Više od 350 godina čuvanja tradicije, običaja i vjere daleko od domovine, uspjeh je Crnogoraca u Peroju, selu kraj Pule u kojem živi jedina takva starinska crnogorska zajednica u Hrvatskoj.
Ipak najčešće nazivano selo i nije selo već je sada naselje tačnije dio grada Vodnjana. Peroj nema naziva ulica, već brojeve. Ugodno je sjediti u nekim tako sačuvanim dvorištima u kojima su kamene kuće. Iznad njih napisi koji datiraju 17 ili 18 stoljeće. Centar Peroja ipak je smješten uz Crkvu Sv. Spiridona iz 18. stoljeća.
Danas se Peroj snažno i kontinuirano urbanizira i usmjeren je k razvoju turizma, nudi veliki broj smještajnih kapaciteta u privatnim kućama i vilama izgrađenima na čitavom području do Barbarige gdje je sagrađeno veliko turističko naselje.
Naselje je smješteno na jugozapadnoj obali južne Istre s prekrasnim pogledom na Fažanski kanal i Brijunski arhipelag, udaljeno je desetak kilometara od Pule i pet kilometra od središta Vodnjana. Peroj je i prethistorijsko naselje koje je već u doba Rimljana bio poznato ljetovalište PRAETORIOLUM ili CASALE PETRIOLO, što je vidljivo iz zaključaka sa Rižanske Skupštine iz 804. godine.
Arhitektura stare jezgre podsjeća na ostala istarska mjesta sa starim kamenim kućama s baladurima i kamenim klupama. Još 1197. spominje se na ovom mjestu naselje pod imenom Pedrol.
U XII.st. Istrom vladaju kuga i kolera koje opustošuju naselja. Mletačka Republika, koja u tom periodu vlada ovim krajevima, pokušava naseliti Istru, pa tako i Peroj u kojem su izumrli stari stanovnici. Pokušalo se s naseljavanjem bolonjskim seljacima i obrtnicima te u dva navrata grčkim obiteljima s Cipra i Peloponeza. Ovi pokušaji bili su bezuspješni jer se oni vraćaju u svoju domovinu.
21. srpnja 1657. godine u Peroj se doseljuje 15 obitelji iz Crne Gore. Najvažniji i jedini dokument iz toga vremena je tzv.”Perojska povelja” kojom se ovo selo, okolni pašnjaci i šume dodjeljuju doseljenicima iz Crne Gore.
Crnogorcima pravoslavne vjere nije dopuštena gradnja crkve već im je dodijeljena crkva Sv. Nikole u Puli koja je bila grčka pravoslavna crkva. 1788. godine Perojci dobivaju dozvolu od Mletačke Republike za gradnju svoje crkve.
Crkva Sv. Spiridona dobiva današnji oblik 1834. godine. Kapelica je sagrađena 1880.g., a zvonik 1860. godine. Zanimljivo je da su Crnogorci u Peroju do danas, dakle više od 350 godina, zadržali svoju pravoslavnu vjeru, jezik i ćirilićno pismo koje koriste na nadgrobnim spomenicima. Autohtoni Perojci njeguju svoje običaje, crkvene slave i govore perojskim.
Naš vodič je Nikola Škoko, zaljublenik u povijest, pjevač crkvene liturgije i čuvar najstarijeg primjeraka „Gorskog vijenca“ iz 1886 godine.
U Splitu se jedri prvi od tri finalna dana Svjetskog prvenstva u klasi Laser.
Igor Les, JK Delfin, je 65. u ukupnom poretku, odjedrivši šest jedrenja tokom tri kvalifikaciona dana (32-21-19-21-13).
Finalna jedrenja Les nastavlja u srebnoj grupi.
Prvi u zlatnoj grupi je Pavlos Kontides (Kipar), drugi je Jean-Baptiste Bernaz (Francuska) i treći Mettew Wearn (Francuska).
Tonči Stipanović, favorit domaćina JK Mornar Split, zauzeo je 12. poziciju.
Od hrvatski predstavnika treba pomenuti i Jurišića, JK Mornar koji je 28. Milivoje Dukić, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog je 32., finale jedri u zlatnoj grupi.
Savjet za građansku kontrolu rada policije podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoje saznanja da godinama eksplozivom izlovljavaju ribu na moru, a za koje se sumnja da imaju logistiku i “leđa” čak i na nekom od nivoa policijskih struktura u državi.
Krivična prijava zasnovana je na iscrpnim informacijama i saznanjima prikupljenih od građana i aktivista civilnog društva iz nekoliko primorskih opština.
Sadrži detaljan opis aktivnosti dinamitaša, a zavedena je kao povjerljiv dokument.
Dinamitaši
Predata je specijalnom tužiocu 4. jula, a o njoj su istog dana upoznati direktor Uprave policije i predsjednik Vlade, potvrđeno je Pobjedi u Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
O dokumentu u kojem je sabran niz potencijalno korisnih informacija Savjet je upoznao i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, ocjenjujući da on možda može naložiti preduzimanje odgovorajućih radnji iz domena nadležnosti glavnog specijalnog tužioca.
Savjet za građansku kontrolu rada policije je pozvao direktora Uprave policije da se sa informacijama iz dokumenta, koje su Savjetu dostavili građani primorskih opština, postupa krajnje profesionalno, povjerljivo i obazrivo.
Selektor U17 vaterpolo reprezentacije Crne Gore Miodrag Mirović Miodrag Mirović kazao je da je njegov tim zasluženo postao šampion Evrope.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je titulu prvaka na kadetskom prvenstvu Evrope na Malti. Naši vaterpolisti savladali su sinoć u finalnom meču, nakon boljeg izvođenja peteraca, selekciju Španije 11:10.
“Čestitam igračima, stručnom štabu i svim ljudima koji su bili uz ovu selekciju od početka priprema pa do ovog nevjerovatnog rezultata. Kada osvojite zlato na velikom takmičenju, suvišno je išta govoriti. Ovo je dokaz da se velikim radom, trudom i zalaganjem može doći do najsjajnijeg odličja”, kazao je Mirović nakon meča.
On je istakao da su došli do uspjeha uprkos problemima pred statrt turnira.
“Stvarno smo radili izuzetno naporno tokom cijelog ljeta, imali smo problema i sa virusima, povredama, bili smo skromni i za cilj postavili plasman u četvrtfinale, a na kraju došli do prvaka Evrope. Nijesmo dobro otvorili šampionat nakon poraza od Hrvatske, te Mađarske, ali smo polako podizali formu iz meča u meč, slavili u dva izuzetno teška meča sa Italijom i Rusijom, i na kraju pobijedili selekciju koja je do finala došla preko Srbije i Mađarske, što dovoljno govori o njihovom kvalitetu. Još jednom sve čestitike momci, zaslužili su ovu medalju”, kazao je Mirović.
Društvo prijatelja bokeške baštine upozorava na štetnost usvajanja Prijedloga Zakona o planiranju i izgradnji koji je na vanrednoj sjednici Skupštine CG jedina tačka Dnevnog reda zakazane za 26. septembar.
Saopštenje prenosimo integralno.
“Prijedlog Zakona o planiranju i izgradnji bio je na Javnoj raspravi koja je trajala 40 dana, od 4. maja 2017.godine do 12. juna 2017.godine. Tokom trajanja javne rasprave, javnost kako ona stručna tako i laička, institucije, jedinice lokalne samouprave i brojni građani su uzele učešća o čemu svjedoče brojne primjedbe koje su sadržane u Izvještaju sa javne rasprave, koji je napravio MORT.
Pored niza primjedbi na pojedine konkretne članove zakona, veliko negodovanje javnosti izazvao je sam koncept Zakona na kojem bi se zasnivalo buduće planiranje i upravljanje prostorom Crne Gore, koncept koji podrazumijeva totalnu centralizaciju cijeloga procesa, svu moć odlučivanja smještenu u jednom ministarstvu kao i svođenje cijeloga sistema planiranja na dva planska dokumenta – PPCG i Plan generalne regulacije.
Ovakav koncept poništava sve ono dobro što je postojalo u višedecenijskoj praksi planiranja u Crnoj Gori, a istovremeno otvara vrata za nastavak loše prakse koja je rezultirala aktuelnim stanjem u prostoru, posebno u priobalnom regionu Crne Gore. Tako radikalna promjena Zakona i ozbiljnost i brojnost primjedbi na nju, zahtijevali bi rad na Zakonu do postizanja konsenzusa svih učesnika u procesu planiranja (planera, urbanista, arhitekata, jedinica lokalne samouprave.).
Na žalost, ali ne i neočekivano, javna rasprava je zapravo pokazala koliko MORT nije raspoložen za takav vid saradnje odnosno koliko svoju moć predlagača zakona zloupotrebljava sprovodeći javnu raspravu kao ispunjavanje forme, koja se podrazumijeva u demokratskim sredinama. U odgovorima na primjedbe najčešće lakonski odgovara da nisu prihvatljive, da su to konstatacije, a ne primjedbe i sl…
Kostanjica – foto Boka News
Minimalne su promjene u odnosu na Nacrt, ono najvažnije, suština odnosno sam koncept Zakona, koji je izazvao mnoštvo negativnih reakcija, ostao je isti. Negiranje odnosno neprihvatanje najvećeg broja primjedbi i ostajanju pri Zakonu kakav je predložen, je najbolja ilustracija budućega načina sprovođenja Zakona, gdje će učešće javnosti biti jednako tretirano. Podsjećanja radi, Nacrt Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata bio je na javnoj raspravi 2015.godine. Nakon godine stanke, u proljeće 2017. godine MORT pušta u proceduru Prijedlog Zakona o planiranju i izgradnji koji nema nikakvih dodirnih tačaka sa onim Nacrtom, koji je bio na javnoj raspravi. Prijedlog Zakona koji iz temelja mijenja koncept dosadašnjeg planiranja i upravljanja prostorom, nakon što je “procurio” u javnost i izazvao burne reakcije, preimenovan je u Nacrt i stavljen na javnu raspravu. Na javnoj raspravi je jednodušno ocijenjen negativno, ali Ministarstvo ipak nastavlja proceduru donošenja Zakona.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) ovim Zakonom preuzima na sebe apsolutnu kontrolu nad planiranjem i upravljanjem prostorom, a pri tome ne poštuje i potpuno ignoriše mišljenje struke. Isti MORT koji je već na takav način, planirajući kroz državne studije lokacije omogućio gradnju na pjeni od mora i privatizaciju djelova obale, koji je davao saglasnosti na sve DUP-ove koji su bili osnov za stanje u prostoru kakvo danas imamo, MORT koji je odobrio gradnju na Turskom rtu i dao saglasnost na LSL Glavati, čime se dovodi u pitanje opstanak Područija Kotora na Listi Svjetske baštine, MORT koje je ne spriječivši je omogućilo izgradnju neznanog broja bespravnih objekata, koji je rad na PP Posebne namjene za obalno područije CG započeo 2011. godine i još ga nije završio, MORT kojemu su lokalne samouprave krive za sve pogreške koje će imati trajne posljedice u prostoru, kao da to Ministarstvo nije do sada postojalo i kao da prije ovoga Zakona nije imalo nikakvih ovlašćenja…
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 31.avgusta ove godine usvojila Prijedlog Zakona i uputila ga Skupštini Crne Gore na usvajanje. Vanredna sjednica Skupštine je zakazana za 26. septembar, a Zakon o planiranju i gradnji je jedina tačka Dnevnog reda.
Krašići – obala
Još uvijek ima vremena da se procedura donošenja Zakona zaustavi, jer ovakav Zakon odnosno takav koncept i rješenja koja iz njega proističu su presedan, ne samo u zemljama sa kojima smo živeći u istoj državi dijelili i iste modele planiranja prostora, nego i šire, biti jedinstven ne znači uvijek biti i najpametniji, a stanje u našem prostoru danas ne može podnijeti eksperimente, ono zahtijeva znanje i dobru, iskrenu volju da se negativni procesi zaustave i okrenu u suprotnom smijeru.
Stanje prostora zahtijeva ne samo promjene u aktuelnom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, ono zahtijeva i promjene drugih zakona koji utiču na prostor i koji bi morali biti međusobno usaglašeni, to bi se moralo napraviti angažmanom struke različitih usmjerenja i na transparentan način, ali ovaj i ovakav Zakon o planiranju i gradnji sigurno nije na tome tragu “- kaže se u saopštenju Društva prijatelja bokeške baštine, koje potpisuju
Marija Nikolić, dipl. ing. arh.
Katarina Nikolić, dipl. ing. arh.
Jasminka Grgurević, dipl. konzervator-restaurator
Slobodan Bobo Mitrović, dipl. ing. arh.
dr. Stevan Kordić, matematičar i fotograf
NVO EXPEDITIO
Biljana Gligorić, dipl. ing. arh.
Tatjana Rajić, dipl. ing. arh.
Aleksandra Kapetanović, dipl. ing. arh. konzervator
Potpisivanje ugovora između Montenegro Airlinesa (MA) i Apollo Part of Der Touristik Nordic, kojim se prvi put uspostavila čarter linija između Crne Gore i Finske, mnogo znači za turizam obje zemlje, ocijenio je finski ambasador Pertti Ikonen.
Ikonen, koji je ambasador Finske u Srbiji, akreditovan za Crnu Goru i Makedoniju, kazao je da se tom saradnjom nude velike mogućnosti.
“More i planine Crne Gore su toliko različiti od onoga što imamo mi u Finskoj. Naravno, želio bih da narod Crne Gore posjeti moju zemlju sa jednako veličanstvenom prirodom koja se dosta razlikuje od vaše. Na primjer, mi imamo ponoćno sunce, Lapland sa brojnim atrakcijama, kao i auroru borealis – polarnu svjetlost”, rekao je Ikonen za časopis MA, Luxury Inflight.
On je, odgovarajući na pitanje gdje vidi mogućnost razvoja buduće saradnje odnosno avio povezanosti Crne Gore i Finske, kazao da Crna Gora napreduje brzo i efikasno u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom (EU).
“Ovaj proces je već približio Crnu Goru i Finsku, a kada Crna Gora postane punopravna članica EU nadamo se da će biti više putovanja i da će se povećati razmjena studenata između naše dvije zemlje. Ovo će biti od koristi za obje zemlje na više načina”, smatra Ikonen.
On je, govoreći o svojim utiscima o posjeti Crnoj Gori, kazao da je redovno posjećuje svakog drugog mjeseca.
“To je razlog zbog kojeg već imam veliki broj prijatelja i puno toga sam već vidio i doživio. Skijao sam na Durmitoru. Djeca iz Kotora su predstavljala Finsku u Crnoj Gori na takmičenju Crna Gora u ritmu Evrope koje se prenosilo na nacionalnoj televiziji. To je bilo posebno iskustvo za mene kao ambasadora. Mladi su naša budućnost”, naveo je Ikonen.
On je rekao da bi preporučio svojim državljanima da ne propuste prilikom posjete Crnoj Gori more, sunce i plaže.
“I planine kao što je Durmitor, takođe, treba uključiti u program. Što se tiče kuhinje, crnogorska morska hrana i sjajna vina su nešto što se mora probati”, dodao je Ikonen.
Regata Hiljadu ostrva start Rijeka 17.septembar 2017.
Peta po redu velika međunarodna regata „Hiljadu ostrva“ na kursu od Rijeke do Tivta i nazad startovala je danas isplovljavanjem flote od 11 brodova –učesnika iz luke Rijeka.
Regata koja prolazi između više od 1.000 jadranskih ostrva jedri se na kursu za koji se može reći da je najbolji za navigacijske regate koji priroda može dizajnirati, a ove godine na njoj učestvuju brodovi i poisade iz Crne Gore, Velike Britanije, Austrije, Njemačke, Češke, Litvanije, Letonije, Čilea, Slovačke i Slovenije.
Format regate koju organizuju JK „Scor“ iz Rijeke i nautički centar Porto Montenegro iz Tivta, ostaje isti kao i u prethodna četiri izdanja: takmičenje se sastoji od dvije etape od kojih jedrilice mogu izabrati da jedre samo prvu etapu, samo drugu etapu ili obje etape s ukupnim rezultatima. Nakon starta prve etape iz Rijeke flota ploveći prema jugu, ostavlja sa svoje lijeve strane ostrva Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija i završava u marini Porto Montenegro.
Uzduž rute od 280 nautičkih milja, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije između ostrva i kanala hrvatske obale i facsinantnog zaliva Boke Kotorske, ali isto tako i nagrada iznenađujućom ljepotom okruženja poznatom širom svijeta. Nakon dodjele nagrada za prvu etapu u Porto Montenegru u srijedu 20. septembra, flota startuje u četvrtak 21. septembra u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu, pri čemu jadranska ostrva jedrilice ostavljaju sa svoje desne strane.
Prije starta druge etape, zakazana je i regata „1000 ostrva + 2“, u srijedu 20. septembra, u akvatorijumu Boke Kotorske, što je idealna prilika za sve lokalne jedriličare da se takmiče u domaćem akvatorijumu sa internacionalnim jedrilicarima, a sa druge strane sjajna prezentacija zaliva Boke Kotorske gostujućim jedriličarima.
Rekorde obje etape priznate od World Speed Sailing Record Council-a od 2015. drži mađarska jerilica „Wild Joe“ sa vremmenom od 27h 24m i 5s u prvoj etapi s prosječnom brzinom od 10.14čvorova, te 32h i 45s u drugoj etapi uz prosječnu brzinu od 8.86 čvirova, što je novi izazov za učesnike ovogodipnje regate „Hiljadu ostrva“ i prilika za ulazak u spisak svjetskih jedriličarskih rekorda.
Peta samostalna izložba novinarke i slikarke Vitke Vujnović biće otvorena sutra (ponedeljak, 18. septembar) u 20 sati – galerija „Sue Ryder“ na Belavisti.
Dva svijeta Vitke Vujnović sabrana su ovog septembra na jednom prostoru, na svega nekoliko metara udaljenosti i, ne slučajno, na mjestu koje dostojanstveno nosi ime – Belavista, zapisao je u tekstu za katalog producent Vuk Vuković.
– Prvi svijet, ako ga tako možemo nazvati, je onaj u kojem su istinitost, objektivnost i brzina ključni prinicipi na kojima počiva profesija Vitke Vujnović: novinarstvo i javnost njenog rada dostupni su svakodnevno. Međutim, od 2002. godine, Vitka nam, skromno i smjerno, ali samo povremeno, otvori i vrata svog intimnog svijeta – onog u kojem je društvena istina zamijenjena umjetničkom, gdje subjektivnost nadjačava objektivne percepcije stvarnosti i gdje stanuje vrijeme bez vremena.
Vuković primjećuje da je iskristalisana likovna poetika autorke, ovog puta, sabrana u minijaturama i tematski artikulisana najčešće kroz motive Herceg Novog i žene koje Vitka slika mediteranskim senzibilitetom, bez elemenata koji optrećuju.
– Njenim gradom vladaju mir i ljepota, a prepoznatljivi predjeli i građavine, poput Sahat kule, kao da nas okružuju, prate i štite, kao da nas podsjećaju da s druge strane vremena čeka siguran i bezbjedan svijet… možda baš onaj iza gradskog Sata. I upravo taj Sat, na slikama Vitke Vujnović, ne ograničava, ne sputava, ne sužava naš prostor vremenom, već kao da nas biblijski hrabri i podsjeća da „svemu ima vrijeme, i svakom poslu pod nebom ima vrijeme. Vrijeme plaču i vrijeme smijehu; vrijeme ridanju i vrijeme igranju“. Njen Sat je, kao i čitav Grad, bajkovit i – iako naizgled prazan – pun života. Život mu, posebno, udahnjuje odabir boja: crveni krovovi i dominacija plave neodoljivo podsjećaju na vizantijsko slikarstvo koje je, takođe, asocijacija i kada je riječ o ženama koje, posebno pažljivo, slika Vitka Vujnović. Iako svetovni, ženski likovi na Vitkinim minijaturama prikazani su gotovo obogotvoreno – naročita pažnja je posvećena glavi i očima. Dok neklasična proporcija vrata često asocira na elemente manirističkog oslikavanja ljudskog tijela, oči su uvijek prikazane kao istinska slika duše i duhovnosti – povremeno s tugom, nekada sa zabrinutošću, često s nadom, ali uvijek s dostojanstvom, zapisao je Vuković, ističući riječ dostojanstvo kao okosnicu likovnog svijeta Vitke Vujnović.
– I ne samo da ga naglašavamo, već i pozivamo – ne samo u našem gradu i ljudima, već i u postupcima, strpljenju, zaštiti, perspektivi, upornosti, prijateljstvu, zadovoljstvu, velikodušnosti – i svim drugim kategorijima koje Vitka slika… i koje Vitka živi, poručio je producent Vuk Vuković.
Postavku je uradila vlasnica galerije „Sue Ryder“- Ljiljana Marinović, a autor likovnog rješenja kataloga je slikar Vojislav Kilibarda. Izložbu Vitke Vujnović, koju čini 70 minijatura – ulja na platnu, sutra će u 20 sati otvoriti producentkinja Milina Kovačević.
Crnogorskoj bućarskoj reprezentaciji u dozvoljen je ulazak u Maroko. Naši reprezentativci zadržani su na aerodromu u Kazablanci jer nisu imali vize za ulazak u Maroko, o čemu smo ranije izvjestili.
Crnogorski bućarski savez je bio u kontaktu sa Svjetskom bućarskom federacijom i Bućarskim savezom Maroka koji su pomogli da bućari dobiju vize i uđu u Maroko.
Svjetskom prevenstvu u boćanju počinje sutra i traje do 23. septembra.
“Greenpeace”-ovi volonteri su zajedno sa sirenom Sunčanom sudjelovali u čišćenju plaže Grabova u Nacionalnom parku Mljet koja je posebno ugrožena plastičnim otpadom. Ovime žele ukazati na alarmantno onečišćenje Jadrana plastikom te pozvati na odgovornost tvrtke koje na tržište stavljaju velike količine plastike za jednokratnu upotrebu.
Povodom Međunarodnog dana čišćenja plaža, Greenpeace je u suradnji s Pokretom otoka organizirao akcije čišćenja na Mljetu, Braču, Pagu, Šolti i u Splitu. Osim samog čišćenja, obavit će se i pregled plastičnog otpada kako bi se utvrdilo koje su to tvrtke najodgovornije za onečišćenje mora apsurdnim količinama plastike za jednokratnu upotrebu. Osim u Hrvatskoj, akcije čišćenja i pregledi prikupljenog otpada organiziraju se i u drugim zemljama, kao što su Španjolska, Francuska, Indonezija i Filipini.
Greenpeace na Mljetu
Greenpeaceu se na Mljetu pridružila i jadranska sirena Sunčana koja se priključila borbi protiv plastike u moru, zalažući se za čista mora i zaštitu morskih životinja koje često stradavaju zbog gušenja ili zaplitanja u plastični otpad.
Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja, zbog čega se borbi za zaštitu mora od plastike pridružio i Pokret otoka.
Greenpeace na Mljetu
Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima i do 80% morskog otpada plastika. Ovom kampanjom želimo utjecati na europsko zakonodavstvo s ciljem donošenja djelotvornih mjera za suzbijanje onečišćenja mora plastikom.
