Opština Herceg Novi formiraće organizacioni odbor povodom dolaska tijela Sv Leopolda Bogdana Mandića u naš grad 15. i 16. septembra ove godine, dogovoreno je na današnjem sastanku. Plan je da dio programa bude i postavljanje spomen ploče na rodnu kuću Svetog Leopolda Bogdana Mandića na Škveru.
Kotorskog biskupa monsinjora Iliju Janjića i predstavnike Kotorske biskupije ugostili su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević, predsjednik Skupštine opštine Miloš Bigović i odbornik u lokalnom parlamentu Dragan Šimrak.
Predsjednik Katić istakao je da je Opština Herceg Novi spremna da da maksimalan doprinos u organizaciji programa i da će sve lokalne službe biti na raspolaganju. Formirani odbor blisko će sarađivati sa organizacionim odborom Kotoske biskupije.
Poručio je da je vrijeme da se Svetom Leopoldu počast oda postavljanjem spomen ploče u njegovom rodnom gradu, te da će lokalna uprava to omogućiti, kako bi i ovaj događaj bio dio programa.
Monsinjor Janjić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će Opština podržati ovaj izuztetno značajan događaj, koji je jedinstvena prilika za Herceg Novi u duhovnom, istorijskom i kulturnom smislu.
Leopold Bogdan Mandić
Don Robert Tonsati, predsjednik organizacionog odbora Biskupije, istakao je da će Sv Leopold želio je da se vrati u rodni Herceg Novi i da je ovo na neki način ostvarenje njegove poslednje želje. Dodao je da se na ovaj način, na zadovoljstvo brojnih vjernika, odaje počast najvećem katoličkom svecu sa ovih prostora.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ iz Kotora raspisao je danas konkurs kojim se pozivaju zainteresovane organizacije i pojedinci da dostave svoje ponude (vizuelno rješenje sa nazivom kreacije i podacima o autoru) sa kojima namjeravaju da učestvuju u smotri ukrašenih plovila na tradicionalnoj i jedinstvenoj manifestaciji na vodi – „Bokeljska noć“, a koja će se održati 19. avgusta.
„Kreacija mora da sadrži neki od sljedećih elemenata-tematskih cjelina: da predstavlja kulturno naslijeđe, da se odnosi na određeni geografski pojam, da se tiče neke istorijske ličnosti, vrijednosti ili događaja. Kreacija mora da zadovoljava osnovne estetske kriterijume. Dekorisano plovilo mora biti minimum 4 metra dužine, a broj plovila koji učestvuju u konvoju je ograničen na 40”- stoji u propozicijama konkursa koji je otvoren do 31.jula.
Prihvaćene ponude od strane stručne Komisije, organizator “Bokeljske noći” – KC “Nikola Đurković” finansira u iznosu od 300 eura po jednom plovilu.
Detaljnije informacije se mogu dobiti na telefon: 032 304 140 i 069 345 660ili putem e-mail-a: bokeljska.noc@outlook.com.
Na završnoj večeri 16. Međunarodnog festivala klapa Perast, razgovarali smo sa ljudima koji su počastvovali festival svojim prisustvom, članstvom u žiriju, nastupom, stručnošću, jednostavno rečeno, sa svima onima koji nešto znače u svijetu klapskog stvaralaštva…
Svojevremeno je Miljenko Smoje kazao „tukcu ionako ništa ne možeš objasniti“ i to nam nije ni namjera. Ali, onima koji poznaju stručnost pomenutih ljudi i što njihova riječ znači u svijetu klapa i klapske muzike, dovoljno govori podatak da je centralna sala Muzeja grada Perasta bila pretijesna da primi sve članove klapa i njihove voditelje kako bi čuli obrazloženje ocjena, analize nastupa, gdje su griješili…
Jasminko Šetka – Umjetnički direktor 16. Festivala klapa Perast
Jasminko Šetka – Umjetnički direktor FKP
Boka News: Vaša ocjena Festivala?
U svakom slučaju bolji nego prošlih godina, nadam se lošiji nego budućih godina…Što se tiče umjetničkog i organizacionog dijela, ovo je bilo veliko zadovoljstvo. Veče ženskih klapa vrlo kvalitetno … muška noć, imali smo malo šarenila, ali u svakom slučaju, kvalitetni nastupi. Ono što ostaje u istoriji 16. Festivala je deset novih kompozicija za koje vjerujem da će najmanje četiri zaživjeti.
Boka News: Na čemu ćete instirati kao direktor Festivala?
Moja velika želja bi bila da ovaj Međunarodni festival klapa Perast preraste u međunarodni a cappella festival, što znači da nećemo biti ograničeni drugom pjesmom izbora. Samim tim bismo otvorili vrata jednom festivalu širokog spektra, kojeg bi u konačnici bilo jako teško ocjenjivati.
Ono na čemu ću ja instirati kao umjetnički direktor je da se u Crnoj Gori stvore barem dvije dječije klape koje će kasnije prerasti u vrhunske…
Boka News: Vaš utisak o domaćim klapama !?
Razumijem klape koje se ovde skupe, Perast osjećaju domaćim festivalom i treba da ga tako osjećaju. Međutim, ne možemo se tek tako skupiti i uzeti nagradu u Perastu jer je to festival koji iz godine u godinu insistira na kvalitetu klapske pjesme, jedan od najjačih na ovim prostorima. Za uzeti nagradu na festivalu u Perastu treba mnogo truda i rada – onaj koji je spreman na to, biće zapažen i nagrađen.
Boka News: Kakvi su utisci učesnika?
Svi su oduševljeni državom, mjestom, prijemom i festivalom… Što se tiče Kubinih zapisa napravili smo veliki iskorak što smo izvadili to vrijedno notno štivo iz škrinja na svjetlo dana, te je svakim danom tih obrada sve više…
– Na kraju, možemo konstatovati da je klapska pjesma u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj oteta od zaborava – kazao nam je, između ostalog, Jasminko Šetka.
Milan-Mikan Kovačević, izvršni direktor Festivalsa klapa Perast
Milan Kovačević direktor FKP
Boka News: Uprkos prigovaranjima, Festival se drži svojih standarada koji ga preporučuju u regionu i svijetu klapa?
Festival u Perastu se drži nauka da se ne mijenja ono što je dobro. A za dobru strategiju koje se držimo, imamo najbolje pohvale i potvrdu u odazivu izvanrednih klapa. Sarađujemo sa vrhunskim stručnjacima i autorima, konačno, publika sve to nagrađuje brojnošću i aplauzima koji prate naše koncerte. Izvedbe a cappella su vrhunac izazova za klape i dokaz njihovog sistematskog rada, talenta i umijeća. Tu se sve čuje. Kao muzičar dobro znam da bi instrumentalna pratnja sve učinila interesantnijim za slušanje, ali ispod gitara i mandolina se sakriju brojni nedostaci klapskog pjevanja. Naš konzervatizam je u tom smislu prihvaćen i kao čuvanje izvornog, pravom i najkvalitetnijeg a cappella muzičkog izraza.
Još jedna osobenost Festivala u Perastu su i u raznoliki programi i sadržaji koje stvaramo tokom godine. Ko god je imao u rukama našu knjigu o Ludviku Kubi ili, evo već peti broj, LIRICE čestitao nam je na istrajnosti i rezultatima čuvanja naše kulturne baštine. Priče o moru u Boki, a nadamo se na jesen i zimi po gradovima Crne Gore, nastavak su popularizacije klapskog pjevanja.
To je sve prepoznato u okruženju. Perast je pozicioniran u sam vrh, kao jedan od najznačajnijih festivala klapske muzike na Jadranu. To potvrđuju i nagrađuju vrhunske klape koje nam dolaze: Filip Dević, Cambi , Šufit, Contra, Bunar, Kaše ili Neverinke, Skontradure, Štorije, Ankore … Jedino je pitanje da li mogu doći u planirane datume, a želja nije upitna. Dolazak klapa iz Slavonije, Zagreba ili Istre, po vrelom suncu, uz 13-15 sati vožnje i uz čekanja na graničnim prelazima, to potvrđuje.
Boka News: Vaše mišljenje o klapama iz Crne Gore!?
Nažalost, imamo malo vrhunskih klapa u Crnoj Gori. One nailaze na brojne probleme, karakteristične za mlađe ženske klape dok kod muških, još nema prave zainteresovanosti talentovanih mlađih pjevača za klapsko pjevanje. Uglavnom, 5-6 najboljih klapa stalno i nastupa u Perastu, dok 15-tak klapa koje postoje nisu pravi odraz niti onoga što bismo mi u Perastu željeli, niti svega što radimo i podstičemo na Festivalu klapa Perast.
Vrhunski kvalitet zahtijeva niz preduslova, od kojih je široka pjevačka baza i zainteresovanost mladih pjevača, jedan od najvažnijih. Uporno zagovaramo formiranje mlađih klapa u muzičkim školama. Samo tu možemo tražiti buduće klape, pjevačke talente, široku, obrazovanu strikuturu pjevača i budućih klapskih autora. Izgleda da ćemo ove godine konačno uspjeti da organizujemo klapske seminare za nastavnike muzike i to uz podršku Ministarstva prosvjete.
Tek iz takve baze mladih, uz predani rad, odricanje, usavršavanje i ljubav prema klapskoj muzici, možemo se nadati novim klapama i podmlađivanju onih klapa koje rade već više decenija. One za svoj rad i trajanje zaslužuju najveće hvale, ali su se mnoge od tih čuvenih klapa ugasile, a da ih niko nije naslijedio. Zato nam je bitno širenje klapske muzike u Boki, na primorju gdje je istorijsko izvorište klapskog pjevanja, ali i širom Crne Gore gdje se po ugledu na Assa voce i Alate iz Podgorice, odskora i klape O’dive iz Berana, formiraju nove klape. To obećava!
Mojmir Čačija, predsjednik žirija i ugledni stručnjak
Mojmir Čačija
Klapski svijet i klapska pjesma su nekako u usponu. Još nedostaje samo jedna nijansa da autori počnu pisati u duhu klapske pjesme. Dakle, da pokušamo izbjeći neke zborske interpetacije koje smo čuli posljednjih godina u Perastu. Ja osobno sam zaljubljenik u a cappella klapsku pjesmu i želio bih da ona to zasluženo bude na ovim prostorima. Želio bih da se obrađivači i novi autori orjentiraju na one linije koje su nasi baštinici i stari zapisivači slijedili.
Ako je neka melodija u tercama, onda je tako treba i obrađivati.
Boka News: Vaša ocjena festivala?
Velika je stvar što mnogi izvođači klapske pjesme pređu po petnestak sati vožnje da bi ovde otpjevali dvi pjesme. Suština je da se klapska pjesma širi, ono blago kulturno koje posjeduju Dalmacija i Boka podigne na jedan pijedestal, a klapska izvedba postane sve savršenija, te da zaživi u mlađim naraštajima.
Imam 35-godišnje iskustvo sa klapama, autorima i obrađivačima klapske pjesme. Svima nama je misija zajednička, budućnost klapske pjesme, da ona ima trajanje… Gdje se pjeva spontano, to je garancija da će ta pjesma zaživiti. Svakog ko voli pjevati zašto ne pustiti, pa i najvećeg amatera koji kaže da ne zna note, pa zbog toga neće pjevati. Pjevaj ti i pokaži sinovima, unucima da je to nešto što je u genu koji treba njegovati.
One pjesme koje imaju životne riječi, stihove, priču, zasigurno će zaživiti na našim prostorima poput skladbe „Pod odrinom“, kazao je za Boka News poznati stručnjak i predsjednik žirija, Mojmir Čačija.
Pobjednici 16. festivala klapa Pinguentum
Jakša Gilić, voditelj klape „Filip Dević“
Klapa osnovana 1962. godine, nastupila je po prvi put u Perastu i osvojila drugu nagradu.
„Bili smo u Kotoru, prije osam godina. Prvi puta smo u Perastu i oduševljeni smo. Večeras smatram da je zasluženo pobijedila klapa Pingmetum.
Kuriozitet – član klape „Filip Dević“, Toni Veldić, porijeklom iz Boke
Toni Veldić – klapa “Filip Dević”
Toni Veldić, član klape „Filip Dević“, kako kaže pola je Bokelj, pola Murterin. „Moji baba i dida su iz Tivta, did Krsto Sindik i baba Ruža Tripović, tako da imam tu didovinu. Ovo je postojbina mojih predaka. Na kraju, ko ne voli doći u Boku! Festival, druženje izvanredno… Moram biti iskren, navijao sam da dođemo konačno u Boku i Perast kao „Filip Dević““.
Prof. Rajmir Kraljević – Osvrt na Međunarodni festival klapa u Perastu
Kroz minulih 17 godina Festival se po mom sudu, logično profilirao upravo kako je i trebalo, a to znači:
– isključivo klapsko a cappella pjevanje;
– širok bazen klapa sa štokavskog govornog područja (Crna Gora, Hrvatska, BiH i Srbija);
– sondiranje kvalitete Festivala eminentnim klapama i eminentnim stručnjacima;
– evidentna podrška društvene zajednice, te kvalitetno medijsko praćenje Festivala;
Dva puta sam bio član stručnog žirija Festivala, a dva puta dolazio i kao klapski voditelj, te sam imao uvid u sam rad Festivala … Sa najljepšim iskustvima, želim Festivalu i dalje uspješnu budućnost.
O Perastu se pričalo, priča se i pričaće se…
Predstavljanje Lirice br % – 2017.
Za kraj, evo citata jednog od klapskih meštara iz Istre, direktora festivala „Baščinski glasi“ koji u Perast šalje izvanredne klape iz Kvarnera i Istre. Sveto Popović je veliki prijatelj Festivala u Perastu.
„Ideja, želja, entuzijazam, ljubav prema klapskoj pjesmi, svome kraju, baštini, sve je to bilo presudno da bismo danas mogli govoriti o prestižnom Međunarodnom festivalu klapa u Perastu…
O Perastu se pričalo, priča se i pričaće se. Nisi bio u Perastu, moraš ići…prenosilo se od klape do klape, a klape znaju gdje je dobro i gdje se živi za pjesmu, izvornu i skladanu..
Što reći, nakon šesnaest godina Festivala koji je iz zaborava izvukao bokeljske tradicionalne napjeve, iznjedrio pobjednike, predstavio nove skladbe i autore, a svima bio domaćin za pamćenje… Natjecanju ženskih, muških, novih skladbi – DA, jer takmičenje daje ozbiljniju i kvalitetniju dimenziju Festivalu i poticajno je za pobjednike i za one koji to nisu. Priznati i uvaženi stručni sud, vrijedan je korektiv klapskog pjevanja i njihovi savjeti dobrodošli su kako klapskim pjevačima, tako i njihovim glazbenim voditeljima.
Osim natjecateljskih klapskih večeri, Međunarodni festival klapa Perast, nametnuo se kao čuvar i pronositelj bogate bokeljske narodne baštine što je od posebnog značaja za promicanje kulture zemlje, naroda. Izdavanje već petog broja„Lirice“, upravo o tome i svjedoči. Oteti zaboravu narodne napjeve, zapise, hvale je vrijedno…
16. Festival klapa Perast – klapa Stentorija – pbjednice
Perast se pjesmom ogleda u prošlosti, s pjesmom živi u sadašnjosti, a zagledan je pjesmom i u budućnost“.
Tivatski i krtoljski vatrogasci i juče su cio dan proveli na požarištu u Krtolima gdje vatra i dalje gori na par mjesta u makiji i niskom rastinju, ali više ne ugrožava objekte, niti plažu Plavi horizont koja je ponovno dostupna kupačima.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Tivat Zorana Barbića, na terenu je bilo tridesetak pripadnika te Službe i Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a njima su u gašenju požara juče jedno vrijeme pomagali i avioni Sektora za vanredne situacije MUP-a. Požar je potpuno pod kontrolom, a vatrogasci su čak sa čamcem iskrcali pumpe na nekolio mjesta duž nepristupačnih hridi između uvale Pržna i kompleksa Luštica Bay, razvukli crijeva i onda morskom vodom pogasili sve vatre na ovom dijelu požarišta.
Gašenje sa mora
“Stanje je prilično dobro, sve je pod kontrolom i nadam se da ćemo do sutra veče uspjeti da potpuno ugasimo vatru”- kazao je sinoć oko 20 sati Barbić dodajući da će na opožarenom području i tokom noći biti organizovano dežurstvo više vatrogasnih ekipa.
Sa intervencije na Seljanovu
Zahvaljujući brzoj intervenciji tivatskih vatrogasaca sinoć oko 19 sati je uspješno ugašen požar na Seljanovu u Beogradskoj ulici gdje se u stambenom objektu, – “Apartmani Manojlović”, zapalio manji apartman. U stanu srećom, nije bilo nikoga pa nema ni povrijeđenih, ali je pričinjena materijalna šteta na stvarima u apartmanu. Pored dežurne ekipe SZS Tivat na Seljanovu, intervenisalo je i dio snaga sa 15 kilometara udaljenog požarišta u Krtolima, kao i ekipa SZS Kotor koju je za svaki slučaj pozvana u pomoć.
Nova istraživanja su pokazala da samo dva kruzera zagađuju okoliš više nego svi auti zajedno u cijeloj Hrvatskoj
Dosadašnja istraživanja govorila su da kruzer s tri hiljade gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12 hiljada automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje neusporedivo gore, piše express.hr.
Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila.
Dubrovnik je za ‘siću’ postao pripizdina iz srednjeg vijeka
Pa ako znamo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa.
A samo u Dubrovnik usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera. Uz takve rezultate postaju jasni uzroci onoga što je prije nekoliko dana objavila ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam: “Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između pet do šest kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva!”
Carić je još prije nekoliko godina iznio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova. Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva.
Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je jezivo sve kad se i ne uzima u obzir užasne količine CO2 koje takvi brodovi ispuštaju u atmosferu. Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84 tisuće čestica po kubičnom centimetru.
Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144 tisuće čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226 tisuća čestica.
Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica. Drugim riječima, ako se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, dođe se do zaključka da je zagađenje na palubama kruzera na kojima se turisti sunčaju otprilike onakvo kakvo se običava očekivati u centru Delhija ili Šangaja.
Rad na kruzeru pokazuje se odjednom kao izrazito rizično zanimanje, a posjet kruzera gradovima kao najgori zamislivi udar stakleničkih plinova, sumporovih i dušikovih oksida, te cijelog niza sve gorih od najgorih čestica.
Tvrtka P&O Cruises brani se da je od 2005. smanjila potrošnju goriva na svojim brodovima za 28 posto. Međutim, gola je činjenica da je u prosincu prošle godine Dubrovnik uvršten kao jedna od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera.
Dubrovnik smo prodali kao jeftinu lučku kurvu
Problem je i sa zagađenjem zraka, koje utječe na niz problema, pa čak i eroziju kamenih građevina, ali i s ispuštanjem otpadnih voda u lukama, s utjecajem na kulturu života u malim gradovima i nizom drugih stvari.
Na listi mjesta koje su uništili kruzeri tada su navedeni još i Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija. Venecija je pritom istaknuta kao apsolutno najgore ekološki devastirana, a Dubrovnik je skoro u svemu gradić koji trpi iste probleme kao i Venecija.
EK-ova Opća uprava za okoliš ovaj problem zasad temeljito ignorira, što se čini da neće moći još dugo jer su od relativno nedavno Venecijanci krenuli u borbu protiv kruzera u svom gradu javnim prosvjedima i peticijama.
A kao što je Venecija pod zaštitom UNESCO-a, tako je i Dubrovnik koji protiv kruzera u svojoj luci ima podjednako snažne argumente. Istodobno, Split se svim silama trsi postati jednako posjećena destinacija za kruzere kao što je to danas Dubrovnik, piše Express.hr.
Osamdesetak dramskih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih programa bit će izvedeno na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama koje se i ove godine održavaju od 10. jula do 25. avgusta, a u tih 47 dana pred 60 tisuća posjetitelja predstavit će se oko dvije tisuće umjetnika, rečeno je u srijedu u Dubrovniku na konferenciji za novinare najpoznatijeg hrvatskog kulturnog festivala.
Ove, 68. Dubrovačke ljetne igre otvorit će se 10. srpnja podizanjem zastave Libertas i stihovima Himne slobodi, a kako je danas istaknuo intendant Igara Mladen Tarbuk, programom se nije odustalo od onoga što je najavljeno tijekom Feste svetog Vlaha.
“Dubrovnik je fundamentalno grad kulture, pa onda svega ostalog, naravno i ostale stvari moraju živjeti, no kultura je ključna. Programom nisam konceptualno odustao od onoga što sam najavljivao za vrijeme Feste, ona sloboda koja je zapisana u riječima Gundulića, ona koja se ‘ne prodaje za zlato’, ona se i ove godine tematizira na Igrama. Dakako, nisam ništa novo izmislio, no čini mi se kako su vrijeme i svijet u kojem živimo zreli da si postavimo što nam uopće znači sloboda, jesmo li slobodni i ima li smisla, vrijedi li se prodati”, rekao je Tarbuk.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković čestitao je staroj/novoj ravnateljici Ivani Medo Bogdanović na novom mandatu, a istaknuo je kako je pred gradom nova sezona glazbe, plesa i i pisane riječi u izvedbi hrvatskih i svjetskih umjetnika.
Zamjenica župana Dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević rekla je kako će Županija i dalje dalje sudjelovati i podupirati Igre, “manifestacije koja promiče Dubrovnik u kulturno hrvatsko, europsko i svjetsko tržište”.
Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović rekla je kako je financijska konstrukcija Festivala zatvorena, te kako je ukupni budžet 12,2 milijuna kuna. “Financijskim planom predviđen je ukupni budžet od 12,2 milijuna kuna od čega su javna sredstva oko 8,5 milijuna, a vlastiti prihod i prihod od ulaznica iznosi dva milijuna kuna dok su nas sponzori i donatori poduprli s 1,6 milijuna kuna. Istaknut ću i iznos od dodatnih 200 tisuća kuna za investicije koje nam je osigurao Grad Dubrovnik što je poticaj da u naredne četiri godine mog mandata ojačamo taj segment poslovanja ustanove, što je neophodno ako želimo biti jaki partner Gradu”, rekla je ona.
Svečanost otvorenja, prema scenariju Mladena Tarbuka i Ivane Lovrić Jović, režiraju Ivan Miladinov i Igor Barberić. Pod ravnanjem Tarbuka glazbu izvode Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor te Mješoviti zbor Libertas. Uz članove Festivalskog dramskog ansambla, nastupit će i Folklorni ansambl Linđo, Kazališna družina Kolarin, Plesni studio Lazareti, KUD Stjepan Radić te Udruga Žonglerata.
Dvije premijere
Premijerni dramski program 68. festivalske sezone čine dva naslova izrasla iz razmatranja o slobodi djelovanja pojedinca u krutim okvirima zadane društvene zbilje. “Gospoda Glembajevi” premijerno će biti izvedeni, prvi put na Igrama, početkom kolovoza u režiji Zlatka Svibena u Umjetničkoj galeriji sa sjajnim glumačkim ansamblom koji predvode Predrag Ejdus u ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli te Mijo Jurišić u ulozi Leonea.
Druga dramska premijera “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” bit će izvedena 20. avgusta u parku Umjetničke škole u povodu 450. obljetnice smrti tog komediografa. Prema konceptu i dramaturškom oblikovanju teksta Hrvoja Ivankovića predstava je sastavljena pretežno od fragmenata Držićevih djela, a slijedi Držićevu životnu priču te problemski sagleda njegov odnos s Gradom i društvom u kojem je živio. Redateljica Ivica Boban dolazi s glumačkom družinom mladih izvođača kojima su na čelu mnogo iskusniji glumci i to vodeći suvremeni držićevski interpreti Doris Šarić Kukuljica i Maro Martinović, dok će se u ulozi samog Marina Držića te niza njegovih amblemskih likova od Pometa i Negromanta do Stanca i Skupa naći jedan od najuglednijih hrvatskih glumaca mlađeg naraštaja Ozren Grabarić.
Dramske uspješnice “Kafetarija” i “Othello”, ovo su ljeto ponovno na repertoaru, a festivalska publika imat će priliku vidjeti i neke od najuspješnijih predstava novije hrvatske kazališne sezone. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svoju će dramsku uspješnicu “Tri zime” Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana izvesti u parku Gradac, a iz produkcije Zagrebačkog kazališta mladih dolazi višestruko, diljem regije, nagrađivani “Hinkemann” u režiji Igora Vuka Torbice.
Na programu i premijera Händelova “Orlanda” te najpopularniji bijeli balet
Glazbeno-scenski program donosi premijeru Händelove opere “Orlando” u režiji Jánosa Szikore, pod umjetničkim vodstvom Davida Batesa i u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. Igre ove godine donose i najpopularniji bijeli balet svih vremena “Labuđe jezero” Petra I. Čajkovskoga u koreografiji proslavljenog Vladimira Malakhova, a u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu koji se time na Igre vraća nakon deset godina pauze. S plesnom izvedbom ovoga ljeta na Igrama gostuje Bitef teatar i njihova plesna skupina koji će izvesti “Ptice inspirirane Aristofanom”, a u koreografiji miljenika festivalske publike Edwarda Cluga.
Bogat glazbeni program otvorit će ispred crkve sv. Vlaha već gotovo rasprodana Orffova “Carmina Burana” u izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačke filharmonije, Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, uz ugledne soliste Nicolu Proksch, Owena Willetsa te Nikolu Mijailovića, a pod dirigentskom palicom Ivana Josipa Skendera.
Dubrovački simfonijski orkestar u kolovozu će imati dva koncerta u atriju Kneževa dvora s gostima dirigentima i solistima, a izvedbom “Zaboravljenih muzika” obilježit će se 80. godišnjica rođenja velikog hrvatskog suvremenog skladatelja, danas Dubrovčanina, Dubravka Detonija, a praizveden će biti “Bird Concerto” dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića. Pijanist Goran Filipec osmislio je večer posvećenu Franzu Lisztu pažljivo birajući skladbe iz njegovog kasnog opusa u kojima Liszt traži granice slobode same glazbe, navješćujući nova vremena.
Program naslovljen “U susret budućnosti” u kojem se festivalskoj publici predstavljaju mladi virtuozi, laureati prestižnih međunarodnih natjecanja, nastavlja se i ove godine, a otvorit će ga finalist natjecanja Queen Elisabeth Dmitri Šiškin. S češkim repertoarom nastupit će Lukáš Vondráček, lanjski pobjednik natjecanja Queen Elisabeth. Hrvatsku će u tom programu predstaviti naš najugledniji gitarist mlade generacije Srđan Bulat. Okupljeni kao 4 gitare publiku očekuju i gitaristi Zoran Dukić, Petrit Çeku, Tvrtko Sarić i Maroje Brčić.
Dramuturški precizno osmišljeni, zanimljivi su i programi talijanskog ansambla Umberto Giordano koji izvodi program posvećen Ludwigu van Beethovenu te recital inspiriran srednjim vijekom u pariškim salonima s početka 20. stoljeća u izvedbi Ansambla Dialogos koji čine Katarina Livljanić i Danijel Detoni.
Planirani su i brojni drugi recitali u Kneževu dvoru: zajednički nastup violončelistice Monike Leskovar i gitarista Petrita Çekua te violista Aleksandra Miloševa i pijanista Lovra Pogorelića, dok će violinski recital prirediti Stefan Milenković uz pijanista Rohana de Silvu. U Dvoru će nastupiti i komorni sastav Synergia 6, kojeg je član svjetski proslavljeni violinist Nemanja Radulović. U Dvoru će festivalska publika moći čuti i jednog od najzanimljivijih interpreta sevdaha današnjice Božu Vreću.
Mladi i višestruko nagrađivani glazbenici Filip Merčep i Nicolas Sinković izvest će u ljevaonici pod Minčetom autorski projekt naziva “Dijalog”, na udaraljkama uz elektroniku i to interaktivno s publikom istražujući, kako sam naslov sugerira, dijalog suvremene umjetnosti i scenskih prostora grada, a pred sam kraj festivala, Igre donose još jednu glazbenu poslasticu – koncert na Revelinu jedne od najistaknutijih britanskih ženskih jazz vokalistica Zare McFarlane.
Igre će 25. avgusta ispred crkve sv. Vlaha zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će dirigirati Alberto Veronesi. Na koncertu će nastupiti i lanjski dobitnik nagrade Orlando, ukrajinski violinist Aleksej Semenenko.
Folklor i “oriđinali”
Sastavni dio programa 68. Igara su i tradicionalni nastupi Folklornog ansambla Linđo na taraci Revelina koji je za ovo ljeto pripremio nekoliko premijernih izvedbi, a festivalska publika imat će priliku pogledati i posljednji premijerni naslov Studentskog teatra Lero, predstavu “Grad sjena” u režiji Davora Mojaša nagrađenu na 57. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera nagradom za najbolju predstavu kao i “Skupa” u režiji Ivice Kunčevića i produckciji Kazališta Marina Držića.
Popratni program festivalskoj publici donosi selekciju najboljih filmova s Pulskog filmskog festivala.
Iznimno bogat izložbeni program donosi veliku izložbu Antuna Masle povodom pedesete obljetnice njegove smrti, na kojoj će javnosti biti predstavljena i neka njegova nikad ranije izlagana djela. Sponza će također ugostiti izložbu Nikoline Šimunović “Jedno ljeto u Gradu” te izložbu fotografija Aljoše Rebolja “Isklesano vrijeme” posvećenu kazališnom opusu Tomaža Pandura, dok će u Svetom Stjepanu u Pustijerni biti otvorena izložba skulptura Jagode Buić naziva “Scherzo s otpada”.
Program Pisaca i pjesnika na Igrama prema konceptu Mani Gotovac otvara Tereza Kesovija interpretirajući hrvatske pjesnike uz pratnju klavira, gitare i violine. U sklopu ovog programa priprema se i scensko uprizorenje “Everesta” Drage Glamuzine te “Genijalna prijateljica” Elene Ferrante.
Igre donose i premijernu projekciju dokumentarne serije HTV-a “Storije o neponovljivima” – o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima scenarista i urednika Vedrana Benića koja s prikazivanjem na televiziji kreće tek najesen.
U suradnji s Art radionicom Lazareti bit će predstavljen zadnji naslov dr. sc. Darka Lukića “Uvod u primijenjeno kazalište (Čije je kazalište?)” te knjiga Ivice Kunčevića “Redateljske bilješke”, koju je nedavno objavio Hrvatski ITI centra. Povodom pedeset godina svećeništva koje obilježava katedralni župnik don Stanko Lasić bit će predstavljena njegova knjiga “Župnikovi zapisi i sjećanja”, a očekuje nas i predstavljanje monografije “Nagrada Orlando – 40 godina” u izdanju Hrvatske radiotelevizije.
Gumball 3000, milioneri, modeli i najbrži automobili, geslo je kojim se reklamira najpopularniji svjetski rally koji je danas imao pit stop u Tivtu.
Vozni park, njih 100, vrijedan milione eura izmamio je uzdahe Tivćana, kako i turista koji su sa zanimanjem razgledali rijetke primjerke svjetskih marki od Ferrarija, Harley Davidsona, Bugattija…na gradskoj rivi Pine a nešto kasnije i na Mulu 1 Porto Montenegra.
Gumball 3000 Rally održava se svake godine, a vozači, poznata lica s estrade, sportisti i bogataši, voze 3000 milja dugu stazu u skupocjenim automobilima, te priređuju lude zabave u svakom od odredišta. Ruta je svaki put različita, a ove je godine karavana krenula kroz Evropu, od Rige u Latviji prema grčkom Mikonosu.
Od prvog izdanja 1999. Gumball je glamurozni događaj humanitarnog karaktera, a učesnici ove godine prikupljaju novac za djecu i tinejdžere koji odrastaju u siromaštvu. Za učestvovanje u karavanu svaki vozač je morao platiti 35 hiljda funti.
Za humanitarne svrhe već je prikupljeno pola miliona funti koji odlaze dobrotvornoj fondaciji koju je Max Cooper pokrenuo prije 18 godina.
Budžetska disciplina u Opštini Kotor nikad nije bila na većem nivou nego što je to danas, saopšteno je danas iz kabineta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića (Demokrate).
“Budžetska disciplina u Opštini Kotor nikad nije bila na većem nivou nego što je to danas nakon smjene neodgovorne i rasipničke vlasti koja je skupo koštala Kotoranke i Kotorane. Uspostavljanje fiskalne discipline bilo je jedno od osnovnih programskih opredjeljenja nove opštinske vlasti na čelu sa predsjednikom Vladimirom Jokićem i svi mehanizmi usmjereni su ka tom cilju, a konkretni rezultati govore da ispunjavamo ono što smo obećali.”-navodi se u saopštenju.
Kako se ističe , na dan 15. juna, realizacija budžeta iznosila 45% ili 9.250.336 eura, što je 1.573.390 eura više nego na isti dan prethodne godine.
“Ovaj podatak upečatljivo govori o kvalitetu budžetske politike nove opštinske vlasti. Rekordni budžetski rezultati posledica su najsnažnije volje nove lokalne uprave da se finansijski konsoliduje grad i unaprijede fiskalni učinci svih vrsta. To se postiže uvođenjem čvrstih mehanizama kontrole ukupnih prihoda, ali i svakog pojedinačnog instrumenta javnih prihoda. Ako se uvedu red i odgovornost u proces naplate javnih prihoda unapređenje ukupnog fiskalnog efekta je izvjesna posledica. Takođe, uspostaviti fiskalnu discplinu nije moguće ako ima privilegovanih i ako pravo nema primat nad bilo čijom pojedinačnom voljom. Upravo nova opštinska vlast može da se pohvali rekordnim budžetskim rezultatima zato što više nema privilegovanih pojedinaca, zato što više nema kontrolisanog haosa i zato što više nema samovolje u lokalnom budžetiranju Opštine Kotor.”-poručuju iz lokalne uprave koju čine Demokrate, DF, SDP i URA uz parlamentarnu podršku SNP.
Iz Jokićevog kabineta naglašavaju da “zahvaljujući čvrstoj kontroli nad sistemom lokalnih javnih prihoda i rashoda i stabilizaciji u sistemu lokalnih javnih finansija, Opština Kotor može blagovremeno i efikasno finansirati čitav spektar javnih potreba i podići nivo blagostanja.”
“Ako se brine o budžetskoj kasi s pažnjom dobrog domaćina, Kotor će biti bogata kuća svih građana. Domaćinsko upravljanje budžetskom kasom ne bi bilo moguće da nijesu odstranjeni drevni paraziti od javnog novca, da nijesu uvedeni red i odgovornost i da se ne postupa planski i na osnovu dosljednog sprovođenja propisa. To je bio glavni zadatak nove lokalne uprave i ona na tom planu itekako može pogledati u oči svim građanima Kotora”- zakljuluje se u saopštenju.
