Klapa Cambi iz Kaštel Kambelovca, održat će koncert ispred župne crkve Svete Ane u Đurićima, Kamenari, u utorak, 8.avgusta s početkom u 21 sat.
Organizator koncerta je NVO Zaliv hrvatskih svetaca.
31. Filmski festival Herceg Novi, Grand prix – Velika zlatna mimoza filmu Glory
Grand prix -Velika zlatna mimoza 31. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala i Zlatna mimoza za scenario pripala je filmu Glory, koji nam poklanja tragikomiču priču sa izuzetnom posvećenošću detaljima i sa najvećom empatijom za svoje likove, dok nas u isto vrijeme konstantno iznenađuje preokretima u priči.
Zlatna mimoza za režiju dodjeljuje se rediteljki Hani Jušić za film Ne gledaj mi u pjat za suverenu i suptilnu orkestraciju svih stvaralačkih sastavnica ovog dirljivog filma.
Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se glumačkom ansamblu filma Muškarci ne plaču za ubjedljiv i snažan prikaz psiholoških trauma izazvanih ratom devedesetih godina na Balkanu. Ovom nagradom odaje se prpriznanje i jednoj posebnoj glumačkoj sinergiji regionalnih glumaca.
Zlatnu mimozu za najbolju žensku ulogu žiri dodjeljuje Margiti Goshevoj za ulogu u filmu Glory za slojevito i uvjerljivo kreiranje lika mlade žene u kontrastima tranzicijskog društva, rastrzanog tradicionalnim vrijednostima i sveopštom korupcijom i javnim nemoralom.
Zlatnu mimoza za kameru pripala je grčkom filmu Toplotni UDAR za uspješno dočaravanje atmosfere malog grčkog ostrva, vrelog ljeta, te za jak sugestivan način vizualizacije psihološkog stanja glavnog lika.
Odluke o nagradama donio je žiri u sastavu: Milcho Manchevski – predsjednik i članovi Nataša Ninković, Ines Tanović, Zrinko Ogresta i Ivan Salatić.
Nagrada ŽIVKO NIKOLIĆ za najbolji film u selekciji KINO ORJEN dodjeljena je reditelju Neviju Marasoviću za film GORAN.
Marasovićev film je po ocjeni žirija koji je radio u sastavu: Đorđe Milosavljević – predsjednik i članovi Sunčica Unevska i Stefan Bošković, rijedak i poseban u kinematografijama regiona. Zaobilazi istorijski – politički – ideološki ustaljeni okvir i pravi hrabar žanrovsko – stilski iskorak.
NAGRADA PUBLIKE 31. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala pripala je filmu BISER BOJANE, a ocjena koju je dobilo ovo ostvarenje je 4,76.
Žiri u sastavu: Nataša Damjanović– predsjednik žirija i članovi Tina Šmalcelj i Dragana Baćović jednoglasno su odlučili da Grand Prix za najbolji studnetski film dodjeli filmu ANNA, u režiji Or Sinai.
U obrazloženju je navedeno: „Za spretnu upotrebu svih elemenata filmskog izraza pri kreiranju skladne i nadasve istinite priče o jednoj ženi i njenim potrebama, Grand Prix za najbolji studentski film žiri je odlučio dodijeliti izraelskoj rediteljki Or Sinai za film ANNA“.
Nagrada žirija dodjeljena je filmu Nebo u režiji Juš Premov „za poseban estetski ugođaj, atmosferu i korišćenje nekarakterističnih, naučnofantastičnih elemenata u prikazivanju emocija mladih žena, tokom jednog od ključnih momenata njihovih života“.
Specijalno priznanje dodjeljuje se filmu Žeđ u režiji Nikole Vučinića „za rediteljski potencijal koji je vidljiv kroz cijeli film i vještu primjenu minimalističke estetike u priči koja se istovremeno bavi tragičnom situacijom jedne porodice i okrutnom okolinom u kojoj oni prebivaju“.
U selekciji dokumentarnog filma GRAND PRIX – ZLATNA MIMOZA dodeljuje se najmlađoj rediteljki u selekciji, Zofiji Kovalevskoj, za film Bliske veze, koji svojim suptilnim pristupom i svedenim filmskim jezikom nudi topao i sveobuhvatan prikaz ljudskih odnosa bez nametanja emocija.
Nagrada žirija dokumentarne selekcije Filmskog Festivala Herceg Novi za 2017. godinu dodeljuje se Luki Popadiću, za inovativan portret života i rada pjevača tradicionalne muzike u filmu Ringišpil, kroz smjelo kadriranje, izuzetnu montažu i iskren odnos prema svojim protagonistima, koji ne upada u zamku romantizacije, tipičnu za datu temu.
Specijalno priznanje dokumentarne selekcije Filmskog Festivala Herceg Novi za 2017. godinu dodjeljuje se filmu Granice, Damjana Kozolea, za drugačiji pogled na fenomen imigrantske krize, koji izbegava eksplicitnost i pretjerano dramatizovanje praveći jednostavnu, efektivnu, nenametljivu filmsku postavku, dopuštajući publici da sama promisli dok doživljava delić fizičke patnje kroz koju su ovi ljudi prošli.
Žiri je radio u sastavu : Ioannis Pothos – predsjednik, Stefan Malešević i Gojko Berkuljan.
Nagradu Međunarodne organizacije filmskih kritičara zemalja Evrope i Mediterana – FEDEORA dobio je film Glory.
Žiri u sastavu Dubravka Lakić – filmska kritičarka, Vuk Perović – filmski kritičar i Zlatko Vidačković – filmski kritičar i direktor Pulskog filmskog festivala, jednoglasno su odlučili i ocjenili da „autori inspirirani stvarnim događajima vješto i uvjerljivo realistično kroz prizmu crnog humora, uz upečatljiva glumačka ostvarenja, daju uznemirujuću sliku odnosa pojedinca i društva opterecenog korupcijom. Slava je film o sumornoj današnjici u kojoj pošten čovjek uvjerljivo gubi bitku sa nemanima okruženja zaraženog bolestima tranzicije“.
Bokeški Forum: Vrijeme je za referendum o Aerodromu
Najave koje nesumnjivo potvrđuju da će Aerodrom Tivat, jedno od rijetkih profitabilnih preduzeća preći u privatne ruke, ne smiju nas ostavljati više ravnodušnim. Očigledno je da lokalna vlast ne želi da uđe u polemiku po ovom pitanju i da se skriva iza nesuvislih komentara o tome da ovoj temi još vrijeme nije. Vrijeme je… I te kako! Jer, Tivat i Boka iz dana u dan ostaju bez sve više resursa.
U Bokeškom Forumu smatramo da, ako već ova odnarođena i antitivatska i antibokeška lokalna vlast ne želi da uradi ništa stvari, svi koji mislimo dobro i generacijama koje dolaze, ali i nama samima stvari moramo uzeti u sopstvene ruke. Koristeći prije svega sve raspoložive demokratske institucije, od kojih ja najvažniji lokalni referendum.
Izvjesno je da će lokalna vlast učiniti sve da referendum o Aerodromu spriječi, jer je rezultat tog referenduma unaprijed poznat. Ali, ovog puta ne smijemo odustati. Bokeljke i Bokelji, Tivćani i Tivćanke trebaju uraditi sve kako bi sačuvali imovinu, a čuvanjem imovine i svoje dostojanstvo, kaže se u zvaničnom sopštenju Bokeškog foruma.
Ekstremno toplo Jadransko more
Aktualni toplinski val proteklih je dana dodatno zagrijao površinsku temperaturu Jadranskog mora. Najtoplije, s temperaturama od 29 do 30°C je duž najsjevernijih obala Italije (Friuli, Veneto) i sjeverozapadne Istre. I središnji dio Jadrana, osobito ispred obala Barija je također ekstremno topao s temperaturama od 29 do 30°C. U nekim zaklonjenim lagunama (Grado, Venezia) površinska temperatura mora prelazi 30°C.
Temperature mora duž sjevernih obala (Friuli, Veneto – sjeverna Italija) već su dosegnule 28 do 30°C, a u mirnim lagunama (Grado, Venecija) lokalno i više.
Temperatura većeg dijela Jadranskog mora je dosegnula 28°C ili i više. Na većem dijelu Jadrana te su vrijednosti i oko 3°C više od prosjeka za doba godine.
Podaci DHMZ-a od petka 4.8 2017. pokazuju da je temperatura mora na nekoliko lokacija na hrvatskoj strani Jadrana (Crikvenica, Dubrovnik, Krk, Mali Lošinj, Pula, Rab) dosegnula 28°C.
Lungo mare od 800 hiljada eura – dugo čekana kapitalna investicija u Krašićima
Nakon što je državna Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki odbacila žalbu koju je na tendersku domumentaciju podnijela podgorička kompanija „Respect“, Opština Tivat protekle sedmice je ponovno objavila tender za izbor izvođača radova na izgradnji lungo mare pješačke staze u Krašićima, vrijedan 800 hiljada eura.
Tu investiciju na koju se već duže vrijeme čeka i koja bi trebalo da postepeno riješi problem sa nelegalnom privatizacijom i betonizacijom obale u Krašićima, zajedno će realizovati Opština i JP „Morsko dobro“.
Riječ je o prvoj fazi izgradnje lungo mare staze u dužini od 400 metara od kraja Krašića na dijelu prema Petrovićima, istočno prema centru tog poznatog vikendaškog naselja na obali Luštice u Tivatskom zalivu. Proteklih godina ovdje su zahvaljujući kontroverznim riješenjima iz Državne studije lokacije „Krašići“ koju je naručila i donijela Vlada, na do tada uskom pojasu prirodne kamenite morske obale ispod trase lokalnog puta za Rose, izgrađene brojne nove privatne luksuzne vile crnogorskih, srpskih i ruskih biznismena i političara. Među njima je i vila bivšeg ministra finansija aktuelnog guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića (DPS) i drugih režimu bliskih tajkuna. Najveći broj njih je, nakon što su sagradili vile sa temeljima bukvalno u moru, sebi napravio private ponte ispred kuća na koje ne dozvoljava pristup bilo kome, zbog čega su brojni vikendaši iz Krašića koji imaju objekte iznad trase lokalnog puta, proteklih godina u više navrata protestovali jer su skoro potpuno ostali bez nekada javnih i svima dostupnih plaža na ovom dijelu obale Tivatskog zaliva.
Vikendaši su čak pred Ustavnim sudom pokrenuli i postupak ocjene ustavnosti DSL „Krašići“ i postupka njenog donošenja, traživši da se u međuvremenu stavi moratorijum na primjenu tog plansog dokumenta koji je rezultirao svojevrsnim urbanističkim hororom i uništavanjem prostora, ali se Ustavni sud ni nakon skoro godinu dana od podnošenja te inicijative, o njoj još nije izjasnio.
Prema tenderskoj domunetaciji koju je pripremila Direkcija za investicije Opštine Tivat, ponude zainteresovanih građevinskih preduzimača za gradnju prve faze lungo mare staze u Krašićima, primaju se do 10.avgusta kada će one biti i javno otvorene u 12 časova. Radovi će se inače, vršiti kako na kopnu, tako i u moru do dubine od 2,5 metara, a rok za njihov završetak je 90 dana od dana potpisivanja ugovora. O razmjerama u međuvremenu učinjene uzurpacije obale u Krašićima govori i podatak da će izvođač radova na prvoj trasi lungo mare pješačke staze u tom naselju, morati da prije gradnje sruši i ukloni oko 3,3 hiljade kvadrata nelegalno napravljenih ponti i terasa, 324 kvadata nelegalnih stepeništa kao i 398 metara dužine bespravno podignutih zidova koji zadiru u trasu javnog obalnog šetališta.
Od petka požar u centralnoj zoni Orjena
Požar niskog inteziteta na Orjenu u stranama Borove glave i dalje je aktivan. Iznanadna kiša u subotu i smanjenje vjetra znatno su ga utišali, ali ne i ugasili.
U subotu je gorila jugozapadna strana Borove glave, pretežno u nižim dijelovima obraslim bukovom šumom, ali vatra se strminom pod travom i šibljem širila i do pojasa munike, endemske vrste bora (zaštićene zakonom).
Teren je teško pristupačan, dostupan jedino planinskom stazom sa Orjenskog sedla, udaljenog gotovo jedan sat hoda.
Naravno, preporuka je da se ova staza zbog opasnosti do daljnjeg ne koristi, osim u svrhe nadzora i gašenja požara.
Fotografije iz daljine su od subote ujutro, napravljene sa padina Kosmaša, dok su fotografije sa lica mjesta od subote u kasno popodne, nakon 20-ominutnog ljetnjeg pljuska.
„The yacht week“ u Boki
U sklopu manifestacije „The yacht week“, koja je prvi put organizovana u Crnoj Gori, nekoliko stotina ljudi jedrilo je danas na 35 jedrilica i katamarana od Herceg Novog do Kotora i nazad.
„The yacht week“ manifestacija je koju od 2006. godine organizuje agencija „European travel ventures“. Predstavlja sedam dana organizovanog grupnog jedrenja upotpunjenog raznolikim dešavanjima, a čiji je cilj otkrivanje novih destinacija. Do sada je organizovana u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Španiji, Karibima i Tajlandu, a organizatori su odlučili da prvi put posjete Crnu Goru, „poslednju neotkrivenu tajnu Jadrana“, kako su saopštili zbog “ istorije i velikog broja značajnih spomenika kulture, ljepote Starog grada, tvrđava i same Luke, dobre lokacije, ali i šarma koji posjetioce nikada ne ostavlja ravnodušnim“.
Direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom Herceg Novi, Vladimir Zloković kaže da je među gostima 50 odsto Amerikanaca, 15 % su Kanađani, a ostali su iz Zapadne Evrope i Australije.
-Herceg Novi je i početna i krajnja tačka njihovog krstarenja u Crnoj Gori i siguran sam da će odavde ponijeti lijepe utiske. Večeras će da obiđu grad, naše kulturno -istorijske znamenitosti, da se zabave, a zatim idu u Tivat, Kotor i Budvu. Ovo je dobra promocija i Herceg Novog i Crne Gore kao turističke destinacije- kazao je Zloković, za Radio Herceg Novi.
31. FFHN-MFF Predstavljeno Udruženje producenata i reditelja CG
U okviru Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival, danas je predstavljeno Udruženje producenata i reditelja Crne Gore (UFPRCG).
Na konferenciji za novinare, predsjednik Udruženja, reditelj Željko Sošić, govorio je o ciljevima Udruženja, kao i aktivnostima koje su prije svega usmjerene na promociju, razvoj i unapređenje djelatnosti filmskih reditelja i producenata.
“Neki od ciljeva Udruženja su i unapređenje položaja filma i kinematografije, ali i sistemski doprinos podizanju profesionalnog nivoa proizvodnje cjelokupne crnogorske kinematografije”, kazao je Sošić.
Članica UO Udrženja, producentkinja Nina Redžepagić, pozvala je sve reditelje i producente koji ispunjavaju uslove predviđene Statutom da detaljne informacije o samom pristupu Udruženju nađu na internet sajtu Udruženja www.ufpr.me.
“Pored ostalih aktivnosti, UFPRCG će u narednom periodu održati sastanke sa lokalnim samoupravama, ali i ostalim institucijama s ciljem da se crnogorskim produkcijama olakšaju uslovi za snimanje u crnogorskim opštinama. Uskoro će svi članovi moći da prate i profil udruženja na društvenim mrežama i informišu se o svim aktivnostima i novostima vezanim”, kazao je predsjednik Udruženja filmskih producenata i reditelja, Ivan Đurović.
UFPRCG će se predstaviti na filmskim festivalima u Sarajevu, Zagrebu, Trstu i Tirani.
Večeras će u organizaciji Filmskog centra Crne Gore i UFPRCG biti održan koktel u Gradskoj kafani Herceg Novi, s početkom u 22:30 sati.
Kupite majicu za pomoć vatrogascima i pošumljavanju izgorele Luštice
Nedavno pokrenuti i već u ovdašnjoj javosti izuzetno popularni brend odjevnih predmeta „Republica di Boka Clothing“ iz Herceg Novog, inicirao je zanimljivu humanitarnu akciju „Boka za Lušticu“.
Naime, kupcima su ponuđene specijalno dizajnirane majice da uznakama brenda „R di B“, a koje nose i specifičnu poruku posvećenu ogromnim požarima koji su u protelih dvadesetak dana, zahvaljujući (ne)sposobnosti Direktorata za vanredne situacije crnogorskog MUP-a, opustošili milione kvedrata šume, maslinjaka i makije na do sada netaknutim zelenim površinama poluostrva Luštica.
Na majicama je uz simbol drveta u vatri i novoposađene biljke, napisano „Zapamti/Remember Luštica 2017“.
„Svjedoci smo da svake godine bukte požari koji pustoše Lušticu odnoseći stare maslinjake, šume i ugrožavajući kuće, a nerjetko i živote ljudi. U borbu se periodično uključe svi oni kojima je Luštica u srcu, a hrabri vatrogasci su cijelo vrijeme prisutni provodeći dane i noći u borbi sa vatrenom stihijom. Svi su primjetili dotrajalu opremu vatrogasaca kao i zgarišta koja su ostala za požarima. Robna marka “R di B” pokreće humanitarnu akciju prikupljanja novca za obnavljanje opreme dobrovoljnog vatrogasnog društva kao i kupovine sadnica u cilju pošumljavanja poluostrva. Pripremljeno je 100 majica koje će biti prodavane po cijeni od 10 eura uz mogućnost da neko donira i više ukoliko je u mogućnosti.”- objavili su na svojoj FB stranici iz brenda “Republica di Boka Clothing”.
Iz te firme su uzrazili nadu da će njihova simbolična akcija doprinjeti podizanju svjesti o opasnosti koje nose požari kao i posljedicama koje trpe svi turistički radnici koji privređuju u nebezbjednom okruženju.
“Požarima doprinose vrućine, ali i svi mi koji se ponekad neodgovorno odnosimo ka prirodi”- poručili su iz “Republica di Boka”.
