Dva neindetifikovana leša muškaraca starosti oko 30 godina pronađena su jutros u jednom od napuštenih objekata u kompleksu Župa na ulazu u Tivat.
Prema nezvaničnim informacijama jutros je između dva i tri sata sa te lokacije, građani su čuli detonaciju, pa se pretpostavlja da je ona uzrok smrti muškaraca.
Prema prvim rezultatima istrage, do eksplozije je došlo kada su za sada nepoznate osobe pokušavale da naprave eksplozivnu napravu.
Prvi rezultati vještačenja ukazuju na to da su se za sada nepoznati muškarci u trenutku eksplozije nalazili iznad bombe. Tokom izviđaja koji još traje pronađen je ruksak u kojem je bio pištolj marke “zastava” kao i maska muške osobe sa bradom. Ispituje se mogućnost da su stradali pripremali nečiju likvidaciju, nezvanično saznajemo.
Kako nezvanično saznajemo, dvoje stradalih još uvijek nijesu identifikovani, a kod sebe nijesu imali nikakva lična dokumenta.
Župa Tivat
Tivatska policija blokirala je kompetan kompleks Župa, u koji se ne može ući, a čeka se dolazak forenzičara iz Danilovgrada, odnosno predstavnika Višeg državnog tužilaštva iz Podgorice koji će preuzeti vođenje istrage.
Očekuje se da naknadno policija saopšti više detalja o ovoj tragediji, jer za sada nisu poznate okolnosti pod kojima se ona dogodila.
Načelnik Brela – Hrvatska, Stipe Ursić, objavio je na svojem Facebook profilu kako je krenuo u borbu s problemom “rezervacije” plaže peškirima.
Napisao je kako su u opštini odlučili stati na kraj tom problemu te kako na svakoj plaži stoji zabrana ostavljanja peškira bez nadzora od 22 sata navečer do 8 sati ujutro. U objavi je podijelio i fotografije plaže s naznačenim vremenom kako bi se vidjelo da su u spomenutim satim maknuti svi peškiri koji su trebali poslužiti kao rezervacije.
Problem rezervacije plaže peškirima
“Dragi Breljani, problem “rezervacije” plaže peškirima, nešto je što postoji u svakoj opštini na Jadranu i u zadnje vrijeme je aktualan u svim medijima. Tom problemu u našoj općini odlučili smo stati na kraj. Komunalna grupa postavila je 45 tabli duž cijele šetnice. Na svakoj plaži stoji zabrana ostavljanja peškiraa bez nadzora i to u periodu od 22h navečer do 8h ujutro. Sve stvari bez nadzora kupe se svakodnevno. Rezultate te akcije možete pogledati na slikama ispod gdje je vidljiva i ura kad je snimljeno. Više nema niti jednog peškira”, napisao je u svojoj objavi.
Na osnovu sporazuma o priznanju krivice koji je sa Specijalnim tužilaštvom potpisala kompanija Gugi komerc, Opština Budva će u roku od 30 dana dobiti 300 hiljada eura dok je 12 mjeseci ostavljeno za uplatu preostalih 2,203 miliona eura, saopštio je predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović.
Kompanija Gugi komerc biznismena Branislava Gugija Savića dužna je da Opštini Budva u roku od godine uplati na račun 2,5 miliona eura, a ostatak do šest miliona eura isplati u atraktivnim nekretninama shodno sporazumima o priznanju krivice potpisanim sa Specijalnim tužilaštvom.
Opština treba da bude obeštećena parcelom u Bečićima gdje je nekada trebao da se gradi hotel Metropol. Riječ je o parceli na samoj obali mora vrijednosti od 1,4 miliona eura. Opštini treba da pripadnu i tri lokala u TQ Plazi i 300 hiljada u roku od 30 dana. To je prvi sporazum vrijednosti 2,2 miliona eura. Za drugi sporazum dobijamo parcelu u Glavatima vrijednosti 1,6 miliona eura i 2,2 miliona eura u novcu, koji su obezbijeđeni sa skoro četiri miliona kolaterala, a to je zemljište u Glavatima na kojem se nalazi firma Gugi komerc i vila sa apartmanima na samoj obali mora u Tivtu”, istakao je predsjednik Krapović.
Dragan Krapović
On smatra da je prihvatanjem sporazuma napravljen dobar potez, jer je u 12 mjeseci moguća naplata svih potraživanja kroz novac i imovinu.
“Da nije prihvaćen ovakav sporazum imali bismo optužnicu, parnični i krivični postupak što bi trajalo godinama i pitanje je čime bi to rezultiralo. Imali bismo i odsustvo presude, što je opet pretpostavka za neke druge procese”, kazao je Krapović.
Iz Gugi komerca su priznali učešće u nezakonitostima prilikom gradnje plaroa na Jazu, seoskog puta prema Krapini i donjeg bulevara i tako za više miliona oštetili opštinsku kasu, nakon čega su sa Specijalnim tužilaštvom sklopljeni sporazumi na osnovu kojih će se vratiti otuđeno.
Skupština opštine Budva je na poslednjoj sjednici usvojila odluku o davanju saglasnosti predsjedniku opštine da potpiše sporazume.
Prošle godine smo utvrdili i sankcionirali oko petsto prekršaja na moru, od kojih se oko 170 odnosilo na dozvoljene granice plovidbe – glisiranje manje od tristo metara od obale, što je i najveća sigurnosna ugroza; 70 do 80 prekršaja bilo je vezano uz prekrcaj brodica, a ima i pedesetak sankcioniranih slučajeva zbog neuplovljavanja stranog plovila u hrvatsku najbližu luku otvorenu za međunarodni promet, neposjedovanje svih potrebnih dokumenata za upravljanje plovilom i sličnih prekršaja.
Najviše nezakonitoga glisiranja zatječemo na području Okruga Donjeg i Gornjeg, Velikog i Malog Drvenika, u akvatoriju otoka Hvara te kod Baške Vode i Makarske – govori nam načelnik Postaje pomorske policije Split Žarko Smajić, koji je već pet godina glavni čovjek ove postaje, koja je jedna od većih postaja pomorske policije u Hrvatskoj.
– Kad pomnožite broj prekršaja s najmanjom kaznom od tisuću kuna, koliko se izriče za glisiranje, onda dobijete da su splitski pomorski policajci lani u državni proračun “ukrcali” najmanje 500 tisuća kuna za sve prekršaje, premda naš cilj nije sankcija, nego sigurnost osoba i imovine na moru. Postaji je temeljna zadaća zaštita državne granice na moru u dužini od 196 nautičkih milja, što je 38 posto ukupne dužine državne granice na moru.
Kompenzacijske mjere
No Žarkovi kolege u okviru, kako on to voli reći, kompenzacijskih mjera, kontroliraju i sigurnost unutarnjeg pomorskog prometa, gdje je glavni nositelj posla Ministarstvo mora, odnosno Lučka kapetanija.
– S njima imamo svakodnevnu suradnju, a jednom i mjesečni sastanak. Dođu tada na sastanak i djelatnici Carine, Obalne straže, Ministarstva kulture i tu planiramo i dogovaramo zajedničke akcije na mjesečnoj bazi, a tako organiziramo i raspored naših plovila po akvatoriju. Nadzor i kontrola mora za državu iziskuje velike troškove, pa se moramo kvalitetno organizirati i biti ekonomični, ali ne nauštrb sigurnosti. Naše najbolje i najmoćnije policijsko plovilo je 24-metarski brod “Ivan Kamber”, koji može doći od ratne luke Lora do Visa za sat vremena, čime je neupitna naša operativnost i efikasnost na moru – govori nam načelnik, koji nam stalno ističe i preventivnu ulogu Pomorske policije.
– Sada ćemo se ukrcati na naš policijski gumenjak, brodicu P-329 i plovit ćemo malo od Lore do Arbanije. Vidjet ćete koliko će ljudi, čim nas vide, svoja plovila vratiti na normalne udaljenosti i smiriti svoj adrenalin. E sad smo ovuda prošli i taj dan više ne trebamo ni dolaziti jer prisutnost policije puno znači i u smislu prevencije i upozorenja. A sada rade i mobiteli jer ovi iz Arbanije sada sigurno zovu svoje prijatelje u Marini da sklone skutere ili glisere iz opasne zone pogodne za kažnjavanje. Ali to je i nama dobro jer ima preventivni učinak, jer će sigurno svi paziti, ako ništa drugo, kako ne bi platili kaznu – rekao nam je Smajić, koji nas je ugostio u plovilu tipa C (brodice do 10 metara).
– Lani su u u našem akvatoriju zabilježene tri pomorske nesreće s težim posljedicama, kada su se između Hvara i Visa sudarili strana jahta i gumena brodica pri čemu su tri osobe zadobile teške tjelesne ozljede. Dvije nesreće s ozlijeđenim osobama lani su zabilježene i na području makarskog akvatorija. Ove godine bilježimo jednu nesreću u kojoj u makarskom akvatoriju gliser prešao preko jednog muškarca i usmrtio ga – navodi Smajić, ali mu dužnost nalaže da nam ne kaže kako je zapravo poginuli prethodno iskočio iz glisera u vožnji i stradao prilikom njegova spašavanja iz mora.
– Ima stvarno neodgovornog ponašanja na moru. Nisu problem naši domaći ljudi, koji žive od mora i poštuju more. Uglavnom su problem strani turisti. Nijemci i Skandinavci su iznimka, takvu prometnu kulturu i odgovornost se teško može susresti.
Kada je netko na odmoru, misli da može sve, da nema ograničenja i prometnih znakova kao na cesti i da je more gotovo njegovo vlasništvo jer je ono široko i duboko i oko mu ne vidi kraj. Svi neupućeni, a takvih je puno, misle da imaju dosta vremena za reagirati ako se nešto nepredviđeno dogodi. E, to je potpuno kriva percepcija!
Ponekad susrećemo plovila u cik-cak vožnji i kad ih zaustavimo, objašnjenje vozača plovila uglavnom bude da im je jednolično i dosadno voziti od točke A do točke B jer ovako više uživaju. Imali smo Čeha koji je iz Slatina lani doplivao do vojne baze u Divuljama. Preplivao čovjek pet nautičkih milja, a kada smo došli po njega, rekao nam je da on i inače trenira plivanje. Nije sporno da je čovjek spreman, ali kao iskusan plivač morao je znati da je svako udaljavanje sto metara od obale prirodne plaže ili van ograde uređene plaže prekršaj koji se sankcionira, a kao kupač je najranjivija skupina, kao pješak na cesti – naglašava Smajić, te navodi da ima raznih slučajeva koje je zapamtio otkad je načelnik postaje.
palagruža
Talijani u krivolovu
– Dobro, nitko nam nikada nije zaspao za upravljačem glisera, ali imamo stranih turista koji kada je jaka bura od makarske plaže završe na bračkoj strani zajedno sa svojim madracima, s kojih srećom ne upadaju u more. Ponekad imamo problema da ne stignemo reagirati na svaku dojavu. Evo sada smo mi u Arbaniji, a netko dojavi da je vidio nezakonito glisiranje u Makarskoj.
Mi taj gliser ili skuter moramo zateći u prekršaju i to evidentirati, a ako to ne učinimo, dojava ne vrijedi, ako se plovilo prije našeg dolaska maknulo u međuvremenu na normalnu daljinu ili je privezano. Ima slučajeva kao što je bio prošle godine da irski turist nije htio platiti kaznu Lučkoj kapetaniji, a kada smo se mi pojavili u odorama i s policijskim brodom, njegov otpor je prestao. Zato je bitna ta koordinacija s Lučkom kapetanijom oko rasporeda naših i njihovih brodova i ljudi: da nismo ni previše blizu, a ni previše daleko jedni od drugih i da nas na jednoj intervenciji ne bude premalo, a na drugoj previše, tj. kako bi najbliže plovilo poduzelo prve mjere zahvata te spriječilo negativne posljedice.
Smajićevi ljudi (on ne voli da tako pišemo jer su to sve zaposlenici MUP-a, kako nam kaže) ove su godine uhvatili i dvije talijanske koćarice u našim teritorijalnim vodama, kojima su na Prekršajnom sudu u Visu i Splitu naplaćene velike kazne.
– U akvatoriju Palagruže je usko područje od pet milja udaljenosti našeg od teritorijalnog mora Italije. Svi ti talijanski krivolovci ulaze u taj rubni prostor. Zato često na moru prije intervencije, tehničkim sustavima nadzora morskog prostora provjerimo njihovu poziciju i onda ne vozimo brzo nego uobičajeno, fingiramo da smo običan izletnički ili turistički brod, a kad dođemo blizu, onda gotovo jurnemo, kako bismo ih iznenadili i zatekli u zoni prekršaja. Inače bi nam zbog blizine talijanske granice pobjegli.
Kako mi na našem radaru vidimo njih, tako i oni miljama daleko vide i nas, ali ne znaju na radaru da je to policijsko plovilo, nego samo plovilo. Ako nam ta talijanska koća pobjegne, nećemo ih moći sankcionirati, no preko našeg Ministarstva vanjskih poslova u takvim slučajevima obavještavamo talijansku policiju o utvrđenom stanju. Plovilo evidentiramo preko automatskog identifikacijkog sustava AIS-a, gdje se preko signala utvrđuje identitet plovila, njegova lokacija i brzina kretanja. Podastremo relevantne informacije, ali će ga Talijani tamo sankcionirati ne zbog toga što je kod nas koćario, nego zbog toga što je izišao iz Italije a nije prošao obveznu izlaznu graničnu kontrolu – informira nas Smajić o samo jednom segmentu zaštite pomorske državne granice, no koji se medijski najviše prati
Na Kanli kuli će nakon ove premijere uslijediti i projekcija filma Redoubtable (Silni) Mišela Azanavisijusa, o legendarnom reditelju Žan-Liku Godaru, koji je premijerno prikazan na Kanskom festivalu. Na tvrđavi Forte Mare,1. avgusta od 22 sata možete pogledati film Happy end (Srećan kraj) Mihaela Hanekea, a potom i ostvarenje Loveless (Bez ljubavi) Andreja Zvjaginceva, koji je bio jedan od favorita u nadmetanju za kansku Zlatnu palmu.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan na lokacijama- Kanli kula, tvrđava Forte mare, Trg Mića Pavlovića, Amfiteatar Herceg festa, a nova mjesta za okupljanje filmofila su velika i mala sala i foaje Dvorane “Park”.
Festivalski program obuhvata tri selekcije dugometražnog igranog filma (zvanična takmičarska selekcija, kao i selekcije “Kino Orjen” i “Kino Evropa”), zatim selekciju dokumentarnog i studentskog filma i industrijsku sekciju.
Selektori su reditelji, za igrani program Ivan Marinović, za dokumentarni Vladimir Perović, a studentski Dušan Kasalica.
Programska direktorica Festivala je producentkinja Jelena Mišeljić.
Članovi žirija zvanične takmičarske selekcije su: Milčo Mančevski, reditelj (Makedonija), Zrinko Ogresta, reditelj (Hrvatska), Nataša Ninković, glumica (Srbija), Ines Tanović, rediteljka (Bosna i Hercegovina) i Ivan Salatić (reditelj, Crna Gora).
U žiriju selekcije “Kino Orjen” su: Sunčica Unevska, filmska kritičarka (Makedonija), Đorđe Milosavljević, scenarista i reditelj (Srbija) i Stefan Bošković, scenarista (Crna Gora).
Žiri selekcije dokumentarnog filma čine: Gojko Berkuljan, reditelj (Crna Gora), Stefan Malešević, autor i snimatelj (Srbija), Janis Potos autor (Grčka).
Nagrade u selekciji studentskog filma dodjeljuje tročlani žiri u sastavu Nataša Damnjanović, producentkinja (Srbija), Dragana Baćović, scenografkinja (Crna Gora), Tina Šmalcelj, scenaristkinja (BiH).
Izvršni producent Festivala je JUK „Herceg Fest“, a organizatori Festivala su Ministarstvo kulture i Opština Herceg Novi.
XVI Internacionalni ljetnji kotorski karneval 2017. održaće se od danas do subote 5. avgusta u organizaciji Udruženja “Fešta” iz Kotora.
Svečano otvaranje planirano je za 21 sat na Pjaci sv. Tripuna.
Nakon otvaranja na istom mjestu nastupiće hor “Kic pop rok”. Pod dirigentskom palicom prof. Saše Barjaktarovića, nastupiće oko 40 članova i članica hora, sa gostima – solistima Nemanjom Petrovićem i Stevanom Tomaševićem. Kako je najavljeno iz KIC-a “Budo Tomović”, tokom muzičkog horskog vremeplova od 50-tih godina prošlog vijeka do danas, za oko 90-min trajanja koncerta, hor će izvesti dvadesetak domaćih i svjetskih pop-rok hitova. Među njima su: “Balerina”, Careless whisper”, “Dobra vam noć prijatelji”, “Goro moja”, “Imagine”, “Zlatni dan” i mnoge druge. Hor je za ovu priliku pripremio i specijalna muzička iznenađenja. KIC POP HOR nastupa u pratnji profesionalnih muzičara, a vođa benda je Enes Tahirović (klavir). Tu su i: Ivan Tomas (bas gitara), Martin Đorđević (bubnjevi), Dejan Ljujić (električna gitara) i Stefan Pavićević (saksofon).
Podsjetimo, karnevalska povorka krenuće u subotu 5. avgusta od 21 sat glavnom gradskom saobraćajnicom, a karnevalska noć počeće u 22 sata. Nastupiće kotorski sastav „Tri kvarta” i „The grupa”.
Pokrovitelji karnevala su Ministarstvo turizma Crne Gore, Opština Kotor, Nacionalna Turistička organizacija Crne Gore i Turistička organizacija Kotor.
Počeo je novi toplinski val koji će biti izraženiji od dosadašnjih, ne samo zbog temperatura koje će ponegdje dosegnuti i rekordne vrijednosti, već i zbog trajanja, upozoravaju meteorolozi. Priticanje izrazito toplog vazduha s jugozapada nastavlja se idućih dana. Vrijeme će biti pod uticajem polja povišenog, a od sredine sedmice srednjeg i malo sniženog pritiska vazduha, a frontalni poremećaji će nas do daljnjeg zaobilaziti.
Sa zadržavanjem tople vazdušne mase toplina će se prema kraju sedmice akumulirati, naglašavaju prognostičari i upozorava da će od utorka najviša dnevna temperatura vazduha biti viša od 35 Celzijevih stepeni, ponegdje i 40 stepeni, lokalno moguće i viša.
Vrlo vrući dani, tople i vrlo tople noći potrajat će cijele sedmice.
Osim na vrućinu i sparinu treba upozoriti i na nastavak sušnog razdoblja.
foto Boka News
Visoke temperature vazduha mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, hronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru. Također treba pripaziti na domaće životinje i kućne ljubimce – toplinski će stres uticati i na sav biljni i životinjski svijet.
Preventivne mjere mogu znatno smanjiti broj nastradalih ljudi od vrućina, poručuju iz Instituta za javno zdravlje i upućuju da se na njihovim internetskim stranicama mogu naći preporuke kako se zaštititi i smanjiti opasnost.
12. po redu “Morinjska gitarijada” održaće se u petak 4. avgusta od 21 sat, na plaži u Morinju.
Nastupiće Zoon Politikon-Podgorica, Beer & Steel-Nikšić i Goblin Zeppelin-Podgorica/Budva.
Ulaznica košta 1 euro, a sponzori gitarijade su Turistička organizacija Kotor, Mjesna zajednica Morinj, Braća Milinovići (Špiro i Drago) i Fish Computers-Bijela.
Iz Instituta za biologiju mora Kotor poručuju da ima više dojava da je u Bokokotorskom zalivu primijećena najmanje jedna morska kornjača.
Prema podacima iz literature, kao i iz kontakata sa kolegama koji se bave ovim vrstama u drugim zemljama regiona, ovi gmizavci u normalnim uslovima ne napadaju čovjeka.
Ipak, prošlog ljeta se u našem zalivu desila čudna situacija da je kornjača ugrizla nekoliko kupača. Srećom kornjače nemaju zube pa nije došlo do krvarenja, ali povrede u vidu modrica i nagnječenja su postojale. Tada smo kontaktirali kolege iz inostranstva (Hrvatska, Italija, Grčka, Tunis…) koji se bave morskim kornjačama i svi su odgovorili isto: možda je kornjača povrijeđena, možda je zbunjena u malom prostoru zaliva i ne zna da izađe, možda je iritirana velikom bukom pod morem, možda je uznemirena zbog parenja, ali svakako u normalnim uslovima kornjača neće napasti čovjeka.
To su inače zaštićene životinje prema Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (Sl. list br. 76/06), a zaštićene su i preko nekoliko međunarodnih konvencija čija je potpisnica i Crna Gora. Prema ovoj legislativi zabranjeno je njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje.
Molimo kupače i nautičare da obrate pažnju i ukoliko primijete morsku kornjaču da imaju na umu da morske kornjače nisu kućni ljubimci nego divlje životinje i zato se uvijek savjetuje da se divljim životinjama, tj. morskim kornjačama, kao i delfinima, ne približavamo, da ih ne dodirujemo, da ih ne hranimo ili uznemiravamo na bilo koji način, poručuje dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Opština Tivat raspisala je tender vrijedan 30.000 eura za izgradnju kanalizacione mreže kojom će objekti Aerodroma Tivat biti povezani na kanalizacioni sistem Tivat-Klačina-Trašte.
Ponude zainteresovanih firmi primaju se do srijede 2.avgusta u 11 sati, a planirano je da se radovi završe u roku od 40 dana od dana potpisivanja ugovora sa odabranim ponuđačem.
Inače, Aerodrom Tivat kroz koji godišnje prođe skoro milion ljudi, do sada je bio nepovezan sa gradskim kanalizacionim sistemom izgrađenim prije nekoliko godina, pa su sve otpadne vode iz tivatake vazdušne luke neprečišćene oticale u more ili u kanal obližnje rijeke Gradiošnica.
Opština je objavila i tender vrijedan 20.000 eura za izbor izvođača radova na drugoj fazi izgradnje sistema za navodnjevanje velikog Gradskog parka.
Gradski park Tivat
Taj posao pored ostaloga, podrazumijeva ugradnju ukupno skoro 2,2 kilometra cijevi i montažu ukupno 270 prskalica za automatsko zalivanje biljaka u ovoj botaničkok bašti površine oko 4 hektara. Ponude na ovaj tenedr primaju se do 4.avgusta.
