Jubilarni 25. KotorArt Kotorski festival za djecu otvoren je sinoć na Ljetnjoj pozornici u Kotoru, na radost brojne publike, posebno mališana, fantastičnom predstavom “Put u središte zemlje”, plesne trupe “Roseland Musical” iz Španije.
Prethodno je, tradicionalno, gradonačelnik predao ključeve grada djeci, a ove godine je najmlađi gradonačeknik u istoriji Kotora, Vladimir Jokić, ključeve predao najmlađoj predstavnici djece u istoriji Festivala, jednomjesečnoj Anji Jovanović.
Na ceremoniji su govorili Vida Kašćelan koja je, kao gradonačelnica 1993. godine, otvorila prvi Jugoslovenski festival pozorišta za djecu, najznačajniji savremeni pjesnik za djecu u region i jedan od osnivača Festivala, Ljubivoje Ršumović, Dejan Dedović iz grupe “Who see”, Dubravka Drakić, glumica Gradskog pozorišta Podgorica koja je svoju prvu glumačku nagradu dobila upravo na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu 1999.godine.
1. DAN FESTIVALA – Put u središte zemlje – 1.7.2017. – FOTO: Dalibor Ševaljević
Lutkarsko pozorište “Hop Signor” iz Grčke večeras će prirediti predstavu “Žirafa” za mališane starije od šest godina.
Kotorski festival pozorišta za djecu trajaće do 12. jula, do kada će biti realizovano 67 pratećih programa. U glavnom programu će se takmičiti 14 pozorišnih predstava iz Španije, Italije, Grčke, Francuske, Ukrajine, Danske, Škotske, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore.
Pet domaćih predstava nastupiće revijalno a djeca i mladi će pohađati devet različitih besplatnih radionica. Festival ima preko 1300 učesnika. Stručni žiri: Ljubivoje Ršumović, Maja Mrđenović i Milivoje Mišo Obradović će dodijeliti šest nagrada. Tradicionalno će se dodjeljivati i nagrada dječijeg žirija koja od ove godine nosi ime Dragana Radulovića.
Neodgovoran i nepažljiv odnos države prema dobrima i vrijednostima u Opštini Kotor ostavio je velike posledice kad je u pitanju pad kvaliteta javnih usluga. Nova opštinska vlast neće čekati na dotacije sa centralnog nivoa, već će, u skladu sa pravnim i ekonomskim mogućnostima, pomoći funkcionisanje svih javnih institucija u Kotoru.
Skladno i dinamično funkcionisanje cjelokupnog javnog institucionalnog sistema u Kotoru jedan je od naših glavnih ciljeva. U tom pravcu Opština je opredijelila 15.000 eura za sanaciju sanitarnog čvora u Opštoj bolnici Kotor. Nedopustivo je da u XXI vijeku ne budu svi kapaciteti zdravstvenih ustanova u punom obimu funkcionalni i da se u njih ne ulaže adekvatno, planski i pravovremeno. Takođe, opredijeljeno je i više od 2.500 eura za pomoć radu Istorijskog arhiva. To iz razloga što je društvena misija ove institucije od izuzetnog značaja za očuvanje posebnosti našeg grada i izvor izuzetnih saznanja o gradu i državi.
Staranje o opštim dobrima Kotora je naša i moralna i politička obaveza. Stoga pomažemo i pomagaćemo, kako institucionalno, tako i finansijski, funkcionisanje svih javnih institucija u Kotoru. Za razliku od prethodne vlasti, mi nijesmo nemarni u odnosu na ono što su nematerijalna dobra Kotora. Za razliku od prethodne vlasti mi finansijski konsolidujemo Opštinu Kotor i zato možemo pomoći i javne institucije, kao i socijalno ugrožene slojeve stanovnistva. Samo ona vlast koja ima orijentaciju prema opštem dobru može učiniti da cjelokupni kapaciteti lokalnog javnog sektora budu nepresušan faktor socio-ekonomskog razvoja našeg grada.
Nećemo čekati na one od kojih Kotor može dočekati samo devastaciju. Svoj grad najviše volimo, posvećeni smo njegovom opštem dobru i sami ćemo dati sve što je do nas da bude uspješan, napredan i grad u stalnom usponu – kaže se u saopštenju iz kabineta predsjednika opštine Kotor.
THE MUNICIPAITY OF KOTOR PROVIDES 15,000€ FOR RECOVERY OF SNITARY FACILITIES IN GENERAL HOSPITAL
The irresponsible and careless attitude of the central government towards public goods and values in the Municipality of Kotor has left significant consequences regarding the decline in the quality of public services. The new local authorities will not wait for grants from the central level, but in accordance with the legal and economic possibilities, will help functioning of all public institutions in Kotor.
The harmonious and dynamic functioning of the entire public institutional system in Kotor is one of our main goals. In that direction, the Municipality has committed 15,000 euros for recovery of the sanitary facility in the General Hospital in Kotor. It is unacceptable that, in the 21st century, not all capacities of healthcare institutions are fully functional and not adequately invested, according to a plan and in a timely manner. Also, more than 2,500 euros have been committed to assist the work of the Historical Archives. This is because the social mission of this institution is of great importance for the preservation of the special features of our city and the source of extraordinary knowledge about the city and the state.
Care about the common good of Kotor is our moral and political obligation. Therefore, we help and assist, both institutionally and financially, the functioning of all public institutions in Kotor. Unlike the previous local government, we are not negligible in relation to the intangible cultural good of Kotor. Unlike the previous local government, we financially consolidate the Municipality of Kotor and therefore we can help public institutions, as well as socially vulnerable layers of the population. Only the local government that has the orientation towards the common good can make the entire capacity of the local public sector a lasting factor of socio-economic development of our city.
We will not for those from whom Kotor can only receive devastation to take a step. We love our city most, we are dedicated to its common good and we will give our best in order to help it be successful, progressive and a constantly rising city.
Klapa Stentorija iz Daruvara - Prvo mjestvo kategorija ženske klape
Klapa Pinguentum - pobjednik muške klape
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
Festival klapa Perast 2017.
16. Festival klapa Perast
16. Festival klapa Perast
Dodjelom nagrada u subotu, na centralnom peraškom trgu – pjaci, ispred crkve Svetog Nikole, završen je 16. Međunarodni festival klapa Perast.
U kategoriji muških klapa po ocjeni stručnog žirija pobjednik je klapa „Pinguentum“ iz Buzeta, druga nagrada pripala je klapi „Filip Dević“ iz Splita a treća klapi „Jacera“ iz Šibenika.
Nagrada publike u kategoriji, muških klapa pripala je klapi „Assa Voce“ iz Podgorice sa pjesmom “Pod odrinom”.
Festival klapa Perast 2017. – Klapa Assa Voce
Prva nagrada u kategoriji Nova klapska pjesma pripala je autoru Krešimiru Magdiću za kompoziciju „Gospa od Škrpjela“ u izvedbi klape Skotradura iz Dubrovnika.
Za najbolju debitantsku klapu proglašena je klapa „Bura“ iz Mostara, a priznanje za najbolju crnogorsku klapu pripalo je klapi ”Assa Voce” iz Podgorice.
Nagrada za najbolji aranžman u kategoriji nova klapska pjesma pripala je Dušku Tambači za kompoziciju Merjane,Merjane u izvođenju klape Valdibora iz Rovinja.
Prva nagrada za najbolje stihove pripala je pjesmi “Pod odrinom” čije stihove je napisala Mila Moškov, u izvedbi Assa Voce iz Podgorice.
Stručni žiri je radio u sastavu Mojmir Čačija a članovi su bili, Sara Dodig, Mirela Šćasni, Mario Katavić, Zlata Marjanović, Marina Dulović, Vojislava Beba Milić i Jasminko Šetka. Žiri u kategoriji Nova klapska pjesma je radio u sastavu Jakša Fiamengo predsjednik, članovi Ante Mekinić, Vjera Baničević, Tina Braić-Ugrinić, Obrad Pavlović.
Festival klapa Perast 2017.
Prve takmičarske večeri u kategoriji ženske klape prvo mjesto po ocjeni žirija pripalo je klapi Stentorija iz Daruvara, drugo klapi Štorija iz Kaštel Kambelovca a treće Ankora iz Podstrane.
Klapa Stentorija iz Daruvara – Prvo mjestvo kategorija ženske klape
Po ocjeni publike najbolja je bila klapa Skontradura iz Dubrovnika.
Festival klapa Perast 2017.
Tokom dva festivalska dana u Muzeju grada Perasta predstavljen je peti broj festivalskog časopisa „Lirica”, čije ovogodišnje teme su „Priče o moru“, koje govore o značenju i povjesti klapske pjesme.
Direktor Komunalnog preduzeća Tivat Tonko Lukšić uputio je juče pismeni zahtjev Inspekciji sigurnosti plovidbe, Lučkoj kapetaniji Kotor i Upravi pomorske sigurnosti da od nezakonito vezanih plovila, oslobode mulo Bazdanj u Krtolima.
Lukšić je to učinio nakon što su se Komunalom koje je zakupac ovog pristaništa i Komunalnoj policiji Tivta ponovno obratili mještani Krtola, protestujući što hidrograđevinska kompanija “Yu Briv” iz Kotora ovdje godinama besplatno drži vezano nekoliko svojih tehničkih plovila, spriječavajući tako bilo koga drugog da koristi pristanište i obližnju plažu.
Mulo Bazdanj u Krtolima
Mještani su u svojoj najnovijoj prijavi naveli da je “Yu Briv” uz nekoliko već duže ovdje vezanih svojih plovila – trajekata, barži i remorkera, preksinoć na mulo Bazdanj doveo još jednu baržu. Tvrde i da su radnici te firme na obali kod mula napravili nekoliko manjih deponija smeća i starih kamionskih guma, kao i da se na plovilima vrši pretakanje gioriva i obavljaju remontni radovi koji zagađuju okolinu i nanose štetu mještanima koji se u obližnjim kućama bave turizmom.
Lukšić je juče kazao da su u više navrata bezuspješno pregovarali sa menadžentom “Yu Briva” i da su im nudili razna alternativna riješenja za privez njihovig brodova, što oni kako je rekao, nisu prihvatili.
“Obzirom da smo iscrpili sve mogućnosti, nije preostalo ništa drugo nego da tražimo reakciju nadležnih službi” – poručio je direktor Komunalnog.
Mulo Bazdanj u Krtolima
On je najavio da će da nakon uklanjanja plovila „YU Briva“ sa mula Bazdanj, Komunalno kao zakupac tog dijela obale zajedno “Morskim dobrom” krenuti u sanaciju mula i obale. Istakao da je “Morsko dobro” spremno da taj posao finansira iz dijela sredstava za hitne sanacije i da nakon toga obavi prihranjivanje pijeskom obližnje plaže kako bi se nakon duže vremena ovaj prostor stavio na raspolaganje turistima i kupačima.
Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavila je da su od danas snižene cijena rominga u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji.
Maksimalno dozvoljene maloprodajne cijene u romingu u ovim zemljama od danas su (po minutu) za odlazni poziv 0,19 eura, a 0,05 za dolazni poziv, SMS poruka košta 0,06 eura, a prenos podataka (po MB) 0,20 eura.
RATEL je odredio početak važenja novih maksimalnih cijena rominga i njihove visine u cilju primjene Sporazuma o sniženju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama, koji su 2014. godine zaključila nadležna ministarstava Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije.
Crna Gora će biti domaćin 20. Konferencije Hidrografske organizacije za Mediteran i Crno more (MBSHC), a koja će od 4.do 6.jula biti održana u hotelu „Park“ u Bijeloj – saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS).
Sektor za hidrografiju ZHMS organizator je ovog, najvećeg do sada međunarodnog skupa stručnjaka za hidrografiju, okeanografiju i kartografiju koji se održava u Crnoj Gori. Regionalna hidrografska komisija MBSHC inače, dio je Međunarodne hidrografske organizacije IHO koju čini 87 zemalja, među kojima je i Crna Gora.
Predstojećoj Konferenciji MBSHC u Bijeloj prisustvovaće i direktor IHO, viceadmiral Mustafa Ipteš i delegacije 18 država članica te Komsije: Alžir, Crna Gora, Egipat, Francuska, Gruzija, Grčka, Hrvatska, Italija, Kipar, Malta, Monako, Rumunija, Rusija, Slovenija, Španija, Tunis, Turska i Ukrajina. Prisustvovaće i delegacije tri zemlje – pridružene članice i to Bugarske, Velike Britanije i SAD iz koje dolazi ekipa National Geospatial Intelligence agencije NGA. Skupu u Bijeloj u svojstvu posmatrača, prisustvovaće i delegacija Albanije, kao i predstavnici nekoliko renomiranih proizviđača hidrografsko-okeanografsko-kartografske opreme, softvera i plovnih sredstava.
„Pristupanjem u NATO savez jedan od ciljeva Crne Gore je i razmjena hidrografskih podataka sa drugim članicama saveza, tako da je predstojeća konferencija u Bijeloj bitna i sa vojnog aspekta. Poseban značaj konferencija ima i za turističku promociju Crne Gore kao elitne i nautičko-turistiočke destinacije. Osnova za siguran i bezbjedan boravak nautičara u našim vodama su pouzdane nautičke karte i nautički planovi koje izrađuje i štampa naš Sektor za hidrografiju.“- kazao je danas tim povodom direktor ZHMS mr Luka Mitrović.
Preduzeće „Autibuska stanica Tivat“d.o.o. (AST) čiji je odnivač i jedini vlasnik Opština Tivat, preuzelo je danas gazdovanje Autobuskom stanicom u tom gradu od kompanije „Prehrana“ poznatog bjelopoljskog biznismena i visokog funkcioners DPS Hilmije France.
Tim povodom u prilično zapuštenom i već pomalo devastiranom objektu koji je podignut prije samo dvije godine, upriličena je prigodna svečanost kojoj su, pored ostalih, prisustvovali i potpredsjednici Opštine Ilija Janović (HGI) i Dejan Maslovar (SD), kao i članovi Borda direktora AST. Upadljivo, izostao je predsjednik SO Tivat Ivan Novosel (DPS) koji je kao gradonačelnik u ljeto 2015. bio inicijator odluke da se novozgrađeni moderan objekat da u zakup Franci jer je kako je Novisel tada rekao, „gazdovanje sa autobuskom stanicom nepoznata materija“ za lokalnu upravu.
„Prehrana“ je stoga u protekle dvije godine koristila taj objekat sa 1.002 kvadrata zatvorenog prostora, osam perona za autobuse površine 828 kvadrata i parkingom za automobile zaposlenih površine 78 kvadrata, plaćajući Opštini mjesečnu zakupninu od 7.275 eura plus PDV ali se Francina firma time „nije proslavila“ jer je Autobuska stanica bila prljava, neuređena i sa brojnim sadržajima koji nikada nisu proradili niti su bili na usluzi putnicima. Novosel je prije nekoliko mjeseci pokušai da opstruira donošenje odluke u SO da se osnuje opštinska firma koja će preuzeti gazdovanje Autobuskom stanicom, iako je elaborat koga su po narudžbi Opštine uradili stručnjaci iz Podgorice, pokazao ekonomsku isplativost takvog poteza, ali je na kraju Novosel ipak ostao u manjini unutar tivatskog DPS-a koji je odlučio da Optina osnuje AST.
Izvršni direktor AST Zoran Stanković (DPS) na svečanosti je poručio da želi da „ovo sve što vidite na Autobuskoj stanici bude naše i da bude gledalo jednog turističkog grada.“
Zoran Stankovic
„Želimo da vremenom to sve sredimo, promijenimo i uljepšamo da ljudi koji budu autobusima dolazili u Tivat odmah steknu lijep utisak i budu impredionirani gradom u koji su doputovali. Neće to biti lak zadatak, ali ćemo se svakako potruditi da to postignemo, uz podršku svih vas.“- istakao je Stanković. Istakao je da je AST preuzela 10 radnika „Prehrane“ koji su do sada radili na stanici, kao i da će biti zapošljeno još nekoliko ljudi.
Inače, prema podacima iz 2016. kroz Autobusku stanicu Tivat prošlo je ukupno 47.063 putnika što je u prosjeku više od 3,9 hiljada putnika mjesečno. Promet ni u najslabijim mjesecima tokom zime, nije padao ispod 2,2 hiljade putnika mjesečno.
„Mislim da ćemo tek nakon narednog ljeta imati pravu sliku o obimu prometa i potencijalu ovog objekta. Svima je u interesu da imaju korist od Autobuske stanice, prvenstveno gradu koji je i vlasnik ovog objekta“- kazao je Stanković dodajući da stanicu tokom ljeta koristi preko 100 prevoznika. On je kazao da intersovanje partnera stalno raste, pa je tako nova uprava već sklopila ugovor sa hrvatskim prevoznikom „Čazmatrans“ o otvaranju sezonske linije Tivat-Dubrovnik.
U Zavičajnom je muzeju Konavala otvorena izložba Svilac svila svilica autorica Jelene Beželj, Anite Arbulić i Antonije Rusković Radonić.
Izložba je općenito prikazala što je sve svila, tko ju sve proizvodi, kako je dudova svila došla u Evropu te sam život svilca i proizvodnju svile. U odnosu između svjetskih proizvodnja pozicionirana je i ona konavoska kao jedini zaostatak starih proizvodnja svile na Mediteranu.
Izložbu je otvorio načelnik Općine Konavle Božo Lasić, a ravnateljica je napomenula kako se nakon rata zahvaljujući Deši, Nani Radonić, Mari Slovak, M. Drobac, obitelji Spremić i Ruso te Mari Pržić svila održala da bi danas bila u svim školama i vrtićima i u četrdesetak dječjih soba u Konavlima.
Također je izrazila namjeru Muzeja i galerija Konavala da idu u susret eko muzeju, odnosno muzeju teritorija prezentirajući građu na čitavom teritoriju.
Nakon otvaranja nastupila je grupa Valetudo koja je u Čilipe vratila živu ljetnu atmosferu.
Tijekom izložbe održati će se razni edukativni programi na temu svile.
Ministar turizma Hrvatske Gari Cappelli posjetio je ACI marinu Opatija u Ičićima gdje je ujedno obišao i brod Nautičke patrole Jutarnjeg lista.
Cilj ljetne akcije Nautičke patrole kojom će se obići 33 marine duž hrvatske obale i izraditi anketa među 1100 nautičara je utvrđivanje i uspoređivanje kvalitete usluga marina u cilju unapređenja kvalitete hrvatskog nautičkog turizma.
„Nautički turizam je definitivno jedan od hrvatskih imidž proizvoda koji naglašava ono najljepše što Hrvatska ima, a veliki doprinos u razvoju tog turističkog proizvoda svakako ima i tvrtka ACI koja upravlja s 22 marine duž obale te kontinuirano ulaže u kvalitetu usluge i ponude.
Nautika je vrlo važan segment turističke ponude Hrvatske te ćemo, pogotovo s obzirom na snažni interes s europskog tržišta dati i snažniji zamah promociji nautike”, naglasio je ministar, dodavši kako se unutar Ministarstva turizma planira oformiti i poseban odjel koji bi se bavio nautičkim turizmom.
Capelli je održao i radni sastanak s dekanicom i upravom Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji Dorom Smolčić Jurdana.
Na sastanku se raspravljalo o programima obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo koje provodi Fakultet s ciljem unapređenja kompetencija kadrova u hrvatskom turizmu te o definiranju istraživačkih tema koje su značajne za hrvatski turizam, a na kojima Fakultet može angažirati svoje istraživačke potencijale.
„Kvaliteta u svim segmentima turističke usluge i ponude predstavlja ključni čimbenik konkurentnosti turizma te je u fokusu svih aktivnosti i planova ove Vlade i Ministarstva turizma. Pozitivnom trendu smanjenja stope nezaposlenosti značajno doprinosi kako sektor turizma, tako i institucije koje stvaraju kvalitetne kadrove koje tržište rada treba. Ovaj Fakultet predstavlja važnu znanstveno-obrazovnu instituciju čiji je rad ključan ne samo za podizanje ukupne obrazovne razine, već i za segment obrazovanja u turizmu koji predstavlja jedan od glavnih generatora rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je tom prilikom ministar Cappelli pohvalivši rad Fakulteta s tradicijom dugom više od 50 godina na kojoj je diplomu steklo više od 15.000 studenata koji danas svojim znanjem aktivno doprinose razvoju hrvatskog turizma.
Posebno nam je važan, nastavio je ministar, poslijediplomski specijalistički studij Zdravstvenog turizma koji je Fakultet uveo prije dvije godine.
„Zdravstveni turizam predstavlja turistički proizvod velikog potencijala, posebice za razvoj turizma na kontinentu i cjelogodišnje poslovanje, stoga mi u Ministarstvu turizma planirano oformiti poseban odjel koji će biti zadužen za zdravstveni turizam”.
