Feribot “Dubrovnik” riječke Jadrolinije, koji će od ovog vikenda do decembra ove godine održavati liniju Bar-Bari-Bar, stiže po redu plovidbe u našu luku u petak u osam sati ujutro iz Barija, prenosi portal Jedro.bar
Na sajtu Jadrolinije objavljen je red plovidbe Dubrovnika, iz kojeg se vidi da trajekt na prvo putovanje iz Bara za Bari kreće u petak u 22 sata.
“Dubrovnik” će ploviti na liniji Bar-Bari-Bar jednom nedjeljno u toku maja, septembra, oktobra i novembra, a dva puta nedjeljno tokom juna, jula i avgusta.
Feri “Dubrovnik” je dug 122,06 metara, širok 18,82 metara a visok 12,55 metara sa gazom 4,83 metara. Kreće se brzinom 20 čvorova, a maksimalan kapacitet putnika je 1300 osoba. Može da preveze 300 automobila.
Brod ima 148 kabina sa ukupno 457 kreveta i 384 avio sjedišta.
Posjeduje restoran sa 135 mjesta, samouslužni restoran sa 224 mjesta, poslastičarnicu, bar sa 274 mjesta, video salu, kapelu i prostor za djecu.
Karta za putnika starijeg od 12 godina u jednom pravcu, za avio sjedište, može se kupiti preko online servisa na sajtu Jadrolinije po cijeni od 64 eura. Za putnike mlađe od 12 godina cijena karte u jednom pravcu je 34 eura, a za mlađe od tri godine 23 eura.
„Otrant 100“ naziv je izložbe fotografija koju je povodom stogodišnjice bitke Otrantski baraž, organizovao Pomorski muzej Crne Gore Kotor i društvo „Adriatic Sea Association” iz Budimpešte.
Izložba je otvorena sinoć u palati Grgurina u Kotoru i istovremeno u Budimpešti, obzirom da je vlada Mađarske finasiski pomogla izložbu „Otrant 100“.
O izložbi su govorili Srećko Čulić, član društva „Adriatic Sea Association” iz Splita i Ilija Mlinarević, kustos Pomorskog muzeja u Kotoru.
,,Sama bitka se odigrala 15. maja 1917. godine. Sile Atlante napravile su velikim vojno pomorskim snagama blokadu Otranskih vrata spriječavajući prolaz iz Jadranskog u Sredozemno more. Značajno slabije ali odučne pomorske snage Austrougarske monarhije 14. maja 1917.godine ispovile su iz luke Kotor. Nakon kratke ali žestoke bitke pomorske jedinice Austrougarske monarhije su pobijedile i probile blokadu Otranskih vrata.
Karakteristika tog događaja je da su prvi put u istoriji pomorskih bitaka uz brodove upotrijebljeni avioni i podmornice.Takođe, želio bih istaći humani i viteški pristup pobjedničke vojske, pobjedničkih snaga Austrougarske monarhije. Nakon pobjede i završetka bitke pomorske jedinice monarhije nisu napustile bojište nego su spasile i humano zbrinule sve potopljene i ozlijeđene mornare i zapovijednike poražene vojske” – kazao je Čulić.
Kustos Ilija Mlinarević podsjetio je da su tokom Prvog svijetskog rata Otrantska vrata imala važan strateški značaj za ratne mornarice Njemačke i Austrougarske, ali i za ratne mornarice zemalja Atante.
„Izožene fotografije su sa tog događaja. Na nama koji se bavimo istorijom pomorstva je da se prisjetimo pomorskih okršaja, da ih analiziramo i takođe da ukažemo i apelujemo na apsurdnost ratovanja i pošaljemo poruke mira, u ovim ne mirnim vremenima” – istakao je Mlinarević.
„Adriatic Sea Association” registrovano je u Budimpešti, čiji članovi su iz više zemalja u okruženju.
Cilj im je sačuvati pomorsku tradiciju na Jadranu, povjesne događaje, znamenitosti sa posebnim naglaskom na ekologiju i očuvanje mora, kao i edukacija nautičara o svim znamenitostima našeg Jadrana, kazao je Srećko Čulić.
JU Narodna biblioteka Budve u saradnji sa Cadmus Cineplex-om u četvrtak, 18.maja sa početkom u 19 sati organizuje promociju knjige Svetlane Bezdanov Gostimir – Medijske ikone (izdavač SmaRTS Beograd, 2014.godine).
Promocija će biti realizovana u Narodnoj biblioteci, a nakon toga, u bioskopu Cadmus Cineplex od 20 sati i 30 minuta biće prikazani video-radovi studenata Fakulteta Vizuelnih umjetnosti iz Podgorice.
Radi se o kratkometražnim igranim i animiranim filmovima (Radoje Burzan – Sjecanje, Matija Brajović – Ritual, Jelena Djurđić, Marina Knežević – Eho, Marko Gošović – Klik Klak), kao i o kratkoj igranoj formi Sare Radović – Onaj sa babom i mesarom.
Predstavnici konstituenata nove demokratske vlasti, Demokrata, DF-a, Novske liste, SNP-a i SDP/URA, usaglasili su ,,Sporazum o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini Herceg Novi.
Koaliciona većina je utvrdila datum održavanja konstitutivne sjednice za 26. maja i usaglasila je da predsjednik Opštine Herceg Novi bude Stevan Katić (DS), a predsjednik Skupštine opštine Miloš Bigović (DF).
Stevan Katić
Potpisnici Sporazuma saglasni su da se lokalna vlast u Herceg Novom konstituiše, organizuje i vrši uz poštovanje sljedećih osnovnih principa:
– uspostavljanje demokratske, odgovorne vlasti;
– poštovanje principa zakonitosti i vladavine prava;
– vršenje lokalne vlasti u interesu svih građana;
– afirmacija načela javnosti i transparentnosti u radu lokalne vlasti;
– afirmacija principa depolitizacije lokalne samouprave;
– insistiranje na nultom stepenu tolerancije prema korupciji na lokalnom nivou;
– ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu na principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi;
– afirmisanje građanskih, turističkih, istorijskih i kulturnih vrijednosti Herceg Novog.
Potpisnici Sporazuma kao prioritetne ciljeve i zadatke koje lokalna vlast treba da ostvari utvrđuju sljedeće:
– revizija rada organa lokalne samouprave i preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština;
– prioritet rada lokalne vlasti je izgradnja Herceg Novog kao moderne turističke destinacije od međunarodnog ugleda;
– sređivanje stanja u urbanizmu na principima definisanim Evropskom poveljom o pravima građana u gradovima, davanjem prioriteta turizmu kao strateškoj grani razvoja Herceg Novog;
– uvođenje Bolnice Meljine u sistem javnog zdravstva;
– stavljanje moratorijuma na privatizaciju Instituta Igalo;
– preispitivanje svih privatizacionih ugovora na teritoriji opštine Herceg Novi, uz pokretanje odgovarajućih postupaka za zaštitu interesa Opštine;
– hitne akcije i mjere na prevazilaženju izuzetno lošeg stanja u oblasti putne infrastrukture i saobraćaja u Herceg Novom;
– izrada i usvajanje Strategije razvoja grada;
– izrada i donošenje Prostorno-urbanistickog plana.
– poboljšati mjere socijalne politike.
Brzim usaglašavanjem teksta Sporazuma, konstituenti nove demokratske vlasti pokazali su spremnost za odgovorno vođenje Herceg Novog u povjerenom im mandatu. Takođe, oni su jednoglasni u ocjeni da svojim odgovornim ponašanjem nakon izbora mogu služiti kao primjer svim budućim vlastima koje će se formirati na nivou principa, a vođeni isključivo najboljim interesom grada i građana koji su ih birali – kaže se u zajedničkom saopštenju.
Prosirena obala na racun mora , bar 20m a to je kao zabranjeno
Plaza jul 2016.
Opština Tivat najvjerovatnije će na jesen početi gradnju prve faze lungo mare šetališta u Krašićima, dužione 400 metara, čime će djelimično biti ublažen problem koji već nekoliko godina tišti taj dio opštine – uzurpacija i privatizacija obale i zatvaranje prilaza moru za širu javnost. Čulo se to danas na sastanku predstavnika nezadovoljnih žitelja-vikendaša iz Krašića sa rukovodstvom lokalne uprave.
Predstavnica par hiljada ljudi, mahom iz Srbije, a koji u Krašićima već decenijama imaju vikendice, Jelena Radaković i njihov advokat Novica Knežević iz Beograda kazali su da je Opština Tivat jedina institucija sistema u Crnoj Gori koja je do sada pokazala volju da im pomogne i da koliko-toliko, pokuša smanjiti posljedice pravog urbanističkog horora koji u Krašićima vlada od kada je Vlada Crne Gore naručila, a postom i usvojila Državnu studiju lokacije za taj dio tivatske obale. Ovaj kontroverzni planski dokument iz 2009. omogućio je gradnju na uzanom i do tada potpuno očuvanom potezu prirodne kamenite obale ispod lokalnog putra za Petroviće, pa je u međuvremenu ovdje nikla gomila novih „turističkih vila“ i luksuznih kuća za odmor koji propadaju tajkunima iz Crne Gore i inostranstva, a od kojih su mnogi bliski crnogorskoj DPS vlasti. Graditelji vila nemilice nasipaju more kamenom i zemljom, šireći svoje privatne posjede na račun državne imovine, a vikendašima koji žive iznad lokalnog puta zabranjuju da se primaknu obali i kupaju na njihovim „privatnim“ i najčešće bespravno sagrađenim pontama. Sve to nadležni državni organi iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) najčešće nijemo gledaju i gotovo nipša ne preduzimaju, pa je nekada mirno i lijepo primorsko mjesto pretvoreno u pravi urbanistički pakao i poligon za dokazivanje finansijske i političke moći i dobrih veza „biznis i političke elite“.
Direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Peđa Obradović predstavnike vikendaša iz Krašića je obavijestio da je projekat prve faze lungo mare šetališta, vrijedne 800 hiljada eura, koja će se graditi od zapadnog kraja Krašića, istočno prema centru tog mjesta, revidovan i predat je zahtjev za izdavanje građevvijse dozvole, te slijedi raspisivanje tendera za izbor izvođača radova.
„Očekujem da bi sa radovima mogli krenuti na jesen. Ne isključujem mogućnost da bude raznih oprsukcija i pokušaja otpora ovoj investiciji od ljudi koji su napravili privatne vile na obali, ali se lungo mare mora izgraditi prema važećoj DSL i tu neće biti nikakvih kompromisa“- kazao je Obradović dok je glavna administratorka Opštine Marija Sijerković poručila da će lokalna uprava „to sigurno izgurati i nikakvi problemi nas u tome neće spriječiti“ Obradović je obećao da će Opština do juna urediti kao plažu svoju manju parcelu na obali u Krašičima koja ima oko 50 metara dužine obalne linije, ali su ga vikendaši upozorili da je i ta parcela već uzurpirana i da je neko od investotora okolnih objekata, opštinski plac već prekopao bagerom i promijenio mu izgled.
Direktorka Direkcije za imovinu Rita Mitrovuć podrobno je vikendaše upoznala sa stanjem na terenu sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa i naglasila da se od četiri DSL-om predviđena pješačka prilaza obali sa kolskog puta za Petroviće, trenutno najbrže može izvesti samo jedan i to onaj koji prolazi kroz dvorište privatne vile na obali čiji je suvlansik aktuelni guverner CBCG Radoje Žugić.
„U proceduri je ekspropijacija imovine za taj prolaz, ali se Žugić na nju žalio i postupak je sada kod drugostepenog organa – Ministarstva finansija. Teško da će sa tom žalbom uspjeti da obori naše riješenje jer smo sve odradili kako greba i imamo sve papire, a DSL predviđa taj prolaz, ali sve to usporava konačno riješavanje ovog problema jer mi ne možemo dobiti građevinsku dozvolu da napravimo prilaznu stazu obali, dok god tu imovinu u katastru, nakon sprovedene ekspropijacije, ne upišemo kao svojinu Opštine“- kazala je Mitrović dodajući da zbog toga vikendaši i svi ostali žitelji Krašića ovog ljeta ne mogu očekivati da će pored vile Žugića moći da silaze na more, iako su i smai vikendaši izrazili spremnost da o svom trošku sagrade to stepenište i čak na njega instaliraju lift za lica sa invaliditetom kakva imaju među svojim komšijama.
Valovi do ograde
PREDSTAVNIK „MORSOG DOBRA“ REZIGNIRAN (NE) POSTUPANJEM DRŽAVE
Predstavnik „Morskog dobra“ u Tivtu Jovo Radonjić kazao je da je stalno na terenu u Krašićima i da konstano evidentira sve brojne nelegalnosti i uzurpacije obale koje se tamo dešavaju, a što „Morsko dobro“ uredno potom u formi zvaničnih prijava, podosi UIP. Išao je na teren i sa inspektorom zaštite prostora Draganom Zejakom koji je kaže, napisao nekoliko riješenja o uklanjanju nelegalnih objekata i ponti, ali se gotovo ništa od toga u praksi nije srušilo.
„UIP se pravda da oni nemaju budžet za rušenje nelegalnih objekata, pa sva donešena riješenja o rušenju ostaju mrtvo slovo na papiru. To je sve zajedno potpuno neozbiljno i ja sam, pravo da vam kažem, bukvalno rezigniran zbog svega toga što se u Krašićima već godinama dešava.“- bio je iskren Radović.
KNEŽEVIĆ: SVI ĆUTE I PRAVE SE DA SE NIŠTA NE DOGAĐA
Advokat Knežević koji je u ime mještana i vuikendaša još 18.avgusta prošle godine podnio Ustavnom sudu tužbu i zahtjev za ocjenu ustavnosti DSL Krašići i postupka njenog donošenja, te tražio privremeni moratorijum na izdavanje dozvola i gradnju na tom području, kazao je da još nema nikakvog odgovora Ustavnog suda.
„Na moj zahtejjv 16.juna prošle godine i obudsman Šučko Bakovič je pisao direktoru UIP Božidaru Vukdanoviću i tražio da mu ovaj dostavi informaciju što taj organ preduzima da spriječi nepoštvanje zakona i devastacuju državne imovine u Krašićima, ali odgovora još nema. Vuksanović je odćutao i moj takav zahtjev iz avgusta prošle godine jer ne moće da nikako brani neodbranjivo – nepostupanje organa na čijem je čelu. Svi ćute i prave se ludi, a u međuvremenu hajdučija se u Krašićima nastavlja i projekat privatizacije obale polako privodi kraju. Bojim se da ćemo sada i mi biti primorani da izađemo iz institucionalnog puta kojim bez uspjeha, pokušavamo riješiti problem, pa ćemi i mi početi da pravimo cirkus preko nama dostupnih kanala i opcija“- istakao je Knežević.
Opštinski odbor Organizacije boraca NOR-a – jugoslovenska opcija iz Tivta, zvanično je danas otvorio svoju kancelariju koju mu je dodijelila lokalna uprava najmanjeg bokeljskog grada. Kancelarija površine 12 kvadrata nalazi se na Trgu Dara Petkovića, odmah pored kancelarija tivatske organizacije Udruženja boraca NOR-a i antifaštista, koja važi za DPS-u blisku NVO.
UBNOR-u Opština Tivat godišnje daje redovnu dotaciju od devet hiljada eura, ali će ove godine i OBNOR dobiti novac uz gradske kase u iznosu od pet hiljada eura.
„Zahvaljujem gradonačelnici dr Snežani Matijević (DPS) koja je još na početku svog mandata, našla vremena da nas primi na sastanak i obeća nam riješavanje nekih od naših problema, a evo vidimo da je obećanje i ispunila. Hvala joj što je i ovim potezom pokazala da je gradonačelnica svih građana.“- kazao je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan, pozdravljajući goste okupljene oko stare jugoslovenske trobojske sa petokrakom. Među njima su bili predstavnici OBNOR-a Herceg Novog, Kotora i Budve, predsjednik UO Matice Boke
Željko Komnenović, sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske jerej Mijajlo Backović, čelnici Demokrata Tivta Vladimir Arsić i Tivatske akcije Mirko Kovačević, te predstabnici lokalne uprave – potprednik Opštine Ilija Janović (HGI) i sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti mr Dubravka Nikčević (DPS).
Brguljan je kazao da OBNOR njeguje tekovine opštejugoslovenske borbe za slobodu u Drugom svjetskom ratu 1941-45 i socijalistilke revolucije, te da ta NVO tokom godine redovno obilazi 12 spomen obilježja i grobova palih borava na području Boke Kotorske i dva na području BiH. Tivatski OBNOR do sada je izdao i tri knjige o događajima na ovom podrulju tokom Drugog svjetskog rata, odnosno o palim tivatskim rodoljubima po kojima nosi imena pet domova kulture na području te Opštine.
U okviru projekta „Tina Modoti – između umjetnosti i politike“, crnogorskoj publici premijerno će biti predstavljeni radovi jedne od najistaknutijih fotografkinja 20. vijeka, Tine Modoti.
Svečano otvaranje izložbe zakazano je za četvrtak 18. maj, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu sa početkom u 20 sati. Izložbu organizuje NVO Kulturni most iz Podgorice a na otvaranju će govoriti Luiđino Smiroldo, potpredsjednik te NVO.
Postavka u najvećoj mjeri obuhvata radove koji su nastajali u Meksiku, zatim nekoliko ostvarenja iz Berlina, kao i aktove i portrete Tine Modoti, a koje su radili čuveni Edvard Veston i anonimni fotografi.
Crno-bijeli opus fotografija sadrži prikaze arhitekture, predmeta, meksičkog stanovništva i svakidašnjice, radničkih protesta i parada, kao i istaknutnih umjetnika, intelektualaca i političara vremena u kojem je živjela. Veliki broj radova ove umjetnice i političke aktivistkinje spada u ikone svjetske fotografije – njena ostvarenja objavljena su i razmatrana u gotovo svim stručnim publikacijama i dio su kolekcija najprestižnijih svjetskih muzeja i umjetničkih institucija.
Članovima Maslinarskog društva Boka (najmanje 5 godina) omogućeno je da dođu do prvoklasnih sadnica masline po cijeni od 2€/kom koje su nabavljene iz rasadnika u Metkoviću, a doniralo je MPRR, a prednost su imali oni koji su sadili više od 100 kom.
Porodice Jovetić iz Radanovića i Vujović iz Pelinova, prošle jeseni i ovog projeća zasadile su preko 400 maslina i planiraju sadnju još 200 komada.
Jovetići, Miro i Sonja zasadili su na dvije parcele oko 200 sadnica i vratili u život dvadesetak starih maslina. Vujovići, među najjačim poljoprivrednim proizvođačima iz Pelinova, dodali su na svojih 200 starih maslina i novih 200. I jedni i drugi planiraju zasaditi još po 200 sadnica, za što se Društvo obavezalo da im obezbijedi sadnice za jesenju sadnju.
Pomislićete da to nije neka cifra, naročito ne u poređenju sa pojedinim maslinarima u Ulcinju i Baru a već o onima u Hrvatskoj da ne govorimo. Da, složićemo se sa vama ali samo djelimično
Maslina
U našem slučaju, treba ipak, sagledati i nekoliko važnih činjenica koje su uslovile slabljenje razvoja maslinarstva i poljoprivrede, na ovom prostoru:
1. Površina obradivog zemljišta, u sukom pojasu između mora i planina u priobalju Boke Kotorske su ograničene.
2. Zemljišni posjedi, baš kao i prije deset i dvadeset godina usitnjeni su, rasuti i nepovezani, djelom zahvaljujući i kontinentalnom pravu po kome se nasljeđuje zemlja. Malobrojna seoska domaćinstva većinom su staračka, ekonomski i radno istrošena.
3. Neriješeni imovinsko pravni odnosi između vlasnika a još više nedopustive, katastrofalne greške Uprave za nekretnine prilikom premjera i katastarske uknjižbe (što je danas preskupo i gotovo neizvodljivo pojedinom vlasniku da ispravi) a svakako bi morala biti obaveza ove službe.
O nepokretnoj imovini onih vlasnika koji iz bilo kog razloga (život u inostranstvu, staračka domaćinstva, nn vlasnici…) nisu pravovremeno reagovali i da ne govorimo.
A ko je mogao reagovati u periodu od godinu dana po usvajanju ovakvog, iskrivljenog, netačnog premjera iz 1997godine u vrijeme kada se još osjećao rat na ovim prostorima, kada se ni posljedice najveće greške ikada, nisu još mogle sagledati, kada su ljudi bili na ivici siromaštva, a mnogi nisu ni bili u zemlji ili nisu znali za svoje posjede (mnogi ni sada ne znaju što je njihovo a što je to njihovo a nije njihovo).
Naravno, sada bi za pokušaj ispravke nepravde, pojedinac morao pokrenuti sudski postupak, platiti preskupe takse za zahtjeve toj istoj službi koja ga je obespravila, platiti sve sudske troškove i enormne troškove za nova mjerenja (koja su prema mom saznanju danas, gotovo pedeset puta preciznija nego onda kada se radilo na brzinu).
Pitanje je bi li Država, kako stoji na svakom listu nepokretnosti, zaista stala iza njega. A i kako bi, kada sama stoji iza netačnog premjera.
4. Maslinjaci u Boki su se nalazili na najljepšim pozicijama, što je rezultiralo ekspanzijom izgradnje ovog područja u cilju razvoja projekata od opšteg? interesa.
Mnogo je manje interesovanje, naročito zapadnog svijeta, bilo za područje Bara i Ulcinja, zbog čega je procenat devastacije maslinjaka i poljoprivrednog zemljišta u tom području bio značajno niži nego u Boki, gdje je ”građevinski” turizam cvjetao.
U posleratnom periodu od dvadesetak godina unazad, ”vještim ekonomsko-političkim potezima”, stanovništvo je dovedeno do ivice siromaštva, kada su se, “neočekivano” otvorila rajska vrata prodaje imovine, sa razvojem industrije u perspektivi, a onda ipak, samo privrede i to u zonama gdje je ranije bila razvijena poljoprivreda.
Tako je neslavno završila i poljoprivreda Grblja.
Maslina
Na javnoj raspravi u Kotoru ( 2012.godine), u jednom od dokumenata DUP, PUP ili ko više zna koji UP, na strani koja se dotiče poljoprivrede, navedeno je u kratkoj rečeničkoj konstrukciji, da je prostor od Jugodrva (mještani su ga nazvali po prvom salonu namještaja Jugodrvo) do plaže Jaz, proglašen za privrednu zonu jer je ,,procijenjeno da Grbalj (nekada žitnica Boke) nema kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju.” Samo toliko. To je valjda trebalo da opravda već izgrađen veliki broj privrednih objekata u Grbaljskom polju niču.
Autor teksta je na istoj Javnoj raspravi tražila (bez uspjeha) riječ, kako bi izrazila neslaganje sa ovom konstatacijom i sugerisala predlagaču da makar izmijeni ovu svoju ”procjenu” u ,, nema interesovanja za poljoprivrednu proizvodnju.
Ipak obrađivač iz Podgorice bolje zna od nas mještana što nama terba. Ne kažem da ni mi sami nismo doprinijeli ovakvoj situaciji, jer niko nije upisivao masline ili poljoprivredne površine, već je svako nastojao da ucrta neki objekat. Ali i ovo zašto, ima svoje zato.
Što zbog čistog preživljavanja, što zbog nemogućnosti plaćanja silnih poreza na imovinu, neki i zbog želje da egzistenciju za sebe i svoju porodicu obezbijede na lakši način, u nedovoljno iskorištenoj turističkoj djelatnosti, dosta se toga prodalo. Napustitli smo, ne samo poljoprivredu kao djelatnost, već i ognjišta svojih predaka. Obezvrijeđena i omalovažavana poljoprivreda, brzo je izgubila bitku sa modernim trendovima u biznisu, koji ne trpe blato, balegu, znoj…Tako su Rusi, Irci, Englezi i drugi (možda ćemo tek za dvadeset ili više godina saznati ko su stvarni vlasnici ove imovine), kojima nekretnine u Baru i Ulcinju nisu bile atratktivne, došli do najljepših nekretnina u priobalnoj zoni, često i uz samu vodu i odmah ozidali svoje posjede.
Maslina – sunsetAli, to je, iako ne zauvijek, vratilo narod Boke u život. Najpametniji su uložili u neku djelatnost, rijetko proizvodnu najčešće turističku, mnogi su najzad malo proživjeli a neki, ne znamo. Rijetki su uložili u poljoprivredu. Za pohvau su brojni pomorci, oni koji su teško stekli svoje penzije po dalekim morima ali i oni, na našu radost, mladi koji svoju zaradu žele uložiti u svoje selo, obnoviti ognjišta i stare maslinjake pa, što da ne, iskoristiti ove resurse i za razvoj porodičnog biznisa u turistizmu.Ipak, sve je više ljudi, penzionera ali i mladih koji se žele vratitit na selo, obnoviti domaćinstva, modernizovati proizvodnju i nastaviti tamo gdje su započeli njihovi preci. To je međutim, zahtjevno i prije svega preskupo. Opterećeni svim ovim poteškoćama, mladi shvataju da do sopstvenog hleba na ovaj način, neće doći ni brzo ni lako, naročito ako se uzme u obzir i nekonkurentnost domaćeg proizvoda što baš ide na ruku uvoznicima hrane.Zato, svakog ko se želi ozbiljno baviti proizvodnjom zdrave hrane, trebalo bi oberučke dočekati i podržati u tome najviše što se može, na svim nivoima odlučivanja, bez razlike.
Umjesto toga, silne inspekcije (kaznene ekspedicije) neprestano nadiru sa svih strana u Kotor, naročito u ljetnjim mjesecima. Blago preprodavcima, njima ne mogu ništa, oni imaju sve crno na bijelo, da su kupili proizvod na terminalu.Mlin za masline
Zbog svega ovoga, proizvodnja je nestabilna, pada sve niže, mnogi odustaju i svoje snage, ako ih još imaju, preusmjeravaju na izgradnju objekata za izdavanje, malo ih je koji su uspjeli svoj proizvod vezati za turističku ponudu, a kvalitet proizvoda je mnogo bolji nego prije nekoliko godina.
Procedure za registraciju, dobijanje svih potvrda i dozvola za iznošenje proizvoda na pjacu, traju. Govorimo o strogoj kontroli proizvoda, u tome slijedimo evropske propise. Da, obavezno. U pitanju je hrana i zdravlje potrošača.
Ali pitam se, da li svi oni Italijani, Francuzi i ostali, koji svakog dana u drugom selu ili trgu prodaju svoje proizvode na improvizovanim pijacama imaju sve potvrde i dozvole? A tek na lokalnim manifestacijama gdje se jede, pije i proba sve što je iznijeto na štandove?
Ooo, pa to je ipak, samo stara Evropa koja, kao i uvijek, trenira strogoću na prostoru Balkana.
Ako se nekome učini da tekst ne prati naslov, neka mi oprosti, ipak je ovo stanje koje nas stalno prati, zagorčava život nama seljacima, ne dopuštajući nam da zadržimo ni onaj nivo proizvodnje od prije dvadesetak godina već, polako ali sigurno, eliminiše jednog po jednog lokalnog proizvođača, u korist nakupaca i uvoznika hrane.Da govorim istinu, utvrdićete i sami, odlaskom u subotu na čuvenu Kotorsku pjacu, na kojoj je sve manje prepoznatljivog domaćeg proizvoda i prodavačica iz Grblja koje su strani turisti posebno pamtili po njihovim pletnicama oko glave, nabranim crnim kotulama i travesama, crnim crevljama (gomačama) i bijelim košuljama sa zlatnim pucima, zbog čega one čine i posebno kulturno nasljeđe Boke (o tome treba da razmisli i TO).O tome, kako je ova pjaca izgledala prije trideset godina kada su na nju, svoje proizvode zajedno iznosile Konavljanke i Grbaljke, ne treba ni govoriti.
Teško je to i zamisliti ovim, ”sada i odmah” biznisnismenima.
Maslina
Ili su možda,vlastodršci, uz stručnu podršku izrađivača raznih …UP-ova iz Podgorice, smatrali da je za ”napredak” Kotora, ekspanzivni caffe-souvenir turizam, projekat od opšteg značaja zbog koga vrijedi probiti i stare gradske zidine te nas stoga, sve moraju prosvijetliti, pokazati nam da život teče i bez naše saglasnosti što će se, sigurno i potvrditi kada nam oduzmu pravo na život kakav je bio prije njihovog uzdizanja na nivo kadija.
E, upravo zbog svega toga, treba snažno, svim raspoloživim sredstvima, podržati povratak poljoprivredi i selu, motivisati mlade da razvijaju mala porodična preduzeća, da obnavljaju maslinjake i proizvode zdravu hranu i da pri tome, od toga mogu izdržavati sebe i svoju porodicu afirmišući i selo i poljoprivredu i opštinu u kojoj žive.
Da vrate izgled i funkciju selu i zdrav život u porodicu. Treba pohvaliti sve, koji ulažu veliki trud i sredstva a samo oni, koji iz divlje šume oslobađaju stara stoljetna stabla masline i oni koji od zapuštenog zemljišta čine prelijepe maslinjake, znaju kolika je cijena tog poduhvata ali i koliko je veliko zadovoljstvo pri pomisli: kako bi ponosan bio moj djed, da može vidjeti sve ovo./Vesna Đukić – MD Boka/
Dobra hrana, dobro vino, dobra zabava. Sve to čeka vas na Festivalu Taste the Mediterranean/Okusi Mediterana!, u Šibeniku i okolici, od 1. do 4. juna. Četvrto izdanje gastronomske manifestacije, koja je postala nezaobilazni sastanak svih ljubitelja mediteranske hrane, i ove će godine okupiti vrhunske strane i domaće chefove, sommeliere, stručnjake, novinare…
Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran! predstavlja mediteransku kulturu življenja, a posebno gastronomiju i autohtone proizvode, te promovira Šibenik i okolicu kao poželjnu gourmet destinaciju. To je jedini festival u Hrvatskoj koji okuplja toliki broj vrhunskih stranih i domaćih kuhara, sommeliera, umjetnika, novinara, te zaljubljenika u dobru hranu. A svi zajedno uživaju u dijeljenju iskustava i slasnih trenutaka.
U četiri festivalska dana održat će se mnoštvo zanimljivih radionica, kulinarskih i slastičarskih prezentacija otvorenih široj publici, ali i profesionalnim kuharima, ugostiteljima i učenicima TUŠ-a.
Gasto – Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran
Deset najboljih šibenskih restorana i konoba uključilo se u ovogodišnji program, te će za vrijeme Festivala posluživati lokalna mediteranska jela i vina po prigodnim cijenama. Prepoznat ćete ih po plavo-bijelim balonima s oznakama Taste the Mediterranean.
Na jedinstvenoj lokaciji Manastira Krka, u NP Krka, prvog dana Festivala, WSET sommelier Mira Šemić vodit će vas kroz degustaciju vrhunskih vina, a u petak će se na Roškom slapu održati cooking show majstora japanske kuhinje s mediteranskim štihom, chefa Ippeia Uemure.
Gasto – Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran
Na ekskluzivnoj večeri, u petak navečer, u marini Betina, na Murteru, imat ćete priliku kušati spoj francuske i istarske kuhinje, u izvedbi dvije velike dame gastronomije: parižanke Flore Mikula i zagrebčanke Vesne Miletić.
Dok će u nedjelju, u čuvenoj konobi Opat, u NP Kornati, mladi chef Ante Božikov ponuditi bogatstvo okusa i mirisa svojih jela. Mjesta su ograničena pa je večere i ručkove potrebno rezervirati putem web stranice www.tastethemediterranean.eu
U organizaciji NIP Art Press iz Budve, u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, otvorena je samostalna izložba slika, akademske slikarke Dijane Lazović iz Budve.
Umjetnica se predstavila sa 15 radova većeg fornata iz ciklusa Zagrljaji II, radjenih u kombinovanoj tehnici.
Dijana Lazović, umjetnica već po samom ini ono što je najprirodnije, nastavlja da pliće predju it ka priču o ljubavi, slikajući, upravo onako, kako je i načinjena, snažno, duboko i ukupno, kazala je pored ostalog, otvarajući izložbu Lazovićeve, diplomirana grafička dizajnerka SANDRA DJURBUZOVIĆ iz Budve. Okuplja na svojim platnima ljubav. Najčešće čvrstim zagrljajem, koji onda dvije duše pretače u jednu, a potom, tako slivene, one radjaju nastavak, svoje dijete, kazala je Djurbuzović. Ona je istakla, da kompaktno formirana kompozicija, sačinjena od spleta, strašnih, odlučnih i bezbroj malih, delikatnih linija, te slojevito i znalački rasprostranjenih nanoos boja, načas, nepropusno zgusnutih, a onda sjajno lavirano, lako pretočenih bjelini podloge, otkriva nam raskoš svoje slikarske i cratačke vještine, al ii nameće misao da stojimo ispred djela jednog grafičara i vajara…..
Sa Izložbe
Dijana Lazović je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu (Italija), u klasi profesora Italo Bressan, a član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), od 2013. godine.
Do sada je imala 10 samostalnih i više zajedničkih izložbi u zemlji i regionu.
Samostalna izložbu DIJANE LAZOVIĆ, u galeriji QUEEN u Bečićima, biće otvorvoreana, do 1. juna, saopšteno je od starane organizatora, budvanskog ART-PRESS-a.
