Velikim naporoma dvadesetak pripadnika Službe zaštite i spašavnja Opštine Tivat i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtpli“ iz Radovića danas je skoro potpuno ugašen krak požara na Luštici koji se sa lokaliteta Građen spuštao prema dijelu golf kompleksa u izgradnji kompanije Luštica Development, a odatle prema obližnjem selu Gošiči u Krtolima.
Lišeni efikasnije pomoći protivpoćarnih aviona MUP-a, vatrogasci su se cijeli dan probijali kroz gustu i neprohodnu šikaru, krčeći sebi put motornim testerama, krećući se prema najugroženijim mjestimma na kojima je gorela vatra. Sa zvonika crkve Sv.Luke u Gošićima odakle se pruža pogled na kompletno požarište, radio vezom su ih pritom, navodile kolege.
Kroz peokrčenu makiju razvučena su crijeva i na požarište ispumpano oko 40 tona vode iz cisterni, pa je vatra do predveče skoro poptuno ugašena. Ipak, zbog vjetra ona se može svakog časa opet aktivirati, a takva opasnost prijetiće sve dok ne padne obilnija kiša.
Požar iznad Krašića
Na drugoj strani Luštice, u poslijepodnevnim satima ponovno se razbuktao požar koji već danima gori u reonu hercegnovskog sela Zabrđe i polako napreduje ka Krašićima u tivatskoj opštini. Tivatski i krtoljski vatrogasci i dalje su na terenu na pozicijama iznad i oko Krašića, spremni da se uhvate u koštac da vatrom ako i kada ona priđe dovoljno blizu. Predveče se očekivalo da će se u gašenje ovog požara opet uključiti jedan od aviona MUP-a.
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
1 od 12
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
Protekle nedelje, uz učešće ekipa iz sve tri bokeljske opštine, održano je III revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu (1600 m), mjestu spajanja hercegnovske i kotorske opštine.
Na najvišem bućarskom zogu u zemlji, među planinskim vrhovima, najbolji su bili članovi BK „Palma“ iz Tivta, drugo mjesto je osvojio BK „Jadran Perast“, iz istoimenog mjesta, dok je prošlogodišnji pobjednik, BK „Val“, zauzeo treće mjesto.
Uz pobjedničku ekipu, iz Tivta su učestvovale i dvije ekipe BK „Kalimanjac“, dok su iz hercegnovske opštine bile ekipe „Veteran“, „Sedlo“ i „Kameno“, koja je ostala prepoznatljiva i po većinski ženskoj ekipi. Duško Avramović, predsjednik PK „Subra“ dodijelio je na završetku prvenstva zahvalnice svim učesnicima, kao i diploma za prve tri mjesta, a uz to, prvi put je dodijeljena i „Gorska prelazna buća“, rad majstora od drveta, Vjekoslava Đerija.
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
Narednih godinu dana ova unikatna buća, izrađana od (suve) munike, simbola divlje prirode Orjena, krasiće vitrine pobjednika, BK „Palma“. Kapiten „Palme“, Novak Ćeranić, zahvalio se organizatorima na uloženom naporu i istakao jaku konkurenciju, u kojoj su sticajem okolnosti ovog puta oni osvojili prvo mjesto, dok je sa svoje strane, kapiten „Vala“, Đuro Milanović, izazio žal što njegova ekipa nije uspjela da ponovi uspjeh od ranijih godina, ali i zadovoljstvo što je ovaj turnit iz godine u godinu raste i po broju učesnika i po njihovom kvalitetu. Takođe, Milanović je napomenuo da upravo ovaj, uslovno rečeno, težak teren, daje posebnu draž turniru, pa da je stoga potpuno drugačiji osjećaj igrati ovdje, u odnosu na sve ostale bućarske terene, koji su redom u blizini mora. Valja istaći da se bućarski zog na Orjenskom sedlu uređuje kroz volonterske akcije već treću godinu, te da je za to vrijeme uređena i njegova neposredna okolina, koja je zaokružena pravim kamenim plaštom suvomeđe, u čijoj su tehnici pred ovogodišnje takmičenje pridodate čak i tribine, što sve zajedno sa prirodnim okruženjem ostavlja jedan poseban i svakako pozitivni utisak na posjetioce.
Prvenstvo je odigrano po, za Orjen, neobično toplom vremenu, u danu kad je na Orjenskom sedlu izmjerena do sada najviša teperatura od čak trideset i jednog stepena. Mjesto za predah, zaklon od sunca i domaćinski ručak, bili su obezbijeđeni u planinarskom domu „Orjen sedlo“, dok se piće temeljno hladilo u obližnjem speleo-objektu, pravom prirodnom frižideru, tako da ovaj klimatski ekstrem nije uspio da poremeti planove organizatora.
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
Naravno, osim same sportske komponente, događaj ima i širi značaj kroz predstavljanje mogućnosti posjete centralnom dijelu Orjena, gdje se, između ostalog, nalazi i Veliki kabao (1894m) najviši vrh primorskih Dinarida. U tom pogledu, mnogo će značiti eventualna rekonstrukcija austrougarskog puta Vrbanj-Orjensko sedlo-Crkvice. Za sada je ova dionica prohodna samo terenskim vozilima, te je posjeta središnjoj zoni ograničena dobrim dijelom na planinare.
3. revijalno bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu
Organizator trećeg revijalnog bućarskog prvenstva je planinarski klub „Subra“, tehnički organizator Bućarski klub „Val“, dok se cijeli događaj odvija u tijesnoj saradnji sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena, odnosno, Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport.
U moru u blizini Osnovne škole “Orjenski bataljon” u Bijeloj jutros su mještani i turisti primjetili mladunče uginule divlje svinje.
Pretpostavlja se da je divlja svinja tražeći spas od požara sa Luštice pokušala da prepliva zaliv i da se utopila.
Požari koji danima gore na Luštici, najvjerovatnije su uticali i na brojne životinjske vrste na tom poluostrvu. Kakve su i kolike razmjere , tek treba da se utvrdi, kažu stručnjaci. Većina je skeptična da će to i biti urađeno.
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu 2. i 3. avgusta pokazali su da je na 95% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, na 4% kupališta bio K2 klase (Budva, Bar i Herceg Novi), dok je na 1% kupališta voda bila van propisanih granica i to na jednom kupalištu u Ulcinju.
Ovakvi rezultati, kako saopštevaju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, govore da je na većini crnogorskih kupališta morska voda sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Od ukupno 27 kupališta u opštini Budva na njih 26 voda je bila kvaliteta K1 klase, dok je na jednom kupalištu voda bila kvaliteta K2.
Slična situacija je bila i u opštini Bar, gdje je od ukupno 12 kupališta na kojima se radi analiza, voda bila kvaliteta K1 na njih 11, a kvaliteta K2 na jednom kupalištu.
Na 15 kupališta u opštini Ulcinj, voda je bila kvaliteta K1 klase, dok je na kupalištu Mala plaža voda bila van propisanog kvaliteta.
U opštini Herceg Novi, od ukupno 21 kupališta, na njih 18 voda je bila kvaliteta K1, dok je na preostala 3 voda bila kvaliteta K2.
Na svih 15 kupališa u opštini Kotor i 9 kupališta u opštini Tivat, na kojima je rađena analiza, morska voda je bila kvaliteta K1.
Javno preduzeće je obavijestilo nadležne inspekcijske organe o stanju kvaliteta vode na ovom kupalištu, i zatražilo hitnu inspekcijsku kontrolu predmetne lokacije, dok je korisnik istako crvenu zastavicu na kupalištu.
Nakon dobijenih podataka, Institut za biologiju mora je nastavio uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o rezultatima odrađenih analiza ćemo naknadno obavijestiti javnost.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Zbog velikog interesovanja naših čitalaca gdje mogu kupiti majcu i pomoći akciju „Boka za Lušticu“, koju je inicirao nedavno pokrenuti i već u Boki i šire izuzetno popularni brend odjevnih predmeta „Republica di Boka Clothing“ iz Herceg Novog, obavještavamo da se mogu naručiti preko Facebook stranice Republica Di Boka Cloting ili kupiti u radnji suvenirnivci-galeriji Pasara na Stepeništu 28 Oktobra br.5 u Herceg Novom.
Sav prihod je namijenjen obnavljanju opreme dobrovoljnog vatrogasnog društva kao i kupovini sadnica u cilju pošumljavanja poluostrva. Kako objašnjavaju pokretači brenda Mirko Kosić i Stevo Kmezić, pripremljeno je 100 majica koje će biti prodavane po cijeni od 10 eura uz mogućnost da neko donira i više ukoliko je u mogućnosti, prenosi portal hercegnovi.cool
„Svjedoci smo da svake godine bukte požari koji pustoše Lušticu odnoseći stare maslinjake, šume i ugrožavajući kuće, a nerijetko i živote ljudi. U borbu se periodično uključe svi oni kojima je Luštica u srcu, a hrabri vatrogasci su cijelo vrijeme prisutni provodeći dane i noći u borbi sa vatrenom stihijom. Svi su primjetili dotrajalu opremu vatrogasaca kao i zgarišta koja su ostala za požarima. Robna marka “R di B” pokreće humanitarnu akciju prikupljanja novca za obnavljanje opreme dobrovoljnog vatrogasnog društva kao i kupovine sadnica u cilju pošumljavanja poluostrva. ”- objavili su “Republica di Boka Clothing” na svojoj Facebook stranici
Republica di Boka
Iz kompanije Republica di Boka izrazili su nadu da će njihova simbolična akcija doprineti podizanju svijesti o opasnosti koje nose požari kao i posljedicama koje trpe svi turistički radnici koji privređuju u nebezbjednom okruženju.
Bujska je policija provela kriminalističko istraživanje i utvrdila sumnju da je 45-godišnji austrijski državljanin počinio kazneno djelo uništenje zaštićenih prirodnih vrijednosti.
Naime, 6. avgusta oko 11.30 sati, policijski službenik je u mjestu Plovanija zaustavio automobil Seat, austrijske registarske oznake te je u vozilu uočio devet komada periski (palastura), koje je austrijski državljanin za vrijeme ljetovanja izlovio i izvadio iz mora u turističkom naselju kod Umaga te ih je namjeravao ponijeti kući kao suvenir.
Pronađene periske su oduzete, a protiv 45-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u redovnom postupku.
Policijska uprava istarska podsjeća građane i turiste da je periska (pinna nobilis) strogo zaštićena školjka te je njeno vađenje i posjedovanje zabranjeno. Štiti je Zakon o zaštiti prirode, a Pravilnikom o strogo zaštićenim svojtama, periska je svrstana u strogo zaštićene zavičajne svojte.
Zakonom o zaštiti prirode regulirana je zaštita strogo zaštićene životinje, a školjka je živo biće te ih je zabranjeno ”uzeti iz prirode, namjerno uhvatiti i/ili ubiti, namjerno oštetiti i/ili uništiti njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, namjerno uznemiriti, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemirenje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite, namjerno uništiti i/ili uzeti jaja iz prirode ili držati prazna jaja, oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja te prikriti, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđiti ili na bilo koji način pribaviti i preparirati”.
Također je bitno spomenuti da se radi i o kaznenom djelu uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti, obzirom je Kaznenim zakonom određeno kako će se kazniti ”tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu vrijednost”, no kaznenog djela nema ukoliko je počinjeno prema neznatnoj količini pripadnika svojte ili druge zaštićene prirodne vrijednosti i neznatno je utjecalo na očuvanje te svojte ili druge zaštićene prirodne vrijednosti, izvijestila je PU istarska.
Dodjelom nagrada i priznanja u ponedjeljak je na Kanli kula sinoć je zatvoren 31. FFHN – MFF. Uslijedilo je lijepo iznenađenje – specijalno priznanje “Milan Žmukić” koje posebno ove godine dodjeljuje Centar film, dodjeljeno je Zoranu Živkoviću, uz obrazloženje da nagrada “odlazi u ruke čovjeku koji je dugi niz godina s puno posvećenosti, velikom podrškom i specifičnom preciznošću, obilježio dostojno njegovanje i uzdizanje filmske djelatnosti. Čovjeku koji je sa malo riječi ali sa ogromnim radom, velikim djelom i predano služio kinematografiji. Čovjeku koji je nerijetko u nezavidnim okolnostima rješavao nerješivo, mirio nepomirljivo, spajao razdvojeno… Zoranu Živkoviću, doajenu filmske djelatnosti koji je zaštitni znak Filmskog festival Herceg Novi – Montenegro film festivala i koji je na najbolji način nastavio je rad Milana Žmukića…
Aplauz, dug, buran, srdačan, iskren, kao potvrda odluke Centar filma.
Sasvim u skladu sa obrazloženjem Zoran Živković se od srca zahvalio kolegama, publici, filmskim stvaraocima, istakavši da je ova nagrada za njega privilegija, jer nosi ime velikog vizionara Milana Žmukića…
Dužnost da zatvori festival, kako je rekao, imao je direktor Herceg festa Stevan Koprivica. Ali, on je to odbio da uradi objasnivši:
“Ovaj festival trajaće postavljen na novim osnovama, tokom cijele godine i niza slijedećih godina u nizu aktivnosti čija je svrha snaženje filmskog i kulturnog života Herceg Novog i Crne Gore.
-Ja ću na ovom prividu kraja, da odam zahvalnost i poštovanje ljudima koje publika ne vidi i koji nisu u fokusu. U ime Savjeta festival, pokrovitelja Opštine Herceg Novi, Ministarstva kulture Crne Gore, moj duboki poklon i divljenje timu izvršnog producenta Herceg festa…
Molim vas da ovaj privid zatvaranja shvatite kao špicu filma na kojoj su imena Mićka, Vjere, Branke, Voja, Olge, Biska, Miloša, Tanje velike i Tanje male, Špira, Saše, Kujačića, Nikole, Filipa, Petra, Jovice, Petre, Igora, Slavice… svih koji nisu pitali za radno vrijeme ni za vremensku prognozu nego su bili na polzi ovog festivala i ovog grada.
Nakon odjavne, kreće nova, najavna špica, pripreme za 32. filmski festival. Svjetla se samo privremeno gase, hvala publici, hvala onima koji vole i vjeruju u ovaj festival, poručio je Koprivica.
Kako je bilo na zatvaranju pogledajte na našem video zapisu.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i PK „Subra“, u saradnji sa ADP – Zidom iz Podgorice, organizuju u nedelju 13. avgusta VolonTuristički izlet na Orjenu, u sklopu sedmice volonterskog turizma.
Sedmica volonterskog turizma se realizuje u sklopu EU projekta „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja“, i održaće se u periodu od 10. do 17. avgusta: Cetinje 10., Lastva Grbaljska 12. i Herceg Novi 13. avgusta.
VolonTuristička akcija na Orjenu, osim upoznavanja sa ljeptoama tog područja (šetnja starim kamenim stazama, uživanju u pogledu sa vidikovca i čistoj prirodi), podrazumijeva i podršku PK „Subri“ i Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena u popravljanju i održavanju kamenih staza od istorijskog i funkcionalnog značaja na Vratlu, tehnikom „suhozidne“ gradnje.
Volonturizam, kao inovacija u zajednici, usmjeren je na turiste zainteresovane za aktivan odmor i upoznavanje destinacije putem direktnog kontakta sa lokalnim stanovništvom. Herceg Novi je, preko Kancelarije za međunarodnu saradnju, partner na projektu „Volonturizam u turizmu“.
Broj mjesta na VolonTurističkom izletu je ograničen, pa je dolazak potrebno potvrditi na email star@t-com.me ili na broj telefona 069/360-803 najkasnije do 9. avgusta. Troškovi organizacije izleta, materijal za rad, zakuske i piće, su pokriveni kroz sredstva EU projekta, ali je otvorena mogućnost za zainteresovane da svojim simboličnim dobrovoljnim prilogom podrže dalje funkcionisanje servisa. Troškovi goriva mogu biti refundirani uz prethodan dogovor sa organizatorom, pod uslovom da više osoba dolazi istim vozilom.
Vikend na Orjenu
Plan VolonTurističkog izleta na Orjenu:
15:30h-16:00h: Dolazak na Orjen (Okupljanje u podnožju prevoja Vratlo)
16:00h–16:30h: Šetnja do doma preko prevoja Malo Vratlo (pješačkim putem građenim volonterski) uz lokalnog vodiča, edukativni dio o području
16:30h–17:00h: Dolazak na mjesto realizacije akcije, upoznavanje sa konceptom VolonTurizma, instrukcije vezane za sprovođenje akcije
17:00h–18:00h: Akcija (popravljanje pješačke kamene staze i podzida terasaste njive)
18:00–19:00h: Druženje uz zakusku u planinarskom domu „Za Vratlom“ (1160 m)
19:00h: Podjela suvenira i odlazak VolonTurista iz Planinarskog doma
Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 19. avgusta 2017.godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće kotorska Gradska muzika.
Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“ okićene barke će se predstaviti u tri kruga i konkurisaće za nagrade.
Tokom trećeg đira, stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki vatromet.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima po Starom gradu, a najaviće je defile Gradske muzike.
Uz bogatu morsku trpezu, uz ribu i vino koji će obilježiti ovogodišnju feštu nad feštama, domaći i furešti biće u prilici da užvaju u koncertima klape „Bonaca“ i grupe „Teška industrija“na glavnom gradskom trgu.
Bokeljska noć 2015.
Na pjaci Svetog Luke nastupiće Whoo See uz DJ Mono i DJ Zgoobidan.
Ostali trgovi rezervisani su za lokalne muzičke grupe : Bend Sinhro, Ansambl Toć, The grupu, Modern pop kvartet, Acustic teraphy, The Unexpected, Muzički sastav Škuribanda i klapu Incanto.
Bokeljska noć, ima status nematerijalnog kulturnog dobra.
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor.
Mala pivovara iz Novog Mesta dobila je ovih dana besplatnu reklamu kad je na Facebooku objavljena fotografija iz trgovine u Ljubljani gdje se na polici nalazi njihovo svijetlo pivo “Tito”, a uz njega gorko, pšenično naziva “Jovanka”.
Oko toga se odmah razvila javna rasprava je li u Sloveniji dozvoljeno na taj način komercijalizirati, odnosno “slaviti” vodeće osobe prošlog totalitaristčkog sustava.
Osobito je osjetljivo ime bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita koji je za desne političare komunistički diktator, a za lijeve čovjek zaslužan za samostalnu Sloveniji u današnjm granicama s Prekmurjem, Piranom, Koprom i morskom obalom.
Na kritike da su svojim potezom razveselili jugonostalgičare, iz trgovačkog lanca Lidl odgovorili su da nikako nisu željeli podizati političke emocije među svojim potrošačima, odnosno da ne žele “politiku u svoju butigu” u kojoj kupuju i lijevi i desni, piše nedeljnik “Demokracija”.
Sporne vrste piva bile su izložene u sklopu prezentacije tzv. “craft” piva 50-ak slovenskh prozvođača, kažu u Lidlu.
Radi se o pivskim brendovima malih serija koje nude obiteljske “mikropivovare”. Sve se odvijalo početkom kolovoza, kad se slavi dan piva, pa su tako jedno vrijeme imali i Tita i Jovanku.
Prozvođaču koji je piva stavio na tržište ne može se negirati smisao za humor i političku provokaciju. Radi se o tvrtki “Komunajzer”, što na slovenskom znači stari komunist ili na hrvatskom “komunjara”.
Presudom ustavnog suda iz 2011. u Sloveniji više nije dopušteno imenovanje novih ulica i trgova po bivšem jugoslavenskom predsjedniku, dok opštine i gradovi koji nisu mijenjali stare nazive mogu sami odlučivati hoće li tako ostati ili će ukloniti table s imenima Tita i njegovih suradnika.
