Putovati može svako – ako to zaista želi. U knjizi se nalaze savjeti o onome šta je potrebno za svaku fazu putovanja – počevši od pripreme i organizacije, preko samog puta, pa do povratka kući. Ona je zbir bogatog iskustva putnika kome treba vjerovati na riječ: kad jednom kreneš na putovanje – svijet se otvara pred nama i više nećemo moći da prestanemo. Izdavač je Kreativni centar.
U srijedu će u Crnoj Gori biti promjenljivo oblačno, uglavnom od sredine dana povremeno i mjestimično kiša ili pljusak i grmljavina.
Ponegdje moguće kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 14 do 26 stepeni.
Četvrtak:
Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. U južnim i centralnim predjelima povremeno su mogući i obilniji pljuskovi, a ponegdje i kratkotrajne vremenske nepogode.
U popodnevnim satima postepen prestanak padavina. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna od 10 do 23 stepena.
Umjetnica Mihaela Mršić Todorović, rodom iz Kotora, predstavlja se na međunarodnom umjetničkom projektu EnREDadas 2017. koji organizuje UNESCO, slikom “El Tiempo, la Muerte, Ei Amor” – “Vrijeme, smrt, ljubav”, što je i istoimena tema skupa.
„Presrećna sam jer je moja slika izabrana da bude dio predivnog UNESCO Artistic Education Week u monumentalnom kompleksu San Domenico, Narni Italy.
Iz opisa slike izdvajam rečenicu, odnosno misao kojom sam se vodila:
„Nebesko plavetnilo drži sve rasute djelove u nesagledivu celinu“
Moram istaći da sam jedini predstavnik sa ovih prostora. Ovom prilikom zahvaljujem se organizatorima ovog projekta, predivnoj Italiji, zemlji ljubavi i umjetnosti, dragim prijateljima, porodici koji su me podržavali od samih početaka i Vama koji širite umjetnost i sve lijepo i na našim prostorima “ – kazala je Mršić Todorović za Boka News.
Ove godine sjedište projekta je u Italiji u koordinaciji Katie Pangrazi, direktora za komunikacije odeljenja Akademije likovnih umetnosti – Terni. Centralna tema svih izložbi je “Istraga u umjetnosti”. Svaki grad predlaže temu, lokaciju od istorijskog i kulturnog značaja.
Flora Art
Za Italiju je tema “Tiempo, muerte, amor “, “Vrijeme, smrt, ljubav”.
Italija je izabrala grad Narni i predivnu baziliku San Domenico, gdje se od 21 – 28. maja, realizuje izložba u cilju stvaranja svijest o važnosti umjetnosti kroz bogat i raznovrstan umjetnički program.
Auditorium di San Domenico in Narni
Međunarodni projekat EnREDadas, rođen je u Španiji, kao ideja Angeles Saure, profesorke likovnih umetnosti u AP Univerzitetu u Madridu uz podršku dell’Insea, nevladine organizacije International Society for Education through Art, sa ciljem da spoji umetnike i umetničke škole širom svijeta.
Projekat uključuje mnoge zemlje svijeta Italiju,Kanadu, Japan, Brazil, Kolumbiju, Urugvaj, Argentinu, Ekvador, Meksiko, Peru, Čile , Španiju, Portugal.
Mihaela Mršić Todorović, je slobodni umjetnik rođena u Kotoru. Živi i stvara u Beogradu od 2000. godine.
„Prvu, samostalnu izložbu, pod nazivom “San”, imala sam u Risnu na mozaicima Rimske vile, jer prvu interakciju sa umjetnošću vezujem za djetinjstvo, Boku Kotorsku, bogatu kulturnu baštinu, inspirativnu i tajanstvenu i vezujem za grad u kom sam odrasla, Risan. Radovima sam se predstavila Beogradu i Srbiji brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama, uglavnom u organizaciji Udruženja Kreativna Fabrika, projekta Dosije Umjetnik. Moje slike su bile dio izložbenog segmenta u sklopu umjetničkog događaja DEV9T Favela Umjetnosti, Beograd, već tri godine“, kazala nam je Mihaela Mršić Todorović
NVO Matica Boke u četvrtak sa početkom u 18 sati u multimedijalnoj sali Opštine Tivat organizuje javnu tribinu posvećenu Nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.
Nacrt ovog zakona izazvao je proteklih dana veliko ogorčenje javnosti i najvećeg dijela lokalnih uprava u Crnoj Gori koje su ga ocijenili centralističkim i usmjerenim na oduzimanje i onako tankih nadležnosti opština u oblasti planiranja i izgradnje sopstvenog prostora.
Kako je najavljeno, učesnici skupa u Tivtu biće predstavnici stručne javnosti – arhitekte, planeri i pravnici, nadležno Ministarstvo održivog razvoja i turizma i uprave, predstavnici lokalnih samouprava Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve, načelnici Sekretarijata za urbanizam bokeljskih opština, predstavnici Inženjerske komore Crne Gore i NVO sa primorja koje se bave ovom problematikom.
“Cilj skupa je da stručna javnost, lokalne samouprave i građani daju svoj sud i da se bliže upoznaju sa detaljima ovog zakonskog rješenja”- kazao je predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović.
