Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić ponovio je da nije državljanin nijedne države osim Crne Gore, čije državljanstvo ima od rođenja.
U postupku su kaže to potvrdile sve komisije, kazao je Jokić gostujući na Televiziji Vijesti.
“Sve što Tužilštvo utvrdi, da sam u bilo kojem slučaju prekršio zakon ja sam spreman da snosim posljedice. Nadam se da će državni organi donijeti odluku u skladu sa zakonom. Ja nemam potrebu ni da se krijem, ni da idem bilo gdje, tu sam spreman da snosim odgovornost za sve što se utvrdi. Ukoliko se utvrdi da sam prekršio bilo koji zakon, ja sam spreman da snosim odgovornost onako kako je za to propisana kazna”, kazao je Jokić.
Nije, međutim, konkretno odgovorio na pitanje je li u momentu izbora za predsjednika opštine imao državljanstvo Srbije.
“Neću dozvoliti ni na koji način da dajem pogonsko gorivo, onima koji žele da na taj način skrenu pažnju sa onoga što su bitne stvari”- kaže Jokić.
Jokić je kazao da je dugo pod napadima sa različitih strana, a poziv na linč je, kako je rekao, došao sa zvaničnog sajta DPS-a.
Zadarska Lučka uprava ne namjerava ograničiti dolaske kruzera na svoje područje poput Dubrovnika, a možda i Splita.
Baš suprotno, Zadru je svaki gost s brodova na kružnim putovanjima dobrodošao, a cilj je povećati njihove dolaske, i to već iduće godine, sa sadašnjih 130 tisuća putnika na željenih 170 tisuća.
Usporedbe s Dubrovnikom, pa i Splitom, doduše su nepotrebne jer tamošnje luke uvelike premašuju broj dolazaka kruzera u odnosu na Zadar, ali i kod nas se od gradnje i dovršetka luke Gaženica situacija u tom segmentu poboljšava, pa se od nekadašnjih 20 do 30 tisuća putnika s brodova na kružnim putovanjima “preko noći” skočilo na 130 tisuća, što je impresivan rast, a mogućnosti su zapravo neograničene – kaže Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja za marketing Lučke uprave Zadar.
– Imali smo 17-postotno povećanje u prvih šest mjeseci ove godine, ali ćemo do kraja 2017. imati nešto stagnacije pa ćemo se poravnati s prošlogodišnjim brojkama. Ograničenje dolazaka koje najavljuju Dubrovnik i Split zapravo je gubljenje 40-ak ticanja, ali ne zbog toga što su oni loše odradili posao, nego je brodar promijenio itinerar. Mi to nećemo puno osjetiti, a dogodine, dapače, mislim da ćemo imati i do 170 ticanja i oko 170 tisuća putnika – ističe Štambuk.
Gaženica može sve
– Razlika u odnosu na situaciju prije otvaranja luke Gaženica drastična je jer ako se kruzer nema gdje vezati, on naprosto neće doći. Osim što Gaženica ima izvanredne mogućnosti primanja svih vrsta kruzera, proširila se i ponuda raznih izleta za goste kako bi se taj turistički segment što bolje odradio, jer on znači i konkretnu zaradu, s tim da opet gosti budu zadovoljni onim što dobiju za cijenu koju plate. Brodari, pak, nisu imali ni najmanju primjedbu do sada u pogledu luke, koja je napravljena po mjeri najnovijih brodova koji u nju pristaju – kaže Štambuk.
Ono u čemu Zadar prednjači nad ostalim jadranskim lukama koje prihvaćaju kruzere jest duljina zadržavanja gostiju. U Zadru oni prosječno ostaju od 8 do 10 sati, dok se u Dubrovniku zadrže od četiri-pet sati. Razlog su najviše izleti koji se na Plitvička jezera, NP Krka ili na ostala odredišta ne mogu organizirati u kraćem vremenu pa se gosti zadržavaju dulje, a računa se da potrošnja sa svakim satom ostanka gosta raste za prosječnih deset eura.
Prema studiji koju je Institut za turizam izradio još 2007. godine, prosječna potrošnja kruzing-gostiju u Zadru bila je 82 eura, ali to nije jedini benefit od kruzera, jer čim brod dotakne luku mora platiti lučke pristojbe, koje, ovisno o veličini kruzera, iznose od 5 do 10 tisuća eura, zatim pilotažu, privez i odvez, razne servise turističkih agencija, pomorskih agenata, sustav opskrbe brodova, odvoza smeća i raznih drugih usluga, tako da je ukupna korist višestruka, a ona će se, u godinama koje dolaze, nastojati još više povećavati – zaključuje Đoni Štambuk.
GAŽENICA Putnika 11,4 posto više
Nova putnička luka Gaženica praktički u svim segmentima prometa bilježi značajan porast. Možda najviše raduje izniman porast prometa vozila u domaćem, ali i međunarodnom prometu, gdje je u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno 20.000 vozila više nego u istom razdoblju lani.
U prvih šest mjeseci 2017. godine promet putnika u domaćem prometu u Gaženici iznosio je 525.939 putnika, što je rast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet putnika u domaćem prometu u luci Zadar Grad iznosio je 411.936 putnika, što je rast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet putnika u međunarodnom prometu iznosio je 2096 putnika, što je rast od 38,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.
U požarima koji su prethodnih dana zahvatili barsku opštinu štetu je pretrpjelo više od tri stotine stabala viševjekovnih maslina, ocjenjuju predstavnici Društva maslinara Bar.
Predstavnici društva maslinara Bar, sekretar Fahrudin Mujić i predsjednik Ćazim Alković i maslinari iz Šušnja, Božo Šaltić i Ivo Perajković tokom obilaska požarom oštećenih i uništenih maslinjaka u velikom maslinarskom kompleksu “Plagari” konastovali su ogromne štete na stablima maslina koja su stara od 100 do 500 godina pa i mnogo više.
“Mnoga stabla su potpuno izgorjela i ostale su samo zelene grane pune plodova, dok su kod pojedinih nagorjele samo pojedine grane”, navodi se u saopštenju Društva maslinara Bar.
Oni procjenjuju da je štetu pretrpjelo više od tri stotine stabala viševjekovnih maslina.
“Šteta je ogromna i nenadoknadiva, niko više ne može vratiti stabla koja su na ovim terenima opstala više od 500 godina. Štetu su pretrpjele stare šušanjeske i spičanske porodice Glavanović, Perić, Šaltić, Paladin, Perajković i mnoge druge a posebno je žalosno bilo vidjeti potpuno sagorjeli maslinjak Nadbiskupije Kotorske gdje je 40 stabala maslina potpuno uništeno”, navodi predsjednik Društva, Ćazim Alković.
Šteta bi, kaže Alković, bila mnogo veća da nije bilo požrtvovanih vatrogasaca, policajaca i vojnika a posebno priznanje odaje šušanjskim momcima i domaćinima koji su, kako je kazao, bili jedinstveni i spremni da se žrtvuju kako bi sačuvali svaku kuću ali i stablo masline više.
“Njih više od pedeset je noć provelo zajedno sa vatrogascima i dalo sve od sebe da se požar obuzda”, kaže Alković.
On napominje da je situcija u kojoj su se našli prethodnih dana pokazala da su u Društvu maslinara bili u pravu kada su govorili da je izgradnja puteva kroz maslinjake jako značajna ne samo za obradu maslina i primjenu agrotehničkih mjera već i za zaštitu od požara.
“Da je u ovom dijelu grada bilo više maslinarskih puteva šteta bi sigurno bila značajno manja”, tvrdi Alković.
Požar
U Društvu maslinara se nadaju da će Opština Bar i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nakon detaljne procjene štete na maslinjacima opredjeliti određenu pomoć i podršku kako bi posljedice požara koliko toliko bile ublažene.
“I Šušanjski maslinari su se kao i ostali Barani radovali ovogodišnjem rodu maslina i željno čekali berbu, ali na žalost stihija je učinila svoje i uništala sve a ne samo ovogodišnji rod. Teško je bilo gledati nagorjele grane pune zelenih plodova. Ako se uzme da je svaka maslina mogla dati 30 kilograma kvalitetnog ploda može se zaključiti da je propalo deset tona ploda odnosno u ranoj berbi najmanje tonu vrhunskog maslinovog ulja”, navodi se u saopštenju.
Maslinari napominju da se iz te nedaće mora izvući pouka i da ubuduće moraju biti svjesni da je udruživanje neophodno i da se samo zajednički mogu izgraditi maslinarski putevi čime će se pored ostalog i značajno poboljšati protivpožarna zaštita maslinjaka.
“Takođe, maslinjaci se bez obzira na rod maslina moraju redovno čistiti i održavati urednim što svakako u velikoj mjeri eliminiše mogućnost požara. Važno je da u požaru nije bilo žrtava i povreda, da ni jedna kuća nije izgorjela a vrijedni maslinari će povratiti svoje maslinjaka i Šušanjanji će se i dalje ponosti vrhunskim maslinovim uljem iz Plagara”, zaključuje se u saopštenju.
Art-koktel posvećen poznatoj američkoj umjetnici Carol Feuerman održan je sinoć na mulu 1 nautičkog centra Porto Montenegro u Tivtu, gdje je izložena jedna njena monumentalna skupltura.
“Ako ste prolazili u proteklih mjesec dana našim naseljem, sigurno ste na mulu 1 primjetili ovu monumentalnu skulpturu, koja privlači pažnju i postavlja pitanje ko je njen autor. Ova skulptura je za kratko vrijeme postala prava senzacija na društvenim mrežama: Face book, Instagram i dr. i sada je vrijeme da otkrijemo ko stoji iz nje”.- kazao je PR menadžer Porto Montebegra Danilo kalezić, istakavši da im je izuzetno čast što mogu ugostiti i publici u Crnoj Gori predstaviti jedno veliko internacionalnu umjetničko ime kao što je Carol Feuerman.
Ova globalno prepoznatljiva umjetnica kombinuje konvencionalne materijale za skultpure, od čelika, bronze i smole, s nekonvencionalnim poput vode, svjetla, zvuka i video zapisa, nekonvencionalnim za skulpturu. Feuerman je prepoznata kao predstavnica umjetničkog pokreta hiperrealizma skulpture – zajedno sa Hansonom i De Andreom, Feuerman je jedna od tri umjetnika koji su početkom sedamdesetih pokrenuli ovaj pravac.
“Ovo djelo sam nazvala “Iza zlatnog presjeka” jer se moj pravi “Zlatni presjek” trenutno nalazi na Venecijanskom bijenalu. Skulptura predstavlja savršen balans izmedju lijeve i desne strane, savršenu harmoniju izmedju balansa i odnosa, kao i povjerenje i snagu da dodjemo do naših ciljeva. I Porto Montenegro kao lokacija uživa povjerenje ljudi iz cijelog svijeta i predstavlja naše zajedničko vidjenje prema slobodi. U ovo užasno vrijeme današnjice, u vrijeme uragana Harvi koji je uništio Hjuston i Luizijanu, “Zlatni presjek” nas podsjeća da ponovo možemo sagradimo naše gradove i da nikad ne treba odustati od toga da budemo zajedno jaki”- poručila je okupljenima Carol Feuerman.
Art koktel – Porto Montenegro
Njena plodna karijera obuhvata četiri decenije i četiri kontinenta – podučavala je, predavala i održavala radionice u Metropolitan muzeju, muzeju Solomon Guggenheim, Univerzitetu Kolumbia i Grounds. Njena umjetnička postavka Lične konstrukcije – otvorene granice, dio je projekta ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala 2017. Radovi Carol Feuerman su dio umjetničkih kolekcija cara Japana, Bila i Hilari Klinton, Norman Brahman-a, Malcolm Forbes-a i mnogih drugih.
Kinološko društvo Kotor organizuje petu CACIB izložbu pasa svih rasa koja će biti održana u gradskom parku u nedjelju 3. septembra od 15 sati.
Očekuje se oko 300 izlagača iz preko 20 zemalja a pse će ocjenivati poznate kinološke sudije iz Crna Gora, Srbije, Francuska i Italija.
Pripreme za izložbu su punom jeku. Već tri mjeseca izložba je predstavljena na internetu. Prijave za izložbu štampane su na četiri svjetska jezika i distribuirane svim značajnim izlagačima kod nas i u inostranstvu.
Upisnina za psa za CACIB Kotor je 15 eura.
Uplate možete izvršiti na Žiro račun Kinološkog društva „Kotor” b. 520-323700-42 kod Hipotekarne banke – Kotor.
Izvođenjem popularne baletks predstave „Ko to tamo peva“ u produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda, u četvrtak 31. avgusta na Ljetnjoj pozornicu u Tivtu sa početkom u 21 sat, spustiće se zavjesa na ljetnji festival kulture „Purgatorije 2017“ koji je protekla skoro dva po mjeseca trajao u Tivtu.
Prethodno će žiri međunarodnog Festivala mediteranskog teatra koji je sastavni dio „Purgatorija“ objaviti svoju odluku i progasiti najbolje među nekoliko pozorišnih predstava iz Crne Gore, Srbije i Mađarske, a koje su izvedene u takmičarskoj konkurenciji za nagrade ovogodišnjeg festivala.
Inače, balet „Ko to tamo peva“ inspirisan je kultnim istoimenim filmom u režiji Slobodana Šijana, po tekstu Dzušana Kovačevića.
Baletska predstava u koreografa Staše Zurovca na muziku Vojislava Vokija Kostića, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, premijerno je prikazana 2004. godine i od tada ne prestaje interesovanje publike pa se za nju uvijek traži karta više.
U predstavi će nastupiti solisti i ansambl baleta nacionalnog teatra, Dalija Imanić, Milan Rus, Aleksandar Ilić, Miloš Kecman, Aleksa Jelić, Igor Pastor, Nada Stamatović.
Asistent koreografa je Olja Zurovac, kostimograf Katarina Galić, scenograf Žorž Draušnik.
Poduzetnik i projekt manager Davor Grbić iz Dubrovnika, zajedno s kolegama iz Splita, Tomislavom Slavićem i Ivanom Lokicom, kao i zahvaljujući bogatom iskustvu u nautičkom turizmu, pokreću ove jeseni prvu Akademiju za obuku posada charter plovila u Hrvatskoj po STCW-u te ISO normama.
Gotovo da nema rekorda u poslovanju kojega ove sezone nije oborio hrvatski nautički turizam, ujedno otvarajući i veliki problem koji koči razvoj ovog iznimno uspješnog dijela hrvatskog gospodarstva.
Naime, u isto vrijeme dok su Jadranom od konca aprila sve do kraja avgusta ove godine, vozila brojna plovila različitih nautičkih namjena te nerijetko iznimnih VIP gostiju, svjetski poznatih jet – settera, gospodarstvenika, sportaša, Hrvatska muku muči s kvalitetnim posadama za najam plovila tih istih turista koji dolaze odmarati u našu zemlju.
Na tržištu nedostaje gotovo svega kada je spomen najma posada charter plovila u pitanju.
Od skipera, stjuardesa, hostesa, kuhara, mornara, čistačica… Loše i nedovoljno kvalificirane posade na plovilima glavna su smetnja da bi se Hrvatska doista mogla još učinkovitije pozicionirati prema charter najmu plovila te staviti turistima na raspolaganje i u ovom segmentu.
Imajući u vidu taj veliki nedostatak hrvatskog nautičkog turizma, poduzetnik i projekt manager Davor Grbić iz Dubrovnika, zajedno s kolegama iz Splita, Tomislavom Slavićem i Ivanom Lokicom, kao i zahvaljujući bogatom iskustvu u nautičkom turizmu, sustavnom proučavanju njegovih slabosti, pokreću ove jeseni prvu Akademiju za obuku posada charter plovila u Hrvatskoj po STCW-u te ISO normama.
„Cilj ove naše inicijative je nautičkim turistima, koji su doista gosti visoke platežne moći, ponuditi ono što oni i zaslužuju. Iskusnu, dobro obrazovanu, sposobnu i kvalitetnu posadu za najam plovila što sada Hrvatska nema. Ako se želimo staviti na sami vrh kvalitetnih sadržaja za nautičke goste, onda osim mora, iznimne prirodne ljepote, moramo graditi i izraditi i kvalitetnu infrastrukturu, a to znači da uz marine diljem obale, moramo imati na raspolaganju u svakom trenutku i obučenu i kvalitetnu posadu za najam.
Upravo će ovom potonjem ciljati i cilja prva Akademija za obuku posada charter plovila. Svi polaznici koji zadovolje naše vrlo zahtjevne uvjete te selekciji uzimamo pod svoju kapu te im garantiramo posao u niši,”najavio je poduzetnik Davor Grbić koji već u bazi podataka sa suradnicima ima više od 40 visoko obrazovanih charter zapovjednika, strojara, mornara, kuhara, stjuardesa…
Projekt za pokretanje i otvaranje Akademije i obrazovnih programa namijenjenih budućim i sadašnjim posadama za što učinkovitiji rad i radne rezultate u nautičkom turizmu, već je u cijelosti spreman za implementaciju, a od jeseni i za upis prvih polaznika edukacija koja će se održavati diljem naše obale.
„Imajući u vidu da će iz naših obrazovnih programa „izlaziti” kvalitetne posade, slobodan sam najaviti da se ovom novom „proizvodu” hrvatskog nautičkog turizma posebno raduju i strani investitori koji su s nama u pregovorima: charter kompanije, kao i veće tvrtke radi zajedničkog preuzimanja tj. kupnje nekih dalmatinskih marina kao i s tvrtkama koje se bave upravljanjem marinama, gdje će te posade koje obučimo tj. obrazujemo raditi vrlo brzo nakon edukacije“ – najavio je Davor Grbić.
Unatoč činjenici da će Akademija s prvim upisima i promocijom obrazovnog programa krenuti od jeseni, pokretači i osnivači već su sada zaprimili na desetke upita za edukaciju i sudjelovanje na predavanjima.
Tivatski vatrogasci u saradnji sa Komunalnim preduzećem, probili su još jedan novi privremeni prilazni put prema središtu borove šume između Mrčevca i Vrijesa 2, u kojoj još gori požar.
Građevinska mašina Komunalnog probila je stazu kojom vatrogasni kamioni mogu i sa sjeveroistočne strane da priđu bliže požarištu koje je i dalje aktivno i gdje se prema riječima komandira SZS Tivat Zorana Barbića, povremeno plamen intenzivira ili smanjuje zavisno od smjera i jačine vjetra.
Probijaju put
“I dalje smo na terenu, razvukli smo prige sa vatrogasnim crijevima koliko god smo dalje mogli u šumu i inetzivno natapamo teren, suzbijajući svako intenziviranje požara. Trenutno je ovdje petnaestak pripadnika SZS Tivat i DVD Krtoli iz Radovića sa više vozila. Situacija je potpuno pod kontrolom i požar ne ugrožava objekte ili infrastrukturu, ali ostajemo na terenu dok god ga potpuno ne ugasimo.”- kazao nam je Barbić oko 14.30 sati.
Izložba najtrofejnijeg crnogorskog filateliste, dobitnika 12 svjetskih zlatnih medalja Toma Katurića, „Poštanska istorija Boke Kotorske u XIX vijeku“, biće svečano otvorena u petak 1. septembra u 20 SATI u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Vrijedne kolekcije pomorskog kapetana Katurića podijeljene su u četiri edicije, i po prvi put se svjetskoj javnosti predstavljaju zajedno: Poštanska istorija Boke Kotorske 1809.-1875, Bokeška pomorska pisma 1830.-1890, Crna Gora i Boka Kotorska 1941.-1945. i Poštanska pisma austrougarske mornarice 1914.-1918.
Katurić je počeo da izlaže 2001. godine, ali se filatelijom bavi od još od 1974. godine kada mu je stric Lazar, inače gradjevinski inžinjer “predao” kolekciju kako bi nastavio tradiciju koju je počeo njegom pradjed Mato, koji je bio pomorski kapetan na jedrenjacima, a nastavio djed Tomo koji je bio trgovac žitom. Katurićeva kolekcija je unikatna i dobrim dijelom sastavljena je od pisama iz porodične prepiske.
Od 2006. kada je osvojio prvu zlatnu medalju za nezavisnu Crnu Goru, Tomo Katurić je sa svjetskih takmičenja donio 12 zlatnih medalja.
„Marke su najbolja promocija jedne zemlje, jer se na njima prezentuje, kultura, istorija, sport, flora i fauna, prirodne ljepote nekog kraja i turizam. Poštanski pečat je mnogo više od fizičkog dokaza da je poštarina plaćena – poštanske markice su minijaturna umjetnička djela, dragocjene uspomene i kolekcionarski rariteti.“- kaže Katurić. On podsjeća da je 1804. godine otvorena prva Pošta u Boki, godinu prije nego u Dubrovniku, a prije 142 godina štampana je prva crnogorska marka sa likom Knjaza Nikole.
Katurić posjeduje tri popisa posade sa jedrenjaka polovinom 19. vijeka u kojima se može vidjeti da, od tridesetak članova posade, a svi su bili iz naših krajeva, samo trojica nijesu znala pisati. Riječ je ne samo o oficirskom kadru već i o kuvarima, mornarima, što svjedoči o kulturi tog doba i kraja. Na osnovu njihovih pisama mogu se rekonstruisati običaji, kultura, a donekle i mentalitet bokeškog življa. Kada ulaziš u Boku s mora misliš da ulaziš u božanstveni hram kome je jedinio nebeski svod dostojan poštovanja, pjesnički tvrdi Katurić, i objašnjava da sve što je lijepo kazala o sebi, Boka je kazala najviše zahvaljujući pomorstvu.
U polivalentnom i multimedijskom centru “Stara skula” u Nacionalnom parku Mljet, etno selu Goveđari, otvorena je izložba macaburjela 39 mljetskih ribara, uz prigodan program klasične glazbe, filmsku projekciju ribanja i korištenja toga ribarskog alata.
Više od 60 posjetitelja stanovnika i njihovih gostiju stvorilo je na terasi “Stare skule”, uz svjetlo svijeća, sjajnu atmosferu radoznalosti za program te za razgovor i upoznavanje s macaburjelima i ribarima.
Izložbu su, uz vodstvo kustosa Marina Perkovića, vodili Ivan Matana Kikser i Zoran Luković Zuko, koji su uz pomoć filmskog materijala i govor o ribanju i korištenju macaburjela dali priliku najstarijem ribaru iz Babinih Kuća Nikoli Stražičiću Keferu i Petru Matani Fuliju iz Goveđara da prikažu događaje i dogodovštine s mora. Uloviti morsku svinju u Mljetskom kanalu koja se najela ribe doista je raritet. Fešta za veliku obitelj i pamćenje.
Macaburjelom uništiti izvanbrodski motor Tohatsu, te preživjeti ubod škrpine, gruja ili murine doista su problemi koje treba znati sanirati. Etnologinja Branka Hajdić i povjesničar Ivo Dabelić Grmuško uživo su dali svoj doprinos izložbi macaburjela kao hladnog oružja. Galerija “Stara skula” dodatno je sadržajno izložila dio svojih plakata, članaka iz novina i umjetničkih djela iz fundusa Galerije “Stara skula” uz stari tkalački stan.
Neminovno se otvorila priča o željenome muzeju otoka Mljeta i brojnim stručnim muzejskim zbirkama, posebno etnografskoj, prirodoslovnoj, povijesnoj, ribarsko-oceanološkoj, itd. Pitanje nazivlja ribarskog alata otvorilo je temu mljetske štokavice, rječnika, gramatike, pravopisa. Akademik Branimir Gušić i njegov doktorat o Mljetu iz 1929. godine te specificirani etnografski članci traže uspostavljanje muzejskih i ostalih sadržaja važnih za postojanje Mljećana i današnjeg turizma postmodernog društva.
