Okrugli sto tivatskih stranaka o budućnosti aerodroma

1
Tivatski aerodrom

Tivatski DPS podržava strategiju Vlade da ovdašnji aerodrom izda u koncesiju, dok će HGI ukoliko „rezultati ekonomske analize“ koju  po narudži Vlade radi Svjetska banka preporuče takvo riješenje, „aktivno raditi na uvjeravanju laičke javnosti u to“.

Rezultat je to okruglog stola koji je sa tivatskim parlementarnim partijama danas organizovao Radio Tivat. Iako pozvana, na okrugli sto o budućnosti najvećeg ovdašnjeg privrednog resursa nije došla gradonaćelnica dr Snežana Matijević (DPS), kao ni predstavnici SNP, dok je Dejan Riusančić iz DSS nakon uvodnog izlaganja, napustio skup. On je prethodno poručio da „nema prodaje aerodroma i tačka“  i organizatorima okruglog stola zamjerio što na njega nisu pozvali predstavnike DF i Demokrata koji nisu učestvovali na posljednjim lokalnim izborima „ali su svakako izuzetno relevantni politički faktori u Tivtu“. Risančić je ustvrdio da je DPS Tivta obmanuo glasače jer u izbornom programu te partije nije bilo ni pomena prodaji ili davanju aerodroma u koncesiju što je podržao i Mirko Kovačević iz „Tivatske Akcije“. Risančič se stoga založio za raspisivanje vanrednih lokalnih izbora, što je predsjednik OO DPS i potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac odbacio.

„DPS Tivta proces koncesije nad aerodromom doživljava kao mogućnost za bolje, efikasnije i kvalitetnije upravljanje tim resursom. Nije tačno da se ovdje radi o privatizaciji već država ostaje vlasnik imovine, a stateški partner bi je koristio shodno koncesionom ugovoru najvjerovatnije po sistemu „izgradi-koristi-vrati“. Tivat je izrazita turistička destinacija i ne može se dozoliti da aerodrom bude usko grlo razvoju ovdašnjih velikih turističkih porjkata. Dopustite stručnjacima da kažu koji model aerodroma će biti i za koju vrstu saobraćaja“- kazao je Kusovac dodajući da će izdavanje pod koncesiju donijeti modernizaciju vazdušne luke i nova zapošljavanja. Uvjeren je da će Elaborat o ekonomskoj opravdanosti takvog modela valorizacije aerodroma „dati rezultate i povratnu spregu u benefitima za Opštinu i Vladu.“

„Nakon 30 godina zakupa, dobićemo opet tada već staru i prevziđenu terminalnu zgradu i sadržaje koje će opet neko morati da obnavlja. Ne vidim razloga zašto tu invsticiju koja je potrebna aerodromu ne bi sada napravilo naše državno preduzeće ACG po modelu koji je već razradilo sa Evopskom bankom za obnovu i razvoj. Zašto Crna Gora  ne bi u narednih 10 godina ubrala 300-350 miliona eura profita od aerodroma koliko pokazuju analize EBRD da će se imati, ili preko milijardu za 30 godina na koliko bi Vlada aerodrom dala u koncesiju nekom drugom.“- istakao je Zdravko Mitrović (SD) dodajući da je ta partija na lokalnom i državnom nivou „iz čisto ekonomskih razloga, protiv privatizacije ili davanja aerodroma u konesiju“. On je međutim, izbjegao da direktno odgovori na pitanje da li će SD ako DPS ustraje u tom naumu, oboriti Vladu premijera Duška Markovića koja zavisi od glasova dva poslanika SD u Skupštini. Adrijan Vuksanović (HGI) u najvećoj mjeri je ponovio argumentaciju DPS o lošem stanju i zapuštenosti aerodroma koje treba što prije prevazići za što je indirektno optužio SDP.

„HGI je za riješenje koje podrazumijeva povećanje kapaciteta, kvaliteta i zapošljavanja na aerodromu“-istakao je Vuksanović.

„Sve ovo radi se namjerno da se aerodrom u javnosti prikaže kao loš da bi se lakše prodao ili dao u zakup po modelu koji je već razultirao tragičnim posljedicama po ekonomiju i građane Crne Gore.“- istakao je Mirko Kovačevič na čije više puta ponovljeno pitanje zašto je DPS protiv aražmana ACG i EBRD po kome bi aerodrom najmanje još deset godina ostao u državnim rukama, Kusovac nije odgovorio.

„Ni u primisli mi nije da naša Vlada radi protiv nas!“- poručio je Kusovac dodajući da će Opština tražiti da ima predstavnika u proesu donošenja odluke o načinu buduće „valoriacije aerodroma“.

Tivat – foto Željko Starčević

„Treba učiniti sve da ne dođe do novog kreditnog zaduživanja ili do prodaje imovine“- istakao je on dodajući da je, kada je u pitanju prepisivanje skoro pola miliona kvadrata opštinske zemlje u kompleksu vazdušne luke na državu „sve urađeno po Zakonu o državnoj imovini“.

Aerodrom Tivat

„Sedamnaest godina ste imali da se pobunite i pokušate sačuvati opštinsku imovinu na aerodromu i niko ništa nije uradio.“- istakao je Budimir Cupara iz „Arsenala za Tivat“ na što je Mitrović kazao da „nijedan kvadrat Tivćana nije uzet“ već da se nalaze „gdje su uvijek i bili van ograde aerodroma koji je uvijek bio vlasništvo Vlade“.

„Tokom posljednjih 20 godina primijenjeno je nekoliko trikova da se ta zemlja prevede onome kome je bila namijenjena“- istakao je Krsto Bošković (SDP) dodajući da je njegovom djedu svojevremeno Opština Tivat izuzela i platila zemlju za gradnju aerodroma i to „1 dinar za zemlju, a 1,5 za svaki čokot loze“ koja je tamo uzgajana. On je istakao da SDP insistira na dobijanju podataka o istorijatu svih promjena u katastru za zemlju aerodroma i da gradonačelnica Matijević „već 100 dana ćuti o tome“.

„Nema prepreka da se danas završi ono što se nije uradilo 2003. i 2013. – da Opština Tivat dobije svoj vlasnički udio u aerodromu i da se spriječi njegova privatizacija.“- istakao je Mirko Kovačević što je podržao i Cupara. SDP, TA, AZT i BF su se eksplicitno izjasnili za hitno organizovanje lokalnog referenduma o aerodromu, HGI je da se „u krajnjem slučaju to prepusti volji građana“, SD smatra da je „referendum mač sa dvije oštrice jer što ako ne uspije jer DPS ima većinu“, dok je Kusovac poručio da je protiv konsultiovanja građana „jer bi onda trebali organizovati referendum za svaki strateški projekat koji će se raditi u državi.“

More je čisto – analiza kvaliteta morske vode

1
Boka kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 30. do 31. avgusta pokazali su da je na 97% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 3% kupališta bio K2 klase.

U opštini Tivat voda je na svih 9 kupališta bila K1 klase, dok je u Kotoru od ukupno 15 kupališta na njih 13 voda bila kvaliteta K1, a na 2 kupališta kvaliteta K2. Analizama je potvrđeno da je na svim kupalištima u opštini Herceg Novi kojih je ukupno 21, voda bila odličnog K1 kvliteta.

Analiza je pokazala da je u opštini Ulcinj, na svih 16 kupališta voda bila kvaliteta K1, kao i na svih 12 kupališta u opštini Bar. U opštini Budva, od ukupno 27 kupališta na kojima se prati kvalitet mora, voda je bila K1 klase na njih 26, dok je na jednom kupalištu voda bila K2 klase.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Tivat – ulice zakrčene nepravilno parkiranim automobilima

10
Tivat – sinoć u Sremskokarlovackoj

Iako u njoj radi čak šest stalno zaposlenih službenika, Komunalna policija Opštine Tivat nije uspjela nimalo da uveća stepen poštovanja komunalnog reda kada je saobraćaj u centru grada u pitanju, u odnosu na vrijeme od prije nekoliko mjeseci kada je Komunalna policija imala samo jednog zvanično licenciranog službenika.

Naime, tivatske gradske ulice  zakrčene su nepravilno parkiranim automobilima koje nesavjesni vozači ostavljaju na svim mogućim mjestima – od trotoara, preko pješačkih prelaza, čak i na samom kolovozu, blokirajući druge propisno parkirane automobile.

Tivat – sinoć u Sremskokarlovackoj

O stanju u saobraćaju govore i fotografije snimljene sinoć u Sremsko-karlovačkoj ulici gdje je kolona nepravilno parkiranih automobila zauzela skoro čitav istočni dio ulice,a  dvoje dežurnih komunalnih policajaca za to vrijeme besposleno su stajali i opušteno ćaskali sa građanima dvjestotinjak metara dalje, u Ulici 21.novembra u blizini restorana „Prova“.

Komunalna policija Tivat

Na ovom mjestu, „omiljenoj“ njihovoj lokaciji,  tivatska Komunalna policija i sama daje svakodnevni doprinos nepoštovanju propisa, jer redovno na nedozvoljenom mjestu parkira jedno od svoja dva službena patrolna vozila.

Preko portala do izabranog ljekara

0
Dom zdravlja Tivat

Građani će od narednog ponedjeljka moći da zakazuju preglede kod izabranog doktora preko portala za elektronsko zakazivanje Fonda zdravstva www.ezdravlje. me

Kako je za Pobjedu objasnio direktor Fonda Sead Čirgić, portal je sada u fazi testiranja. On je pojasnio da će osiguranici imati uvid u smjenu njihovog izabranog doktora i kada je slobodan, a moći će da mijenjaju i otkazuju termin.

“Da bi pristupili ovom onlajn servisu, neophodno je da se osiguranici Fonda prvo obrate svom izabranom doktoru kako bi dobili odgovarajući PIN kod.

Prijava se obavlja ukucavanjem broja zdravstvene knjižice (desetocifreni broj koji je upisan na prvoj strani zdravstvene knjižice), i PIN koda. Oni se pamte i pacijenti neće morati da ih ponovo ukucavaju”, kazao je Čirgić, pojasnivši da se mobilna aplikacija za android već može preuzeti preko Google Play Store, dok će preuzimanje za Iphone biti uskoro omogućeno na iTunes App Store.

Niko ne zna zašto su Britanci u tajnosti donijeli dronove i snimali zatvor na Golom otoku

0

Ekipa britanske medijske kompanije ‘Caters News Agency Ltd’ došla je na Goli otok, donijeli su dronove i snimili kratki video.

Nekadašnji zatvor na tom našem otoku su nazvali “hrvatski Alcatraz”, aludirajući na poznatu kaznionicu koja se nekada nalazila na otočiću nedaleko obale Američkog San Francisca, a koja je danas samo atrakcija otvorena posjetiteljima iz cijelog svijeta.

– Zatvor je otvoren 1949. i u njega su bili smještani podržavatelji Staljina, nakon što se Jugoslavija odvojila od Sovjeta i njihovih ideala – navodi se u videu.

Zbog čega su Britanci došli na taj otok te snimali video nije poznato, kao što se ne zna jesu li tražili kakve dozvole za snimanje dronom.

Hrvatska enciklopedija o Golom otoku kaže:

– Goli otok, koncentracijski logor i zatvor na otoku Goli, a uključuje i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici (uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda). Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu. Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17 000 do 32 000 zatvorenika (broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen). Postao je zatvor 1956., a naknadno je pretvoren u kazneno–popravni dom za maloljetnike. Ukinut je 1988. godine – navodi naša enciklopedija.

 

Poništen tender za prodaju preostale imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela

0
Bijela – JBB foto Boka News
Stečajni upravnik Jadranskog brodogradilišta Bijela, Žarko Ostojić, poništio je tender za prodaju preostalog dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 5,2 miliona eura.
Tu informaciju dobili su radnici koji su još uvijek angažovani u preduzeću ali ne i objašnjenje zašto je tender poništen.
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela tender je objavila 26. jula. Na prodaju su bila ponuđena dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih, po početnim cijenama od 760,9 hiljada eura, odnosno 393 hiljade eura. Prodavao se i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 32,31 hiljadu eura.
Na prodaju su bile ponuđene i portalne okretne dizalice po početnoj cijeni od milion eura, Hammelman pumpa sa opremom za 49,68 hiljada eura, oprema stolarske radionice za 5,33 hiljade eura i alati i druga oprema za 452,18 hiljada eura.

Prodavalo se i zemljište u Bijeloj po početnoj cijeni od 2,5 miliona eura.

Ponude su se Privrednom sudu mogle dostavljati do petka.

Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je prije dvije godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura.

Na ranijim tenderima za prodaju imovine Brodogradilišta, prodati su veliki i mali dok. Veliki dok je za 11 miliona eura prodat litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, a mali Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret Limited iz Turske za 2,1 milion eura.

Premijer Duško Marković saopštio je krajem jula da je konzorcijum koji čine renomirana brodogradilišna kompanija Damen iz Holandije i Adriatic Marinas, koji upravlja Porto Montenegrom, otkupio dio infrastrukture Brodogradilišta.

Prstace nude “od Ulcinja, pa do nakraj Boke”, inspekcija “čuva” imena preduzeća

0
Prstaci buzara

Iz inspekcije za morsko ribarstvo Ministarstva poljoprivrede odbili su da saopšte ko su pravna lica kod koji su tokom avgustovske kontrole oduzeli preko 25 kilograma prstaca, školjke koja je zakonom zaštićena i čiji su izlov i promet zabranjeni.

Pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka ličnosti, iz inspekcije su naveli da su njihovi ciljevi zaštita morskog biodiverziteta, te da potrošači i turisti u ponudi imaju zdravstveno bezbjedne proizvode.

“Shodno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, inspekcija neće izlaziti u javnost sa nazivima i imenima pravnih i odgovornih lica kod kojih su zatečeni prstaci. Važno je da se kontrole sprovode i da ima rezultata”, kazali su iz inspekcije za morsko ribarstvo.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, čiji Savjet bi trebalo da da mišljenje o postupanju inspekcije, „Vijestima” je nezvanično rečeno da nema zakonskog osnova da imena pravnih lica ne budu saopštena.

Prstaci

Prstaci su prošlog mjeseca oduzeti od više pravnih lica iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.

Sudeći po objavama na društvenim mrežama, prstaci su u ponudi ugostiteljskih objekata “od Ulcinja, pa do nakraj Boke”.

Iz inspekcije navode da preuzimaju ”sve neophodne mjere i radnje” kako bi se otkrili i dobavljači.

“U borbi da se zaustavi izlov prstaca preduzimaju se sve neophodne mjere i radnje kako bi se prije svega otkrila lica koja to direktno rade  ronioci, a posebno se kontrolišu restorani za koje se sumnja ili postoji saznanje da nude prstace u okviru svoje ponude”, navode iz inspekcije.

Dok odbijaju da saopšte imena pravnih lica od kojih su oduzeli zaštićenu vrstu školjke, podsjećaju da se njenim izlovom nanosi šteta životnoj sredini, te kažu i da, pošto je u pitanju nelegalan izlov, konzumacija prstaca može da izazove različite zdravstvene tegobe.

Iz inspekcije za morsko ribarstvo su apelovali na građane da “prijave aktivnosti vezane za sakupljanje ili stavljanje na tržite prstaca u Crnoj Gori”.

Kazne za ulov i stavljanje u promet prstaca su predviđene Zakonom o morskom ribarstvu  za pravno lice u prekršaju, predviđen je prekršajni nalog na 500 eura, odnosno 150 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Ukoliko se prekršaj ponovi, inspektor šalje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, nakon čega sudija za prekršaje odlučuje o visini kazne koja iznosi od 500 do 20.000 eura za pravno, odnosno 150 do 2.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu.

Iako, kako navode, inspekcija za morsko ribarstvo vodi evidenciju prekršajnih naloga, kao i zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, nadležni nisu saopštili koliko je dosad lica kažnjeno zbog izlova i stavljanja u promet prstaca.

dr Vesna Mačić

Razbijanjem stijena remeti se prirodna ravnoteža staništa

Prstaci su duguljaste školjke, smeđe boje. Žive u stijenama, a prostor za život stvaraju tako što ispuštaju male količine hlorovodonične kiseline. Da bi dostigli dužinu od pet centimetara potrebno im je između deset i 30 godina. Sa druge strane, prstaci se sakupljaju razbijanjem stijena u kojima žive, uz pomoć alata kao što su: čekić, dlijeto, pinceta… Razbijanjem  stijene remeti se prirodna ravnoteža staništa, koje naseljavaju i druge mnogobrojne vrste i za koju su bile potrebni vjekovi da se uspostavi.

“To razbijanje stijena uništava kompletno mikrostanište i povlači za sobom čitav niz posljedica, tako da sada imamo veći dio crnogorske stjenovite obale u potpunosti ‘otučen’ i osiromašen”, kazala je ranije “Vijestima“ Vesna Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora.

Ranije su iz Ministarstva poljoprivrede kazali da se „za jednu restoransku porciju prstaca mora uništiti oko jedan metar kvadratni stijene“, te da je takvom lokalitetu potrebno više od 20 godina da bi se vratio u prvobitno stanje.

/D.K./

Izložba fotografija “Između treptaja”

0
Izložba fotografija

Otvaranje prve samostalne izložbe pod nazivom “Između treptaja” autora fotografa Ranka Maraša, održaće se u nedelju, 10. septembra sa početkom u 12 sati na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.

Izložbu će svečano otvoriti novinarka Tamara Vuković, a prisutni će imati priliku da prisustvuju mini koncertu trube polaznika Muzičke škole “Vida Matjan” Boška Bismiljaka, iz klase pfofesorke Sare Lakičević.

“Težak je zadatak prikazati Boku. Hiljade je pjesama, slika, stihova i fotografija ovog starog zaliva. Ranko Maraš vidi mjesta u njemu kao tiha, skoro pa mistična. Risanska energija je jedinstvena i kada ste rođeni u nastarijem gradu u Crnoj Gori, objektiv vidi skrivene stvari. Plavu nijansu koja se provlači kroz sve Rankove fotografije može uhvatiti samo neko ko živi zaliv vjekovima unazad. Uz nju, boja osunčanog kamena, samo produbljuje plavetnilo Boke. Na osnovu 18 fotografija može se naslutiti zašto je Aleksa Šantić napisao pesmu Boka”, rekao je o autorovom radu Vladimir Petrović, diplomirani industrijski dizajner.

Ranko Maraš je rođen 1983. godine u Kotoru gdje je završio Fakultet za pomorski menadžment. Fotografijom se uspješno bavi posljednjih 5 godina. Inspiraciju pronalazi u ljepoti Boke Kotorske.

Izložba će biti otvorena do 20.septembra 2017.godine.

Organizator izložbe je Turistička organizacija opštine Kotor.

Regata Lamar Trophy – Tutto Trieste 2 najbrža, posadi Stella Maris priznanje za hrabrost

0

Proteklog vikenda jedrena je regata krstaša VIII Lamar Trophy 2017. Tivat – Bigova u organizaciji YC “LaMar”-Beograd, u saradnji sa Porto Montenegro Yacht Club– Tivat (PMYC).

Najbrži brod i pobjednik regate je Tutto Trieste 2 sa skiperom Milošem Radonjićem kome je pripao prelazni pehar.

Prvog dana jedrilo se od Tivta do Risa.

Drugog dana jedrenja zbog lošeg vremena regata je umjesto do Bigove, skraćena do Njivica – Herceg Novi.

Nakon takmičenja sve jedrilice vratile su se u matične luke, osim ekipe osmometarske jedrilice Stella Maris sa skiperom Matom Dabovićem, koji su jedrili do Mamule kako bi provjerili vjetar i mogućnost dolaska u Bigovu na dodjelu priznanja.

Nakon tri sata jedrenja uz jaki zapadni vjetra i valove od 2,5 metra na opšte iznenađenje svih jedriličara uplovili su u uvalu Bigova gdje su osim za drugo mjesto u klasi 4 dobili i priznanje za najhrabriju ekipu.

Koncert “Trio Arbore Vitae”

0
Koncert Vitae

Na  maloj sceni u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, u utorak 5. septembra sa početkom u 21 sat,  biće  održan koncert tria “Trio Arbore Vitae”.

Ovaj sastav čine Helena Mamich (sopran), Lorena Milina (violina)  i  Jelena Kovačević  (klavir), a na programu su djela poznatih kompozotora klasične muzike.