U petak oko 14 sati jak potres pogodio je Hercegovinu, a na području Mostara je izazvao paniku među građanima
Potres sa jakim intenzitetom i podrhtavanjem jačine 4.1 prema Richterovoj ljestvice osjetio se na širem području Hercegovine i u djelovima Dalmacije,a epicentar potresa je 10km južno od Mostara
Građani koji žive na većim katovima stambenih zgrada u Mostaru od straha su izašli iz svojih stanova.
Odjednom se začuo tutanj, a onda se počela tresi zgrada. Iz police su pospadale knjige, bilo je strašno, rekao je za naš portal jedan žitelj Mostara koji živi u višekatnici.
Potresi ove snage uzrokuju osjetna drmanja tla i stambenih objekata te se čuju zvukovi trešnje, ali rijetka su značajnija oštećenja.
Katharsis Sefardica- izložba slika Žane Bajić u Budvi- foto Boka News
1 od 14
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” izložba slika Žane Bajić
“Katharsis Sefardica” naziv je izložbe slika autorice Žane Bajić iz Splita, koja je otvorena u petak u sklopu Pete konferencije jevrejskih zajednica jugoistočne Evrope (Mahar), u Budvi – Hotel Avala.
„Draga Žana možda jednoga dana poželiš slikati i napraviti ciklus o Židovima. Iako su Židovi stalna inspiracija svjetskih umjetnika mislim da bi tvoj opus bio potpuno nešto novo, posebno, neka ti ova knjiga otvori prozor mašte i navedete na inspiraciju“ – napisao je u posveti knjige koju mi je 2009. poklonio moj dragi prijatelj koji je danas sa nama, Slaven Radimiri. Nisam ni slutila da će ona nakon toliko godina biti presudna za moj današnji stvaralački rad, kazala je na otvaranju izložbe autorica Žana Bajić.
„Zanimljvo je kako je ovaj ciklus slika nastao. Željela sam napraviti jednu osobnu katarzu ali nisam znala u kom smjeru ću ići. Meni je inspiracija uvjek bila glazaba, nešto što je pratilo moj rad. Jedne noći sam se probudila i slučajno na Youtube našla glazbu Yasmin Levyi koja je otpjevala Adio Kerida. Dakle, dogodio se jedan klik gdje sam ja rekla to je ta glazba koju želim da me prati u ovom svijetu…“ pojasnila je Bajić.
– Geometrijski oblici na slikama, kroz koje sam željela prenjeti svoje osjećaje su crna, crvena i bijela kocka. Crveno je ljubav, bijelo optimizam, crna je ona tuga koju svi imamo u životu i isprepliću se i zato je ta kocka u koju udaramo, tražimo neki izlaz, a klavijature su simbolika muzike koja to opet sve skupa spoji, idemo napred, i to je taj optimizam koji nas vodi – kazala je autorica.
Izložba je otvorena uz muzičku numeru koju je izvela Izraelska umjetnica Ofri Eliaz.
Država Crna Gora nema katastar morskog dobra iako ga je morala dobiti još prije 25 godina, a na to kako će se gazdovati dijelom objekata obavlen infrastrukture zbačajno mogu uticati i sporni vlasničko-pravni odnosi na njima ili već stačena prava fizičkih i pravnih lica – čulo se juče na okruglom stolu „Koncesija za luke od lokalnog značaja i objekte obalne infrastrukture i vlasništvo u zoni morskog dobra“ koje je u Tivtu priredilo JP „Morsko dobro“ iz Budve.
Pored predstavnika tog preduzeća, Uprave za imovinu, Uprave pomorske sigurnosti I opština Tivat i Bar, na skupu su učestvovali pravnici iz Crne Gore i Hrvatske koji su govorili o načinu na koji je pitanje upravljanja morskim dobrom i dodjele koncesija, odnosno mehanizam upravljanja lukama od lokalnog značaja riješen u toj državi, te problemima sa kojima se iHrvati suočavaju u toj oblasti. Iako se tematika direktno ticala njihovog djeloktruga posla i nadležnosti, na okruglom stolu koji je trajao cijeli dan, nije se pojavio niko od pozvanih predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva održivog razboja i turizma, Lučke uprave, Ministarstva finansija…
Govoreći o upravljanju morskim dobrom, zaštiti javnog interesa, valorizaciji i evidenciji – katastru javnog dobra u Crnoj Gori, član Savjeta Državne revizorske instuitucije CG dr Branislav Radulović podvukao je da svaka ozbiljna država mora imeti registar stanovništva i registar imovine.
“Mi ni 25 godina nakon donošenja zakona o morskom dobru, nemamo urađen katastar morskog dobra, a nemamo ni procjenu virjednosti državne imovine, niti donešenu metodologiju na koji način se ta procjena vrši. DRI će u narednom peridou prosebno procijeniti kakva je katastarska evidencija koju vodi Uprava za nekretnine”- poručio je Radulović. On je ukazao i na čitav niz problema sa vođenjem registra koncesija u lukama od nacionalnog značaja, slabom naplatom koncesionih naknada i podvukao da je “protivno javnom interesu to kada država i njeni organi ne prihoduju sve ono na što imaju pravo”.
Iako su pojedini učensici rasprave tvrdili suoprotno pozivajući se na dokumente koji datiraju još iz austrougarskog katastra da postoji privatna svojina na obali u obliku privatnih starih mula i mandraća, većina panelista iz Crne Gore i Hrvatske tvrdila je da je postojanje private svojine na obali nemoguće i da su sva takva mula, čak i vezovi malih barki na bovama uz obalu, nelegalni ukoliko nisu “pokriveni” uprabljanjem od strane države koja će onda i dodjelivati te vezove pod komercijalnim ili povlašćenim uslovima. Luka Globarević iz Uprave za imovinu Crne Gore smatra da zakon dozvoljava i priznaje mogućnost postojanja privatne svojine na morskoj obali koja je generalno, javno dobro, i upozorava da se “treutno u Upravi za nekretnine formira posebna grupa koja vrši promjernu granica zone morskog dobra.”
“To međutim, nikako ne moše biti legalnoi urađeno bez da te granice utvrdi i proglasi Skupština Crne Gore.”-istakao je Globarević, dok je pomoćnik direktora “Morskog dobra” Dragan Markovič ukazao da je proteklih 25 godina u Crnoj GFri legalno ili na divlje, nasipanjem mora i gradnjom obalne infrastrukture, napravljenoi čak 287 hiljada kvadrata nove povšine morskog dobra. Na njegovu konstataciju da se sve luke lokalnog značaja moraju dati pod koncesiju, pravnici iz Hravtske su mu odgovorili da to ne mora biti slučaj jer se u toj državi po zakonu, prethodno obavezno radi obimna Studija opravdanosti koncesije.
Detalj iz gradske lucice Kalimanj u Tivtu
“Svaki savjesni davalac koncesije vrlo pomno treba da izradi Studiju njene opravdanosti koja može pokazati da koncesiju uopšte i nije ni potrebno davati. Jako je loše u tim odlukama se temeljiti samo na tome koliko će neko nešto platiti, a ne sagledati i sve ostale aspekte tog procesa”- upozorila je dr Iva Tuhtan Grgić ističući da u Hrvatskoj finansijki efekti po državu od davanja nekog javnog dobra u koncesiju, dolaze tek na četvrto mjesto prilikom procjene njenih efekata. Na vrhu liste je javni interes, potom uticaj realizacije tog projekta na životnu sredinu, zatim zaštita prirode i kultine baštine, pa tek onda finansijski efekti i uskalđenost ideje zainteresovanog koncesionara sa državnim ekonomskim planovima.
VRUĆA TEMA, POSEBNO ZA BOKELJE
Tematika vlasničko-pravnih odnosa i upravljanja lukama od lokalnog značaja među kojima se nalaze i gradske marine sa komunalnim vezovima kakva je tivatska gradska lučica Kalimanj, odnosno objektima obalne infrastrukture kakve su ponte i mandraći što su ih bokeljske starosjedilačke familije same gradile ispred svojih imanja na obali, izuzetno je politički i ekonomski „vruća“, jer mnogi danas u Crnoj Gori pokušavaju da na te vrijedne objekte i lokacije „stave šapu“.
U Tivtu je već pokrenuta i građanska inicijativa protiv namjere „Morskog dobra“ da lučicu Kalimanj stavi na tender i preda je nekome ko će za to platiti najveću koncesionu naknadu. To bi se, kako smatraju pokretači inicijative, pogubno odrazilo na interese Tivćana koji u gradskoj marini što su je sredstvima samodoprinosa prije 30-tak godina podigli sami Tivćani, pod relativno povoljnim finansijkim uslovima, drže oko 340 čamaca i malih brodića za sport i rekreaciju. Sa problemom da na sličan način izgube svoje ponte i mandraće – decenijske „izlaze na more“, suočili bi se i neki proslavljeni bokeljski jedriličarski klubovi, kao i preduzetnici koji radi obavljanja registrovane privredne djelatnosti, već decenijama ulažu u izgradnju obalne infrastrukture ispred zemljišnih parcela na obali koje su u njihovom vlasništvu.
U nastavku policijske akcije “Boka” koja je usmjerena ka članovima organizovanih kriminalnih grupa (OKG) i bezbjednosno interesantnim licima uhapšeni su, V.B., Z.M., G.P., B.M.
U akciji njazvanoj “Boka3” danas su izvršeni pretresi na 27 lokacija na području Herceg Novog, Kotora, Tivta, Nikšića i Danilovgrada. Pretresi su izvršeni u stanovima i drugim prostorijama koje koristi više članova organizovanih kriminalnih grupa i bezbjednosno interesantnih lica.
“Oduzeti su skupocjena vozila, droga, oružje, municija, novac, dokumenti i druge stvari. Privedeno je 16 lica. Slobode su lišena četiri lica. Postupak procesuiranja krivične prijave je u toku i u odnosu na još dva lica. Protiv jednog lica je podnijeta prekršajna prijava”, saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je pronašla i oduzela 11 vozila, među kojima su i vozila visoke klase marke „BMW“, „VW“ i „Audi“, oduzeto su tri motocikla, 46 mobilnih telefona i veći broj SIM kartica različitih mobilnih operatera.
Policijska akcija Boka
Policija je pronašla i oduzela više tablet i lap top računara i različitih oblika memorijskih kartica za skladištenje podataka, 200 grama marihuane, osam grama sintetičke droge ekstazi.
Pronađeno je i oduzeto 2.050 eura za koji se sumnja su stečeni krivičnim djelima, kao i 84 novčanice u apoenima od po 500 eura bez serijskih brojeva.
Među oduzetim oružjem je i 8 pištolja, puška, dva startna pištolja, više od 100 komada pištoljske i puščane municije različitih kalibara, dva metalna boksa i gumena palica.
Policija je pronašla i više ugovora o kupoprodaji nepokretnosti i dokumentaciju o novčanih transakcijama u iznosu od više stotina hiljada eura.
„Osumnjičeni V.B. i Z.M. se sumnjiče da su počinili krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok se G.P. i B.M. sumnjiče da su počinili krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, saopšteno je iz UP.
Naknado će biti procesuirana dvije osobe koje trenutno nijesu dostupne nadležnim organima, D.S. iz Kotora i V.R. iz Herceg Novog.
Policijska akcija Boka
Protiv B.K. iz Kotora je podnijeta prekršajna prijava zbog posjedovanja startnog pištolja. Službenici Uprave policije, su u šest akcija koje su sprovedene u prethodnih mjesec, uključujući i današnju akciju, izvršili pretrese na 102 lokacije na jugu i sjeveru, i to na lokacijama koje koriste članovi OKG i njima bliska lica.
„Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga. Sve što je oduzeto biće vještačeno u Forenzičkom centru radi utvrđivanja porijekla odnosno eventualne povezanosti sa počinjenim krivičnim djelima. Aktivnosti policije na otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala se nastavljaju“, poručuju iz Uprave policije.
Više od jedne tone kokaina pronađeno je na RoRo brodu „Agat“ koji su portugalske vlasti presrele usred Atlantskog oceana u operaciji usmjerenoj na suzbijanje ilegalne trgovine drogom morskim putem.
Naime, portugalska agencija za suzbijanje narkotika, u suradnji s portugalskom mornaricom i zračnim snagama, zaplijenila je 1,130 kilograma kokaina koje je prevozio RoRo brod. Zaplijenjena droga prevezena je iz Latinske Amerike u Europu, s ciljem distribucije u različitim zemljama, priopćila je u ponedjeljak sudska policija.
Sedamnaest muškaraca stranih nacionalnosti, starosne dobi između 24 i 63 godine, koji su bili na brodu, pritvoreni su i osumnjičeni za pripadnost transnacionalnoj zločinačkoj organizaciji.
Zapljena droga dio je istrage portugalskih vlasti u suradnji s kolegama iz Francuske i Velike Britanije.
Brod, nosivosti 6,190 dwt, plovi pod zastavom Komora, a izgrađen je 1988. godine. Prema najnovijim AIS podacima, ostaje vezan u Lisabonu u Portugalu.
Ukoliko za to odbornici na predstojećoj sjednici lokalnog parlemneta 7.novembra daju zeleno svjetlo, Tivat će dobiti još jednu novu opštinsku javnu ustanovu – OJU „Muzej i galerija“.
Prema predlogu koji je Skupštini uputila gradionačelnica dr Snežana Matijević (DPS), OJU „Muzej i galerija“ nastaće izdvajanjem iz postojećeg Centra za kulturu Tivat njegove radne jedinice „Galerija i muzejska zbirka“ koja funkciniše u prostorima srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u centru grada.
OJU „Muzej i galerija“ Tivat, kako piše u predlogu osnivalkog akta, osniva se kao tzv. „kompleksni muzej“, a njeni osnovni zadaci biče sakupljanje muzejskog materijala putem terenskih istraživanja, otkupom, poklonom, razmjenom i na drugi način, sprovođenje preventivne i trajne zaštite muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije, te istraživanje u muzejskoj djelatnosti radi sakupljanja, valorizacije i prezentacije muzejskog materijala.
Nova OJU će se baviti i vođenjem dokumentacije o muzejskom materijalu, privremenim čuvanjem takvog materijala koji nema odgovarajuću zaštitu, revizijom muzejskog materijala, organizovanjem stalne i povremenih izložbi muzealija, izdavanje kataloga izložbi, organizovanjem interaktivinih i multimedijalnih programa i prezentacijom nematerijalne kulturne baštine.
OJU “Muzej i galerija” koja će za finansiranje svog rada prvenstveno biti oslonjena na gradski budžet preuzeće troje zapsolenih CZK Tivat, ali će i zaposliti jedn značajan broj novih radnika, pa će po dokumnetima koji su ranije prezentirani tivatskoj javnosti, ubrzo “narasti” na čak 12 zaposlenih.
To je inače, bio razlog da opozicija žestoko kritikuje ovakvu inicijativu lokalne DPS.-SD-HGI vlasti karakterišući je kao namjerno i nepotrebno formiranje novih opštinskih ustanova tradi “uhljebljivanja” svojih partijskih kadrova. Sa strane vlasti na to je uzvraćano tvrdnjom da samo kroz osnivanje nove OJU “Muzej i galerija”, Tivat može adekvatno zaštititi svoje kulturno-istorijsko nasljeđe i dobiti pravni subjektivitet da na lokalnom nivou sprovodi arheološka i druga naučna istraživanja. Vlast tvrdi o da je izdvajanje muzeja i galerije iz Centra za kulturu ujedno i zakonska obaveza Opštine kao osnivača te ustanove.
U nastavku operativnog štaba Boka i borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa kriminalistička policija u sadejstvu sa Posebnom jedinicom policije i SAJ-om jutros je u 5.30 sati upala u pretrese na 20 lokacija na području Herceg Novog, Kotora, Tivta i Nikšića.
Kako saznaje TV Vijesti, nađena je veća količina oružja i opojnih droga…
“To sam ja” naziv je izložbe fotografija Zorana Nikolića koja je otvorena u četvrtak u Galeriji ljetnikovca Buća Luković u Tivtu.
Izložbu je otvorio v.d. direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić.
“Zoran koji se prije svega bavi Bokom, morem, barkama imao je potrebu da izložbu nazove “To sam ja”. Očigledno da se desila promjena koju večeras moramo primjetiti, a to je njegovo priznanje da je intervenisao na svojim fotografijama i otvorio jednu novu priču u svom fotografskom izrazu… Teme su ostale iste ali se tehnologija promjenila, pogotovo kada su fotografije štampane na platnu kao ove koje su pred vama, onda izazov postaje interesantniji i sam eksperiment prihvatljiviji. Desila se još jedna promjena, razložio je svoju fotografiju na likovni izraz triptih itd… Lično se divim hrabrosti kojom je krenuo i unapred se radujem sledbenicima koji će krenuti njegovim putem…” – kazao je između ostalog Staničić.
Autor se zahvalio svim donatorima, pojedincima i institucijama koji su pomogli da izložba ugleda svjetlost dana.
Grupa građana iz Kotora sinoć je na Dan mrtvih upalila lumine i odala pomen Kotoranima koji počivaju na Campo Santo ili sveto polje, kotorsko srednjevjekovno groblje uz srušeni samostan Sv. Franja koji je, davne 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I.
Dok su palili lumine nisu željeli da se fotografišu niti da se njihova imena pominju, uz svećenika koji ih je predvodio, pomolili su se za sve sahranjena na najstarijem gradskom groblju u Kotoru koje je u srcu grada zaboravljeno.
Campo Santo – Kotor – foto Bobo Bernard
Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani Kotorani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, tu su grobnice čuvenih kotorskih porodica Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti, tu je i grob Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, vjerovatno i grob fra Vite maloga brata iz Kotora koji je sagradio najljepši spomenik srpske srednjevjekovne arhitekture Visoke Dečane, kao i mnogih drugih Kotorana koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine. Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli, to je izvanredna slika života preslikana na kamene nadgrobne ploče.
Campo Santo – Kotor – foto Bobo Bernard
Zato ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje, tu počivaju naši preci, naši Kotorani, dio našeg identiteta, dio našeg naslijeđa, dokaz da nismo od juče. Zato, ne smijemo dozvoliti da nam unište ovo groblje, da izgubimo jedan od identitetskih simbola Kotora, da izgubimo onaj genius loci ili duh mjesta koji je stvaran stoljećima čiji su dio i oni koji počivaju na franjevačkom groblju i da na kraju izgubimo građane Kotora i onu nematerijalnu kulturnu baštinu, jezik i običaje čiji su oni nosioci, poručila je grupa građana.
Sa luminom Kotorani koji su insistirali na anonimnosti poklonili su se sjenima onih koji su nam ostavili u naslijeđe nemjerljivo kulturno i duhovno bogatstvo…
Prvi put u istoriji crnogorskih aerodroma, pređena je brojka od dva miliona opsluženih putnika, saopštili su Aerodromi Crne Gore.
Saopšteno je da je od 1. januara do 31. ostobra kroz oba crnogorska aerodroma prošlo 2.011.030 putnika, 296 hiljada više nego tokom prvih 10 mjeseci prošle godine, a promet aviona veći je za 14 odsto.
Na tivatskom aerodromu opsluženo je 1.090.087 putnika, na aerodromu Podgorica 920.943.
“Trend rasta saobraćaja zabilježen je i tokom oktobra pa smo na podgoričkom aerodromu dočekali i ispratili 86.388 putnika, 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine a na Aerodromu Tivat 54.858 putnika, 12 odsto više nego u oktobru 2016. godine”, naveli su iz Aerodroma Crne Gore.
Podsjećaju da je tivatski aerodrom oborio rekord i prešao brojku od milion opsluženih putnika sredinom septembra, a u Aerodromuima očekuju da će brojka od milion opsluženih putnika na Aerodromu Podgorica biti zabilježena krajem godine.
“Tokom 2017, avioni oko 70 aviokompanija su slijetali na crnogorske aerodrome, dok su i Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat bili povezani sa po 40 destinacija”, dodaje se u saopštenju.
