Noćni klub Platinum u Porto Montenegru pomjera granice sofisticirane dimenzije zabave u Crnoj Gori – spektakularnom Fashion TV žurkom proteklog vikenda, otvorena je treća sezona ovog noćnog kluba, a ujedno proslavljena 20. godišnjica FTV Worldwide-a. Fešti je pored ostalih, prisustvovao i vlasnik FTV medijske modne kuće Michael Adam.
„Ovo je još jedna potvrda da Platinum parira njujorškom clubbing-u, a estetski i produkcijski je u ravni sa diskotekama Ibice ili Kana. Dinamičan kalendar ekskluzivnih žurki i DJ nastupa će obilježiti ljeto u Platinumu – tematske noći u ovom već kultnom klubu jesu nešto što će inspirisati sve da budu dio zabave: od nezaboravnih R&B žurki utorkom, preko blackout četvrtka koji će biti savršen uvod za vikende dekadencije“- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Turisti iz tri tučepska hotela -Jadran, Neptun i Tamaris te žitelji nastanjeni u ulicama u istočnom dijelu Tučepa, evakuirani su do ranih jutarnjih sati u ponedjeljak, zbog požara koji je buknuo oko 2,30 sati u Gornjim Tučepima i zaprijetio stambenim objektima, doznaje su u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu (DVD) Tučepi.
Više od 200 vatrogasaca uspjelo je obraniti hotele i spriječiti da ih zahvati vatrena stihija.
U ranim jutarnjim satima vatra nošena burom širi se iz smjera Tučepa u pravcu Makarske, pa vatrogasci procjenjuju da će biti poteškoća u gašenju požara tijekom dana.
Također navode kako u borbi s vatrom tijekom noći nitko od vatrogasaca i mještana Tučepa nije ozlijeđen.
Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat Ivan Novosel (DPS) odbio je da u dnevni red današnje sjednice lokalnog parlamenta uvrsti predlog “Odluke povodom najave davanja u zakup Aerodroma Tivat“, a koji je predložila tivatska SDP.
Predlogom Odluke traženo je “zaustavljanje procesa davanja u zakup aerodroma Tivat zainteresovanom stranom investitoru, do odžavanja konsultativnog referenduma građana.” Zahtijevano je da se zadrži postojeća vlasnička struktura preduzeća Aerodromi Crne Gore “do pribavljanja odgovarajućeg mišljenja SO Tivat koje bi se donijelo najmanje dvotrećinskom većinom ukupnog broja odbornika.” SDP je odlukom tražio i da se gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) obaveže “da u najkraćem roku dostavi izvještaj o katastarskom vlasništvu na području aerodroma Tivat, kao i istorijat promjena.”
Sve ovo bila je reakcija te partije na izjavu premijera Duška Markovića da će Vlada uskoro izdati aerodrom Tivat u dugoročni zakup zainteresovanom stranom investitoru jer država ne želi da se dalje kreditno zadužuje za modernizaciju i rekonstrukciju te vazdušne luke. Ovakvu namjeru vlade osudile su gotovo sve opozicione partije u Tivtu, zatraživši da Opština Tivat dobije adekvatni vlasnički udio u aerodromu jer u kompleksu te vazdušne luke lokalna uprava ima značajnu nepokretnu imovinu. Protiv namjera Vlade izjasnili su se i članice vladajuće lkolacije, tivatski odbori SD i HGI.
“Bez obzira što je naš odbornički klub u skladu sa Zakonom, Statutom opštine i Poslovnikom o radu lokalnog parlamenta ispunio obavezu da u odgovarajućem terminu dostavi skupštinskoj službi Opštine Tivat predlog odluke sa obrazloženjem, u Skupštini sve navedeno nisu uzeli u obzir već ih je, prema izjavi Novosela “mišljenje Predsjednice opštine“ o podnesenom predlogu, rukovodilo da to pitanje stave ad akta i ne dozvole raspravu na sjednici skupštine”- saopštio je juče OO SDP Tivta.
Oni su istakli da u „mišljenju Predsjednice“ koje je upućeno Novoselu, a i njima kao podnosiocima predloga odluke, stoji konstatacija Matijevićke da se navodi premijera Markovića o namjerama Vlade u vezi sa aerodromom a koje su prenijeli svi mediji, “ne sadrže činjenice na osnovu kojih bi validno i odgovorno mogli raspravljati na sjednici Skupštine i zbog toga sam mišljenja da nisu ispunjeni uslovi za prihvatanje predloga (SDP).“
Gradonačelnica Matijevič inače, ni nakon 20 dana od kada je od nje traženo da saopšti zvaničan stav lokalne uprave o namjerama Vlade da faktički privatizuje aerodrom Tivat, nije na to odgovorila.
“Kako smo u predlogu „Odluke povodom najave davanja u zakup Aerodroma Tivat“ zahtjevali temeljnu pripremu ove tačke dnevnog reda i kako je naš povod za pokretanje rasprave osnažila javno iznesena zainteresovanost svih parlamentarnih subjekata u SO Tivat, izuzev odbornika kluba DPS-a, kako su tražene aktivnosti gradonačelnice i službi u smislu obezbjeđivanja potpunog uvida u istorijat i promjene katastarskog stanja, terete na zemljištu,davanja u zakup zemljišta sa ugovorima i ostvarenim prihodima i neizvršene utvrđene obaveze potpisnika , te kako su tražene i mjere zaštite imovine, radnika, radnog statusa i niz drugih značajnih pitanja oko budućeg funkcionisanja Aerodroma Tivat, nimalo nismo iznenađeni što gradonačelnica Matijević ne dozvoljava skupštinsku raspravu vezanu za aerodrom. Definitivno to ona neće uraditi dok ne stigne još jedno mišljenje sa adrese ulica Jovana Tomaševića u Podgorici (Vlada Crne Gore)”- ocijenila je SDP najavljujući da će nastaviti aktivnosti da zaštiti interese Tivta kada je u pitanju najveći ovdašnji preostali državni privredni resurs – aerodrom.
Jačanje protivpožarne sigurnosti: Konjević i Škobalj obišli Lušticu
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Aleksandar Škobalj obišli su proteklog vikenda poluostrvo Luštica, u cilju jačanja protivpožarne sigurnosti u tom dijelu naše opštine.
Oni su sa predstavnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ obišli i vatrogasni punkt formiran prije godinu u mjestu Mrkovi. Tom prilikom, predsjednik DVD „Krtoli“ Stefan Kostić informisao je potpredsjednika Konjevića o broju pripadnika i voznom parku ovog društva. Istakao je i da je saradnja sa Opštinom Herceg Novi dobra, sa nadom da će tako ostati i u budućnosti.
Potpredsjednik Konjević naglasio je da će DVD „Krtoli“ i dalje imati veliku podršku lokalne uprave. Paralelno sa razvojem poluostrva, važno je razvijati i sistem zaštite građana, kako bismo u slučaju potrebe imali najefikasniji mogući odgovor, kazao je Konjević.
Ovaj obilazak dio je aktivnosti na jačanju protivpožarne sigurnosti, koju pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spasavanja realizuju u susret i tokom požarne sezone, a u okviru plana prevencije požara.
Posjetu Luštici potpredsjednik je iskoristio i za sastanak sa predstavnicima Mjesne zajednice Luštica, koji su ga upoznali sa problemima sa kojima se suočavaju i koje je neophodno što prije otkloniti. Konjević je poručio da će lokalna uprava nastojati da u što većoj mjeri odgovori njihovim zahtjevima, te da će se u tom cilju nastaviti intenzivna komunikacija sa predsjednikom ove mjesne zajednice Jovanom Moricom.
Deset glavatih želvi, a među njima i pet pronađenih protekle zime na zadarskom području, pušteno je natrag u more.
Ovi morski gmazovi prosječno su proveli po šest mjeseci u Centru za oporavak morskih kornjača u Puli. U novu životnu avanturu, nakon oporavka i čipiranja, s plaže pored svjetionika Verudica na poluotoku Verudela u Istri zaplivali su Giovanni, Brankica, Marko-Beni, Patricija, Miro, Raslinka, Issa, Tina, Luce i Shiggy-Lola. Puštanje kornjača u more bila je prigoda i za predstavljanje rada Centra za oporavak morskih kornjača, informacije o ovoj ugroženoj vrsti, ali i predstavljanje svake jedinke: dužine oklopa, težine, lokacije pronalaska i ozljeda koje je imala.
– Jako nam je važno da se javnost senzibilizira za ovu ugroženu morsku vrstu i da, ukoliko ih uoče zimi nasukane na obali, što prije o tome obavijeste zadužene veterinare na tom području ili Centar 112, kako bi životinje što prije dobile potrebnu skrb i šansu za preživljavanje. Kao primjer mogu izdvojiti gospođu Brankicu Bolić iz Posedarja, koja, ne samo da je dojavila o pronalasku želve, već je u nekoliko navrata preuzela životinje i skrbila o njima do našeg dolaska. Među ovih deset, koje smo pustili u more, upravo je jedna koja nosi njezino ime, kaže biologinja Karin Gobić iz pulskog Aquariuma.
Za preuzimanje i brigu o morskim kornjačama na zadarskom području je zadužen veterinar dr. Marino Mirčeta koji je ovu zimu imao pune ruke posla. Niske temperature i bura nisu bile naklonjene ovim hladnokrvnim životinjama za koje se pretpostavlja da prezimljuju ukopane u mulj na morskom dnu. Tako ih je dvostruko više od prosjeka od početka prosinca prošle godine pa do polovine veljače 2017. završilo na obali. Za tri je bilo prekasno, a dvije, Odette i Melita teška više od 100 kilograma s oklopom dugim 95 centimetara, uginule su zbog težine ozljeda koje su imale. Melita je bila najveći primjerak s kojim se dr. Mirčeta susreo, ali i koji je stigao u pulski Aquatorium.
Kornjača Marko-Beni, koja je jučer puštena u more, već ima hrvatsku markicu, a pronađena je pothlađena u siječnju u moru kod Karina. Duljina oklopa joj je 58,5 centimetara i teži 22,2 kilograma. Na istoj lokaciji nekoliko dana kasnije pronađene su Miro i Patricija, obje pothlađene. Miro ima oklop duljine 64 centimetara i teži 28,8 kilograma, a Patricija je duga 65 centimetara i teži čak 33 kilograma. Brankica je stigla nekoliko dana kasnije iz Posedarja. Oklop joj ima 68 centimetara i teži 38 kilograma. Giovanni je u Pulu stigao 25. siječnja nakon što je pothlađen plutao u Karinskom moru. S oklopom dugim 73,5 centimetara i težinom od čak 48 kilograma, bila je to najveća kornjača među deset pušenih natrag u more nakon prezimljavanja u Aquatoriumu.
U sklopu trodnevne manifestacije “Muzičke promenade” koju priređuje Centra za kulturu Tivat, u utorak 20. juna će na gradsoj rivi i šetalištu Pine sa početkom u 20.30 sati koncert održati Glazbeno-prosvjetno društvo “Tivat”.
Gradska muzika će sa interesantnim programom koračnica, potpurija i obrada djela klasične i popularne muzike, nastupiti pod dirigentskom palicom profesorice Nevile Klakor.
Na Pinima će potom od 22 sata koncert održati četiri tenora – Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Marko Pecotić i Marko Škugor.
MUZICKE-PROMENADE
Manifestacija “Muzičke promenade” u Tivtu će biti završena u srijedu veče kada će koncert sa početkom u 21.30 sati na gradskoj rivi održati Crnogorski simfonijski orkestar.
Izložbe fotografija IGALO – ULCINJ, FOTOPIS SA CRNOGORSKE RIVIJERE autora Janusza Reclawa iz Varšave, otvorena je u nedjelju na lokalitetu Rimski Mozaici u Risnu.
Crnogorsko primorije, po riječima umjetnika, je bez sumnje jedan od najljepših kutaka svijeta i njegove ljepote treba da budu promovisane na svim geografskim šririnama.
Janusz Reclaw je arheolog Varšavskog univerziteta. Njegova avantura sa fotografijom je počela tokom istraživanja Centra za proučavanje antike Jugoistočne Evrope pomenutog fakulteta gdje je i zaposlen. Izložba je podržana od strane ambasade Republike Poljske u Podgorici.
Imao je više samostalnih izložbi u Crnoj Gori i Poljskoj.
Svi zainteresovani u periodu od 18. do 28. mogu pogledati izložbu.
Šesnaesti po redu Don Brankovi danimuzike u okviru 9. Međunarodnog festivala KotorArt realizovaće se pod pokroviteljstvom Opštine Kotor a zahvaljujući kooperativnosti i razumijevanju umjetnika, u periodu od 13. jula do 13. avgusta sa deset, umjesto planiranih šesnaest, programa u glavnom i preko sto programa u pratećem programu.
Tradicionalno, na Dan državnosti 13. jula ispred Katedrale Sv. Tripuna, na koncertu pod nazivom “Korijenje” nastupiće Festivalski orkestar KotorArta sa muzičarima iz četiri zemlje koji su tokom februara izabrani kroz međunarodnu audiciju.
Na programu će biti svjetska premijera“Varijacije na temu Bokeljskog kola”, djela koje je porudžbina festivala. U pitanju je autorsko djelo šest mladih kompozitora iz regiona čijim je radom koordinirala kompozitorka Nina Perović, na temu tradicionalne melodije Kola Bokeljske mornarice, jednog od muzičkih simbola Boke. Djelom će se istovremeno obilježiti i 175 godina postojanja Gradske muzike Kotor, koja će biti uključena u realizaciju ove premijere kao i pripadnici Bokeljske mornarice.
Na programu svečanog otvaranja biće izveden i naknadno uvršten Prvi klavirski koncert Ludviga van Betovena u izvođenju proslavljenog kotorskog pijaniste Ratimira Martinovića.
Otvaranje će istinski svečani karakter zaokružiti svjetskom premijerom autorskog filma izuzetnog i nagrađivanog reditelja, Kotoranina Dušana Vulekovića. Ovaj film je takođe porudžbina Festivala KotorArt, a posvećen je tradiciji umjetnosti na prostoru Kotora i Boke.
Festivalski orkestar KotorArt-a, nastupiće i 18. jula na koncertu pod nazivom “Poljska u srcu”, koji se odvija uz podršku Ambasade Poljske, gdje će izvoditi djela poljskih kompozitora, pod palicom Bartoša Žurakovskog i sa pijanistom Lukašem Krupinjskim.
Na programu je i koncert učenika kotorske muzičke škole koji će ove godine, u čast sedam decenija postojanja ove institucije, cijelokupni program posvetiti opusu Vide Matjan, osnivača škole.
Prvi u nizu koncerata Coca Cola stage-a je ujedno i posljedni koncert u okviru Kotorske koncertne sezone koju Muzička škola organizuje od oktobra do ljeta. U pitanju je 27. jul i nastup jednog od sinonima klasične muzike na ovim prostorima – violiniste Stefana Milenkovića sa njegovim tango sastavom na kotorskoj Ljetnjoj sceni.
Najmlađe očekuju muzičke radionice pod nazivom “KotorArtić”, a 1. avgust je rezervisan za svjetsku zvjezdu – violinistu Nemanju Radulovićai sastav “Đavolji trileri”. Veče nakon Nemanje nastupiće drugi svjetski proslavljeni violinista našeg porijekla, Roman Simović, koji će u okviru koncerta pod nazivom “Roman i prijatelji” svirati sa svojim gostima, Nemanjom Radulovićem, Milenom Simović, Draganom Đorđevićem, Aljonom Baevom, Olgom Sitkovetski i Đovanijem Njokijem, u raznovrsnom programu.
U okviru partnerstva sa Luštica Bay-om, novim turističkim gradom koji se razvija u spektakularnom pejzažu crnogorske obale, koji je i ekskluzivni sponzor, uslijediće koncert pod nazivom “Miloš Invites” na kom će proslavljeni crnogorski gitarista, ekskluzivni umjetnik Dojče gramofona i stalni gost KotorArta, Miloš Karadagliću Luštica Bay-u predstaviti svoje sjajne ovogodišnje goste – sopranistkinju Pumezu Mačikizu i gudački kvartet “Strings Attached”.
Otvoreni “Don Brankovi dani muzike”
Iz ciklusa Coca Cola stage održae se još dva koncerta i to: 11. avgusta “Alhemija duše” sa Amirom Medunjanin i između ostalih, izuzetnim džez pijanistom Bojanom Zulfikarpašićem. Posljednji koncert ovogodišnjih KotorArt Don Brankovih dana muzike, 13. avgusta, biće “Music Forces United”, kada će se po prvi put okupiti vokali Bisera Veletanlić, Gabi Novak i vodeći džez pijanisti sa ovog prostora – Matija Dedić i Vasil Hadžimanov.
Preko stotinu pratećih programa, za koje je KotorArt raspisao audiciju, dešavaće se tokom cijelog trajanja festivala, nastupom različitih muzičkih ansambala i performera na kotorskim pjacama, sa idejom oživljavanja javnog prostora i davanja umjetničkog sadržaja koji im po svemu i pripadaju.
Pokrovitelj ovogodišnjih KotorArt Don Brankovih dana muzike je Opština Kotor, dok su glavni sponzori sada već tradicionalno Luštica Bay i Coca Cola.
Nova opštinska vlast u Kotoru stekla je povjerenje građana, pored ostalog, na osnovu čvrstog programskog opredjeljenja da se mora ukinuti partitokratija i eliminisati partijsko zapošljavanje kao njena najizraženija posljedica, kazali su iz Opštine Kotor.
Kako su naveli, u cilju realizacije programskog obećanja nove opštinske vlasti, ali i onoga što je interes svih Kotoranki i Kotorana, a to je da se izgradi profesionalna, kompetentna i efikasna lokalna administracija, nova opštinska vlast preduzima sveobuhvatne mjere na tom planu.
“U tom pogledu ističemo da su u svim sekretarijatima opštine Kotor, uz poštovanje najviših standarda profesionalne odgovornosti, u izradi sistematizacije radnih mjesta. To pokazuje našu čvrstu riješenost da se uvede red, da se zna ko šta radi, da se zna ko je zadužen za unaprijed poznatu aktivnost i za šta se polažu računi. Ova mjera znači da se u Kotoru otvaraju vrata za kompetentan i profesionalan kadar. Rad na novim sistematizacijama je ne samo uslov za uvođenje reda u upravu, već i snažan sistemski podsticaj pozitivnoj selekciji kadra i jačanju reputacije lokalne administracije. Na taj način prekinuće se praksa neodgovornog upravljanja kadrovskom politikom i stvoriće se efikasan i nepristrasan temelj nove organizacije rada u Opštini Kotor,” kazali su iz Opštine.
Takođe, dodaju, u budžetu su predviđena značajna sredstva i to u visini od 400.000 eura za otpremnine, što pokazuje visok nivo socijalne odgovornosti i senzibilnosti nove opštinske vlasti.
“Naime, činjenica da je u budžetu Opštine Kotor predviđeno 400.000 eura za otpremnine govori da je osim zacrtanog prioriteta o rasterećenju administracije i ostvarivanju ušteda u lokalnom javnom sektoru, ambicija nove opštinske vlasti da se onima koji su višak pruži sasvim adekvatan materijalno-finansijski osnov za obezbjeđenje egzistencije i pronalazak nove radne i profesionalne šanse,” dodali su.
Buđenje ljeta
Kako su zaključili, opštinska uprava Kotora neće biti utočište za partijske vojnike, već će biti podsticajan ambijent za profesionalne i odgovorne službenike i namještenike.
Bilo je to prije gotovo osam i pol stoljeća, flota pape Aleksandra III se u martu 1177. godine, na putu u Veneciju, od nevremena sklonila na južnoj strani Palagruže. Papina svita i pridošlo domaće stanovništvo nastojalo je crkvenom poglavaru pripremiti što bolju trpezu.
No, Papinu su pozornost privukli dobro raspoloženi ribari koji su na žalu nešto skuhali i jeli. Papa je probao njihov brujet i oduševio se toliko da je komiškim ribarima dao veće slobode, oslobodio ih je nekih davanja…
Znatiželja me navela da istražim stare navike u drevnim spisima, rekonstruiram skromni obrok komiških ribara na žalu Palagruže i tako ga otrgnem zaboravu.
Temelj te rekonstrukcije je jeftina riba, srdele ili što god se već, ovisno o stađunu, ulovi i stigne u brodsku kuhinju, uz temeljne sastojke kao što su maslinovo ulje, kapula, lovor, vino, te dodatak divljeg luka, trava, kapara, motara…, a za dodatnu slast tu su suhe smokve i suvice. Papinski brujet za prste polizat, baš kao što je to napravio Aleksandar III davnih dana.
