31. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival održaće se u periodu od 1. do 7. avgusta, na više lokacija u gradu.
Festival otvara regionalna premijera filma Muškarci koji ne plaču, reditelja Alena Drljevića, koji je nedavno nagrađen na festivalu u Karlovim Varima, u utorak 1.avgusta na Kanli kuli sa početkom u 21.30.
Izložba pod nazivom „Fashion Folklore“ umjetničkog fotografa Đorđa Živaljevića otvorena je sinoć vizuelno-muzičkim ugođajem u turističkom naselju Luštica Bay.
Postavku za velike formate fotografija tradicionalne folklorne odjeće Crne Gore zapravo su predstavljale same zgrade kompleksa.
Živaljević je priredio deset modnih fotografija kojima je na moderan način prikazao raznolikost nošnji naroda koji žive na teritoriji Crne Gore.
„Na fotografijama su kompleti ili samo djelovi nošnji. Prilikom rada autor se trudio da nema odnos ka tim odjevnim komadima kao dijelu tradicije, već kao da je to djelo nekog poznatog kreatora. Nije želio da se opterećuje pravilima prikazivanja, već da to bude što slobodnije, raznovrsnije i modernije“, rekao je na otvaranju Damir Moškov, iz kompanije Luštica Development koja je sponzor ovog projekta.
Živaljević je izlagao i bivao nagrađivan u Crnoj Gori i inostranstvu. Dobitnik je nagrada „Najbolji kadar“ na Beogradskom filmskom festivalu 2007., na modnoj manifestaciji „Montenegro fashion awards“ dva puta je biran za modnog fotografa godine, a 2010. godine je osvojio prvo mjesto u konkursu francuskog časopisa „Photo“. Iza sebe ima jednu samostalnu izložbu – “Elementi kruga” iz 2013. godine. Ovom izložbom prije tri godine predstavio se publici u Luštica Bay-u.
Na otvaranju je predstavljen i video „iza scene /“Behind the scene“/ o stvaranju projekta. Izložba je otvorena do 18. avgusta, svakog dana od 18 do 20 sati.
Dubrovački taksisti jutros od 8 sati blokirali promet u Dubokoj Ljutoj – kolona do Močića i Dupca, kasni se na posao, na letove, kod doktora…
Dubrovački taksisti prosvjeduju protiv UBERA. U Dubokoj Ljutoj zaustavili su promet. Kako su nam kazali ovo je spontano okupljanje kojemu je organizator Uber i loš pravni sustav Republike Hrvatske. Taksisti su blokirali cestu u smjeru iz Župe prema Zračnoj luci to od Oboda do Solina, a policija regulira promet koji se odvija naizmjenice jednim prometnom trakom. Kolona iz smjera počinje već na Dupcu, a iz smjera Konavala u Močićima. Do kada će ovaj prosvjed trajati nije poznato, taksisti se nisu izjasnili, a policija trenutno nema nikakve mogućnosti ukloniti vozila sa ceste.
Taksisti u Dubrovniku, Splitu, i Zagrebu u petak su ponovno organizovali protest protiv poslovanja Ubera u Hrvatskoj, tražeći da se ukine Uberova aplikacija koja djeluje ilegalno, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će se u povodu prosvjeda obratiti medijima u Rijeci u 12,30 sati.
Na prilazu zračnim lukama u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu zbog prosvjeda taksista djelomično je blokiran promet. HAK javlja kako se zbog prosvjeda na Jadranskoj magistrali u Dubrovniku, između mjesta Plat i Obod, vozi otežano uz regulaciju prometne policije.
Predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoza Dubrovnik Božo Miletić izjavio je Hini da se sam, bez ikakve organizacije, “zaustavio na cesti dok su ga ostali taksisti slijedili”.
“Ovo nije organizirani prosvjed, ovo je osobni prosvjed, zaustavio sam se zbog dvije godine nereagiranja i nepoštivanja zakona. Spontano su se pridružili i drugi vozači. Spreman sam platiti prekršajnu kaznu zbog zaustavljanja”, rekao je Miletić naglašavajući kako je to jedini način da izrazi nezadovoljstvo.
Miletić kaže da se u Dubrovniku zaustavilo oko 200 automobila. “Mi ne tražimo da se zakon mijenja, nego da se poštuje. Tražimo da vršitelji usluga imaju bar minimalne tehničke uvjete, kvalifikacije vozača i sl., kao što i taksisti moraju imati, dodao je.
Nekoliko stotina taksista sa šireg splitskog područja nešto iza 9 sati započelo je prosvjed pred zgradom Uprave splitske Zračne luke u Kaštelima, doznaje Hina od pomoćnika direktora Pere Bilasa koji je potvrdio da unatoč tome taksisti nisu blokirali promet jer se sve aktivnosti u zračnoj luci odvijaju normalno.
“Promet se u našoj zračnoj luci normalno odvija. Zamolili smo ih da prosvjeduju, ali da omoguće normalno kretanje zračnom lukom, pogotovo jer je u blizini granični prijelaz. Legitimno je da prosvjeduju”, kazao je Bilas.
Prosvjednici ističu kako oni plaćaju koncesije, naknade za stajanje, polažu stručne ispite i sudjeluju na natječajima da bi mogli obavljati taksi djelatnost, dok s druge strane Uber vozi po nižim cijenama, te ne plaća gradovima nikakve namete.
“Nezadovoljni smo radom Uber aplikacije jer nam je obećano prije više od godinu i pol dana da će se ona ugasiti, ali od toga još ništa. Oni voze ilegalno. Mi smo u lipnju i srpnju u ‘totalnoj banani’ jer imamo 40 posto posla manje. Došle su kolege iz Splita, Trogira, Segeta, Kaštela, svi nam daju podršku”, kazao je Stipe Roso iz Udruge kaštelanskih taksista.
Dok marinom Betina tutnji čarter smjena, tu odmah preko ograde u betinskom škveru teče sasvim drugačiji život. Upravo 260-tonski travel lift spušta u more prekrasnu 28-metarsku jahtu San Lorenzo, koja je ovdje bila na servisu.
Iz ovog je brodogradilišta prije 270 godina krenula betinska brodogradnja, naravno u drvu, koja se danas preselila u muzeje i na razne prezentacije tradicijskih brodova. Danas se u betinskom škveru radi sve – i drvo, i stakloplastiku, i čelik i aluminij… A ovaj San Lorenzo, čija cijena ovisno o željama vlasnika može doseći i četiri milijuna eura, dokaz je povjerenja u kvalitetu betinskog škvera, piše Jutarnji.hr
Nisu nas toliko zanimali jahta ni njezin vlasnik koliko čovjek koji njome upravlja, njezin skiper, odnosno kapetan.
Vjeruju mu
S njim smo mogli razgovarati tek nakon što je obavio glavninu završnih servisnih poslova nakon spuštanja u more. I nakon što je gazdu, odnosno vlasnika jahte, upitao smije li razgovarati s novinarima. Gazda mu je dao dozvolu jer je očito imao puno povjerenje u profesionalnu diskreciju svog kapetana.
Splićanin Petar Mirić već je 20 godina skiper, odnosno kapetan luksuznih jahti. Kaže da je do toga došao na najteži način. Najprije je radio kao mornar, na brodu Lav, replici dubrovačke karake. Vozili su goste na jednodnevne izlete po Istri jer je baza bila u Poreču. Kada bi se stekla dobra ekipa na brodu, potezala bi se jedra, ali se uglavnom išlo na motor.
Gostima bi se pofrigale srdele, skuše ili inćuni, dobili bi čašu crnog vina, i to je to.
No, Petar je čvrsto odlučio postati kapetan. Izvanredno je upisao nautički smjer u Pomorskoj školi. Dobio je brevet i prvi ukrcaj bio mu je na Kraljici mora, linijskom brodu koji je vozio Split – Ancona. Radio je kao prvi stjuart i bila je to prilika da upozna kako funkcionira brod. Potom je otišao u Opatiju gdje je radio sve: vezao, prao, piturao i održavao brodove, radio kao mornar… Trajalo je to punih sedam godina.
Napokon dolazi prvi pravi posao, prvi ukrcaj. Bila je to jedna 24-metarska Navetta, Ortona Navi u vlasništvu talijanske obitelji. Petar je na njoj proveo četiri godine, najprije dvije kao mornar i onda još dvije kao skiper. Napokon je postao kapetan.
Big game fishing
Zatim slijede brodovi hrvatskih vlasnika: jedan 18-metarski Grand Banks, brod rođen i rađen za big game fishing, ali i za zabavu, društveni život na moru.
Na njemu je Petar proveo oko tri godine. Pa Azimut 58, Maiora 22 i dva Princessa – V65 i 62 te napokon ovaj San Lorenzo čiji je vlasnik umirovljeni švicarski biznismen.
Pustite udaju, ovdje sam došla raditi
Razgovor s kapetanom Petrom Mirićem često moramo prekinuti. Svako malo zvoni mu jedan od mobitela, javlja se na talijanskom, ponekad na engleskom. Odlazi, obavlja kapetanske poslove. Dotle nam društvo pravi hostesa Marina, pristala djevojka u crnoj minici i bijeloj košulji kratkih rukava, domaćinsko-umiljatog ponašanja.
Na brodu također radi 5-6 godina i odmah kaže da je “vlajina”, da su njeni tamo od Muća, pokraj Sinja, i da joj je prezime Zelembaba. Njezin je posao održavati red i čistoću na brodu (svaki čas nešto obriše, premda nema potrebe), posluživati vlasnika i goste, pa i pomoći kod veza broda. No, sada na brodu za to postoji i mornar Ante, zatajan i gotovo odbojan mladić, koji je očito odlučio da ovdje počne peći i mornarski i diskrecijski dio zanata budućeg skipera.
Marina Zelembaba također spremno otkriva da joj je 29 godina, a odgovor na pitanje o udaji tajanstveno prešućuje. Pokušavamo je potaknuti da je ovo idealna radna pozicija za pronalazak bogatog muža. Ne pomaže, Marina je zasad očito zadovoljna poslom hostese.
Kada uđete u dvorište sadašnjeg galerijskog prostora „Dukley European Art Community“, smještenog u zgradi bivše Jugooceanije, iznad vrata vas dočeka velikim slovima ispisan naslov uspješne Pomorske kompanije nekadašnje Jugoslavije. Nema stanovnika Boke Kotorske koji se ne zamisli nad činjenicom kako je ova nekada moćna i vrijedna firma, olako i nehajno poslata u prošlost i zaborav.
Ipak, u pomalo zapušteno dvorište i prazne zidove zgrade, uselio se čudesni svijet boja i oblika. Oslikani zidovi, galerijski prostori oplemenjeni zatečenom postavkom slika ili skulptura savremene umjetnosti, ateljei (neki pretvoreni u stanove), crteži karikatura duž hodnika, stvaraju efekat začudnosti, divljenja i preobražaja čovjekove unutrašnjosti, upravo svega onoga što umjetnost ima moć da učini u čovjeku. Iako nedovoljno medijski popraćeni, namjerno ili ne, u ovom prostoru su boravili i izlagali umjetnici evropskog ranga, među kojima su Evgeni Dybsky, Igor Gusev,Gljeb Skubačevski,Saša Makarska.
I ako sada zavirite u atelje poznatog ruskog slikara Damira Muratova, vidjećete kako se u igri boja, pred vama rađa jedno umjetničko djelo i uživo ispratiti trenutke njegove inspiracije. Ako pogledate kroz prozor ovog improvizovanog ateljea, iznenadiće vas pogled prepoznatljiv sa razglednica, na kotorsku luku i brodove u njoj.
Iz misije DEAC-a mogu se iščitati ciljevi njihovog projekta: „ Naš projekat je prvi koji je stvorila umjetnička institucija, s ciljem korišćenja kulture kao instrumenta. DEAC želi da Crnoj Gori ponudi uslove za život koji su pogodni za najzahtjevnije ljude iz cijelog svijeta, one koji traže ne samo prirodu već i udobnost, uopšteno stimulišući način života. Naši planovi za blisku budućnost uključuju transformaciju Dukley Art Centra i njegovog okruženja u Kotoru, u savremeni kulturni centar za stanare i posjetioce“.
Renomirani evropski umjetnici imaju priliku da ovdje borave najmanje mjesec dana i pokreću projekte značajne za društveni, ali i ekonomski razvoj Crne Gore: izložbe, koncerte, ulične festivale, književne događaje. Na raspolaganju im je oko 40-ak ateljea, od kojih trećina pripada crnogorskim umjetnicima.
Umjetnost ovdje živi i caruje, inspiriše posjetice, daje dušu gradu i otvara njegove prozore prema evropskim tokovima moderne umjetnosti. Niko odavde ne može izaći ravnodušan i poražen, već naprotiv, ispunjen iznenađujućom kreativnošću i snagom stvaranja! Zar nam to nije najpotrebnije u svijetu koji je postao gluh za osjećanja, bolesno otuđen i sebičan!?
Strahujući od činjenice da vrijedne, društvenokorisne i inspirativne projekte šaljemo u istoriju, interesovali smo se za budućnost Dukley Art Centra.
Nezvanično, saznali smo sljedeće: umjetnicima je naloženo da se isele do kraja avgusta! Zgradu je kupio turski bogataš i na mjestu bivše Jugooceanije i sadašnjeg Doma umjetnika, biće otvorena robna kuća!
Mještani Bigove pod pokroviteljstvom Mjesne zajednice Glavatičići – Bigova tradicionalno organizuju „Ribarsko veče”, koje će se ove godine održati u petak 4. avgusta u 21 sat.
Posjetioce na rivi očekuje bogat zabavni program uz gratis ribu i vino.
Krtoljska noć 2017.
Turistička organizacija Tivat u četvrtak, 3.avgusta 2017. godine, sa početkom od 21 sat, u Radovićima u Tivtu, organizuje program pod nazivom “Krtoljska noć” na kojem nastupa Goran Vukošić sa gostima.
Goran Vukošić, rođen u Radovićima, već nekoliko godina u organizaciji Turističke organizacije Tivat, priređuje koncert za svoje sugrađane i dovodi poznata imana sa folk/pop scene. Ove godine će u Radovićima nastupiti Ana Kokić.
Radovići – četvrtak, 03. avgust od 21 h – Ulaz je besplatan
Na Skupštini akcionara AD Luka Kotor, održanoj juče, izabran je novi Odbor direktora, dok finansijski iskazi i Izvještaj o poslovanju kompanije za period od 1. januara do 31. decembra 2016.godine, nisu usvojeni.
Članovi novog Odbora direktora su: dr Branko Ivanović, prof. dr Branislav Dragović, Slobodan Vukasović, Stanislava Subotić i Radomir Rudanović.
Na Skupštini nije usvojena odluka da se Luka Kotor kreditno zaduži u cilju nabavke i ugradnje sistema za privez mega kruzera.
Kako je saopšteno, donesene su i odluke o izmjeni i dopuni Statuta Luke Kotor AD, izboru revizora i razrješenju prethodnog Odbora direktora.
Dubrovčanin Teo Tomšić Dubrovačkom vijesniku je poslao svoju frustriranost opštim stanjem na graničnim prijelazima u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji.
Njegov mail prenosimo u cijelosti:
‘Gužve na granicama ljeti su normalna pojava, ali da jedna turistička zemlja zatvori svoju granicu jer nema interneta… ili struje… je li i to normalna pojava?
E pa na graničnom prijelazu Vitaljina sa Crnom Gorom to je SVAKODNEVNA pojava.
Naime, ove godine su postrožili granične kontrole i apsolutno svaku putovnicu/osobnu iskaznicu skeniraju bez obzira je li iz EU ili ne što naravno produžuje vrijeme čekanja ali nisu ništa napravili da povećaju broj ljudi odnosno traka za ulaz/izlaz auta. Osim toga, sami policajci nam se žale da je informacijski sustav preopterećen, pa se svako malo događa da im padne sustav i tada sve staje, nitko ne može prijeći granicu dok se sustav ne resetira ili dok se kvar ne otkloni.
Mi koji se bavimo prijevozom gostiju u Dubrovniku (a ima nas puno) ovisimo o “malim granicama” poput Vitaljine koje su uglavnom manje opterećene ali zadnjih tjedana događaju se apsurdi koji su za rubriku “vjerovali ili ne”: policajci na GP Vitaljina nas vraćaju nazad na “veliku” (tj Karasoviće) uz pojašnjenje da su ostali bez interneta!! I baš svaki put nestane internet u osam ujutro kad turisti kreću na izlete. I tako danima! A nedavno nisu imali struje jer im je agregat ostao bez goriva, pa je granica pola dana bila zatvorena! Možda su po gorivo išli do Splita i nazad?
Posebno me ljuti nerazumijevanje prema autobuserima koji sa autobusima punim putnika čekaju satima na prelazak granice, kad se zna da se vozačima istih strogo kontrolira vrijeme vožnje putem tahografa, a s ovakvim stanjem na granicama prisiljeni su prekoračivati dozvoljeno vrijeme vožnje. Zamislite samo scenu da vozač autobusa pun turista ugasi autobus na granici i kaže “Moje dozvoljeno dnevno vrijeme vožnje je isteklo” ali zato će uredno dobiti kaznu kad ga prometni inspektor zaustavi.
Na kraju najvažnije nam je da gost bude zadovoljan. Bez obzira je li odsjeo u Dubrovniku ili namjerava posjetiti Dubrovnik, od svih tih gostiju mi živimo ali dokad ćemo ne znam kad se već suočavamo sa otkazivanjima rezervacija zbog nezadovoljstva koje je prouzrokovalo enormno dugo čekanje na granicama.
Nije na odmet spomenuti da je nezadovoljstvo među vozačima, pratiteljima i turističkim agencijama naraslo do te mjere da se razmišlja o organiziranju prosvjeda upozorenja.
Lijep pozdrav iz “ograničenog” Dubrovnika!
Na Krapnju će se u utorak, 1. avgusta, održati 6. tradicionalna regata veslačica kojom se pokušava ispričati priča o ženama čija je priča do nedavno bila neispričana. Prije regate će se održati otvaranje izložbe o u uljari sv. Lovre, a nakon slijedi prigodni kulturni program.
– Priču o krapanjskim spužvarima, roniocima svi znaju i ispričana je puno puta. Priča o krapanjskoj ženi, o njihovom teškom životu ostala je neispričana i nepoznata široj javnosti do ove naše regate. Upravo ovom našom regatom želimo odati poštovanje i priznanje svim našim bakama, mamama, tetama, sestrama i svim Krapanjkama, koje ne da su držale tri kantuna od kuće već su na svojim plećima nosile i cili krov – poručuju organizatori.
Na regati ‘U susret Gospi od Anđela’, koja započinje u 20 sati, sudjelovat će oko 30 veslačica u sedam ili osam gajeta, a prije toga će se u uljari sv. Lovre u 19 sati upriličiti otvaranje izložbe ‘Žene veslaju’ Foto kluba Šibenik.
Kulturni program se nastavlja brojnim gostima, a sudjeluju KUD Spužvar, Saša Jakelić, Marjanke-Žensko, pjevačko društvo Marjan, Svetin Milutin Mačak, Siniša i Luce Kostelac, Marin Curavić, Modna revija krapanjskih dizajnerica ‘Đina Grbin & Karmen Herceg’.
Ugovor o izradi Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori danas su potpisali direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i Zoran Kasum, predstavnik Konzorcijuma koji čine “Hotelsko i destinacijsko savjetovanje” d.o.o. Zagreb, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Zagreb i Proficiscor d.o.o. Zagreb.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je 3. aprila 2017. godine javni poziv za izradu Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori, a nakon sprovedenog tenderskog postupka odabran je gore pomenuti Konzorcijum da u roku od 6 mjeseci izradi Startegiju.
Naime, dugogodišnja praksa Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u upravljanju kupalištima u Crnoj Gori, koja se protokom vremena unapređivala u pogledu načina ustupanja, organizacije i opremanja kupališta dostigla je fazu u kojoj se jasno mogu prepoznati uska grla i nedostaci, s toga je pokrenulo proceduru izrade Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori sa ciljem da ista obuhavti:
Strategija se treba u svojim rješenjima fokusirati na uspješne prakse i inoviranje postojećeg modela upravljanja plažama, a kako bi se obezbijedila kvalitetna turistička ponuda, konkurentna sličnim destinacijama u Mediteranu i u skladu s dugoročnom vizijom turističkog razvoja Crne Gore.
Vrijednost izrade Strategije iznosi 44.000,00 €.
© BokaNews, 2021
