Ministri poljoprivrede zemalja članica Ujedinjenih naroda dogovorili su plan suzbijanja palminog surlaša, agresivnog nametnika koji napada i uništava palme, nakon što se taj insekt proširio na više od 60 zemalja svijeta, saopštili su u petak stručnjaci, upozorivši kako je riječ o “globalnoj prijetnji”.
Strategija predviđa intenzivnije uključivanje poljoprivrednika u suzbijanje tog invazivnog štetnika, napredniji sistem nadzora širenja biljnog nametnika ocijenjenog ozbiljnom globalnom prijetnjom, te prijedlog zabrane uvoza palmi promjera većeg od šest centimetara iz zahvaćenih zemalja.
crveni surlas palmin
Poljoprivrednici su u nekim zemljama već uveli sistem upozoravanja i obavještavanja putem grupa preko aplikacija na pametnim telefonima, saopštila je UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO).
“Crveni palmin surlaš postala je globalna prijetnja čije suzbijanje zahtijeva globalnu strategiju”, kazao je čelnik FAO-a Jose Graziano da Silva.
Lastovska riva
Rapidno širenje
Nametnik, koji nema prirodnih neprijatelja, u protekla se tri desetljeća rapidno proširio Bliskim istokom i Sjevernom Afrikom, uzrokujući gospodarske gubitke mjerene u milionima dolara godišnje.
Broj zahvaćenih zemalja dosad je premašio 60, od Kariba do južne Evrope, upozorava nadalje FAO, koji je ranije ove sedmice u Rimu bio domaćinom sastanka na kojemu su se okupili naučnici, stručnjaci za kontrolu širenja biljnih nametnika, te predstavnici poljoprivrednika i državni dužnosnici.
Odrasla ženka palminog surlaša liježe 200-300 jajašaca, iz kojih se razvijaju larve koje prodiru duboko u tkivo drveta, uništavajući ga iznutra.
Napada 40 vrsta palmi, a najviše kokosovu palmu, datulu te Kanarsku datulu, simbol Kanarskih otoka.
TO Kotor učestvuje na 21. sajmu turizma »Odmor bez granica 2017« (Leisure Without Borders) koji se održava, od 31. marta do 2. aprila u Sankt Peterburgu, na štandu Crne Gore u organizaciji NTO Crne Gore.
Prvog dana sajma, iskazano je veliko interesovanje turističkih agencija i individualaca za našu turističku ponudu. Posjetioci štanda informisani su o mogućnostima dolaska u Crnu Goru, cijenama u hotelskom i privatnom smještaju, izletima, manifestacijama, turističkim atrakcijama, bogatom prirodnom i kulturno istorijskom nasleđu – kaže se u saopštenju TO Kotor.
Nacionalna avio kompanija Montenegroairlines imaće ukupno 68 letova na relaciji Sankt Peterburg-Tivat-Sankt Peterburg, u periodu od juna do kraja septembra, dva puta nedjeljno.
Takođe, ruske avio komanije Rossiya Airlines, Nord Star, Yamala Airlines, Nordavia u saradnji sa turoperatorom »R-tours«, od 29. aprila do kraja oktobra, imaće ukupno preko 300 letova na relaciji St. Peterburg-Tivat-St. Peterburg i kombinovane letove St. Peterburg-Tivat-Moskva.
Prema podacima R toursa, interesovanje za Crnu Goru je gotovo dvostruko veće u odnosu na prethodnu godinu, o čemu govori i podatak da je već više od 50% aranžmana rasprodato, a posebno su zadovoljni prodajom aranžmana za period predsezone.
Pored R tours-a, turoperatori i agencije iz Sankt Peterburga koje imaju Crnu Goru u svojoj ponudi su Versa, Solvex, Biblio-globus, Intourist, Transaerotours i dr. Crnogorski štand, posjetili su brojni predstavnici ruskih turističkih agencija koje su zainteresovane da u svoje ponude uvrste aranžmane za Crnu Goru, među kojima Optio travel, Piterger, Interestur, Sletat, Ross tur, Globe tour i mnogih drugih.
Prema utiscima sa sajma, ono što posebno privlači ruske turiste u Crnu Goru jesu blaga klima i prelijepa priroda, dobra hrana, raznovrsne manifestacije, odsustvo jezičke barijere i činjenica da se osjećaju komforno i sigurno. Posebno interesovanje pokazuju za privatni smještaj.
Prema interesovanju pokazanom na sajmu može se zaključiti da negativni navodi u ruskim medijima o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji, neće uticati na posjetu sa tog tržišta.
Tržište Istočne Evope ima tendenciju da postane drugo najveće emitivno tržište u Evropi i ima značajan udio u strukturi gostiju koji posjećuju Crnu Goru, stoga mu se posvećuje posebna pažnja.
Na zajedničkom štandu NTO Crne Gore prisutne su predstavnici lokalnih TO Budve, Bara, i Podgorice, HTP Trend Korali i Luka Kotor.
Planinarski klub „Subra“ u nedelju, drugog aprila organizuje na Orjenskom sedlu (1600 m) događaj „Proljeće na snijegu“.
Ovaj prevoj, smješten u samom centru masiva, poznat je po dugotrajnom zadržavanju sniježnog pokrivača, te je uživanje u bijelom pokrivaču i aktivnostima na snijegu uobičajeno ne samo u martu i aprilu, nego i u maju, ponekad i početkom juna!
Imajući ovakvu klimu u vidu, nije se za čuditi da je Austrougarska nakon gradnje makadamskog puta preko Orjenskog sedla, ovdje zatim planirala sagraditi i odmaralište za oficire. Odmaralište ipak nismo dobili, ali umjesto toga vas pozivamo na dan AKTIVNOG ODMORA I DOBRE ZABAVE po sljedećem programu:
9h: Okupljanje kod donjeg spomenika (posvećenog graditeljima puta) i izlazak starim pješačkim putem sa vodičem „Subre“ do pl. doma „Orjen sedlo“.
10h: Dolazak do doma, piće dobrodošlice, čaj, priganice i upis takmičara.
11h: Revijalno takmičenje u sankanju „FREESTYLE SLEDDING 2017“, za mlade i one koji se tako osjećaju, bez ograničenja! Ocjenjujemo postignuto vrijeme, ali i ispoljeni stil i maštovitost učesnika.
12h: Jedinstveni Snow coctel party sa dodjelom diploma najbržima i najosobenijima.
13h: Završetak programa, povratak
Mjesto okupljanja
Kako bismo imali valjanu procjenu broja učesnika, molimo vas da vaš dolazak blagovremeno najavite!
Kontakt telefon: 067531204 Nikola Brajović, PK „Subra“
Kontakt telefon: 069360803 Željko Starčević, Agencija Orjen
Događaj „Proljeće na snijegu“, posljednje je dešavanje iz zajedničkog programa “Zimski gušti na Orjenu”, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a kojeg realizujemo uz podršku opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
Učešće na događaju „Proljeće na snijegu“ je besplatno. Učestvujete na sopstvenu odgovornost, odnosno za maloljetne, na odgovornost roditelja ili staratelja. Organizator dešavanja ima pravo i obavezu da aktivnost vremenski skrati, prekine ili ne održi, ako njena realizacija ugrožava bezbjednost.
Trenutna debljina snijega na Orjenskom sedlu je između 50 cm i jednog metra, pa valja imati adekvatnu obuću i ostalu opremu. Sanke su obezbijeđene.
U najdubljem dijelu unutrašnjosti Bokokotroskog zaliva, preku puta Baošića, na dubini od pedeset i nešto više metara, na pješčanom dnu i danas leži dvadesetak jedrilica, potonulih 1977. godine u strašnoj oluji koja je iznenada udarila u sred regate Jedriličarskog kluba ,,Jugole Grakalić“. Na svu sreću, niko tada nije stradao, iako je cijela flota drvenih jedrilica potonula.
Često se piše o potonulim brodovima iz raznih epoha i pričama koje te olupine sa sobom nose. Nerijetko su te priče ogrnute velom tragedije, misterije ili u najmanju ruku raznim nagađanjima o situacijam zbog kojih su završili nadnu mora. Te olupine, ukoliko nije riječ o nekoj nesreći koja može da izazove prirodnu katastrofu, interesante su i kao ronilačke ,,pošte“, jer se na njima formira vještačka hrid i pretvaraju se u stanište podvodnom života, a one iz starijih epoha su interesantne, prije svega zbog amfora i osalih antičkih suvenira koji se nerijetko nelegalno vade. U Boki ima dosta takvih ,,pošti“ i dosta se o tome pisalo, ali malo ko je ikada pomenuo potonuće cijele jedne flote i to ne u antičkim vremenima, niti u nekim ratnim, nego prije 40 godina.
,,To je bio avgust 1977. godine. Potonule su sve drvene jedrilice – balastne koje nisu imale kesone, to je bio kraj flote. Završeno. Poslije toga više nije bilo u klubu tih klasa“, prisjeća se Jovica Rašović situacije sa klupske regate koja se održavala u tjesnacu ispred Baošića.
Foto JK Jugole Grakalić
Regata je krenula kao i svaka. Iz kluba na Škveru ka Baošiću je zorom krenuo tegalj u kojem je od namjlađih do odraslih i seniora na stelama i peticama, bilo ukupno oko 30 jedriličara. Regata je startovala na vrijeme i sve je proticalo uobičajeno, priča Antonije Pušić, alijas Rambo Amadeus, koji je bio jedan od mlađih učesnika regate. Međutim, vrijeme nije bilo baš uobičajeno za avgustovski dan.
,,Neki mali vjetar, po kome smo se vukli po Baošićkom zalivu. U sred regate vjetar je potpuno stao. Nebo je od sivo-plavog postalo svjetlo sivo. Djelovalo je kao da se sve zaustavilo. Nekoliko minuta poslije toga crna zavjesa, uz lomljavu koja se čula, vodenu prašinu i jedrilice koje se propinju i posrću po moru, na kraju uz glisiranje uronivši pod vodu i ostavljajući posade da se spašavaju hvatajući se za neke pajule, s obzirom da je starije bilo sramota nositi pojas za spasavanje. Mi mlađi smo morali. Taj vjetar kad je došao do jedrilice, udario nas je kao brzi voz, kotroljajući nas jedno 2- 3 puta kroz vodu, dok nisam uspio da zaustavim jedrilicu da se ne kotrlja dalje, uhvativši se za ručke od kadeta, na strani privjetrine. Vodena prašina je bila toliko gusta da nije moglo da se diše. Spasio sam se jer sam postupio onako kako me je instruktor učio, pokojni Stevo Kovačević za kojim, dok ovo pišem, moram da pustim jednu suzu, jer je on bio naš otac i majka i bog dolje na klubu”, ispričao je Rambo.
Foto JK Jugole Grakalić
I njegov kolega, jedan od najpoznatijih crngoroskih jedriličara, Saša Keković, koji je tada jedrio na ,,Kadetu” sa Mišom Ćetkovićem, kaže da se sve desilo iznenada, mada se u jednom trenutku moglo pretpostaviti da se sprema neverin, ali niko nije mogao ni naslutiti kolika je snaga toga vjetra i kakvo nevrijeme slijedi.
,,Vidjeli smo šta se dešava, ali bili smo blizu cilja na oko 300 metara i nismo htjeli da odustanemo. Cilj regate, kroz koji je trebalo da prođemo, bila je bova i regatni brod. U jednom momentu, regatni brod se odsidrao i sudije i treneri su počeli da viču da bježimo na obalu, da ide jako nevrijeme. Mi, mu odgovaramo, da hoćemo da prođemo cilj, pa ćemo nakon ulaska okrenuti jedrilicu nazad i da nas sačekaju da prođemo kroz liniju cilja. Oni odmahuju rukom i viču da se vratimo. Nismo poslušali. Dolazimo na 50 metara od cilja, a vjetar i crni oblaci već su prošli Lanternu i Đenoviće i idu nevjerovatnom brzinom. Brzo skidamo glavno jedro i ostajemo samo na malom prednjem jedru, floku. Nismo uspjeli ni jedro da skroz skinemo, sa jarbola, prvi jaki nalet vjetra nas je prevrnuo, pali smo u morei uhvatili se za jedrilicu. Kako jedrilica ima kobilicu, ona je jedino virila kada smo bili izvrnuti. Međutim to nije spriječilo orkanski vjetar da nas opet izvrne za 360 stepeni. Talasi su bili kao od juga, visoki, ali i kratki, na moru se digla velika morska prašina, sve se dešavalo kao u nekom filmu. Imali smo obavezne pojaseve za spašavanje, jer bez njih se nije smjelo jedriti. Bili smo prilično dobro naučeni da znamo šta raditi u takvim trenutcima. Prije svega, staviti nešto preko nosa kako morska prašina ne bi mogla da dođe do lica, zatim jedrilica kada se prevrne, zaroniti ispod nje gdje ima vazduha. Tako smo i uradili, kada smo vidjeli da možemo disati, počeli smo da pričamo i da se šalimo, jer je i to važan dio, da se ostane pribran i sa pozitivnom energijom. Taj pakao trajao je 30-40 minuta. Kada se sve stišalo, došao je brod po nas, a mi nismo htjeli da napustimo jedrilicu, nego da je onako prevrnutu, odvuku na obalu. Kada smo izašli na brod, rekli su nam da je potonula skoro cijela flota jedrilca klase Zvijezda i L5.
Foto JK Jugole Grakalić
Na obali je tek nastao haos jer je jedno dijete iz Baošića, Marko Popović, nestao i nisu ga mogli naći. Reakciju roditelja možete i zamisliti, užas. Srećom, neki njemački nautičari pokupili su ga sa svojom jahtom i prebacili na ostrvo Sveti Marko. Ipak se sve dobro završilo“, prisjeća se Keković dodajući da je vjetar bio jačine preko 11 bofora i nosio je krovove sa kuća i lomio velika stabla.
,,Iako sam doživio još mnogo neverina u Jadranskom i Jonskom moru, koji su takođe bili žestoki, ovaj mi se najviše usadio u sjećanje“, kaže Keković, a Rambo dodaje da se i njemu ta regat urezala duboko u pamćenje još po jednom detaju
,,Znam da mi je rođak od Veljka Androvića donio original Leviske iz Amerike i ponio sam ih na regatu”, sjeća se Rambo.
Prema riječima Jovice Rašovića, jedine dvije jedrilice koje su ostale netaknute bile su ,,kadet“ u kojem je jedrio Miki Pavličević jer je odustao odmah poslje starta regate i ,,stela“ Mikija Marića koji je bio i pobjednik regate i koji je u mandrać u Baošiću ušao tačno u momentu kada je naišla oluja.
Foto JK Jugole Grakalić
,,Sve ostalo je završilo na dnu mora. Srećom niko nije stradao, što je stvarno nevjerovatno. Cijeli dan je bilo olovno vrijeme, nisam nikada vidio tako nešto, bez vjetra i bez sunca, samo oblaci koji ne mrdaju i bila je ista boja i mora i neba. U jednom momentu je samo došla zavjesa i vjetar koji je pokidao sve vezove barki“, priča Rašović.
Riječ je o tada popularnim takmičarskim jedrilicama L5 ili ,,petica“, koja je bila nacionalna klasa u jedrenju iz vremena prije plastike. Uz ,,kadete“ i ,,stele“ one su predstavljale osnovnu bazu jedriličarskih klubova u Boki. Sjevernije na Jadranu bilo je još i jedrilica ,,finn“ i ,,leteći Holanđani“.
,,To su jedrilice koje su se koristile prije nego su stigli ,,laseri“, ,,470“ i ,,optimisti“ koji su imali kesone i koji plutaju kad se prevrnu, a kadeti, stele i petice, jer su to bile drvene jedrilice sa olovnom kobilicom i nisu imale balastne tankove i sve je pošlo na dno u tjesnacu ispred Baošića, gdje i dan danas leži u mulju“, objasnio je Rašović.
Evropska unija i sedam zemalja Sredozemlja u četvrtak su se obvezale da će sljedećih deset godina budno pratiti razvoj zaliha ribe, ugroženih zbog pretjeranog izlova.
“Nakon nekoliko mjeseci pregovora, Evropska komisija je jamčila u četvrtak da se na 10 godina obvezuje djelovati na spašavanju zaliha ribe u Sredozemnom moru i zaštiti gospodarsko i ekološko bogatstvo regije”, objavila je EU u saopštenju.
U Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu, u ponedjeljak, 3. aprila, sa početkom u 20 sati, bit će otvorena izložba Nusreta Čolpana i Hasana Čolpana, majstora umjetnosti minijaturnog slikarstva iz Turske.
Izložba je rezultat saradnje Centra za kulturu Tivat i Instituta Junus Emre – Turskog kulturnog centra u Podgorici.
Na izložbi će biti predstavljeno 16 radova Nusreta Čolpana i 10 radova Hasana Čolpana. Izložba će biti otvorena do 10. aprila.
I tokom vikenda će još biti relativno stabilno, iako posvuda uz postepenu oblačnost, osobito u nedjelju, kada na sjevernom Jadranu može pasti i malo kiše. Na Jadranu će znatniji porast dnevne temperature vazduha onemogućavati umjereno, u nedjelju i jako jugo.
Sledeće sedmice malo drukčija vremenska priča – i dalje relativno topla, ali ne kao do sada. Te svakako promjenljivija, nestabilnija, većinom uz barem malo kiše.
Danas pretežno sunčano. Vjetar sab do umjeren južni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 15 do 24 stepena.
Nedjelja:
Pretežno sunčano, poslijepodne postepeno naoblačenje, ali zadržaće se uglavnom suvo vrijeme. Na sjeveru po kotlinama, moguća kratkotrajno jutarnja magla. Vjetar tokom dana slab do umjeren, na sjeveru ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 14, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.
NVO Udruženje „Kamelija“ i Mjesna zajedica Stoliv pod pokroviteljstvom Opštine Kotor iz uz podršku kotorske Turističke organizacije, za vikend će u Stolivu prirediti centralnu manifestaciju ovogodišnje „Fešte kamelija“.
Publika će danas od 15 sati u hotelu „Cattaro“ u Kotoru biti u prilici da pogleda sinoć otvorenu izložbu aranžmana od cvijeta kamelije.
U subotu od 10 sati u Stolivu se na otvorenom, priređuje likovna i literarna radionica „Obala kamelija – ne betona“, posvećena cvijetu kamelije kojeg su bokeški pomorci prije nekoliko vjekova u svoj zavičaj donijeli iz dalekog Japana.
Centralna fešta počinje u nedjelju u 11 sati na stolivskojh rivi i u prostorijama mjesnog Doma kulture gdje će biti priređen prigodan kulturno zabavni program, otvorena izložba aranžmana od cvijeta kamelije i prezentirani najbolji likovni i literarni radovi posvećeni tom cvijetu. Organizovaće se i obilazak najljepših đardina sa kamelijama, kao i izleti planinarskim stazama na vrdo Vrmac i do Gornjeg Stoliva, a svi posjetioci biće počašćeni mušljama na tradicionalnoj mušuljadi.
Na feštu kamelije stigli su i njemački ljubitelji ovog egzortilčnog cvijeta – članovi Udruženja uzgajivača kamelija „Deutsche Kameliengesellschaft“ iz Ahena.
U finalu regionalne vaterpolo Jadranske lige igrat će Jug CO i Jadran iz Herceg Novog, Dubrovčani su u prvom polufinalu završnog turnira na svom terenu svladali beogradski Partizan sa 18-4 (3-1, 6-3, 3-0, 6-0), dok je potom Jadran nadigrao zagrebačku Mladost sa 14-10 (4-0, 4-2, 5-4, 4-1).
Po tri gola za Jug postigli su Javier Garcia i Felipe Perrone, po dva Loren Fatović, Luka Lončar, Pavo Marković, Maro Joković i Josip Vrlić, a po jednog Marko Marcan i Hrvoje Benić, dok su po dva pogotka za Partizan postigli Radomir Drašović i Mihajlo Repanović.
Sastav iz Herceg Novog još je u prvom poluvremenu riješio pitanje pobjednika povevši sa 8-1, a početkom treće četvrtine crnogorski sastav imao je i osam golova prednosti (10-2), da bi Mladost na kraju uspjela tek ublažiti poraz na konačnih 14-10.
Andrija Vlahović i Franko Lazić su bili najefikasniji kod Mladosti sa po četiri gola, a po jedan su dodali Matias Biljaka i Fran Paškvalin, dok su kod Jadrana najbolji bili Danil Markulov s pet te Stefan Vidović i Bojan Baničević sa po dva pogotka.
Finalni susret između Juga CO i Jadrana (HN) na programu je u subotu od 19.30 sati.
Streličarski klub „Savina“ u indoor sezoni za 2017. godinu, tokom marta osvojio je medalje na dva međunardona turnira.
Novski streličari su učestvovali prvo na turniru u Sarajevu, 12. marta u organizaciji SK „Vekkas“, a potom 25. marta u Mostaru, na turniru u organizaciji SK „Streličar“.
Na turniru u Sarajevu, SK „Savina“ osvojio je dvije zlatne medalje i to u kategoriji veterana goli luk- Anđelko Milošević i u kategoriji kadeti rikrv- Andrija Stojanović. Hercegnovski streličari su sa turnira u Mostaru donijeli kući osam medalja. Nebojša Glumac, osvojio je bronzanu medalju u kategoriji rikrv luk seniori. U kategoriji rikrv luk kadeti i mlađi pioniri, zlatne medalje su osvojili Marko Šendeković i Charles Hare-Brown.
Predstavnice ženskog dijela ekipe su kao i uvijek bile vrlo uspješne tako da se klub može pohvaliti i zlatnom medaljom Jane Vasiljević, u kategoriji rikrv luk kadetkinje, kao i bronzanom medaljom Vide Bjelice, u kategoriji rikrv stariji pioniri. Andrija Stojanović i Anđelko Milošević su ponovili uspjeh iz Sarajeva i vratili se i sa turnira u Mostaru sa još dvije medalje: Stojanović, srebro rikrv kadeti, a Milošević zlato veteran goli luk. Zoran Vasiljević je u Mostaru osvojio zlato u kategoriji veteran rikrv luk.
Streličarski klub „Savina“
Streličari iz Sarajeva i Mostara su redovni učesnici na turnirima u Crnoj Gori, što potvrđuje da je mreža streličarskih klubova u regionu sve jača, što otvara prostor za nove zajedničke projekte prekogranične saradnje kada je u pitanju ovaj sport.
Streličarski klub „Savina” u toku proljeća priprema izlazak na teren na otvorenom kao i aktivnosti vezane za ljetnje i jesenje projekte u saradnji sa nekoliko nevladinih organizacija, a sve u cilju što atraktivnije promocije kako streličarstva tako i ponude Herceg Novog.
