Kotoranin Saša Kovačević (45) je osoba koja je uhapšena u Portugalu zbog sumnje da je švercovao 400 kilograma kokaina, vrijednog oko 20 miliona eura, saznaje TVCG iz Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije.
Kokain visoke čistoće otkriven je u jedrilici koja je dolazila iz pravca Kariba, a plovilo su zaustavili pripadnici obalske straže Portugala na Atlantskom okeanu, 600 milja od Azore.
Istražitelji su došli do saznanja da je na jedrilicu utovarena velika količina kokaina koji je nakon iskrcavanja u Trstu preko kopna trebalo da bude transportovan u više evropskih država.
U ovaj međunarodni šverc, prema pisanju portugalskih medija, umiješani su i ljudi iz Latinske Amerike.
U istoj akciji, kako prenosi portal RTCG, lisice na ruke stavljene su i pedesetosmogodišnjem Italijanu.
Vijest o hapšenju i zapljeni droge prenijeli su italijanski i portugalski mediji, koji nijesu naveli identitet osumnjičenih.
Crna Gora ima 48 milionera, a najbogatiji medju njima ima 38,5 miliona eura na bankovnim računima u zemlji, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Prema podacima te banke na kraju avgusta ove godine je 48 gradjana Crne Gore imalo depozite od million eura i više, prenosi podgorička „Pobjeda”.
„Prema poslednjim raspoloživim podacima dostavljenim od banaka koji se odnose na najveće deponente, najveći pojedinačni depozit gradjana u bankarskom sistemu iznosi 38,5 miliona eura”, naveli su predstavnici Centralne banke.
Bankovni račun najbogatijeg gradjanina svega je za oko 10 miliona eura manji od najvećeg depozita preduzeća u Crnoj Gori, a koji iznosi 47,2 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke.
U Crnoj Gori je šest milionera manje u odnosu na februar ove godine, ali se bogatstvo najbogatijeg povećalo skoro tri puta, sa 13,7 na 38,5 miliona evra. Zakon ne dozvoljava objavljivanje ličnih podataka vlasnika računa, pa nije poznato ko su vlasnici milionskih računa.
OJU ,,Muzeji“ Kotor pokrenula je projekat edukativnog karaktera koji podrazumijeva korišćenje muzejskih zbirki kao nastavnog sredstva za učenike osnovnih i srednjih škola.
Kroz obrazovnu dimenziju integrativno-aktivnog pristupa, namjera je da se učenici upoznaju sa sadržajma koje baštini OJU ,,Muzeji“ Kotor sa svojim jedinicama koje rade u sastavu: Muzej grada Perasta, Lapidarijum –crkva sv Mihaila, Multimedijalna dvorana- crkva sv Pavla i Galerija Solidarnosti.
Cilj i namjera nam je da po modelu koji je prikladan današnjem modernom vremenu ispričamo priču o vrijednostima spomeničkog naslijedja našeg kraja i usmjerimo mlade ka umjetnosti i pravim vrijednostima.
Lapidarijum – Kotor
Vjerujemo da će učenici kroz planiranu vrstu edukacije osjetiti karakter intelektualno-kulturne dimenzije što nam i jeste namjera i cilj.
Tokom ovog i sledećeg mjeseca u planu je edukacija za učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije Opštine Kotor a nakon toga djeca predškolskog uzrasta (za jedan dio edukacije), studenti i organizovane grupe gradjana i ostalih zainteresovanih subjekata, poručuju iz OJU Muzeji Kotor.
Mladić N.F. stradao je nakon što je skočio sa litice na plažu Jaz u Budvi.
Kako nezvanično saznajemo, nakon prijave prolaznika da čovjek pokušava skočiti sa litice, na lice mjesta došla je policija, koja je počela sa njim da pregovara, pišu Vijesti.
Mladić je, ipak, kada je primijetio da mu se približava vozilo Službe zaštite i spasavanja, skočio u provaliju duboku pedeset metara.
Rekordna 2101 jedrilica sudjelovala je na 49. Barcolani u Trstu koja se jedrila u idealnim uvjetima od 6-12 čvorova vjetra. Najbrži je bio ‘Spirit of Porto Piccolo’ sa skiperom Furiom Benussijem ispred Mitje Kosmine na Maxi Jeni i Pendragona VI Lorenza Bodinija.
Najbolje plasirana hrvatska jedrilica ponovno je bila Shining Umago Maxi sa skiperom Željkom Pajićem, a mi smo sudjelovali s HIR-om 3 i završili na 1051. mjestu…
Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja u saradnji sa JU SMŠ ,,Mladost” pokrenuli su akciju “MI STVARAMO LIDERE”, u cilju promovisanja mladih u opštini Tivat. Pomenuta akcija odnosi se na promociju najuspješnijih mladih iz različitih oblasti društvenog života, kao što su obrazovanje, sport, kultura….
U dvorištu škole postavljen je bilbord sa fotografijama najuspješnijih učenika/ca koji su nosioci najprestižnijeg državnog priznanja diplome Luča za 2016/2017 godinu. Na ovom bilbordu fotografije će se ažurirati tokom cijele godine zavisno od uspjeha mladih.
Bilbord
Ovo je jedna od aktivnosti koju će nadležni Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja sprovoditi ubuduće, a koja je uvrštena i u Opštinsku strategiju za mlade 2017-2021.
Turistička organizacija Herceg Novi je prezadovoljna nastupom i postignutim rezultatima tokom predstavljanja na jubilarnom 50. Sajmu turizma u Novom Sadu.
Odlično osmišljenim zabavnim programom i sjajnom pozicijom na sajmu uspjeli smo da ostavimo trag i odskočimo u predstavljanju u odnosu na vrlo jaku konkurenciju. Iskoristili smo na najbolji mogući način odličan strateški položaj, jer smo imali priliku prvi da pozdravimo goste koji ulaze i da ih osim zabavnim programom animiramo i autohtonom hranom i pićem iz hercegnovskog podneblja.
Na našem štandu je realizovana i nagradna igra u kojoj je četiri dobitnika neposrednim izvlačenjem nagrađeno besplatnim smještajem za dvoje u periodu predsezone u hotelima ACD, Azzuro, Fanfani i Hotel Novi. Izvlačenje dobitnika obavljeno je tokom izuzetno interesantnog i dobro posjećenog nastupa Dragoljuba Đuričića i ”Balkanske lavine” koji su uz zvuke bubnjeva i u interakciji sa publikom, na poseban način pozdravili prisutne i podijelili im insrumente posebno osmišljne za ovaj dogadjaj, “šejkere” koje je publika koristila i učestvovala u muzičkom spektaklu. Pored te organizovali smo i dodatnu nagradnu igru u kojoj ćemo dodjeliti 26 besplatnih smještaja u predsezoni, a nagrade će biti izvlačene jednom mjesečno do februara.
Na jednom od najznačajnijih regionalnih sajmova turizma koji se ove godine održao pod sloganom ”Kulturna raznolikost u Dunavskom regionu, spajanje lokalnog, regionalnog i svega onog što predstavlja turističku dopunu kroz regionalnu saradnju i kulturu”, zemlja partner je bila Crna Gora, a Turistička organizacija Herceg Novi predstavila se na zajedničkom prostoru u okviru turističke ponude Crne Gore, kao destinacija koja zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim ljepotama predstavlja svoje adute za raznovrstan i sadržajan odmor. Od strane naših suizlagača smo pohvaljeni za stajling i za uniforme koje su jasno asocirale na mimozu što je bio dio poruke i opredjeljenja da se kroz Praznik mimoze što više promoviše i zimska turistička sezona u našem gradu, kao i turističko-promotivna manifestacija sa najvećemo tradicijom na ovdašnjim prostorima.
TO HN u Novom sadu
Ponuđen je raznovrstan promo materijal, a posjetioci štanda su mahom izrazili veliku zainteresovanost za posjetu Herceg Novom kao turističkoj destinaciji.
Održan je veliki broj sastanaka sa turističkim agencijama kojima su ponuđeni posebno pripremljeni aranžmani za predsezonu u našim hotelima i apartmanskim smještajnim kapacitetima. Takođe smo imali značajan broj sastanaka sa predstavnicima turističke privrede Srbije, ali i sa Balkanskom asocijacijom hotelijera(BAHA) sa čijim generalnim sekrtarom Brankom Krivokapićem je veoma konstruktivan razgov imao v.d. direktora TO HN Pavle Obradović . Pored toga obavljen je veliki broj sastanaka sa predstavnicima digitalnih medija u Srbiji, a akcenat je bio na promociji naše web stranice i povećanju svijest o ponudi putem novih medija i socijalnih mreža.
Hercegnovska turistička organizacija nastupila je sa konceptom u čijem centru je turista za kojeg se kreira ponuda zasnovana na savremenim motivima, očekivanjima i iskustvima uz predstavljane tematskih ruta, aktivnog, zdravstvenog, nautičkog, gastro, kao i turizma specijalnih interesovanja.
Predstavnici TO Herceg Novi će već ove sedmice nastaviti sa promovisanjem ponude našeg grada, a sljedeća destinacija je sajam turizma u Riminiju koji se u tom italijanskom gradu održava od 12. do 14. oktobra, saopšteno je iz TO HN.
Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice zajedno sa delegacijama iz Udruženja Bara, Cetinja i Kotora (delegaciju iz Kotora činile su Anka Perović i Daliborka Seferović) organizovala je obilazak ratnih poprišta u kojima su u toku NOB-a 1941-1945 ginuli crnogorski narodni heroji i drugi pripadnici antifašističke vojske – saopšteno nam je iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor.
Kako navode, cilj putovanja je podsjećanje na primjerenu hrabrost, odlučnost i spremnost Crnogorki i Crnogoraca učesnika NOR-a da za uzvišene ciljeve slobode, solidarnosti i stvaranja novog društva daju svoje živote.
“Putovanje je počelo 6.10.2017.godine, gdje smo se zajedno sa predsjednikom UBNOR-a i antifašista Pljevlja Goranom Čavićem (vijenac su piložili Goran Čavić, Daliborka Seferović i Akeksandar Milošević) poklonili pred spomenikom na Stražici sjenima poginulih narodnih heroja Pljevaljske bitke 1.12.1941.godine, Dušanu Obradoviću, Vuku Kneževiću, Petru Jovićeviću kao i 459 boraca koje je sahranjeno na Stražici.
Putovanje je nastavljeno drugog dana uz polaganje vijenaca na groblju Oslobodiocima Beograda gdje je sahranjen veliki broj Crnogoraca i osam narodnih heroja i to: Ivan Milutinović, Đuro Strugar, Branko Đonović, Milisav Đurović, Blažo Popivoda, Dušan Milutinović i dvije hrabre Crnogorke Vukica Mitrović i Jelena Ćetković.
U nastavku preko Sremskog fronta gdje su za oslobođenje zemlje učestovali i hrabro poginuli pripadnici IV i VIII Crnogorske brigade i dva narodna heroja Obren Janjušević i Savo Mašković.
delegacija
Dolazak u Zagreb je posebno pozdravljen od strane Udruženja Crnogoraca u Zagrebu i prijemom delegacije kod bivšeg predsjednika Jugoslavije Stipe Mesića velikoga antifašiste i počasnog građanina Podgorice, čovjeka koji se uvijek zalaze za očuvanje tradicije NOB-a i stvaranje i očuvanje dobrih odnosa između ove dvije države.
Osnivanje državnog ureda za ribarstvo, jedan je od zahtjeva koji je upućen s završenog Susreta ribara u Rapcu. Među zaključcima skupa našao se i onaj u kojem traže smanjenje PDV-a na ribu i druge morske organizme te da se ribarima, koji su nositelji ribarskog obrta, omogući pravo na beneficirani radni staž. Ove su se godine profesionalci okomili na sportske ribolovce i rekreativce, pa tako zahtijevaju pojačani nadzor negospodarskog ribolova.
Zanimljivo je bila rasprava koja je prethodila čitanju zaključaka. Igor Kralj, ribar iz Baške Vode, smatra da je obalni pojas najveće mrjestilište i da bi njega trebalo posebno zaštiti, a ne samo pričati o Jabučkoj kotlini. “Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopće o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih. U nekoj akciji su se povadila iz mora ilegalna korpomorta. Ako njih možete vaditi, onda možete i mreže koje su stalno u moru.”
Svjesni situacije
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura odgovorio je da se nastoji zaštiti i priobalni i obalni pojas, ali je upozorio i da uvijek netko od ribara traži izuzeća za pojedine alate. Što se tiče rekreativaca, rekao je da će oni morati posebno označavati ulovljenu ribu (da je ne bi mogli prodavati), u slučaju da to ne učine, strogo će ih se kažnjavati. Obećao je i više kontrola na moru te puno jači nadzor rekreativaca i sportskih ribolovaca.
Sanja Matić Skoko s Instituta za oceanografiju i ribarstvo rekla je da su svi svjesni katastrofalne situacije. Smatra da se jedino pooštravanjem mjera može nešto postići. “Možemo mi sve dopustiti, ali onda ne znam što ćete loviti.” Mate Oberan, predsjednik hrvatskog Ceha ribara, istaknuo je da u svakom slučaju treba smanjiti ribolovni napor u obalnom pojasu, zaključivši: “Ali ne znam može li se uopće više išta spasiti”.
“Inspekcija na moru je do sada bila slaba”, priznao je Mario Rogošić iz Uprave za ribarstvo. Novi Zakon o morskom ribarstvu predviđa više ljudi koji će obavljati nadzor, ukupno 156 osoba koje će raditi na moru. Kao jedan od problema naveo je što, recimo, kočarima nisu mogli dokazati da su lovili preblizu obali. Sada će svaka koča morati imati, između ostalog, senzore na vitlu, koji će otkrivati kada je mreža bila u vodi. Spomenuo je i teške prekršaje koje predviđa novi Zakon te uvođenje negativnih bodova po uzoru na vozače. Ukoliko se skupi 18 i više bodova ostaje se na nekoliko mjeseci bez povlastice. Pod teškim prekršajima smatrat će se, između ostalog, neispunjavanje očevidnika, ribarenje bez povlastice, ribarenje plovilom na kojem je izvršena preinaka motora, odnosno povećana njegova snaga…
Mijenja se i prva prodaja, to jest želi se smanjiti broj prvih kupaca. Ribari će, na primjer, moći prodavati samo svoj ulov (bilo je primjera da su kupovali ulove s drugih brodova i preprodavali), dok će restorani, koji su registrirani kao prvi kupci, ribu moći prodavati samo u svom objektu (Rogošić je naveo da su i oni znali preprodavati).
Turizam
Ribolovni turizam je nešto što se često čulo na Susretu. Kristijan Zović, ribar iz Istre, apelirao je da se od Ministarstva turizma traže blaži kriteriji za ribarska plovila koja se žele baviti turizmom, a u većini je slučajeva riječ o manjim brodicama. Naime, sada postoji prva kategorija plovila za bavljenje turizmom do 19 metara s jako strogim kriterijima. Mišura mu je kazao da će sjesti s predstavnicima Ministarstva turizma i tražiti izuzeće za mala plovila.
Danas se navršava ravno 50 godina od smaknuća druga Ernesta Če Gevare. U 13:10 po lokalnom vremenu strijeljan je u školi u selu La Igera u Boliviji. Smaknućem je rukovodio pukovnik Andija Selić, čiji je otac Božidar, emigrirao iz CG (Moračanin) preko Boke Kotorske (luka Kotor).
Čovek koji uhvatio Ernesta Če Gevaru
Andrija Selić, poreklom iz Morače, bio je komandant “Zelenih beretki”, ministar unutrašnjih poslova i vojske, ambasador Bolivije u Paragvaju i jedan od najuticajnijih ljudi u ovoj zemlji
Srbin sa nadimkom Čop rođen je 1927. godine u La Pazu kao Andrija Selić. Odrastao je u porodici Božidara Selića, iseljenika iz Morače, koji se 1920. godine doselio u Argentinu i potom preselio u Boliviju. U Boliviji je mladić dobio novo ime Andres Selic. Završio je Vojnu akademiju u La Pazu i američku Vojnu akademiju Vest Point. Bio je komandant specijalnog bataljona “Zelenih beretki” i jedan jedan od ključnih ljudi u akciji hvatanja najpoznatijeg svetskog revolucionara Če Gevare 1967. godine.
U lovu na Če Gevaru bila je angažovana specijalna trupa iz sastava Osme divizije bolivijske armije. Tom trupom je komandovao pukovnik Hoakin Zenteno Anaja. Komandant specijalnog bataljona “zelenih beretki” bio je pukovnik Andrija Selić, koji je rukovodio operacijom na samom terenu. Ukupno je bilo angažovano više od hiljadu vojnika. U borbama koje su usledile učestvovali su i američki stručnjaci za borbu protiv gerile. Kod sela La Igera, 8. oktobra 1967. godine, nakon kratkog i slučajnog okršaja vatrenim oružjem, bolivijska vojska je iz zasede uhvatila Čea i jednog njegovog saborca. Če Gevara je bio ranjen u nogu i nije mogao da se brani. U čekanju da dođu nadležni nadređeni, prebačen je u obližnju seosku školu. Tu je prvi stigao pukovnik Andrija Selić koji je prvi i ispitivao Čea nakon hvatanja i kasnije učestvovao u sahranjivanju njegovih ostataka.
SUTRADAN ujutro stigao je i Feliks Rodrigez, agent CIA kubanskog porekla, tada pod pseudonimom Feliks Ramos Medina. On je svojim pretpostavljenima u Vašingtonu odmah javio o hvatanju Če Gevare, potvrđujući do tada nezvaničnu vest.
Erneasto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara ili samo Če, bio je marksistički revolucionar, kubanski gerilski vođa i teoretičar, lekar, diplomata i pisac. Rođen 14. juna 1928. u mestu Rosario, u Argentini, a ubijen 9. oktobra 1967. u selu La Igera, u bolivijskoj provinciji Valje Grande.
Gevara je predstavljao jednu od ključnih ličnosti u revoluciji Fidela Kastra na Kubi (1956-1959), kao član pokreta “26. jul”. Nakon pobede revolucije, nekoliko godina je bio aktivan u promociji revolucije društva, putujući po svetu kao diplomata Kube, a zatim se lično angažovao u pokretima za oslobođenje od diktatorskih režima kroz gerilsku borbu, najpre u Kongu, a potom u Boliviji.
U Boliviji, uz spregu američke obaveštajne agencije i bolivijske vojske, Gevara je prvo uhvaćen, a odmah sutradan ubijen. To je otvorilo put, tada pukovniku bolivijske armije Andriji Seliću ka političkom vrhu Bolivije.
SELIĆ je bio je ministar unutrašnjih poslova, ministar vojske, ambasador Bolivije u Paragvaju i jedan od najuticajnijih ljudi u zemlji. Vodio je pobunu oficira protiv vojne oligarhije i režima Uga Banzera. U maju 1973. napušta Paragvaj i vraća se u Boliviju.
Kako su se ekstremni levičari svetili svima koji su imali bilo kakvu dodirnu tačku sa hvatanjem ili likvidacijom Ernesta Če Gevare, tako se i ambasador Andrija Selić našao na njihovoj listi za odstrel. Uhapšen je, mučen i likvidiran 1973. godine u vili novog ministra unutrašnjih poslova Alfreda Arsea Kaprija.
Ubistvo pukovnika Selića, prema nekim verzijama, kreirali su uticajni krugovi u Boliviji kako bi bio sklonjen kao opasnost po neke političke elite zbog svog uticaja u vojsci, autoriteta, ali i popularnosti. U trenutku kada je ubijen više nije zauzimao važne državne funkcije u Boliviji i bio je poslat u diplomatsku službu u Paragvaju. Dakle, ubijen je kao ambasador Bolivije u Paragvaju – svedoči Gordan Stojović, istraživač dijaspore u Južnoj Americi.
MNOGO je verzija i kontroverzi oko Selićeve smrti. Ovo je jedan od onih istorijskih slučajeva kada je, zaista, teško naći pravu istinu.
Svako ima svoju verziju prilagođenu ideologiji, interesima i uverenjima, i veoma je teško znati koja je prava. Izvesno je da su u sve bili umešani prsti poznatih obaveštajnih službi tog vremena i verovatno mnogi detalji će još zadugo ostati tajna – kaže Stojović.
Andrija Selić je sahranjen u La Pazu. Nakon njegove smrti, Selićeva porodica prolazila je pravu golgotu. Njegova supruga sa četiri kćerke otišla je u egzil. Danas su članovi te porodice rasuti po skoro svim kontinentima.
