Mala pivovara iz Novog Mesta dobila je ovih dana besplatnu reklamu kad je na Facebooku objavljena fotografija iz trgovine u Ljubljani gdje se na polici nalazi njihovo svijetlo pivo “Tito”, a uz njega gorko, pšenično naziva “Jovanka”.
Oko toga se odmah razvila javna rasprava je li u Sloveniji dozvoljeno na taj način komercijalizirati, odnosno “slaviti” vodeće osobe prošlog totalitaristčkog sustava.
Osobito je osjetljivo ime bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita koji je za desne političare komunistički diktator, a za lijeve čovjek zaslužan za samostalnu Sloveniji u današnjm granicama s Prekmurjem, Piranom, Koprom i morskom obalom.
Na kritike da su svojim potezom razveselili jugonostalgičare, iz trgovačkog lanca Lidl odgovorili su da nikako nisu željeli podizati političke emocije među svojim potrošačima, odnosno da ne žele “politiku u svoju butigu” u kojoj kupuju i lijevi i desni, piše nedeljnik “Demokracija”.
Sporne vrste piva bile su izložene u sklopu prezentacije tzv. “craft” piva 50-ak slovenskh prozvođača, kažu u Lidlu.
Radi se o pivskim brendovima malih serija koje nude obiteljske “mikropivovare”. Sve se odvijalo početkom kolovoza, kad se slavi dan piva, pa su tako jedno vrijeme imali i Tita i Jovanku.
Prozvođaču koji je piva stavio na tržište ne može se negirati smisao za humor i političku provokaciju. Radi se o tvrtki “Komunajzer”, što na slovenskom znači stari komunist ili na hrvatskom “komunjara”.
Presudom ustavnog suda iz 2011. u Sloveniji više nije dopušteno imenovanje novih ulica i trgova po bivšem jugoslavenskom predsjedniku, dok opštine i gradovi koji nisu mijenjali stare nazive mogu sami odlučivati hoće li tako ostati ili će ukloniti table s imenima Tita i njegovih suradnika.
Požar na tivatskom dijelu poluostrva Luštica koji je prekjuče bio skoro potpuno lokalizovan, danas poslijepodne se zbog jakog vjetra i nedesjstvovanja protivpožarnih aviona Direktorata za vanredne situacije crnogorskog MUP-a, ponovno razbuktao.
Vatra se sa područja Građena, istočno od Obosnika gdje je prije dva dana sa hercegnovske teritorije Luštice prešla na tivatsku, počela spuštati i širiti prema dijelu golf kompleksa u izgradnji kompanije Luštica Development, a odatle prema obližnjem selu Gošiči u Krtolima.
Velikim naporima pripadnika Službe zaštite i spašavanja Tivat, Dobrovoljnog vatrogasnog drupštva „Krtoli“ iz Radovića i dvije ekipe Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor, te brojnih mještana, požar je kasno poslijepodne stavljen pod kontrolu i spriječeno je njegovo širenje prema Gošićima.
U gašenju je učestvovalo oko 60 ljudi sa 12 vatrogasnih vozila i više cisterni privatnih prevoznika, a tek oko 18 časova u gašenje su se uključili i protivpožarni avioni MUP-a. Oni naime, imaju samo po jednog raspoloživog pilota, tako da avioni nakon jutarnjeg dejstva po požarištima šitom Crne Gore, popodne bivaju prizemljeni radi odmora pilota, a za to vrijeme vatra koja gori na najčešće potpuno nepristupačnim terenima, se po pravilu opet razbukta.
Pred gasiocima u Tivtu večeras je još jedna naporna noć u kojoj će oni dežurati na terenu. Situacija počinje da liči onoj od prije 15-tak dana kada su se ovdašnji vatrogasci danima sami borili sa požarima po Luštici, Grblju i Krtolima, prije nego što im je Direktorat za vanredne situacije organizovao djelimičnu odmjenu i pomoć, poslavši im vatrogasce sa sjevera Crne Gore.
I ne pitaju za cijenu, premda znaju kako je prostitucija u Hrvatskoj – ilegalna.
– To im previše baš i ne smeta, pogotovo što su usmenom predajom već doznali kako na Jadranu obitavaju prelijepe žene, a dosta njih im je i dostupno za druženje, sve zahvaljujući šuškanju eurića – uveo nas je u priču o “naručenim” zabavama sa zgodnim djevojkama, jedan od skipera koji često upravo od gostiju ima ovakve upite.
– Traže od nas da im osiguramo zgodne cure, cijena ih previše ne brine, no ispod sto eura teško će koja od prelijepih djevojaka i kročiti nogom na brod – nastavlja dalje skiper s pričom o animir damama.
Profesionalke
Već je odavno javna tajna kako u ljetnim mjesecima, udarni su jul i avgust, s kopna na obalu se spuštaju mlade djevojke spremne osim druženja, večera i noćnih provoda, pružiti i seksualne usluge klijentima. I nema samo onih klasičnih prostitutki koje i na kopnu zarađuju svoj kruh majstorijama u krevetu, pa se ljeti upute na Jadran jer su njihovi klijenti na – odmoru. Naime, “morske krevetne usluge” redom nude i studentice, pa mlade uposlene djevojke, ali i zgodne majke.
– Odmah znate koje se profesionalke, koje stižu sa makroima koji se brinu o svemu. O kontaktima s klijentima, o prijevozu cura na brod, o njihovoj zaštiti i naravno naplati. Njih uglavnom “naručuju” poslovnjaci, najčešće kada su u grupi, pa tada traže i više dama za zabavu. I rijetko kada cure ostaju duže od te jedne noći na brodu. One dođu na jahtu nakon večere, obavi se posao bez previše mudrijanja, pa se nastavi druženje uz alkohol do ranih jutarnjih sati kada po djevojke dolazi makro. I po novac, naravno…
Druga priča su studentice, uglavnom djevojke koje se bave ili su se nekada bavile manekenstvom, modelingom ili su radile kao hostese. Cure su to koje žele dobru odjeću, “markirane” torbe i cipele, a to sve treba i platiti. Stoga im ljetne avanture i posjete gostima na brod nisu strane!
– Često te cure ostaju na brodu i dva-tri dana. One su uglađene, načitane, znaju se ponašati, pa naši gosti više traže takve “dame”. Dobiju dobro društvo, cure su uvijek uređene, spremne za zabavu, a s druge strane neće grintat, zanovijetat kako bi eventualno bilo da su gosti sa svojim ljepšim polovicama. Ovako su opušteni, imaju i zabavu i seks, a djevojke se na kraju vrate doma s podebljim džeparcem te brojnim poklonima, od haljina, cipela i nakita. Svi zadovoljni – iznosi nam svoje iskustvo s “gošćama” drugi skiper koji je zadnjih godina član posade na brodu od 40 metara.
No u ovoj ponudi animir dama za ljetovanje, imamo i one klasične – sponzoruše.
– One na brod dolaze s gostom. Na kilometar se vidi kako je ona tu samo za gazdino pokazivanje. Savršeno građena, “iskvarcana” da ne kažem izgorjela na umjetnom suncu, odjevena u zadnji modni hit kupaćeg kostima, isključivo na visokim petama što nama posadi uvijek zadaje glavobolje. Pa široki šeširi i ogromne naočale, i obvezno je ta dama sprema za zanovijetanje. Non-stop nešto traži! A njena glavna uloga se zna – uz seks, to je prezentacija. Mora biti vrhunski sređena sve kako bi drugi, na drugim plovilima kada dođemo u luku, bili ljubomorni na nju. Tada gost koji ju je i doveo, uživa – doznali smo detalje i o ovom tipu dama koje također “odrađuju” i ljetne šihte.
Ima i onih zgodnih djevojka pa i mladih mama, koje pružanjem usluga na brodovima gostima, tek podebljaju kućni budžet.
– One dolaze samo na preporuku. I nisu tako često u akciji. Birane su to cure, za birane goste.
A zadnji modni, da ne kažemo seksualni hit na Jadranu su – dečkići!
Domaće je domaće
– Ajme, taman smo se uhodali s tržištem dama, uredili sve s našim curama s kontinenta koje ljeti operiraju na Jadranu, da bi lani sve poremetile Beograđanke. Na srednjodalmatinske otoke stigle su u grupama, odlične bile prema klijentima i još jeftinije od naših cura, pa je nastala prava strka oko njih. Da bi evo ove godine bila povećana potražnja za momcima – zbori nam jedan iskusni kapetan broda, koji već dugo ponavlja kako bi prostituciju trebalo – legalizirati. Zbog samih djevojaka, ali i klijenata, dok bi država sve kontrolirala i ubirala novac.
No što s momcima?
– U svijetu smo prepoznati kao gay friendly destinacija, pa nam sada dolaze novi upiti – za muško društvo. I ovdje su gosti decidirani, uvijek traže zgodne, nabildane, uređene momke s obveznim znanjem engleskog jezika. Priča krene sa seksom, no imao sam i jednu ljubavnu avanturu, pa su njih dvojica nakon sedam dana đite, postali ljubavni par – doznajemo dalje od naših pomoraca koji eto imaju svakakvih iskustava dok ljeti điraju jadranskih arhipelagom.
A kako je naš akvatorij primamljiv za muške skupine, tako su i naši dečki na cijeni.
– Domaće je domaće, pa sada moramo proširiti tržište i na muškarce. I dok oni također stižu s kontinenta za pružanje usluga, imamo i momaka s obale, iz primorskih mjesta, koji naplaćuju seks. No ima jedan kuriozitet za te naše muške prostitutke. Još uvijek se u taj plaćeni seks ne upuštaju isključivo zbog novca, još uvijek im se klijent mora svidjeti i često tim odnosima vlada ogromna ljubomora. Iako su plaćeni za seks. I samo znam kako su na našem Jadranu, sada dečkići na cijeni!
/Sandra Barčot/
Cijenik usluga
Odavno je pravilo kako se na brod ne ulazi ispod sto eura. No različite vrste usluga imaju i drukčije cijene, pa na primjeru sponzoruša koje imaju plaćeni kompletni odmor taj iznos je teško odrediti. Naime, kod njih seks nije izuzet kao posebna stavka iz cjelokupnog aranžmana ljetovanja.
Studentice uzimaju po noći oko tisuću kuna, ovisno o dužini boravka na brodu, no klijenti upravo takve cure nagrađuju skupim poklonima, pa je taj iznos na kraju znatno veći.
Što se tiče profesionalki, njihova cijena ovisi koliko su zgodne i koliko su mlade. One mlađe drže cijenu oko 750 kuna, dok nešto “isluženije” ruše taj iznos na 500 kuna. Usporedbi radi Beograđanke su odrađivale posao i za 300-400 kuna.
Kod muškaraca, za sada cijenu na neki način određuje klijent. Ostaje okvirna “cifra” od sto eura za uslugu, no sve se na kraju svodi na nagradu zadovoljnog klijenta, pa doznajemo da neki od njih plate uslugu i 2000 kuna.
Ronilac sa kornjačom – foto FB Podgorički vremeplov
Na društvenim mrežama danas je osvanula fotografiju muškarca u ronilačkom odijelu, kako stoji nogom naslonjen na morsku kornjaču, držeći rukom harpun zaboden u predjelu vrata životinje.
Kotorski tužilac Špiro Pavićević bi trebalo da odluči da li je i koje je krivično djelo je počinio M.M. (24) iz Kotora, za koga policija sumnja da je ulovio zaštićenu vrstu morske kornjače.
Ekološka inspekcija će međutim podnijeti prijavu protiv NN lica zbog usmrćivanja morske kornjače u Stolivu, kazali su iz Instituta za biologiju mora.
Direktor Instituta Mirko Đurović kazao je da su po dojavi najprije mislili da je u pitanju nesrećan slučaj, ali da fotografija jasno ukazuje da je životinja odstrijeljena.
„Najoštrije osuđujemo današnji čin koji se dogodio u mjestu Stoliv. Institut za biologiju mora je informisao nadležne organe te se nadamo da će službe preduzeti zakonom propisane mjere i pronaći počinioca ovog zločina.
Ponovo MOLIMO građane i turiste da shvate da more nije naše prirodno okruženje već okruženje morskih organizama a mi samo njegovi korisnici. Nadamo se da nećemo biti u prilici da svjedočimo i ubuduće ovakvim i sličnim nemilim događajima“ kaže se u reagovanju iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Morska kornjača
Morske kornjače su, podsjećaju iz Instituta, zaštićene i međunarodnim i propisima u Crnoj Gori i zabranjeno je njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, predviđene su novčane kazne u iznosu od 2.000 do 40.000 eura
Za sve ljubitelje kvalitetne, internacionalne kuhinje, kao i dobrog džez zvuka, Cantaloupe Gastro Pub u Igalu je i za ovu sedmicu pripremio bogat program.
Poštujući visoke kriterijume svojih gostiju, kao i Šefa kuhinje Adnela Amador Abreu Veliza, Cantaloupe Gastro Pub svim posjetiocima nudi svježa jela pripremljena isključivo „à la minute” – prije samog serviranja.
Pored kvalitetnih i autentičnih sastojaka, Cantaloupe Gastro Pub se može ponositi činjenicom i da služe svježe paste i njoke, ručno rađene po tradicionalnim recepturama i pod gastronomskom palicom iskusnog šefa kuhinje ovog lokala u Igalu.
Italian night- Mamma mia
Osim domaće paste, njoka, sicilijanskih aranćina, u srijedu, 09. avgusta, na meniju su i druga italijanska jela, u okviru specijalne gastronomske večeri„Mamma mia“. Bilo da ćete probati kanelone punjene piletinom, spanaćem i pečurkama, te sosem od mocarele, domaće fettuccine uz italijanski čuveni tradicionalni ragu od goveđeg repa, vjerujemo da će vam se ukus dopasti, te se ne libite da, poput pravog zadovoljnog Italijana, pohvalno uzviknete „mamma mia“. Uživanju nije kraj, jer nakon glavnog jela, dolazi dezert: profitarole „della nonna“ punjene ukusnom čokoladnom kremom i čokoladni semifreddo sa lješnicima i dodatkom Baileys-a.
Cantaloupe ne zaostaje ni sa kvalitetnim muzičkim sadržajem i poziva sve ljubitelje kvalitetnog zvuka:
U četvrtak,10. avgusta, od 21 sat na „Ana Strugar TRIO“ sa Anom Strugar (vokal, BG), Brankom Markovićem (bass, BG), Milovanom Paunovićem (klavir, BG).
11. avgusta (petak), na, sada već tradicionalno Salsa veče, sa vatrenim plesačima iz Bayamo Salsa kluba, koji će vas uz kratak javni čas ohrabriti da zaplešete sa njima.
12. avgusta, u subotu, od21 sat, Cantaloupe vas poziva na „Jazz session“ sa Petrom Rakićem (gitara, K.Mitrovica), Milovanom Paunovićem (klavir, BG) i Miškom Radovićem (bubnjevi, K.Mitrovica).
Ukidanje naplate putarine na dionici Meljine-Petijevići zajednički je interes Herceg Novog i Trebinja, saglasili se čelnici dva grada na radnom sastanku u Trebinju. Dogovoreno je da će u narednom periodu biti organizovan niz sastanaka, na kojima će glavna tema biti iznalaženje modela da se ukine ova taksa, koja izaziva nezadovoljstvo građana s obje strane granice i brojnih turista.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Miloš Bigović boravili su u Trebinju proteklog vikenda, na poziv gradonačelnika Luke Petrovića. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Skupštine grada Trebinja Dragoslav Banjak i saradnici.
Učesnici sastanka saglasili su se da tradicionalno prijateljski odnos Novog i Trebinja treba jačati kroz saradnju, naročito u oblasti privrede i kreiranja zajedničkih prekograničnih projekata u čijem fokusu treba da bude razvoj ideja i projekata koji će osigurati bolji život Trebinjcima i Novljanima.
Petrović je čelnike novske Opštine upoznao sa aktuelnostima, strategijom razvoja i planom investicija u Trebinju.
Dogovorena je i uzvratna posjeta, pa će čelnici Trebinja do kraja ovog mjeseca biti gosti Opštine Herceg Novi.
Učesnici su nakon sastanka prisustvovali tradicionalnom narodnom saboru „Zubačka Ubla 2017“, gdje je predsjednik Katić u ime grada Herceg Novog pozdravio nekoliko hiljada okupljenih građana.
Sastanak, Trebinje
„Herceg Novi i Trebinje tijesno su povezani istorijski, geografski, kulturološki, ali, prije svega, vezama među ljudima – prijateljskim, kumovskim, porodičnim. Posvećeni smo njegovanju dobrih odnosa i međusobnoj saradnji, koju ćemo nastojati da dodatno unaprijedimo. Vjerujem da svoje dobre odnose možemo i treba da iskoristimo da zajednički oživimo planinska izletišta, kao što su Zubačka Ubla ili naš Vrbanj, da na tromeđi razvijamo turizam koji se zasniva na promociji prirodnih ljepota, živopisne istorije, bogate kulturne baštine i autohtonih proizvoda“, poručio je Katić.
Koncert „Džez u noći punog mjeseca“ biće održan u utorak 8.avgusta sa početkom u 23 sata u Gornjoj Lastvi, starom bokejslom selu na obroncima Vrmca iznad Tivta, u organizaciji ovdašnjeg Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“.
U predivnom amijentu Gornje Lastve pod zvjezdanim nebom, na prostoru ispred Doma kulture, nastupiće Andrea Demirović (vokal), Enes Tahirović (klavir), Martin Đorđević (bubanj) i Dragan Ivanović (bas).
Poslije koncerta će biti upriličeno prigodno posluženje za publiku. Obezbijeđen je i besplatan kombi prevoz za posjetioce, a kombi kreće ispred glavne Pošte u centru Tivta u 22:30 sati. Sponzor koncerta je Porto Montenegro.
Grand prix -Velika zlatna mimoza 31. Filmskog festivala Herceg Novi –Montenegro film festivala i Zlatna mimoza za scenario pripala je filmu Glory, koji nam poklanja tragikomiču priču sa izuzetnom posvećenošću detaljima i sa najvećom empatijom za svoje likove, dok nas u isto vrijeme konstantno iznenađuje preokretima u priči.
Zlatna mimoza za režiju dodjeljuje se rediteljki Hani Jušić za film Ne gledaj mi u pjat za suverenu i suptilnu orkestraciju svih stvaralačkih sastavnica ovog dirljivog filma.
Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se glumačkom ansamblu filma Muškarci ne plaču za ubjedljiv i snažan prikaz psiholoških trauma izazvanih ratom devedesetih godina na Balkanu. Ovom nagradom odaje se prpriznanje i jednoj posebnoj glumačkoj sinergiji regionalnih glumaca.
Zlatnu mimozu za najbolju žensku ulogu žiri dodjeljuje Margiti Goshevoj za ulogu u filmu Glory za slojevito i uvjerljivo kreiranje lika mlade žene u kontrastima tranzicijskog društva, rastrzanog tradicionalnim vrijednostima i sveopštom korupcijom i javnim nemoralom.
Zlatnu mimoza za kameru pripala je grčkom filmu Toplotni UDAR za uspješno dočaravanje atmosfere malog grčkog ostrva, vrelog ljeta, te za jak sugestivan način vizualizacije psihološkog stanja glavnog lika.
Odluke o nagradama donio je žiri u sastavu: Milcho Manchevski – predsjednik i članovi Nataša Ninković, Ines Tanović, Zrinko Ogresta i Ivan Salatić.
Filmski festival Herceg Novi Montenegro film
Nagrada ŽIVKO NIKOLIĆ za najbolji film u selekciji KINO ORJEN dodjeljena je reditelju Neviju Marasoviću za film GORAN.
Marasovićev film je po ocjeni žirija koji je radio u sastavu: Đorđe Milosavljević – predsjednik i članovi Sunčica Unevska i Stefan Bošković, rijedak i poseban u kinematografijama regiona. Zaobilazi istorijski – politički – ideološki ustaljeni okvir i pravi hrabar žanrovsko – stilski iskorak.
NAGRADA PUBLIKE 31. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala pripala je filmu BISER BOJANE, a ocjena koju je dobilo ovo ostvarenje je 4,76.
Žiri u sastavu: Nataša Damjanović– predsjednik žirija i članovi Tina Šmalcelj i Dragana Baćović jednoglasno su odlučili da Grand Prix za najbolji studnetski film dodjeli filmu ANNA, u režiji Or Sinai.
U obrazloženju je navedeno: „Za spretnu upotrebu svih elemenata filmskog izraza pri kreiranju skladne i nadasve istinite priče o jednoj ženi i njenim potrebama, Grand Prix za najbolji studentski film žiri je odlučio dodijeliti izraelskoj rediteljki Or Sinai za film ANNA“.
Nagrada žirija dodjeljena je filmu Nebo u režiji Juš Premov „za poseban estetski ugođaj, atmosferu i korišćenje nekarakterističnih, naučnofantastičnih elemenata u prikazivanju emocija mladih žena, tokom jednog od ključnih momenata njihovih života“.
Specijalno priznanje dodjeljuje se filmu Žeđ u režiji Nikole Vučinića „za rediteljski potencijal koji je vidljiv kroz cijeli film i vještu primjenu minimalističke estetike u priči koja se istovremeno bavi tragičnom situacijom jedne porodice i okrutnom okolinom u kojoj oni prebivaju“.
U selekciji dokumentarnog filma GRAND PRIX – ZLATNA MIMOZA dodeljuje se najmlađoj rediteljki u selekciji, Zofiji Kovalevskoj, za film Bliske veze, koji svojim suptilnim pristupom i svedenim filmskim jezikom nudi topao i sveobuhvatan prikaz ljudskih odnosa bez nametanja emocija.
Nagrada žirija dokumentarne selekcije Filmskog Festivala Herceg Novi za 2017. godinu dodeljuje se Luki Popadiću, za inovativan portret života i rada pjevača tradicionalne muzike u filmu Ringišpil, kroz smjelo kadriranje, izuzetnu montažu i iskren odnos prema svojim protagonistima, koji ne upada u zamku romantizacije, tipičnu za datu temu.
Specijalno priznanje dokumentarne selekcije Filmskog Festivala Herceg Novi za 2017. godinu dodjeljuje se filmu Granice,Damjana Kozolea, za drugačiji pogled na fenomen imigrantske krize, koji izbegava eksplicitnost i pretjerano dramatizovanje praveći jednostavnu, efektivnu, nenametljivu filmsku postavku, dopuštajući publici da sama promisli dok doživljava delić fizičke patnje kroz koju su ovi ljudi prošli.
Žiri je radio u sastavu : Ioannis Pothos – predsjednik, Stefan Malešević i Gojko Berkuljan.
Nagradu Međunarodne organizacije filmskih kritičara zemalja Evrope i Mediterana – FEDEORA dobio je film Glory.
Žiri u sastavu Dubravka Lakić – filmska kritičarka, Vuk Perović – filmski kritičar i Zlatko Vidačković – filmski kritičar i direktor Pulskog filmskog festivala, jednoglasno su odlučili i ocjenili da „autori inspirirani stvarnim događajima vješto i uvjerljivo realistično kroz prizmu crnog humora, uz upečatljiva glumačka ostvarenja, daju uznemirujuću sliku odnosa pojedinca i društva opterecenog korupcijom. Slava je film o sumornoj današnjici u kojoj pošten čovjek uvjerljivo gubi bitku sa nemanima okruženja zaraženog bolestima tranzicije“.
Najave koje nesumnjivo potvrđuju da će Aerodrom Tivat, jedno od rijetkih profitabilnih preduzeća preći u privatne ruke, ne smiju nas ostavljati više ravnodušnim. Očigledno je da lokalna vlast ne želi da uđe u polemiku po ovom pitanju i da se skriva iza nesuvislih komentara o tome da ovoj temi još vrijeme nije. Vrijeme je… I te kako! Jer, Tivat i Boka iz dana u dan ostaju bez sve više resursa.
U Bokeškom Forumu smatramo da, ako već ova odnarođena i antitivatska i antibokeška lokalna vlast ne želi da uradi ništa stvari, svi koji mislimo dobro i generacijama koje dolaze, ali i nama samima stvari moramo uzeti u sopstvene ruke. Koristeći prije svega sve raspoložive demokratske institucije, od kojih ja najvažniji lokalni referendum.
Izvjesno je da će lokalna vlast učiniti sve da referendum o Aerodromu spriječi, jer je rezultat tog referenduma unaprijed poznat. Ali, ovog puta ne smijemo odustati. Bokeljke i Bokelji, Tivćani i Tivćanke trebaju uraditi sve kako bi sačuvali imovinu, a čuvanjem imovine i svoje dostojanstvo, kaže se u zvaničnom sopštenju Bokeškog foruma.
