Kolekcija medalja ribolovaca na moru, najtrofejnijih hrvatskih sportaša, bogatija je za nova srebra. Prvenstvo svijeta u ribolovu s obale održano je od 4. do 11. novembra u južnoafričkom mjestu Langebaan.
Pod vodstvom izbornika dr. Đure Marinovića i trenera Like Bučevića drugo mjesto u konkurenciji 12 reprezentacija osvojile su Lovranka Marina Mavrinac Matulja, Sanja Lotspaich iz Ičića te članice ŠRD Zubatac iz Zadra Ardena Bajlo, Nikolina Kotlar, Ela Galzina i Tea Radil, srebrna i u pojedinačnoj konkurenciji.
U muškoj konkurenciji Hrvati su zauzeli šesto mjesto od 20 reprezentacija. U pojedinačnom poretku osmi je bio Rovinjanin Alen Bilić, njegov sugrađanin David Pinezić 19.-ti, Riječanin Arsen Radinović 27., a Zadrani Dubravko Pejdo i Nino Jukić 63., odnosno 71. Treneri reprezentacije su bili Tonći Babić i Gregor Stermečki.
Šume munike, po kojima je Orjen svjetski poznat, i dalje privlače pažnju nauke. Ovih dana Orjen je posjetio mješoviti crnogorsko-italijanski tim stručnjaka, koji u okviru bilateralnog dvogodišnjeg projekta, izučava muniku s obje strane Jadrana, u nastojanju da utvrde njena izuzetna genetska prilagođavanja na sušu.
Terenski rad je ovom prilikom pomogla Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, omogućivši transport i vođenje, dok je PK „Subra“ ugostio naučnike u domu „Orjen sedlo“, u čijem okruženju je i vršeno uzimanje uzoraka i obilježavanje uzorkovanih munika.
Projekat „Adaptivni odgovor munike (Pinus heldreichii) na sušu duž visinskog transekta na Apeninima i na Balkanu“ realizuje se u saradnji između istraživača sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (rukovodilac projekta je Dr Jelena Lazarević) i Instituta za bionauke i bioresurse Nacionalnog istraživačko savjeta Italije (IBBS–CNR). Rukovodilac projekta je Prof. Dr. Giovanni Giussepe Vendramin. Ovaj projekat naučne saradnje podržavaju i finansiraju Ministarstvo nauke Crne Gore i Nacionalni Istraživački Savjet Italije.
Dr Andrea Piotti, član italijanskog tročlanog tima, je nakon posjete Orjenu izjavio: “Mi smo istraživači sa „Istituto di Bioscienze e Biorisorse CNR“ (Institut za bio-nauke i bio-resurse CNR). Došli smo ovdje da proučavamo muniku, kao veoma značajnu vrstu koja sporo raste, ali može doseći veoma veliku starost, više od hiljadu godina. To je vrsta srodna sa primorskim borovima, tako da je munika adaptirana na morski uticaj, ali među planinskim vrhovima. Mi smo ovdje da proučavamo muniku kako bi saznali kako se možemo prilagoditi klimatskim promjenama, odnosno, to bi mogla biti veoma značajna vrsta za naše razumijevanje kako se drveće prilagođava klimatskim promjenama. Izvodimo eksperimente ovdje, u Crnoj Gori, poseno na ovoj planini, Orjenu, jer munika egzistira na manjim i većim nadmorskim visinama i želimo shvatiti, upoređujući uzorke sa istih nadmorskih visina na kojima raste munika u Italiji, promjene izazvane mijenjanjem klime.
Drugi značajni aspekt koji želimo proučavati kada se populacija balkanskih, odnosno crnogorskih munika razdvojila od italijanskih. Da li se to desilo, primjera radi, prije 5 000, ili prije 100 000 godina.
Nekada je munika bila veoma raširena na Balkanu i južnoj Italiji, a sada je populacija postale veoma male i nas zanima zbog čega? I zadnji aspekt naše analize je da li postoji prelazak munikinog polena preko Jadranskog mora i iz kojeg smjera. Ako nema tih uslova za prelazak, ove dvije grupe, iz južne Italije i sa Balkana, se međusobno udaljavaju i na duge staze postaće dvije različite vrste”.
Naučnici posjetili Orjen
Sa druge strane, dr Jelena Lazarević ističe da će rezultati ovog projekta doprinijeti razumijevanju važnih pitanja iz oblasti evolucije i migracije šumskog drveća, kao i njihovoj adaptaciji na sušu i druge nepovoljne faktore životne sredine. Šume munike su izuzetno vrijedne zbog zaštite biodiverziteta i zbog toga što ispunjavaju važne ekološke i sociološke funkcije jer štite biljne zajednice zemljište i vode i u zonama ispod, na nižim nadmorskim visinama. U današnje vreme izuzetno su ugrožene šumskim požarima, koje je na ovim terenima veoma teško kontrolisati. Zbog toga treba kontinuirano skretati pažnju lokalnog stanovništva i šire javnosti na važnost zaštite ovih šuma od požara.
Munika je sakupljana u dvije populacije na Orjenu, zatim u Kučkim planinama, kao i na Prekornici. Planirno je da se materijal u narednom periodu prikupi i na Prokletijama.
Radnici preduzeća „Komunalno stambeno“ danas su počeli sa postavljanjem novogodišnje dekoracije na ulicama Herceg Novog. Prvi ukrasni elementi postavljeni su u Njegoševoj i Ulici Mića Vavića, od Tople ka centru grada.
U proteklom periodu pregledana je i sređena prošlogodišnja dekorativna rasvjeta, a u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti i ekologiju dogovoren je raspored postavljanja, što će biti izvedeno tokom narednih dana.
Ulice Herceg Novog krasiće i novi elementi dekorativne rasvjete. Opština Herceg Novi započela je proceduru nabavke, a u postavljanje će se krenuti odmah po isporuci, do kada će svi stari ukrasi već biti montirani.
Lokalna uprava poziva i gradske privrednike da se uključe u dekorisanje grada, uređenjem sopstvenih poslovnih prostora i objekata ili donacijama za ukrašavanje novskih ulica. Pozitivni primjeri su kompanija „Imperio Holdings Limited“, koja se odmah odazvala pozivu i donirala sredstva za uličnu dekoraciju, i preduzeće „Zožeta“ koje će donirati prirodnu jelku za Trg Nikole Đurkovića.
Posebna pažnja biće posvećena uređenju parka „Boke“, kako u cilju što bogatijeg dekorisanja, tako i radi ukupnog uređenja parka u kojem će se tokom četiri dana održati program dočeka Nove godine, u organizaciji Opštine i Turističke organizacije Herceg Novi.
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice 17.novembar 2017.
1 od 9
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Susret katoličkih svećenika u Kotoru
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
Bokeški Forum - proslava druge godišnjice
“Evo dočekasmo i dvije godine i drugi rođendan. Danas Bokeški forum ima više od 400 članova u tri bokeljska grada i nastavljamo dalje na svom putu. Večeras ne nazdravljamo ni Boki, ni Bokeškom forumu. Mi nazdravljamo našem prijateljstvu. Ono što je najvažnije što mi imamo jeste istina, pravda, prijateljstvo, koje će sačuvati našu Boku. Ostajemo partija centra sa jasnom socijalnom, ekonomskom i kulturnom politikom. Zalažemo se za autonomiju Boke“ – kazao je u petak na proslavi druge godišnjice postojanja i rada predsjednik Bokeškog foruma, dr Andrija Petković.
Svečanoj proslavi u piceriji Recoleta u Tivtu prisustvovali su članovi Glavnog i Nadzornog odbora partije, koja je za dvije godine postojanja uspješno realizovala brojne akcije i uspjela da uđe u opštinski Parlament.
Prisutne je pozdravila potparolka i predsjednica mladih Bokeškog foruma, Staša Ćeranić koja je istakla zadovoljstvo što je sa ljudima koji žele dobro Boki.
Bokeški Forum – proslava druge godišnjice
Predsjednik Petković istakao je da jaka Boka ne ugrožava nikoga, ne ugrožava Crnu Goru i može donijeti samo dobro svima.
Bokeški Forum – proslava druge godišnjice
„Dok budemo trpjeli tiraniju Podgorice, a bokeške pare budu išle u Podgoricu mi ćemo biti šesta rupa na sviralu. To nećemo dozvoliti. Bokelji su svih ovih godina pokazali da imaju kulturu a sad je vrijeme da pokažemo zube. I to Bokeški forum radi dostojanstveno ne vrijeđajući nikoga. I dalje kličem Boka Bokeljima. Bokelj nije ko je rođen u Boki nego onaj koji voli Boku i poštuje. Mi ovdje ne pitamo šta si, pitamo čovjeka kakav si”- zaključio je predsjednik Bokeškog foruma dr Andrija Petković.
NVO “Harlekin” Donja Lastva obavještava da će se Sajam suvenira i rukotvorina biti održan u subotu 18. novembra od 10-16 sati na Pinama.
“Ovu, već tradicionalnu manifestaciju, organizujemo u saradnji sa TO Tivat, a pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, u čast dana Opštine Tivat.
Ovaj put, na više od dvadeset štandova, predstaviće se isključivo primjenjeni umjetnici i proizvođači suvenira i rukotvorina sa područja naše opštine i smatramo je svojevrsnom smotrom takve proizvodnje u Tivtu.
Pozivamo sve naše sugrađane, naše goste iz susjednih opština i sve ljubitelje umjetnosti, da sa nama provedu ugodno i korisno vrijeme, na sunčanoj obali Pine – poručuju iz ove NVO.
NVO “Naša Akcja” iz Kotora uputila je danas medijski apel svim nadležnim inspekcijama i policiji da spriječe devastaciju graditeljskog nasljeđa – starih serpentina na putu Kotor-Njeguši. Naime, već duže vremena popularnih kanica koje su jedna od najvećihh atrakcija za brojne turiste i izletnike koji posjećuju ovaj dio Crne Gore, krade se fino tesani kamen iz parapeta – ogradnih zidova uz kolovoz.
Ova devastacija je u posljednje vrijeme poprimila dramatične razmjere o čemu svjedoče brojni razoreni i razgrađeni stari kameni parapeti.
Iz “Naše Akcije” su kazali da su po prijavi građana njihovi aktivisti, ali inspektorka Komunalne inspekcije Opštine Kotor prije petanestak dana izašli na teren i otkrili da se dobar dio kamena koji je skinut sa parapeta, nalazi na kraju 25-te kanice pored koje se nalazi objekat u izgradnji. Ovo je inače, administrarivno teritorija Oopštine Cetinje, ali spada u neposrednu kontakt zonu UNESCO zaštićenog područja Kotora.
“Tom prilikom nismo zatekli nikoga na terenu ali je očigledno uništenje serpentine i masovnu krađu obrađenog kamena iz parapeta. Očigledno je da se na kraju 25. kanice gradi ugostiteljski objekat, na lokaciji gdje se dozvola za tako nešto ne može dobiti. Tome svjedoči i mokri čvor, septička jama i kanalizacija koja je ugrađena u kućicu od cigala uz sami put”- kazala nam je direktorica “naše Akcije” Patricia Pobrić. Ona je dodala da je kotorska Komunalna inspekcija napravila zapisnik, evidentirala stanje i prosljedila slučaj Upravi za inspekcijske poslove, ali da od tada do danas iz tog državnog organa nisu dobili nikakav odgovor po tom pitanju.
Izložba skulptura u bronzi iz legata Rista Stijovića otvorena je u četvrtak u galeriji Solidarnosti u Kotoru, povodom Dana Opštine Kotor, u organizaciji OJU Muzeji Kotor a u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, koji je poručio, da je čast i privilegeija je imati ovakvu izožbu u susret Danu Opštine.
Izloženo je petnaest skulptura kroz tri cjeline, teme koje su najviše obilježile umjetnički opus i bile trajna preokupacija Stijovićeve umjetnosti za preko pedeset godina. To su portreti i likovi Gorskog vijenca u kojima izražava tragičnu romantiku gorštaka koje, po njegovim riječima “uvjek imao u podsvijesti”, senzibilni ženski likovi i čulni istovremeno čedni aktovi, svijet ptica i životinja koji ga svrstava u najpoznatije skulptore- animaliste.
Kako je kazala istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček, Risto Stijović je jedan od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih vajarskih imena.
Izložba Rista Stijovića u Kotoru
,,Njegova djela danas se sa ponosom izlažu u nacionalnim muzejima i galerijama Srbije i Crne Gore, dok se zbirke njegovih radova nalaze u dva legata koje je za života zavještao Beogradu i Podgorici. U Stijovićevoj biografiji stoji zabiježeno da njegov talenat nije promakao ni čuvenom Ivanu Meštroviću priikom njegove posjete Beogradu kad je radio na čuvenom kipu ,,Pobjednika”, simbolu grada Beograda”, kazala je Mihaliček.
Izabrane skulpture, Izložena djela su dio jednog od najvrijednijih umjetničkih legata u Crnoj Gori, kojemu i poslije nekoliko decenija nije obezbijeđen prostor stalne prezentacije u Podgorici.
Risto Stijovic u ateljeu
Risto Stijović (Podgorica, 1894.-1974.) spada u plejadu najistaknutih likovnih stvaralaca, koji su svojim opusom obilježili umjetnost XX vijeka na bivšem jugoslavenskom prostoru.
Školovao u na Umetničkoj školi u Beogradu 1912-14. (kod Đorđa Jovanovića), Kao učesnik Prvog svjetskog rata, preko Albanije stiže preko Krfa u Marselj gdje nastavlja školovanje na metničkoj školi 1916. i 1917. godine Diplomirao je na čuvenoj Ecole des Beaux-Arts u Parizu , gdje je imao Prvu samostalnu izložbu 1919.godine Sve do odlaska iz Pariza 1928. godine izlagao i bio zapažen u umjetničkim krugovima metropole umjetnosti.
Od 1928. godine živio je i radio u Beogradu. Bio član Umjetničke grupe “Lada” i “Oblik”. Bavio se i pedagoškim radom . Bio je član je Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.godine.
Njegova pojedinačna skulptorska djela čuvaju se u mnogim muzejima i galerijama, a najveći broj je sastavni su dio dva legata koje je za života ostavio Pogorici i Beogradu.
Stijović je za života bio nosilac najvećih jugoslavenskih priznanja: Ordena rada, 1957.godine, Ordena zasluga za narod 1965. godine, Oktobarske nagrade 1960.godine Sedmojulska nagrade, 1962. godine, Nagrade AVNOJ-a, 1970.godine, Trinaestojulske nagrada, 1972.godine,,Ordena Republike sa zlatnim vijencem,1974.godine.
Pekopavanje Jadranske magistrale koje traje danima
Tivat je juče nekoliko sati bio bukvalno vraćen u kameno doba jer je grad prvo ostao bez napajanja električnom energijom, da bi kasnije pola “crnogorskog Monte Karla” do večernjih sati bilo bez telefonskog signala i interneta.
Uzrok svega toga je nepažnja radnika građevisnke firme “Toškovići” iz Podgorice koja izvodi radove na jednoj novoj ulici u naselju Dumidran jer je prekjuče njihov bager pokidao propisno obilježeni glavni podzemni napojni kabal kojim se centralno područje Tivta snabdijeva strujom iz trafostanice 110/35kV u Gradiošnici. “Toškovići” su istu stvar na istom mjestu već jednom napravili kada je 30.spetembra, iako im je bilo označneno gdje se on nalazi i skrenuta pažnja da se kopati može samo ručno, na isti način njihov bager oštetio elektro-kabel.
Zbog jučerašnjeg prekida kabla i naknadnih problema koji su nastali u trafostanici Gradiošnioca, čitav grad je bio bez struje puna tri sata – od 11.10 do 14.10 časova, pa su gotovo sve aktivnosti građana i preduzeća bile paralisane ili znatno otežane. Nakon dolaska struje nevolje Tivćana nisu presatle jer je, kako nezvanično sazanjemo, njeno puštanje prouzrokovalo probleme u više telefonskih centrala na području Tivta gdje je “ispalo” bukvalno pola modula za telefoniju i internet. Budući da Telecom već godinama primjenjuje politiku smanjenja operativnih troškova po svaku cijenu pa je ta moća firma svoju tehničku službu u Tivtu svela na samo 2 radnika, njima je trebalo nekoliko sati da otklone problem, pa su svi korisnici usluga Telecoma tek u večernjim satima ponovno dobili telefoniju i internet.
Koliko je situacija bila rizična pokazuje i podatak da je bez telefona i interneta ostala i opštinska Služba zaštite i spašavanja, čime su značajno ograničene mogućnosti komunikacije građana sa vatrogascima.
Iz Opštine Tivat koja je investotor radova u Dumidranu što ih obavlja kompanija “Toškovići” najavili su danas da će, u dogovoru sa CEDIS-om, kazniti nesavjesnog izvođača radova zbog sada već drugog po redu značajnog oštećenja dijela gradsje elektro-mreže.
Služba za inspekcijske poslove Opštine Tivat juče je izašla na lice mjesta i konstatovala da “Toškovići” kojima je odavno isteklo odobrenje što im ga je za taj dio posla izdala Direkcija za saobraćaj, još kopaju Jadransku magistralu u Dumidranu i da ona nije dovedena u pređašnje stanje što se moralo desiti još prije dvadesetak dana. O tome će tivatska Komunalna inspekcija obavijestiti nadlenog državnog inspektora za puteve čiji se dolazak u Tivat i preduzimanje daljih aktivnosti prema “Toškovićima” očekuje već u ponedjeljak.
Iz Komunalne inspekcije su naveli da oni nemaju nadležnosti da nesavjesne graditelje gone zbog oštećenja elektro-infrastrukture, ali da očekuju da će njen vlasnik CEDIS pokrenuti krivičnu prijavu na koju tužilac treba da reaguje po službenoj dunosti jer se radi o krivičnom djelu “oštećenje tuđe stvari” vrijednosti veće od 3 hiljade eura.
Nezvanično, pravo da tuži “Toškoviće” i Telecom imaju i svi ostali građani i firme koje su, zbog nemogućnosti da zbog nestanka struje, telefona ili interneta preko 6 časova obavljaju svoje poslovne aktivnosti, u četvrtak pretrpjeli znatnu finansijsku štetu.
1. LIGA PRAVDE 3D – https://www.youtube.com/watch?v=4MP4x0jVe9E
Betmen i Supermen formiraju tim dok se pojavljuje novi negativac –
Darksajd. On ima moć koja bi mogla da uništi cijelu galaksiju. Brus Vejn
će morati da pretraži cijeli svijet kako bi našao ljude dovoljno snažne
da se bore protiv ovakvog protivnika.
2. KAKO UBITI GANTERA – https://www.youtube.com/watch?v=9yryMBcItFE
Grupu ekscentričnih ubica nervira Ganter, najpoznatiji plaćeni ubica na
svijetu, i odlučuju da ga ubiju. Ipak, nikako im ne ide sve po planu,
Ganter je uvijek korak ispred njih.
Bliže se blagdani, a s njima i već standardna pitanja o dočeku Nove godine. Znamo da će nas u novogodišnjoj noći na Stradunu zabavljati bosanskohercegovački kantautor Dino Merlin, a o iznosima koje bi mogao dobiti raspisali su se regionalni mediji. Kurir tako piše kako će Merlin za nastup na Stradunu navodno dobiti 80 hiljada eura.
Nakon prošlogodišnjeg nastupa kad je u Novu godinu uveo Sarajevo pred gotovo 100 hiljda ljudi, Merlin je samo potvrdio svoj status velike regionalne zvijezde, posebno nakon što se, po završetku nastupa, odrekao honorara.
Dino Merlin
Od organizatora ovogodišnjeg dočeka 2018., Dubrovačkih ljetnih igara, o iznosima o kojima se šuška, nema zasad ni potvrde ni demantija, no Dubrovčani će se bez sumnje još neko vrijeme propitivati, ako je iznos tačan, jesu li za taj iznos mogli na Stradunu za doček gledati i kakvu zvijezdu globalnih razmjera.
