U Budvi se danas završava trodnevni međunarodni turnir u najatraktivnijoj ribolovačkoj disciplini “Big Game” ribolovu – 3. Kup Budve.
Takmiče se ekipe iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Španije, Italije i Crne Gore.
Prvi takmičarski dan uspješno završen! Tuna 38.15kg ulovila je ekipa Predator Budva na čelu sa Zoranom Racanovićem
Drugog takmičarskog dana najuspješnija je bila ekipa Mali Veseljak Team na čelu sa kapitenom Ivanom Petkovićem i ulovom tune – 54.8 kg
Big Game
Takmičenje se završava danas kada će biti i proglašeni pobjednici.
Big game Budva – nagrade
Big Game Fishing je popularna društveno-sportska aktivnost koja je kao spoj zabave i avanturizma prepoznata u svijetu ali i u našem neposrednom okruženju (Hrvatska, Italija, Grčka…).
Sportsko-ribolovni turizam se idealno uklapa u koncept razvoja turizma posebno u ribarskim mjestima i lovnim područjima na Jadranu, a i šire. Sportfishing je ozbiljan vid u turizmu koji je u nekim zemljama i među glavnim granama privrede.
Big game Budva
Nakon posjete brojnim takmičenjima u regionu i Evropi, kao i postizanju značajnih rezultata na istim, članovi ribolovačkog društva “Big Game Budva” odlučili su se da Budvu stave na mapu destinacija ove atraktivne sportske discipline.
Stručnjaci za ornitologiju u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore monitoringom, koji je rađen prethodnih dana, utvrdili su da na Solani trenutno boravi oko 620 flamingosa, te da proces gniježđenja još nije počeo.
Kako su saopštili iz Nacionalnih parkova, povoljni uslovi prethodnih dana, prelijepi prizori koje stvaraju kolonije flamingosa i ostalih ptica koje trenutno borave na ulcinjskoj Solani, uticali su da se prethodnih dana poveća broj turista, posjetilaca i ornitologa na ovom području.
“Kako bi regulacija voda u bazenima bila na idealnom nivou za gniježđenje Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore intenzivno radi na popravci pumpe Đerane, te se očekuje da će ista biti u funkciji u naredna tri dana”, dodaju oni.
Na inicijativu zakupaca – korisnika zone morskog dobra sa podrucja hercegnovske opstine, juče je u Herceg Novom, odrzan sastanak kome su prisustvovali Ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulović i direktor Javnog preduezeca za upravljanje morskim dobrom, Predrag Jelušić.
Cilj sastanka je bio ostvarivanje sto tjesnije saradnje izmedju Javnog preduzeca i zakupaca, sve u cilju što kvalitetnije pripreme i nesmetanog odvijanja predstojece ljetnje turisticke sezone.
Takodje, konstatovano je da je sva otvorena pitanja iz prethodnog perioda neophodno sto efikasnije rjesavati u neposrednoj komunikaciji sa Javnim preduzecem, kao i kandidovati nove razvojne projekte s ciljem sto kvalitetnije valorizacije najvrijednijeg resursa u turisticke svrhe.
Navedeno je i da se u hercegnovskoj opstini valorizuju znacajne turisticke investicije koje ce doprinijeti podizanju turistickog standarda i povecanju turistickog prometa.
Direktor Jelušić informisao je korisnike o aktivnostima koje Javno preduzece sprovodi u pripremi sezone, kao i u dijelu dugorocnih investicijaja u ovoj opstini.
Korisnici morskog dobra su ovom prilikom izrazili potrebu da se u narednom periodu dodatno organizuju, kako bi na sistematican nacin predstavljali svoje zahtjeve prema Javnom preduzecu.
Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv organizuju tradicionalni Prvomajski uranak na brdo Vrmac – lokalitet „Vlaka“ iznad Gornjeg Stoliva.
Polazak iz Donjeg Stoliva 1.maja u osam sati sa vodičem, markiranom pješačkom stazom preko Gornjeg Stoliva a moguć je dolazak i preko Gornje Lastve ili drugih pravaca, lokalitet-proplanak se prepoznaje po maloj lokvi i metalnom križu-krstu.
Organizator obezbjeđuje, aperitiv i desert, primjerenu muziku, sportski program, malu radionicu o preživljavanju u prirodi. Učesnici za sebe obezbjeđuju hranu i piće.
Sa sobom ponijeti adekvatnu odjeću, obuću i vodu poručuju organizatori. Informacije na telefone: 069 644 506, 069 046 524
„Za Prvi maj – pobjegnimo malo u prirodu i nastavimo do sada neprekinutu tradiciju“poručuju iz NVO Kamelija i MZ Stoliv.
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
1 od 7
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Više stotina djece iz tivatskioh škola, ali i veliki broj građana okupio se danas u malom parku na Trgu Dara Petkovića u centru grada, gdje su Zeleni tim Opštine Tivat, OŠ „Drgo Milović“, OŠ „Branko Brinić“, JPU „Bambi“ i Komunalno preduzeće Tivat organizovali nagradnu izložbu dječijih likovnih radova i instalacija u prostoru, napravljenih od reciklabilnih materijala.
Karton, plastika, staklo, stare automobilske gume, dotrajala gumena obuća, žice i drvene palete su nanovo oživjeli u sasvim novim i neubičajenim „ulogama“ – kao komadi namještaja, posude za cvijeće, skultpure biljaka i životinja, ukrasi, igračke, makete planetete Zemlje i Sunčevog sistema…. Sve je to bila kreacija tivatske djece i njihovih vaspitača iz vrtića, odnosno nastavnika i profesora iz dviju osnovnih škola, a svoju „ruku pomoći“ pružili su i roditelji. Cijeli program upotpunila je i poseba mala zelena akcija sadnje ukrasnog bilja i povrća koja je takođe jule priređena zahvaljujući donaciji sadnica Komunlanog poreduzeća i uzgajivača Radovana Rađena.
Poseban žiri koji su činili Zoran Kruta, Dragan Laković i Tanja Nikolić imao je veoma težak zadatak da u nizu maštovitih i veoma uspjelih kreacija, izabere najbolje radove čiji su autori – odjeljenja tivatskih škola i vaspitne grupe iz vrtića, dobili i prigodne nagrade.
Zadovoljstvo nije krila ni sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tatjana Jelić koja je zajedno sa djecom juče sadila biljke u starim automobilskim gumama koje su prethodno, već jednom bile iskorištene na maštovit način jer su prije nekoliko mjesecim te gume ofarbane u zeleno i adekvatno nasložene igrale ulogu “reciklažne gradske novogodišnje jelke”.
“Djeca su zaista pokazala sjajnu energiju i maštovitost koristeći reciklabilne materije i kretivno štiteći prirodu. Sadeći biljke, imali su i zanimljiv čas u prirodii bili u prilici da dosta toga nauče, pa mislim možemo biti veoma zadovoljni uspjehom ove manifestacije koja polako postaje tradicija”- istakla je Jelić. Akcija je inače, priređena u sklopu niza dešavanja kojima je u Tivtu obilježen april – Mjesec planete Zemlje.
Kao da je jug Hrvatske uklet što se tiče pomorskih nesreća. Ova posljednja u nizu, koja se dogodila na Šipanu, samo je jedna od tri velike pomorske katastrofe, koje su se u posljednjih 30 godina dogodile u dubrovačkom akvatoriju.
Najgora je bila ona 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, kada su se u Gruškoj luci sudarili brodovi Aurora i Ilirija u vlasništvu Jadrolinije. Iz tadašnjeg okupiranog Cavtata, Atlasovom “Aurorom” u Dubrovnik je putovalo 96 putnika i članova posade. U sudaru ova dva broda, smrtno je stradalo 10 putnika, od čega troje maloljetne djece. U pomoć unesrećenima priskočili su posada i putnici broda “Ilirija”, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, bolničko osoblje i mnogobrojni građani koji su se u tom trenutku našli u blizini mjesta događaja.
Sudar u Gružu ostao je posve obavijen velom tajne, jer se nikad nije utvrdilo kako se nesreća dogodila, premda su stotine ljudi pratile tijek kolizije. Iskazi svjedoka koji su tragediju vidjeli s obale, zatim iskazi putnika s Ilirije i preživjelih s Aurore, kao i svjedočenja članova posade obaju brodova, ne samo da nisu pomogli u rasvjetljavanju nesreće, nego su dodatno zakomplicirali okolnosti tragedije. Po tome je sudar usred luke jedinstven čak i u kronikama svjetskoga pomorstva. Zbog cijelih naraštaja mladih čitatelja koji o svemu tome nikad ništa nisu čuli, ali i starijih koji su zaboravili na Auroru i Iliriju, podsjećamo na te događaje.
Razlog brzog kretanja oba plovila ležao je u činjenici da su Dubrovnik, kao i njegova luka, bili pod opsadom obližnjih mjesta i ratnih brodova, pa je tako postojala opasnost da, po tko zna koji put, tzv. JNA napadne brodove u Gružu.
Pod okolnostima koje nikad nisu rasvijetljene, kad su se brodovi nalazili stotinjak metara od obale, mnogo veći trajekt “”Ilirija” čeličnim je pramcem udario u drvenu krmu “Aurore”. Sraz je bio tako silovit da je “Aurora” potonula u samo dvije minute, a vrtlog koji je nastao povukao je u smrt mnoge putnike. Očajnička borba za spas odvijala se pred mnoštvom na obali, gdje su putnike s oba broda čekali rodbina i prijatelji.
Početkom 1993. godine podignute su optužnice protiv dvojice kapetana. Na teret im se stavilo da su iz nehata, ne pridržavajući se pomorskih propisa, ugrozili javni brodski promet i izazvali nesreću u kojoj je živote izgubilo deset osoba. Sudski postupak nikada nije završen.
Druga velika nesreća dogodila se samo četiri godine prije, točnije 1988., također u Koločepskom kanalu, kada je potonuo turistički brod Basto. Život su tom prilikom izgubili vlasnik broda Petar Stražičić, te petero austrijskih turista.
Teško je govoriti o točnim detaljima, ali iz više izvora svjedoka vremena i osoba koje se razumiju u gradnje plovila, najvjerojatniji uzrok bio je pogrešni materijal kojega je vlasnik slio u dno broda, navodno zbog stabiliteta. Taj je materijal, moguće cement, u potpunosti uništio dno broda te se u jednom trenutku, baš kad se brod pun putnika vraćao s piknika na Lopudu, dno odvojilo i brod je počeo naglo tonuti uslijed prodiranje tolike količine mora.
‘Sjećam se kao danas. Bilo je to osamdesetih i bila je nedjelja. Sjedali smo na taraci ispred naše kuće u Trstenom, pili kavu. Tu se uz more uvijek sve čuje. Brod je taman dolazio s Lopuda. Čula se muzika, harmonika, veselje. Odjedanput je to sve nestalo. Umjesto muzike, čuli su se strašni krikovi. Bila je bonaca, sve smo gledali. Ljude u moru kako vrište. Koliko se sjećam, ovi što su poginuli su bili vjerojatno Nijemci ili Austrijanci,’ prisjetila se tragedije Katija Pašeta iz Trstenog.
Nesreća pokraj Šipana samo je potakla bolna sjećanja na ove događaje i one trenutke kad i more zna biti ‘modri grob’. Žrtve tragedije pokraj Šipana još uvijek se broje. Do sada je pronađeno četvero mrtvih, dok se za trojicom još traga. Počivali u miru, a obiteljima sućut u ovim teškim trenucima.
Radovi u tunelu Vrmac će se narednih dana i tokom prvomajskih praznika izvoditi od 22 do 6 sati ujutru – saopšteno je iz Direkcije za saobraćaj. Posao u tunelu biće završen najkasnije 15. juna.
Privremeno se do 31. maja 2017. godine odobrava promjena rezima saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvodjenja radova na sledecim dionicama:
Risan – Perast zbog izgradnje pjesacke staze
Herceg Novi – Kamenari u Bijeloj zbog izgradnje hotela
Tivat – Budva zbog izvodjenja radova na izgradnji ab propusta
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 17 saobracajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobila teze,a 12 osoba je zadobilo teze povrede.
Informativni centar zajedno sa sluzbom pomoci na putu na usluzi je gradjanima neprekidno 24 sata. informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020 234 999 i 063 239 987.
Izložba etno nakita Zadruge Etnoraj oGrlice /Sesvete /Hrvatska biće otvorena u Galeriji ljetnjikovca Buća u Tivtu večeras s početkom u 20 sati.
Zadrugu Etnoraj oGrlice osnovalo je dvanaest žena koje se već desetak godina okupljaju na radionici za izradu etno nakita pri Narodnom sveučilištu Sesvete.
One izrađuju vjerne replike tradicijskog nakita (hrvatskog, ali i drugog) i kreativno ga interpretiraju. Nastavljaju razvoj tradicionalnog nakita u savremenom, današnjem materijalnom i društvenom okruženju.
Delegacija novinara i turoperatora iz Pekinga boravila je u Crnoj Gori u periodu od 18. do 24. aprila i tom pirlikom su posjetili Tivat i uz pratnju predstavnika Turističke organizacije obišli Gornju Lastvu i marinu Porto Montenegro.
U Gornjoj Lastvi, bila je predviđena šetnja selom, kao i posjeta kuće -Etnografske zbirke Anđelka Stjepčevića, a sa druge strane kineska delegacija obišla je marinu Porto Montenegro i posjetila hotel Regent.
Kinezi u posjetu Tivtu
Nakon obilaska grada i upoznavanja sa starim tradicionalnim i novim modernim licem Tivta, TO Tivat je upriličila ručak za kineske turoperatore i medije.
Predstavnici kineskih medija i turoperatora su se iz Tivta vratili puni lijepih utisaka koje će dalje prenositi i na kvalitetan način promovisati na kineskom tržištu – saopšteno je iz TO Tivat.
Zadar od juče ima još jednu kulturno-turističku lokaciju. Otvoren je Mali arsenal, dio fortifikacijskog sklopa srednjovjekovnog Kaštela. Nakon obnove postao je savremeni centar za posjetitelje opremljen najmodernijom tehnologijom. Projekt je financiran s oko 330 hiljada eura iz IPA programa prekogranične suradnje Europske unije u sklopu projekta Hera, a oko 60 hiljada eura osigurala je Zadarska županija.
Nekadašnji dio mletačkog Kaštela iz 15. stoljeća, pretvoren je u svojevrsni virtualni vremeplov kroz bogatu zadarsku povijest. Kompijuterski 3d prikazi razvoja zadarskih zidina na visećem staklu, podna projekcija sa senzorom za pokret na staklenom podu, kvizovi znanja i posebna aplikacija pomažu posjetiteljima otkrivati zadarsku povijest kroz igru i istraživanje.
Također su prikazani kodovi za skidanje aplikacije na mobitel, ona nas vodi od točke do točke unutar Poluotoka, znači imamo jednu rutu na Poluotoku od 16 tačaka i postavili smo 16 uređaja koji odašilju signal i mobitel kad prikupi taj signal zabilježi da ste bili na toj točki i daje vam informaciju o toj točki i kad skupite svih 16 dobijete 50 posto popusta u odabranim zadarskim muzejima, objašnjava Lovro Jurišić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za razvoj i EU procese Zadarske županije.
Vinko Bakija, autor kulturne rute Zadarske županije, ističe kako su Mali Arsenal te Prolaz cara Augusta polazišna i završna točka kulturne rute Zadar – grad utvrda. U svakom slučaju ovo predstavlja, neću reći jedan modernistički, ali vrlo 21.-og stoljeća istup u pravcu i smjeru kulturnog turizma i razvoja kulturnog turizma u Zadru i u Zadarskoj županiji, dodao je.
Zadovoljni konzervatori već najavljuju i nove projekte. Nastavak slijedi u prostoru izvan Trga tri bunara, čitave zidine Muraja idu na neki način u obnovu i nove sadržaje, rekao je Igor Miletić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru.
Malim Arsenalom godinu dana upravlja Zadarska županija i prema pravilima financiranja europskih projeka u tom je razdoblju ulaz besplatan. Nakon toga, ovisno o dogovoru s Ministarstvom kulture, upravljanje objektom preuzet će Narodni muzej ili Turistička zajednica Zadarske županje
