Sv. Ilija (1104 m) na Sniježnici, dominantna kota, crkva i vidikovac na razmeđi Ubala i Gornjeg Morinja,odnosno opština Herceg Novi i Kotor, postaje još dostupniji za posjetu. Na inicijativu Gorana Vukovića, povremenog stanovnika obližnjeg Šćepan dola, a uz saglasnost i pomoć u materijalu MZ Ubli, Sekcija za markacije i vodičku službu planinarskog kluba „Subra“, izvela je markiranje postojećeg pristupa u skladu sa standardima planinske staze.
Naime, stazu su i do sada pred crkvenu slavu održavali radnici hercegnovskog Komunalno stambenog preduzeća, ali nije postojala adekvatna tipska signalizacija.
Markiranjem staze od ostataka karaule na Gomijeskom dolu, kao i kraćeg odvojka sa puta Karaula-Ubli, do vrha Sv. Ilija, omogućena je bezbjednija posjeta, bez potrebe za prethodnim poznavanjem staze i terena. Bilo bi šteta da nije tako, jer se staza savladava za samo 20-ak minuta hoda, dobro je održavana i dostupna gotovo svima.
Pred samim vrhom, u dubokom hladu bukove šume, Crkveni odbor i MZ Ubli, uz pomoć privrednika Herceg Novog, uredili su prostrano i lijepo osmišljeno odmorište sa drvenim stolovima i klupama, gdje se inače, prilikom slave, organizuje zajednički ručak.
Sam vrh je jedan od najboljih vidikovaca na Boku Kotorsku, što je već, samo po sebi,sasvim dobar motiv da ova tačka preraste u jednu od atrakcija našeg zaleđa. Posebno je dobar pogled na unutrašnji zaliv, Gospu od Škrpjela i Sv. Đorđa, ali i na Lovćen, Tivat sa okolinom, Lušticu, kao i sam ulaz u Boku Kotorsku.
Bokeljima Sv. Ilija od davnina služi i kao svojevrsna, prirodna meteorološka stanica: ovaj stureni vrh na spoju Boke i Orjena, izložen je stalnom sukobljavanju ova dva klimata, a iskustvo govori da kad oblaci legnu na Sniježnicu – kiša je sigurna!
Po podacima mr Ilije Stanovčića, objavljenim u knjizi „Ubli hercegnovski“, prvobitnu crkvicu je još početkom 20-og vijeka „svoltao i uredio ubajski klesar Petar Mitrov Pavlović“. Vremenom je crkva pretrpjela znatna oštećenja, pa je prije nekih 7-8 godina temeljno obnovljena. Za otvaranje crkve za posjetu valja prethodno kontaktirati paroha Ubala, Špira Živkovića, odnosno porodicu Dragana Radinovića (Tivat), koja je, uz ostale, zaslužna za obnovu ovog vjerskog zdanja.
I ovoga ljeta, pod pokroviteljstvom Recan fondacije i budvanske NVO Gradenigo, na plažama je realizovan projekat “Svaka limenka se računa”, tokom kojeg je prikupljeno preko 8.000 limenki.
Od ukupnog broja sakupljenih limenki, na plažama u Budvi je od početka jula do početka septembra mjeseca prikupljeno oko 5.000, a u okviru Sea Dance Festivala 3.000 limenki, kazala je za Radio Budvu Andrea Doljanica iz NVO Gradenigo.
“Kada je u pitanju promocija, edukaciju i sakupljenje limenki po plažama, istakla bih plaže sa kojima smo upješno sarađivali ovog ljeta: Restoran “Trpeza” Jaz, Kupačica i Time Out – Slovenska plaža, i Lubrella i ANT – Bečićka plaža”, navela je Doljanica, dodajući, da kampanja Svaka limenka se računa ne bi bila realizovana bez podrške privrednih subjekata, odnosno zakupaca plaža koji u potpunosti shvataju značaj zaštite obalnog područja, te da se svi zainteresovani zakupci mogu jednostavno priključiti programu putem internet stranice www.svakalimenkaseracuna.me
Prema njenim riječima, zaposleni u plažnim barovima, šankeri i konobari su, ohrabreni poklonima ovog značajnog programa, odlagali prazne limenke u kutijama predvidjenim za isto, koje su bile postavljene ispred i unutar šankova.
Svaka limenka se računa
“Sakupljajući limenke nastojali smo da turistima pokažemo koliko nam je stalo do prostora u kome živimo i do njihovog ugodnog boravka, kao i utiska koji će ponijeti iz Budve, da građani razmišljaju o sakupljanju i reciklaži limenki. Dijeleći poklone imali smo želju da motivišemo goste, da limenke recikliraju, a za one koji su željeli više da se informišu, dijelili smo flajere. Pokazali smo da smo dobri domaćini koji brinu o svom gradu i planeti Zemlji, a u prilog tome govori podatak, da je oko 1500 kupača-turista bilo zainteresovano da čuje nešto više o našem projektu”, istakla je Doljanica.
Cilj kampanje, kako je podsjetila, jeste pružanje mogućnosti recikliranja limenki na što više lokacija.
“Kampanja šalje jaku poruku i ohrabruje da se reciklira više! Limenka je proizvod koji se može beskonačan broj puta reciklirati, a da ne izgubi na kvalitetu. Zato ne zaboravite, svaka limenka se računa”, poručila je Doljanica.
Svaka limenka se računa
Drugi dio projekta odnosi se na edukaciju u obrazovnim institucijama u našoj opštini. Predavači NVO “Gradenigo”, u narednom periodu će uz saglasnost Ministarstva prosvjete održati predavanja na temu sakupljanja i reciklaže limenki, u cilju pružanja svih nephodnih informaciju o očuvanju životne sredine.
U sklopu četverogodišnjeg obilježavanja 2400 godina postojanja Farosa (od 2016. do 2019.) u Starom Gradu od 14. do 17. septembra održat će se 2. međunarodni festival brodova, mora i mornara “Dani u vali”.
– Dolazi nam više od stotinu tradicijskih brodova od Rovinja do Neretve, gajeta, leuta, guca, pasara, falkuša, rovinjskih batana, neretvanskih lađa i drugih, oko 500 sudionika u programu koji će se odvijati i na moru i na kopnu što uključuje posebno osmišljene plovidbe revijskog i natjecateljskog karaktera, znanstvene skupove i kulturne događaje, zabavne programe, te predstavljanja hrvatske maritimne kulture. Kao posebni gosti najavljeni su Udruženje tradicijskih jedrenjaka iz talijanskog Verbana koja dolazi s pet brodova, te komiška udruga “Palagruža” – rekao je Plamenko Bavčević iz organizacijske udruge “Cronaves”.
Kao posebnost izdvojio je dnevne i noćne regate brodova, kao i Primorsko maritimno selo na starogradskoj rivi gdje će svoju 20. obljetnicu djelovanja proslaviti Udruga “Latinsko idro” s Murtera, Jedriličarski klub “Plav” s otoka Krka, udruga “Ars Halieutica” iz Komiže, te spomenuta “Palagruža”.
Brojni stručnjaci među kojima prof. dr. Robert Mohović, prof. dr Joško Božanić, te doc. dr Jakov Karmelić osvrnut će se na samu problematiku arhiviranja, valorizacije, uvođenja registra tradicijskih brodova, izrade replika i restauracije starih brodova, nacrtima…
– Bavljenje tradicijskim brodom traži sredstva, ali i vrijeme što u današnja vremena nije lako pronaći. Mi smo imali sreću da na leutu “Slobodne Dalmacije” o kojem skrbimo, okupimo posadu zaljubljenika među kojima su upravo završeni student Pomorskog fakulteta, strojar i moreplovac Leo Lemešić. Leut je sagrađen u Korčuli 1894. godine, uređen je i očuvan, a redovito ga predstavljamo na domaćim i stranim regatama i izložbama tradicijskih brodova. Ovom prigodom na Hvaru će leut ploviti s novim jedrom – otkrio je Bavčević.
Festival je odlična prilika za još jednu promociju hrvatske maritimne baštine, te produljenje turističke sezone. Saša Lukić, tajnik “Cronavesa”, smatra kako je ovo zalog za budućnost u kojoj bi ovaj događaj mogao imati prepoznaljiv značaj u Europi jer je Stari Grad prepoznat u europskim krugovima kao buduća top destinacija nautičkog turizma. Konačno, zaljev Morbihan u Francuskoj u kojem se održava čuveni Festival mora, ostvaruje 33 milijuna noćenja godišnje.
Neto zarade pripadnicima kotorske Službe za zaštitu i spašavanje umanjene su od 30 do 100 eura u odnosu na osnovnu zaradu i to je urađeno u skladu sa zakonom, saopšteno je iz Stručne službe predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića. Pored toga navode i da avgustovska zarada koju je opština isplatila svojim zaposlenima govori da je komandir službe zaštite i spašavanja primio više od predsjednika opštine.
Kotorski vatrogasci avgustovsku zaradu dobili su umanjenu 30 odsto, a predsjednik sindikata kotorskih vatrogasaca Nenad Krivokapić je ogorčen odnosom kotorske vlasti prema vatrogascima.
U reagovanju iz Službe predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, poručuju da je lokalna samouprava od ovog mjeseca počela sa primjenom Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je stupio na snagu još 16.marta 2016. godine, a koji nije primjenjivan u opštini Kotor u predizbornom periodu, upravo zbog posljedica koje nosi.
“Primjenom novog zakona svim zaposlenima u lokalnoj upravi je umanjena cijena rada za 22 odsto. Pripadnicima službe zaštite i spašavanja dodatak od 30 odsto na osnovni koeficijenat ukinut je novim zakonom. Kako bi prevazišli ovu sitauciju, lokalna uprava je od ministarstva finansija dobila saglasnost da zaposlenima uveća platu do 30 odsto kako bi zaposleni u ovom slučaju bili što manje pogođeni i ovaj dodatak su dobili svi zaposleni u lokalnoj samoupravi, od čega su jedino pripadnici službe zaštite i spašavanja i inspektori dobili maksimalnih 30 odsto”, navodi se u saopštenju.
Kada sve ovo prevedemo u apsolutne brojeve, neto zarade pripadnicima službe za zaštitu i spašavanje su umanjene od 30 do 100 eura na osnovnu zaradu.
“Avgustovska zarada koju je opština isplatila svojim zaposlenima govori da je komandir službe zaštite i spašavanja primio više od predsjednika opštine, zamjenik komandira u rangu sekretara opštine a da je prosječna isplaćena zarada pripadnicima službe zaštite i spašavanja u rangu zarade samostalnog savjetnika I, što je najveće nefunkcionersko zvanje u lokalnoj samoupravi”, saopšteno je iz kabineta predsjednika opštine Kotor.
Navode i da je netačno da je novi zakon primjenjen samo na zaposlene u službi zaštite i spašavanja, već je primjenjen na svaku osobu zaposlenu u lokalnoj samoupravi, na isti način.
“Nepotrebna je spremnost na „odlučnu odbranu“ sindikalne organizacije vatrogasaca od lokalne uprave, jer lokalna uprava nije neprijatelj kotorskim vatrogascima. O tome svjedoči činjenica da su predsjednik i lokalni funkcioneri bili na požarištima sa vatrogascima, kao i da smo imali svakodnevnu komunikaciju kako bi se riješavali njihovi problemi. Za vrijeme požara dogovoreno je sa vatrogascima da se nakon požarne sezone organizuje druženje i isplate nagrade za požatrvovan rad, što je i dalje stav lokalne samouprave”, navodi se u reagovanju.
Navode i da je za ponedjeljak dogovoren sastanak lokalnog rukovodstva sa vatrogascima za ponedeljak gdje bi se dodatno pojasnile sve okolnosti.
“Posebno smo začuđeni ovakvom reakcijom u odnosu na lokalnu samoupravu i predsjednika opštine dan nakon što je predsjednik zajedno sa sekretarom za finansije primio komandira službe, gdje su iznijeti problemi i komandiru predočeni napori da se ovaj problem prevaziđe na zakonit način uz napore da se dobije saglasnost ministarstva finansija za primjenu drugih zakona u ovom slučaju. Lokalna samouprava još jednom izražava spremnost da se adekvatno nagradi požrtvovanost i angažovanost kotorskih vatrogasaca, ali u mjeri koju joj dozvoljavaju važeći zakonski propisi, jednako obavezni za sve”, poručuju iz Jokićeve stručne službe.
Iako je prethodna godina smatrana rekordnom, ovogodišnja turistička sezona u Trebinju, koja još nije završena, premašila je sve parametre. Organizovane posjete turista očekuju se sve do kraja novembra.
Da je Trebinje sve popularnija destinacija na turističkim mapama potvrđuje činjenica da je prethodnih sedam mjeseci na krajnjem jugu Srpske registrovano šest hiljada noćenja, odnosno 17 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Marko Radić, direktor Turističke organizacije Trebinja kaže da su i ove sezone najveći broj noćenja ostvarili turisti iz Turske, Južne Koreje, Grčke,a što se tiče posjeta info centru više ih je za 30 odsto nego prošle godine.
Ovogodišnja turistička sezona je dosta bolja u odnosu na prethodnu, koja se smatrala jednom od najuspješnijih, što su potvrdili i trebinjski hotelijeri. Kapaciteti su i sada, tvrde, popunjeni 80 odsto.
„U junu, julu i avgustu svi kapaciteti su nam bili gotovo 100 odsto popunjeni“, kaže Minja Miljas, hotel „Platani“.
„Najčešći gosti su nam iz Izraela, Grčke, Španije, Meksika, Grci se najčešće zadržavaju tri dana, sad su nam tu Španci pet noći“, rekla je Maja Kovač, hotel „Nar“.
Zadovoljno trljaju ruke i prodavci suvenira, kojih je, čini se, ove godine u Trebinju nikad više.
„Zadovoljni smo prodajom i ovih dana ima gostiju, pretežno Rusa, ostaćemo sigurno ovdje do kraja septembra“, navela je Valentina Mitrović.
S razvijanjem Trebinja kao turističkog grada i smještajni kapaciteti sve su brojniji. Ove godine otvorena su dva nova hotela, dok će treći biti uskoro otvoren. U turističkoj organizaciji očekuju da će registrovani smještajni kapaciteti premašiti broj od 1 600 ležajeva.
,Nije meni problem što ujutru moram jako rano da ustanem da bih krenuo nazad, nego mi je problem što mi se ne ide odavde“, rečenica koju je posljednju veče jedanaestog izdanja Hercegnovskog strip festivala izgovorio jedan od gostiju, sjajni zagrebački strip autor, Krešimir Bijuk, možda i najbolje opisuje koliko je uspjela ovogodišnja hercegnovska svetkovina posvećena devetoj umjetnosti. Više od pedeset gostiju, četrdeset kajiševa stripa u staklenim bocama bačenim u more, petnaaest lokacija u opštini, četrnaest izložbi u pet izložbenih prostora, sedam žurki, četiri radionice sa najmlađim crtačima, četiri prezentacije, tri predavanja i nekoliko hiljada besplatno podijeljenih crteža za šest dana festivala – su argumenti zbog ne samo Bijuk već svi gosti ovogodišnjeg izdanja HSF-a na isti način reaguju:
,,Vaš festival prvo traje kao niti jedan drugi, a uz to mnogo je bolji od onih na kojima sam bio, jer oni najveći festivali su kao mašinerija – samo se radi, sve je po strogo predviđenim redosljedima i pretežno su koncipirano tako da su usmjereni ka fanovima. Dok s druge strane vi radite sjajnu stvar, vi širite ideju o strip umjetnosti i na one koji nisu baš fanovi, ali i na mlade generacije, edukujete ih da postanu fanovi i ovo nisam nigdje vidio da je cijeli grad praktično uključen“, kazao je fantastični autor iz barselone, Roger Ibanez, dok se divio prirodnim ljepotama Herceg Novog i Boke ploveći sa cijelom ekipom 11. HSF-a na katamaranu sa kojeg su van zaliva u more bačene staklene boce sa stripovima nastalmi na festivalu.
,,Ovaj doživljaj i ova ideja je nešto što je zaista isttorijsko i teško da ijedan festival ovo može da zasjeni“, maltene istovremeno je izgovorilo nekoliko gostiju u trenutku kada su bacili boce u more i krenuli u još jedan đir oko Mamule i na iskrcavanje u Rose.
HSF
A sve je počelo u petak veče, 1. septembra na trgu Belavista sa spektakularnim otvaranjem koje su muzički začinili ulični performersi Diego i Đulija – alijas Cheap seats iz Verona, a pred nekoliko stotina posjetilaca organizatori HSF-a prdstavili svojih pedeset ovogodišnjih gostiju. U tako sjajnoj atmosferi usliejdio je obilazak izložbi u tri galerije u starom gradu – Josip Bepo Benković, Sue Ryder i longe bar Amerika. Po običaju subota je rezervisana za program na glavnom trgu, gdje su uz muzički podršku DJ-eva iz Prostorije i Groovy Castel Nuovo, umjetnici crtali više od šest sati za sve posjetioce festivala, dok je u Kinu održana radionica i izložba radova najmlađih strip autora iz škole crtanja. Karavan veselih oblačića se u nedjelju preselio na Škver, pa su cjelodnevno crtanje, druženje sa autorima i berza stripova okupirali Palubu gdje je u večerenjim satima održano prezentacija jednog od trenutno najvećih strip artista – Rajka Miloševića gere, ali i razgovor koji su na temu 30 godina Dilana Doga na ovim prostorima vodili teoretičar Pavle Zelić i Maurizi Di Vincenzo, glavni crtač legendarnog junaka izdavačke kuće Bonelli editori. Četvrtog dana lokacija rezervisana za HSF je bila Gradska kafana u čijem izložbenom prostoru je urednik balkanskog strip serijala Vekovnici, Marko Stojanović održao prezentaciju toga djela, a veliki broj posjetilaca je moga da vidi i postavku od osamdesetak radova. Na terasi gradske kafane su a sve fanove besplatno srtali strip artisti čiji su radovi zastupljeni u Vekovnicima. U popodnevnim satima cijela ekipa se prebacila par desetina metara zapadnije u kafanu Atelje, koaj je stari dobri prijatelj HSF-a i u kojoj nekako kao po pravilu uvijek bude najbolja atmosfera kada je riječ o crtanju za fanove i druženju sa umjetnicima. Pored toga u Ateljeu je Pavle Zelić održao i prezentaciju svoje knjige Peščana hronika poslije čega se sva ekipa spustila na Škver na mušljadu. Utorak je donio jednu potpunu novinu u HSF priču, jer ne samo da je uključen još lokal – kafe bar Loža, nego je toga dana nastalo i više od četrdeset kajiševa stripa koji su sa porukom da su nastali u 11-om izdanju HSF-a raspoređeni u dvadeseta boca i bačeni u more. Poslije krstarenja katamaranomTrojan HSF drugari su obišli Lušticu i posjetili Green vilage Klinci – etno selo koje ambijentom i predivnim luštičkim krajolikom, oduzima dah i zove na ponovni dolazak.
HSF
,,Domaćini su okupili petnaestoro osnovaca iz luštičkih sela, podijelili ima pribore za crtanje i kada smo stigli mi sa našim gostima već su nas čekali neki radovi. Pedagozi Valerio Held, Vladimir Vesović i Nikola Ćurčin su par sati radili sa djecom učeći ih osnovama crtanja, ali i nekim trikovima strip umjetnosti“, objašnjavaju organizatori Hercegnopvskog strip festivala. Posljednjeg dana u srijedu 6. septembra, održano je predavanje u osnovnoj školi Dašo Pavičić, gdje je predstavljen projekat – stripom protiv prodaje nelegalnih ljekova, koji su realizovali EU i ministarstva zdravlja država Srbije i Crne Gore, a koji se stilski referira na kultnog Alana Forda. Ostatak posljednjeg dana Hercegnovskog strip festivala umjetnici su proveli na beach baru Peoples u cjelodnevnom crtanju za fanove, kao i slikajući zajednički rad koji je namjenjen za aukciju u humanitarne svrhe – za pomoć oporavka od požara nastradalih predjela Luštice, ali i učeći da rone sa bocama, vozeći se skuterima i kupajući se u more poslije ,,pregrijavanja“ na cjelodnevnoj salsa žurci sa plesačima iz Bayamo salsa kluba i njihovim gostima sa Kube.
HSF
,,Valter Trono mi je pričao hvalospjeve i bajke o vašem festivalu i govorio da to nikako ne smijem da propustim. Iskreno, nisam mu baš sve vjerovao što mi je pričao, međutim, sada moram da mu se izvinim zbog toga što mu nisam vjerova, ali i da mu kažem da mi nije ni dobro predstavio ovoliko gostoprimstvo i predanost i neviđenu atmosferu koju ima ovaj festival. Zaista sam tužan što se ovo šestodnenvno druženje završava“, kazao je italijanski umjetnik Antnio Lucchi prilikom namjerno odugovlačenog izlaska iz automobila i ulaska u aerodromsku zgradu.
HSF
,,Prezadovoljni smo kako je sve proteklo, prezadovoljni smo i posjetom i podrškom koju smo imali na svakom koraku. Moramo konstatovati da samo napravili festival za anale strip umjetnosti na ovim prostorima i bez lažne skromnosti HSF prevazilazi regionalne okvire i nameće se kao najznačajnija manifestacija posvećena devetoj umjetnosti u ovom dijelu Evrope“, konstatovali su organizatori uz zahvalnost svim sponzorima, medijima i sugrađanima na podršci i aktivnom učešću u svim programima HSF-a.
Radionica povodom početka izrade strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori biće održana u ponedjeljak u hotelu Budva, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Za izradu strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori, Morsko dobro je, nakon sprovedenog tenderskog postupka, izabralo konzorcijum koji čine Hotelsko i destinacijsko savjetovanje iz Zagreba, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Urbanistički institut Hrvatske i Proficiscor iz Zagreba.
“Strategija u svojim rješenjima treba da se fokusira na uspješne prakse i inoviranje postojećeg modela upravljanja plažama, a sve kako bi se obezbijedila kvalitetna turistička ponuda, konkurentna sličnim destinacijama u Mediteranu i u skladu sa dugoročnom vizijom turističkog razvoja Crne Gore“, navodi se u saopštenju.
Cilj radionice je, pored prezentacija rada, metodologije i dinamičkog plana izrade strategije, aktivno učešće predstavnika relevantnih institucija koje učestvuju u kreiranju turističke ponude Crne Gore, a koji će sa aspekta rada svojih institucija dati doprinos za uspješnu izradu navedene strategije.
Legendarni glumac i režiser Ljubiša Samardžić preminuo je u 81. godini. Samardžić je rođen u rudarskoj porodici 19. novembra 1936. godine. Rano je otkriven njegov talenat za glumu.
Studirao je kod Bojana Stupice kao stipendista. Prvu ulogu ostvario je u filmu “Igre na skelama”. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, Samardžić je bio jedno od zaštitnih lica jugoslovenske kinematografije, a u karijeri je ukupno ostvario 130 uloga na velikom platnu i malim ekranima.
Nadimak “Smoki” dobio je zahvaljujući istoimenom liku kog je tumačio davne 1963. godine, u filmu “Peščani grad”. Među njegovim zapaženijim ulogama su filmovi “Bitka na neretvi”, “Sutjeska”, “Bombaši”, “Ljubavni život Budimira Trajkovića”, “Lude godine”, “Rad na određeno vreme”, “Moj tata na određeno vreme”, “Nije lako sa muškarcima”, “Magareće godine”, “Ubistvo sa predumišljajem”, “Nataša”, “Konji vrani”… U bogatoj televizijskoj karijeri igrao je u serijama “Vruć vetar”, “Povratak otpisanih”, “Kuda idu divlje svinje”, “Bolji život”, “Policajac sa Petlovog brda”, “Jesen stiže, dunjo moja”…
Posljednja uloga koju je ostvario bila je u seriji “Miris kiše na Balkanu” 2011. godine, koju je i režirao. Kao reditelj, debitirao je dramom o bombardovanju “Nebeska udica”, i zatim režirao filmove “Nataša”, “Ledina”, “Konji vrani”…
Socijaldemokratska partija će naredne sedmice početi sa prikupljanjem potpisa građana za organizovanje referenduma o budućnosti aerodroma u Tivtu, saopštili su iz ove stranke.
“Kao što smo se uvjerili proteklih nekoliko mjeseci, lokalna DPS vlast, sa partijama koje je podržavaju, je potpuno nezainteresovana da se ovo pitanje otvori u lokalnoj Skupštini pa smo se odlučili da na ovaj način uključimo lokalnu zajednicu. Aerodrom u Tivtu je najveće i najznačajnije preduzeće u našem gradu, u kojem direktno ili indirektno radi ogroman broj naših sugrađana. Pri tome se radi o izuzetno profitabilnom preduzeću koje bi moglo generisati i preko 350 miliona eura profita u narednom periodu, kroz povećanje kapaciteta sa sadašnjih milion na tri miliona putnika godišnje”, kazali su iz SDP-a.
Kako su istakli, njihove teze potvrđuje i izvještaj za prvih osam mjeseci rada aerodroma u kojima se bilježi veliki porast broja putnika, kojih će, po prvi put ove godine, biti preko milion.
“Kako bi nastavio da se razvija i doprinosi prosperitetu Tivta i naših sugrađana, aerodrome se ne smije prodavati ili `valorizovati` bez ijednog papira ili studije kojim bi se to opravdalo. Zbog toga pozivamo naše sugrađane da nam daju podršku, kako bi u najkraćem roku organizovali referendum na kojem bi dali svoje mišljenje, za koje nas niko do sad iz DPS Vlade ili DPS tivatske vlasti nije pitao”, poručili su iz SDP-a.
