Ambasador Japana u Crnoj Gori Đuići Takahara i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković potpisali su danas u prostorijama Ministarstva prosvjete ugovor za “Projekat opremanja Službe zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi vatrogasnim vozilom i opremom“.
Japanski ambasador je ukazao na značaj donacije opštini Herceg Novi, koja će od sada biti bogatija za jedno protivpožarno vozilo i spasilačku opremu.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi istakao je da će donacija Vlade Japana biti od izuzetnog značaja za Službi zaštite i spasavanja i dodao da ona predstavlja simbol povjerenja i prijateljskih odnosa naroda Crne Gore i Japana.
Japanski ambasador danas je potpisao i ugovor sa sa direktorom Osnovne škole “Boško Buha” u Pljevljima Albinom Kondoom, za “Projekat opremanja JU OŠ „Boško Buha“ u Pljevljima vozilom za prevoz djece i opremom za nastavu”.
Ukupna vrijednost ovih ugovora o donaciji iznosi 110.497 eura, od čega nje za hercegnovski projekat opredijeljeno 63.815 eura.
“Projekat opremanja Službe zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi vatrogasnim vozilom i opremom“ odobren je u okviru POPOS granta japanske Vlade, za koji je aplicirano zahvaljujući dobroj saradnji Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi i Službe zaštite i spasavanja.
Sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović je zahvalio ambasadoru i Vladi Japana na dugogodišnjoj podršci i podsjetio da je u prethodne dvije decenije Vlada Japana donirala Crnoj Gori preko 2,5 miliona eura. On je rekao da je značajan dio tih sredstava uložen u obnavljanje infrastrukture školskih objekata, što je umnogome pomoglo nastojanjima Ministarstva prosvjete da stvori što kvalitetnije uslove za obrazovanje.
POPOS grantovi japanske Vlade imaju za cilj da podrže društveni razvoj i obezbijede finansijsku pomoć neophodnu za realizaciju projekata koji će doprinijeti ekonomskom i socijalnom razvoju. Zaštita životne sredine, zdravstvena zaštita, obrazovanje i socijalna zaštita su glavne oblasti interesovanja Vlade Japana.
Administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS) odlučila je da formira dva nova opštinska preduzeća koja će gazdovati ključnim saobraćajnim resursima grada – autobuskom stanicom, odnosno javnim parkiraliština. Odluke o osnivanju preduzeća „Autobuska stanica“ , odnosno „Parking servis“ u kojima će Opština Tivat biti osnivač i jedini vlasnik, pripremljene su za usvajanje na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta koja će se održati 14.marta.
Na taj način lokalna DPS-SD-HGI vlast konačno prihvata oni što već godinama traži najveći dio tivatske opozicije – da grad preuzeme gazdovanje monopolističkim resursima u saobraćaju, a koja su protelih godina bila ili nevalorizovana, ili prepuštena privatnicima kroz formalni sistem privatno-javnog partnerstva.
Ekonomsku opravdanost obje djelatnosti i njihovog preuzimanja od strane lokalne uprave kroz formiranje dva nova opšzinska preduzeća, pokazale su dvije obimne stručne studije koje je za potrebe Opštine uradio Centar za izvrsnost u menadžmentu iz Podgorice, predvođen profesorom Ekonomskog fakulteta dr Anđelkom Lojpurom. Javnim parkinzima u Tivtu još od 2009. gazduje privatna firma „Parking sistem i garaže“, ali se njihov ugovor sa Opštinom nikada nije u punoj mjeri realizovao jer toj kompaniji nije omogućeno da naplaćuje i parkinge duž ulica i unutar stambenih blokova, već samo da naplaćuje korišćenje dva velika parkinga u Arsenalskoj ulici i na Aerodromu Tivat, ukupnog kapaciteta skoro 400 mjesta.
U ekonomskoj analizi koja je urađena za potrebe Opštzine stoji da bi sa uvođenjem naplate parkiranja po sitemu koji je lokalna uprava već osmislila prije par godina, ukupan godišnji prihod od te djelatnosti sa aktuelnimn kapacitetima, bio preko 610 hiljada eura. Za kupovinu neophodne opreme za novu opštinsku firmu „Parking servis“ treba obezbjediti nešto preko 76 hiljada eura, dok će troškovi poslovanja preduzeća koje će u početku zapošljavati 21 radnika, biti 326,2 hiljade eura godišnje. To znači da će opštinski „Parking servis“ već u svojoj prvoj godini rada, ostvariti profit od preko 200 hiljada eura. U odluci koja je pripremljena za usvajanje na SO, stoji da će se uz djelatnost gazdovanja i uporavkjanja parkinzima, ova nova firma baviti i izgradnjom novih javnih parkinga i garaža, održavanjem i popravkom vozila, kao i uslugama reklamnih agencija.
Autobuska stanica Tivat
Novo opštinsko preduzeće „Autobuska stanica“ preuzeće gazdovanje u javno-privatnom partnerstvu 2015.godine sagrađenim objektom glavne Autobuske stanice (AS) na Župi. Opština je u gradnju AS uložila 2,4 miliona eura a kompanija „Mesopromet“ bjelopoljskog biznismena i visokog funkcionera DPS Hilmije France još oko 3,3 miliona eura. AS je otvorena u ljeto 2015. ali Opština ni do danas nije preuzela gazdovanje nad svojih preko 1.000 kvadrata površine zatvorenog poslovnog prostoa, 8 perona za autobuse površine 828 kvadrata i parkinga za autobuse i automobile na AS, već to od tada radi Francina druga firma „Prehrana“ koja Opštini plaća zakupninu u iznosu od 7.275 eura mjesečno plus PDV. U ekonomskoj studiji Centra za izvrsnost u menadžmentu stoji da objekat AS ni izbliza nije iskorišten na pravi način, njime se trenutno gazduje uz mnogo manjkavosti a nije ni do kraja priveden namjeni, ali uprkos tome i plaćanju zakupnine, AS profitabilno posluje. Lani su kroz AS Tivat prema podacina „Prehrane“, prošla 47.063 putnika, ostvaren je ukupan prihod od 298.975 eura, a rashodi su iznosili 273.632 eura.
U studiji su izračunali da bi novo lokalno preduzeća „Autobuska stanica“ Tivat trebalo da u početku ima 13 zaposlenih i da već u prvoj godini poslovanja ostvari ukupan prihod od 314 hiljada eura, a do 2022. da mu godišnji prihod iporaste na 345 hiljada eura.
Za radost života u pokretu nakon Igala grad je bogatiji za četiri nove teretane na otvorenom. Na inicijativu Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Turistička organizacija je donirala sredstva za nabavku i montažu četiri kompletne aktivne zone za trening.
Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Nikše Grgurevića naša želja je bila da nakon pozitivne reakcije građana Igala na postavljanje teretane na otvorenom tu priču nastavimo uz pomoć donatora i duž cijele rivijere.
Na ovaj način stimulišemo ljude na vježbanje u prirodi i forsiramo aktivne i zdrave stilove života. Turistička organizacija je pružila podršku ovom projektu na način što je donirala sredstva za nabavku i montažu četiri teretane na čemu smo im zahvalni, obzirom da su i u prethodnom periodu podržavali sve predloge koji doprinose popravljanju opšte turističke ponude grada.
Nove teretane na otvorenom
Odlučili smo se za postavljanje teretane na Toploj na zemlji koju je za tu namjenu ustupila OŠ Dašo Pavičić na čemu smo im zahvalni.Teretana je postavljena na mjestu gdje je po projektu predviđena u okviru budućeg sportskog terena za košarku čija izgradnja je planirana u budućnosti na osnovu projekta koji je izradio stručni tim Agencije. Nakon izgradnje dječijeg igrališta u Zelenici u saradnji sa MZ, Opštinom i brojnim donatorima u nastavku je postavljena teretana na zemlji koju je ustupilo preduzeće Mješovito za tu namjenu pokazujući na taj način visok stepen društveno odgovornog ponašanja.U Đenovićima je na zahtjev MZ postavljena teretana na mjestu ispred doma kulture koji je opredjeljen za tu namjenu.Na prostoru ispred Doma kuture u Bijeloj je postavljena četvrta teretana čime je postignuta raspoređenost aktivnih zona po cijeloj rivijeri.
U budućnosti ćemo pokušati da pronađemo donacije za još ovakvih projekata, i cilj je da pokrijemo zaleđe,Lušticu kao i MZ Kamenari sa istim ili sličnim projektima.
Prema riječima Ane Stanišić VD direktorice TO Herceg Novi, saradnja TO i Agencije za razvoj grada je jedan od pozitivnih primjera zajedničkog djelovanja hercegnovskih ustanova, sa ciljem što kvalitetnije i uspješnije realizacije projekata koji oplemenjuju i život sugrađana, i izgled i imidž grada.
Nove teretane na otvorenom
U mnogim industrijama se sve više potencira i stavlja u fokus zdrav i aktivan život, pa tako i u turizmu. Pored mora i boravka na plaži, turisti sve više žele aktivan odmor, na čemu je između ostalog i stavljen fokus kada promovišemo ponudu grada.
Povoljni klimatski uslovi i veliki broj sunčanih dana po kojima je Herceg Novi poznat idealni su za boravak u prirodi i aktivan odmor, te nas raduje što su teretane na otvorenom naišle na dobar odziv naših sugrađana. Znajući da smo grad u kojem je ljubav prema sportu oduvjek prisutna, ništa manje nismo ni očekivali, tako da ćemo uvijek rado dati potpunu podršku ovakvoj vrsti projekata.
Pripadnici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat danas su na simboličan način obillježili međunarodni dan žena 8.mart, poklanjajuć cvijećei sugrađankama-učesnicima u saobraćaju.
Dame za volanom uz cvijet i čestitku, dobile su i preporuku i savjete policajaca za sigurnu i bezbjednu vožnju.
Francuski turisti se u Tivtu ukrcavaju na Vodenu Kočiju
Za najveći izletnički brod u Crnoj Gori, „Le coche d eau“ tivatskog preduzeća „Paris Kotor“, turistička sezona je već počela.
Naime, popularna „Vodena kočija“ danas je imala prvo ovesezonsko krstarenje Bokom Kotorskom a putnici su joj bili Francuzi – njih preko 250 koji u Crnoj Gori borave posredstvom turističke agencije „Talas M“ iz Budve.
Francuski turisti ukrcali su se na brod na gradskoj rivi Pine u Tivtu, odakle je „Vodena kočija“, isplovila na vožnju do Perasta i Kotora, pa su Francuzi, uprkos jučerašnjoj jakoj buri, uživali u pogledu sa mora na ljepote Boke Kotorske.
Inače, ovaj turistički brod tokom ljetnje sezone koristi veliki broj turističkih agencija koje za svoje goste iz inostranstva priređuju jednodnevne izlete po zalivu Boke, pa je „Vodena kočija“ lani imala preko 25 hiljada putnika, a sličan obim prometa očekuje se i ove sezone.
Zbog jake bure koja od sinoć puše na dubrovačkom području na snazi je zabrana prometa na mostu dr. Franja Tuđmana za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle tj. za I. skupinu vozila, javljaju iz HAK – a.
Zbog olujnog vjetra sa sav promet zatvorene su autoput Split – Zagreb, A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, izvijestio je u srijedu Hrvatski autoklub (HAK).
Za splitsko okružje u prekidu katamaranske linije Ubli- Vela Luka- Hvar- Split, Korčula- Hvar- Split, Jelsa- Bol- Split, Vis – Milna – Split te trajektne linije Rogač- Split i Sumartin- Makarska. Za zadarsko okružje u prekidu je brodska linija Zadar-Preko.
Jiro Kambe (43) očito ne može bez otoka: svoje japansko otočje zamijenio je s hrvatskim, točnije otokom Ugljanom i mjestima Kali i Preko. U prvom je, od prije dvije godine, vlasnik i direktor “Kali tune”, najstarije i najveće firme za uzgoj, točnije – dohranu tuna u Hrvatskoj te branda jadranske tune ToroCro Moguro pod kojim se prodaje u Japanu. U susjednom Preku unajmio je kuću u kojoj, kad je u Hrvatskoj, stanuje.
Naravno da je razlog zbog kojeg je Kambe stigao tuna – ta je riba od prije više od 20 godina povezala Hrvatsku, Jadran i mjesto Kali i njegove nadaleko poznate ribare s Japancima. Tada je, naime, jedna družba Kaljana, povratnika iz Australije, potopila veliki kavez od mreže u more te ulovljene male plavorepe tune hranila srdelom i drugom jadranskom ribom da bi ih, kad bi dosegnule težinu od 70 do 80 kila, izvozila u Japan. A tamo se meso jadranske tune izuzetno cijeni.
A kad je uzgojena u kavezu još i više jer je masnija, a kilogram njezinog najmasnijeg dijela – pancete, potrbušine (na japanskom O-toro), u japanskim restoranima i sushi barovima postiže izrazito visoku cijenu. Da su sushi i sashimi omiljeni specijalitet Japanaca, koji se kao njihov jedinstveni gastronomski brand raširio po cijelom svijetu, više ne treba nikom objašnjavati. A morski organizimi čine 70-80 posto prehrane za oko 120 milijuna Japanaca.
‘Otkrio’ im sirovi losos
Nekako u doba kad su Kaljani ovdje krenuli u posao s tunom, karijeru je počeo i mladi Jiro Kambe. Njegov otac, sin japanskog vojnika iz Drugog svjetskog rata, koji se od 12. godine zbog siromaštva nije mogao školovati već je o toj dobi prodavao ribu na lokalnoj tržnici, već je u Jirinoj mladosti bio etablirani i poznati veletrgovac ribom, ali Jiro je krenuo sam.
Najprije na očekivanom mjestu – najvećoj ribarnici na svijetu, Tsukiji u Tokiju. Ali u tom ogromnom trgovačkom mlinu u kojem se dnevno proda i do 4000 tona ribe Jiro nije dugo izdržao, svega dvije-tri godine. Odlučio je pronaći svoj put, okrenuti se uvozu, a ne posredovanju na lokalnoj razini.
– U to doba, prije svega 20 godina, Japanci nisu koristili losos za sushi i sashimi – objašnjava Jiro. – Vjerovali su da mu je potrebna termička obrada, da nije jestiv u prijesnom stanju, a ja sam u Norveškoj pronašao velike količine filetiranog lososa po dobroj cijeni. Osnovao sam tada svoju sadašnju tvrtku “J-trading” i putovao po Japanu od restorana do restorana, od chefa do chefa, kako bih im objasnio da je losos izvrstan u sushiju. Zajedno smo promovirali sushi s lososom. Najprije sam bio jedini zaposlenik svoje firme, da bih za nekoliko godina zapošljavao 60 radnika. Godišnje sam uvozio 2000 tona fileta lososa, više od čitavog dotadašnjeg uvoza lososa u Japan.
Jiro je od 2000. do 2003. povećao profit svoje firme pet puta, godišnje je iznosio više od četiri milijuna jena, a losos je počeo uvoziti čak iz Čilea, toliko ga je japansko tržište odjednom postalo željno.
I tada, na vrhuncu svog poslovnog uspjeha, mladi Jiro kreće u nešto novo: na australskom se tržištu pojavio višak tune, tamo joj je pala cijena pa je tu vidio svoju novu priliku. I baš tada dolazi u prvi kontakt s Hrvatima. Australsku tunu kupuje od firme “Tony’s Tuna”, kojoj je vlasnik Anthony Toni Šantić, imućni australski Hrvat s Lastova koji se obogatio loveći tune (ali i na svojim trkaćim konjima) i koji je bio jedan od osnivača upravo “Kali tune”, uz gospodina Dragana Vidova.
Jiro Kambe
Zamalo bankrotirao
Jiro je tražio kupce za australsku tunu po Japanu, opet je kupovao jeftino i bez drugih posrednika prodavao skupo, ali se svejedno 2007. našao pred bankrotom.
– Zaboravio sam raditi – kaže danas u šali.
Jira su od bankrota spasili otac i dobar prijatelj Seigo Nakamura, vlasnik sushi restorana Aburi u Kanadi i suvlasnik jedne korporacije u Japanu, koji je nedavno na Jirov poziv došao u Zadar i pripremao svoj amerikanizirani sushi.
Jiro je ponovno bio u sedlu, a novu je priliku vidio prije dvije godine kada je “Kali tuna”, koja godišnje u Japan izveze 800 tona tune i ima 110 zaposlenih radnika, nekoliko uzgajališta, flotu od sedam ribarskih brodova, te hladnjače i upravnu zgradu u uvali Lamjana pokraj Kali, ponovno bila na prodaju nakon što je već dva-tri puta promijenila vlasnike.
– Mada je cijena tune već tri godine u stalnom padu, jer su povećane ulovne kvote, a već su se stvorila zalihe i to najviše blufin tune, dok pacifičkih vrsta – lošijih, ali i jeftinijih – manjka jer te vrste nisu pogodne za uzgoj, ipak sam odlučio ući u ovaj posao – kaže Jiro i nastavlja:
– Tri su razloga zašto sam došao u Hrvatsku. Najviše zbog zaposlenika “Kali tune”, koji su najveći kapital ove firme. Ljudi su vrijedni, znaju svoj posao, a ja nikad nikome nisam i ne trebam reći što treba raditi. Oni to znaju bolje od mene. Znate, kad je posao u pitanju, Japanci i Hrvati su slični, a to prvenstveno vidim po međuljudskim odnosima i odnosu šefova i zaposlenika. Za mene je dolazak u Hrvatsku bio kao dolazak u nedavnu prošlost u Japanu, gdje su ljudi danas uvijek ubrzani i u trci. Ovdje je sve opuštenije i mirnije.
Jiro je drugi motiv za dolazak ovdje pronašao u Jadranskom moru koje je čisto i u kojem se, kako kaže, uzgaja najbolja tuna na svijetu jer se hrani isto tako kvalitetnom plavom ribom iz čistog i bogatog mora. Treći je razlog zemljopisni položaj Hrvatske: po njemu je naša zemlja na odličnom mjestu za trgovinu u Americi, Aziji i, naravno, zapadnoj Europi.
Ostaj nam ovdje!
Jiro Kambe sad još uvijek živi na relaciji Japan – Hrvatska, iako mu je namjera, čim pronađe odgovarajuću osobu da mu vodi “J-trading” u Japanu, zauvijek ostati u Hrvatskoj. Poslovni planovi su ga u zadnje vrijeme odveli u SAD, točnije u Kaliforniju u kojoj je sushi kultura već ukorijenjena, doduše na američki način. Tvrdi da u Kaliforniji ima dovoljno prostora za njegov ToroCro Maguro, a već neko vrijeme u jednim kalifornijskim tiražnim dnevnim novinama zakupljuje pozamašni oglasni prostor u kojem, uz ostalo, pruža priliku mladim chefovima sushi barova da se besplatno reklamiraju uz uvjet da promoviraju njegov brand, odnosno hrvatski bluefin.
Nije stoga čudo da je na nedavni Tuna, Sushi&Wine Festival na Jirov poziv i o njegovom trošku stigao i Taro Arai, velika faca u svijetu kalifornijskog sushija, koji u Sacramentu i nekoliko drugih gradova ima lanac od devet sushi restorana. Lanac od devet barova i nije osobito impozantan u svjetskom ugostiteljstvu, ali Tarovi restorani imaju više od 300 sjedećih mjesta, a u njih se ne može ući bez rezervacije. Mjesečno proda 54 tone ribe i drugih morskih delicija.
Arai u svojim restoranima promovira hrvatsku tunu iako, kad je bio u Zadru, gotovo da nitko od domaćina nije znao o kakvoj se sushi zvijezdi radi. Kad je odlazio, ostavio je svoj kuharski mantil u apartmanu u Jirovoj kući jer, rekao je, doći će ovdje opet.
Istina, japanski tradicionalisti s podozrenjem gledaju na amerikanizirani, drugačiji sushi, ali Taro i Jiro se na to ne obaziru – jadranski bluefin je dobar i u izvornoj i u američkoj verziji danas izuzetno popularnih smotuljaka od prijesne ribe, riže, nori alge i raznih dodataka i začina.
Na sushi kod Brada Pitta
Kambeovi planovi sa sushijem idu sve dalje. Tko zna ima li informaciju više, ali tvrdi da je moguće da on ili netko poznat u svijetu sushija, možda i svjetski poznati chef Nobu, vlasnik najvećeg lanca restorana japanske kuhinje i sushi barova, otvori sushi bar u budućem hotelu Brada Pitta u Šibeniku. Koliko je to izvjesno tek ćemo vidjeti, ali Jiro Kambe u svojoj gotovo dječačkoj poslovnoj razigranosti očito misli itekako ozbiljno.
U ‘gradu tune’ – nema tune
Mada je Zadar zbog brojnih uzgajališta dobio epitet ‘grada tune’, u njemu ne da nema sushi restorana, nego je gotovo nemoguće na ribarnici ili u restoranima pronaći izvornu jadransku bluefin tunu, kako divlju, tako ni uzgojenu. Ono što se pojavi od tunjevine ili je iz uvoza, iz sportskog ribolova ili krivolova.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom predstaviće crnogorsku turističku ponudu na najvećoj turističkoj berzi u Evropi „ITB 2017“ koja se održava u Berlinu, u periodu od 8. do 12. marta ove godine.
Delegaciju Crne Gore predvode direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić i savjetnica ministra održivog razvoja i turizma Nada Pavićević, koje će se tokom sajma sastati sa predstavnicima turističkog i privrednog sektora Njemačke, turoperatorima i medijima.
Na crnogorskom štandu svoju ponudu predstaviće lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Herceg Novog, Kotora, Podgorice, Tivta i Ulcinja, hotelske kompanije „Beppler & Jacobson Montenegro“, HG „Budvanska Rivijera“ i HG „Montenegro Stars“, hoteli „The Queen of Montenegro“, „CentreVille Hotel & Experiences“, „Regent Porto Montenegro“, kao i „Lipska pećina“, JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“ i nacionalni avioprevoznik „Montenegro Airlines“.
Prema informacijama organizatora, ove godine “ITB Berlin” će okupiti preko 180 000 posjetilaca, od čega je 120 000 profesionalaca iz oblasti turizma, kao i preko 10 000 izlagača iz 187 zemalja, što pokazuje da je riječ o ključnoj berzi za upoznavanje sa novim trendovima i razvojem tržišta, koja predstavlja odličnu priliku za susret poslovnih partnera i ugovaranje poslova.
Predstavljanje na tržištu Njemačke je od posebnog značaja za našu destinaciju obzirom da se radi o jednom od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje.
Motel Borići danas... -foto Agencija za zaštitu Orjena
1 od 8
Motel Borići
Motel Borići
Motel Borići
Motel Borići
Motel Borići
Motel Borići danas...
Motel Borići danas...
Motel Borići danas...
Kako su učesnici pješačke ture „Tajne ljutog krša“, održane prošle subote, insistirali da posjete i nekadašnji motel „Borići“, koji im je ostao u lijepom sjećanju iz nekih davno prošlih vremena, svratismo na kraju i do ove crne tačke hercegnovskog zaleđa.
Koliko god mi predstavljali ljepote i vrijednosti Orjena, toliko samo jedan ovakav „spomenik“ sve to u dva minuta obilaska devalvira. Vrijedi li da se pravdamo da se ovdje radi o privatnoj imovini i tuđoj greški? Teško!
Posjetioce željne ljepote prirode i doživljaja iskonske divljine, zanimaće zašto nam od cijelog Orjena najdivljije izgleda nekadašnji najreprezentativniji objekat, smješten na samoj ulaznoj kapiji ove planine? Ovdje nemamo desetine građevina, pa da jedna od njih bude u ruševinama (mada je i to svakako problem), već imamo samo tu jednu jedinu, što ne djeluje ni malo stimulativno za nastavak puta dublje u sam Orjen.
Motel Borići danas
Nećemo sada analizirati čija je greška što su „Borići“ od nekada prestižnog turističkog objekta stigli do ranga poželjne destinacije samo za snimanje filmova tipa „Strava u ulici Brijestova“, ali osjećamo potrebu ukazati javnosti na problem.
Nije to više problem samo Vektra Boke, ovo je danas problem svih nas, od vrha, pa do dna. Nadamo se da smo sad na dnu, da se niže ne možemo spustiti i da će na kraju ipak uslijediti uzdizanje iz pepela. Bilo bi i vrijeme, jer „Borići“ su prestali sa normalnim radom još raspadom SFRJ, prije više od četvrt vijeka, a definitivno zatvoreni na samom početku dvijehiljaditih.
Svečanost povodom 70 godina postojanja i rada Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” biće održana u petak 10. marta s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.
Na svečanoj proslavi direktorica škole Laura Jovanović će u ime ove obrazovne ustanove uručiti zahvalnice svim institucijama sa kojima muzička škola uspješno sarađuje već dugi niz godina.
Na repertoaru koncerta biće odlomci muzičke bajke Besana šumska noć kompozitorke Vide Matjan, čije ime škola nosi.
Biće prikazan kratkometražni film o radu i istorijatu škole – poručuju iz uprave škole.
