URA Kotor – Neprofesionalnost koju (ponovo) plaćaju pomorci…

1
Pomorski eksponati

Direktorat za pomorski saobraćaj (Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore) je obavijestilo Lučke kapetanije u Kotoru i Baru  da su određena ovlašćenja o osposobljenosti (sertifikati o kvalifikaciji na osnovu kojih pomorci nalaze zaposlenje) a koja su izdata pomorcima, pogrešna, odnosno da nisu u skladu sa važećim međunarodnim standardima, te je dat nalog da ova ovlašćenja budu zamijenjena  novim.

Ovo će pomorcima izazvati velike teškoće i dodatne troškove. Name, sa svim ovim promjenama, naši pomorci se izlažu riziku od dobijanja novog zaposlenja. Takođe im to stvara probleme a i dodatne troškove koje će imati prilikom zamjene stranih ovlašćenja koja su već dobili.

Ovim se po ko zna koji put, nažalost, potvrđuje višegodišnja nezainteresovanosti i nespremnosti odnosno neorganizovanosti i nedostatak kapaciteta organa državne uprave, prvenstveno Ministarstva saobraćaja i pomorstva,kada je u pitanju  pomosrstvo i pomorci, poručuju iz GP URA Kotor.

Kada ovome dodamo činjenicu da nam je sistem obuke i obrazovanja pomorca a time i njihovog zapošljavanja na brodovima Evropske unije, još uvjek, na „crnoj listi“ te da nemamo primijenjene propise i standarde koje propisuje Konvencija o radu pomoraca iz 2006 odnosno EU direktive 2009/13, onda nam je jasno da se ovdje radi o „alarmantnom stanju“.

URA

Posledice ovakvog stanja, po pravilu, plaćaju upravo – pomorci. Dali su pomorci ti koji, na ovaj način, moraju da pune državnu kasu, iz koje se plaća neefikasna državna pomorska administracija ali i veliki broj centara za obuku pomoraca i privatnih fakulteta koji su, za svoj rad, dobili dozvolu od tog istog Ministarstva saobraćaja i pomorstva?

Tražimo da se, ovim povodom, utvrdi odgovornost u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva.

U cilju mijenjanja ovog stanja te stvaranja uslova da kvalitetnije i brže razvijamo ovu profitabilnu izvoznu privrednu granu zahtjevamo da se pomorcima obezbjedi značaj, koji zaslužuju, i da se hitno izvrši reorganizacija postojećeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Tražimo da se napravi servis za pomorce odnosno organ državne uprave koji će se brinuti o razvoju i unapređenju pomorskog ljudskog resursa. Tražimo da taj organ uprave bude profesionalan, a ne politički, i da njegovo sjedište bude u Kotoru.

Apelujemo na pomorce da se aktivnije uključe u rješavanju ovog neodrživog stanja kroz doprinos u radu sindikata, strukovnim udruženjima, nevladinim organizacijama, kaže su u saopštenju GP URA – Kotor.

Ljumović: Za razvoj kulturne baštine potreban biznis sektor

0
sa promocije publikacije

Ministar kulture Janko Ljumović smatra da je neophodno otvoriti temu i uloge biznis sektora za razvojnu promjenu stanja kulturne baštine u Crnoj Gori. On je govorio na predstavljanju publikacije Ministarstva kulture “Potencijali kulturne baštine Crne Gore” sinoć u Podgorici.

Ljumović je istakao da ke potrebno još intenzivnije razvijati proces apliciranja i razvoj projekata koji imaju međunarodni karakter i koji će koristiti sredstva od međunarodnih projekata i institucija

Govoreći o potencijalima crnogorskog kulturnog nasljeđa za buduća ulaganja on je rekao da intersketorska saradnja u oblasti kulturne baštine predstavlja izazov za uspostavljanje saradnje i razvoj projekata koji integrisano tretiraju pitanja kulturne baštine, prostornog planiranja, kulturnog turizma i održivog razvoja.

“Ona je test cjelokupnom društvu koje treba da pokaže zrelost, tako što će se strategijski i intenzivno baviti ovom temom. Prostorni menadžment instititucionalnog djelovanja uključuje proaktivan odnos na nacionalnom, lokalnom i međunarodnom nivou, uključuje, dalje, javni, privatni i civilni sektor, uključuje donosioce odluka, ali i samu zajednicu, uključuje stručnjake i publiku, uključuje domaću i međunarodnu javnost, uključuje i javne oblike finansiranja, ali i međunarodne fondove, te interes biznis sektora da se uključi u proces zaštite”, kazao je Ljumović.

Kulturna geografija Crne Gore odlikuje se bogatstvom imena koja svjedoče raznolike civilizacijske vrijednosti i iskustva.

U publikaciji je predstavljeno 27 kulturnih dobara i 3 potencijalna koja mogu biti ekonomski valorizovana u turističke, ali i druge svrhe:  Gradski bedemi – ostaci Onogošta u Nikšiću, Ganića kula u Rožajama, Grand hotel, bivša “Lokanda” na Cetinju, Kanli kula u Herceg Novom, Kuća Miroslava Štumbergera u Baošićima, Kula Baja Pivljanina u Kotoru, Kula Voltica u Nikšiću, Ljetnjikovac knjaza Nikole u Nikšiću, Citadela Ulcinj, Ljetnjikovac kralja Nikole na Ljeskovcu na Cetinju, Tvđava Citadela Melazuna u Herceg Novom, Tvđava Mogren u Budvi, Sahat kula u Ulcinju, Sahat kula u Podgorici, Slavjanska čitaonica u Dobroti, Stari grad Bar, Tamnica Jusovača na Draču, Forte Mare u Herceg Novom, Tvrđava Goražda u Kotoru, Tvrđava Kosmač u Brajićima, Tvrđava Ribnica u Podgorici, Tvrđava Španjola u Herceg Novom, Utvrđenje Grmožur u Virpazaru, Utvrđenje Nehaj sa Crkvom Sv. Dimitrija u Sutomoru, Tvrđava Lesandro na Skadarskom jezeru, Vladičina kula na Karuču na Cetinju, Utvrđenje Žabljak Crnojevića na Skadarskom jezeru, Zadužbina Ljubatovića sa Crkvom Sv. Dimitrija u Risnu, Zgrada Monopola duvana u Baru i Zgrada zatvora u Kotoru.

Tvrđava Goražda
Tvrđava Goražda

“Možemo reći da do skoro nije postojala percepcija kulturne baštine kao faktora ekonomskog razvoja. Investicioni projekti i državna ulaganja pokrenuta nakon obnove nezavisnosti, značajno doprinose promjeni stanja u kulturnoj baštini. Osim države, bitna sredstva nude se i od strane evropskih fondova, koja se kod nas još uvijek nedovoljno koriste. Pored toga, neophodno je otvoriti temu i uloge biznis sektora za razvojnu promjenu stanja kulturne baštine u Crnoj Gori. Potrebno je još intenzivnije razvijati proces apliciranja i razvoj projekata koji imaju međunarodni karakter i koji će koristiti sredstva od međunarodnih projekata i institucija. To je posebno  izraženo po pitanju sredstava predpristupne pomoći (IPA) iz evropskih fondova, kao sredstava eksternog finansiranja, čiji je stepen iskorišćenosti na niskom nivou”, kazao je Ljumović.

Forte Mare

Generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković je, predstavljajući publikaciju rekao da ovaj vid valorizacije, povezan sa održivom namjenom, a u skladu sa poštovanjem konzervatorskih principa, upravo je put za koji vjeruju da doprinosi unapređenju, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koja po svojoj osnovnoj funkciji, arhitektonskom izrazu i lokaciji čine neodvojivi dio prostora u kojem se nalaze.

 

Sjećate se legendarnog Pipija – novi izgled boce …

pipi

Tradicionalni 22. međunarodni sajam prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme GAST otvoren je u srijedu u Splitu – Spaladium Areni, a do subote će na jednom mjestu okupiti ne samo one koji rade u turizmu, nego i posjetitelje zainteresirane za prehranu, pića, hotelsku i ugostiteljsku opremu, vina, namještaj, kavu, sladoled i slastice.

Ukupno osam specijaliziranih sajmova, niz stručnih konferencija i stotine izlagača, u sportskoj areni koja se zadnjih godina isprofilirala kao zgodna zamjena za nedostatak ozbiljnog sajamskog prostora u Splitu.

Posebno zanimljiv je štand glavnog partnera sajma, “Dalmacijavina”, koji će prezentirati svoje nove proizvode i kompletan rebrending vizualnog identiteta svih proizvoda na kojem se radilo godinu dana.

Tako smo jutros snimili novi izgled boce legendarnog Pipija…

Pipi

Kompanija Dalmacijavino poslala je medijima saopštenje u vezi predstavljanja novog izgleda svih svojih proizvoda. Prenosimo ga u cijelosti…

Tri mjeseca nakon uvođenja novog korporativnog logotipa, Dalmacijavino je predstavilo potpuno novi izgled svih svojih proizvoda.

Naslanjajući se na novu priču o brendu Dalmacijavina koja kaže ‘Pomalo…’ osmišljene su i dizajnirane nove etikete za vina, jaka alkoholna pića i Pipi.

Tako je i lajtmotiv na svim etiketama vina i većine jakih alkoholnih pića ilustracija izvedena u tušu (tzv. kroki) koja odaje ležernost branda. No, iako naizgled jednostavna, ovakva ilustracija zahtjeva veliku vještinu i iskustvo kako bi se puno toga reklo kroz samo nekoliko linija.

Na taj način metaforički je ispričana priča o proizvodima Dalmacijavina koje krase slične osobine, kao što su  jednostavnost i nepretencioznost, a istovremeno visoka kvaliteta i tradicija.

Etikete vina sadržajno su povezane s porijeklom grožđa, odnosno vinograda pa se već na ambalaži prepoznaje autentičnost domaćih sorti i lokaliteta koji već desetljećima daju najbolje plodove za proizvodnju vina.

„Suvremenim izgledom i povećanjem kvalitete naših proizvoda želimo se ponovo pozicionirati kao značajan proizvođač koji posluje u skladu s trendovima na tržištu. Vjerujem da će novi vizualni identitet naše nekadašnje kupce podsjetiti, a one nove pozvati da probaju i uvjere se u njihovu izvrsnost“, izjavio je Luka Diel-Zadro, predsjednik Uprave Dalmacijavina.

„Proizvode s novim vizualnim identitetom na tržište ćemo uvoditi postupno, kako se budu trošile zalihe proizvoda u dosadašnjem pakiranju. Planiramo da puni asortiman bude dostupan do Uskrsa.“

Pipi

Dizajn nove etikete za Pipi, jedno od najpoznatijih pića prošlih vremena, zadržao je prepoznatljivi retro stil, istovremeno se pozicionirajući kao moderno piće za nove generacije. U centru nove etikete je lik Pipi djevojke koja je i dalje jednako vesela i zaigrana.

Ona nas odvažno poziva da se pridružimo trenucima bezbrižnosti i ljetne opuštenosti. Kultna narančada sada je vizualno oplemenjena modernijom ilustracijom retro stila. Kao rezultat, Pipi zadržava duh zlatnih vremena i na suvremen način odražava šarm dalmatinske bezbrižnosti.

„Novim dizajnom željeli smo prikazati da je uživanje u ljetu, suncu, moru i društvu ono što Pipi i danas čini drugačijim i posebnim. Jednostavno rečeno, Pipi je retro piće nove generacije s dodanim ekstraktom bezbrižnosti“, izjavio je Damir Ciglar, direktor reklamne agencije Imago, dodavši kako će Pipi biti specifičan i po tome što će se do ljeta na tržištu pojaviti nekoliko varijanti etikete, a svaka će svojom ilustracijom u pozadini pratiti priču o Pipi.

Ilustraciju za novu Pipi napravio je Mads Berg, jedan od najboljih svjetskih ilustratora, poznat po art deco stilu i vintage grafikama. Stil Madsa Berga karakteriziraju moderan, bezvremenski izgled, elegantna jednostavnost i koncizna narativna poruka.

Specijaliziran je za ilustraciju postera, brandova, ključnih vizuala, naslovnica i murala. Mads Berg radi kao ilustrator i dizajner već više od 15 godina, a do sada je surađivao s brojnim multinacionalnim kompanijama, među kojima su Coca Cola, Orangina, Carlsberg, Lego, Virgin Voyages, Monocle i Wired.

Predstavljena je Kvasina barrique, koja će se na tržištu pojavljivati svake tri godine u ograničenim količinama. Kako bi osigurali najvišu kvalitetu proizvoda, kvasina od grožđa visoke kvalitete ležat će tri godine u barrique bačvama u podrumima vinarije Dalmacijavina u Drnišu.

Dalmacijavino je na tržište vratilo Faros, vrhunski plavac mali, koji će uz Merlot barrique upotpuniti ponudu vrhunskih crnih vina. Predstavljen je i hvarski Pošip, vrhunsko vino zlatnožute boje, punog i osebujnog okusa s izrazito svojstvenom aromom. U premium segment uvode se Dalmatinska travarica i Vecchia.

Tivatska Služba zaštite snimila promo dokumentarni film – pogledajte

0

Povodom 1.marta –  Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i međunarodnog Dana civilne zaštite, tivatska Služba zaštite i spašavanja snimila je kratak film o svom radu.

Reditelj i scenarista devet-minutnog filma je Neven Staničić, montažu potpisuje Đuro Vlahović, a iza kamere bio je Anton Gula Marković.

Film koji govori o istorijatu, ustrojstvu, tehničkoj i kadrovskoj opremljenosti, te svakodnevnim aktivnostima Službe zaštite i spašavanja Tivat danas će biti prikazan u Podgorici na svečanosti koju je u KIC-u “Budo Tomović” povodom Dana zaštite i spašavanja, priredilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – Direktorat za vanredne situacije.

Inače, međunarodni Dan civilne zaštite 1.mart ima za cilj podizanje svijesti cjelokupne javnosti o važnosti civilne zaštite, mjerama prevencije i zaštite u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa, kao i odavanje počasti žrtvama, naporima i dostignućima svih službi civilne zaštite. Dan zaštite i spašavanja se u Crnoj Gori obilježava od 2013. godine.

Koncert Darka Karajića na lauti

0
Koncert Darka Karajića

U koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan” (crkvi sv. Duha) danas, srijeda 1.marta će sa početkom u 19 sati, u okviru Kotorske koncertne sezone, biti održan koncert Darka Karajića na lauti.

Umjetnik će se predstaviti djelima kompozitora kao što su King Ričard d Lajonhart (King Richard the Lionheart), Hans Judenkonig (Hans Judenkönig), Vinćenco Kapirola (Vincenzo Capirola), Alesandro Pićinini (Alessandro Piccinini).

„Ovakav spisak manje izvođenih kompozitora koji su živjeli i stvarali od 12. do 17. vijeka i neobičan zvuk laute očekuje nas nakon prezentacije baroknih instrumenata đacima škole, istoga dana u ranijim časovima. Osim upoznavanja sa baroknim instrumentima, tehnikom izvođenja i interpretacijom, Karajić će ostati u Kotoru i organizovati za đake majstorske radionice gitare” – poručuju iz uprave škole. Kako navode, Darko Karajić je prije studija gitaru učio kod Dušana Šaponje, Nadežde Kondić, Dušana Bogdanovića i Vere Ogrizović.

U morima uskoro više plastičnog odpada od ribe

4
Vrlo loše vijesti dolaze iz Ujedinjenih Nacija, tačnije UN-ova Programa za okoliš (UNEP)
Plastika u okeanima

Prema njihovim predviđanjima u svjetskim morima će do 2050. godine biti više plastike nego ribe. Stoga je UNEP lansirao globalnu kampanju u kojoj se sve poziva da prekinu s korištenjem mikroplastike i da se smanji jednokratno korištenje plastične ambalaže prije nego što bude prekasno.

Izvršni direktor UNEP-a, Erik Solheim, kaže da mora u ovom trenutku zagađuje oko 51 bilijun komadića mikroplastike, što je oko 500 puta više nego je zvijezda u galaksiji.

Svake godine u oceanima završi više od osam miliona metričkih tona plastike, što uništava morski život, ribarenje i turizam te nanosi direktnu štetu od najmanje osam milijardi dolara.

Nastavi li se taj tempo, do sredine stoljeća će u morima biti više plastike nego ribljega svijeta.

Kotor – odron stijenske mase na Gurdiću

0
Kotor – odron stijene – foto Radio Kotor

Na ulaz u Kotor sa južne strane, Gurdić, sinoć se oko 18.40 obrušila velika stijenska masa, a ulaz je do dalje zatvoren.

„Srećom, nije bilo povrijeđenih, a naše sugrađane koji žive u obližnjem stambenom objektu smo evakuisali u drugi dio zgrade”, kazao je za radio Kotor komandir Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić.

On navodi da je obrušavanje stijene na koju su naslonjeni bedemi, najvjerovatnije posljedica velikih temperaturnih raspona u posljednjih nekoliko mjeseci kao i ekstremno visokih temperatura na području naše opštine posljednjih godina. Mandić kaže da je ovim povodom jutros u zgradi lokalne uprave održan kolegijum.

„Date su smjernice Direkciji za uređenje i izgradnju, Komunalnoj policiji i Službi zaštite i spašavanja kako bi se odmah krenulo sa snimanjem terena. Planirano je da teren obiđu stručnjaci iz Geološkog zavoda iz Podgorice nakon čega će biti jasnije koje mjere preduzeti i kako ovaj lokalitet učiniti stabilnijim” – rekao je Mandić.

Sinoć je pomenutu lokaciju obišao i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

/Radio Kotor/

Jadranova škola plivanja i vaterpola

0
Škola plivanja Jadran HN

Plivački vaterpolu klub Jadran Carine iz Herceg Novog oglašava upis novih članova u Jadranovu školu plivanja i vaterpola. Upis je otvoren za sve zainteresovane djevojčice i dječake 2007 godište i mlađi. Za sve nove polaznike škole omogućeno je besplatno treniranje do 01 juna 2017. godine.

Da bi se stiglo do nivoa vrhunskog plivača ili vaterpoliste, potrebno je mnogo rada. Ono odakle polazi jedan vrhunski plivač ili vaterpolista, je škola plivanja. ”Jadranova škola plivanja” pod budnim okom trenera Ivičević Željke, uz koju su mnogi novljani napravili prve plivačke zaveslaje se sastoji iz tri kategorije.

 U prvoj se uči pravilan položaj tijela u vodi i disanje. Zatim se uče tehnike plivanja, a u poslednjoj kategoriji se svrstavaju plivači koji znaju sve četiri tehnike plivanja. Iz te treće kategorije, u zavisnosti prema preferencijama i sklonostima, djeca se raspoređuju u plivačke ili vaterpolo sekcije.

Treninzi i upis novih članova su svakog radnog dana na bazenu Instituta Igalo u popodnevnim teriminu 15:00-16:00h kao i jutarnjim terminima ponedeljkom, srijedom i petkom 09:00-10:00h.

 

Drugi pišu: Kruzeri bježe iz Dalmacije, što to ima mali crnogorski gradić, a Dubrovnik i Split nemaju?

0
Dubrovnik – Gruž foto Du List

Iako se činilo kako se problemi kruzing turizma na Mediteranu, koji prolazi turbulentne godine zbog ispadanja luka sjeverne Afrike i Turske s uobičajenih ruta, neće previše osjetiti na hrvatskom Jadranu, sve govori kako će ipak 2017. biti prva nakon niza godina u kojima se neće nastaviti rast dolazaka brodova i broja putnika u naše najveće luke.

Štoviše, bit će ovo godina prvih “minusa”. Tako bi prema sadašnjim najavama tijekom ove godine samo u dubrovačkim lukama Gruž i Stari grad trebalo biti oko 56 tisuća gostiju sa kruzera manje, u Splitu će ih, po sadašnjim najavama, biti oko 15 tisuća manje, dok će Zadrani imati veći broj brodova, ali s jednakim ili malo manjim brojem putnika u odnosu na lanjsku godinu.

I dok naše luke imaju najave značajno manje uplovljavanja, kruzeri hrle prema crnogorskom Kotoru, koji je postao pravi hit među putujućim hotelima, pa je lani prema podacima “Medcruisea” imao rast ticanja od nevjerojatnih 42,9 posto.

Što to svjetskim kompanijama sa stotinama luksuznih kruzera koji plove Mediteranom pruža Kotor, a ne pružaju mu više Dubrovnik ili Split, pitanje je koje se logično postavlja kada se zna da će Kotor i ove godine imati čak 41 uplovljenje više i oko sto tisuća putnika više nego lani. Tako će mali crnogorski gradić ugostiti oko 600 tisuća putnika s 529 brodova na kružnim putovanjima i postati treća luka za kruzere na Jadranu, iza Venecije i Dubrovnika.

Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Gorivo, piće, cigarete

– Kotor je luka izvan EU-a i brodarskim kompanijama odgovara uplovljavanje u nju radi tax-free trgovine na brodovima jer tamo nema EU-carine i poreznih propisa koji vrijede u Uniji, pa je to zapravo bescarinska zona, neka vrsta izvoza iz EU-a. Takse su manje, gorivo, alkohol i cigarete jeftiniji pa je to veliki mamac za kompanije.

Osim toga, tamo je dozvoljeno korištenje jeftine teške nafte koja je u lukama Europske unije zabranjena jer se u EU-u mora koristiti gorivo s 0,1 posto sumpora – priča nam Siniša Luković, dobar poznavalac kruzer turizma u Crnoj Gori.

Da brodske kompanije iz Europe sve više traže alternativu Dubrovniku i Splitu, potvrđuje i podatak da je sve češća luka njihova uplovljenja Drač u Albaniji, donedavno potpuno nepoznat, a sada sve traženiji za kratkotrajni izlazak iz voda EU-a kako bi se omogućila bescarinska trgovina na kruzerima.

– Dubrovnik se odredio prema maksimalnom broju putnika od 8000 ljudi dnevno i svim brodovima koji su u top-terminima tražili uplovljenje iznad toga broja ponudili smo alternativne termine ako ih ima. Istovremeno, imamo mjesta za prihvat tri kruzera, ali činjenica je da je manje kružnih putovanja koja uplovljavaju u Dubrovnik ove godine – kaže nam Kristina Laptalo iz dubrovačke Lučke uprave.

Pojašnjava nadalje da je lani u luci Gruž bilo 800.300 putnika u 533 ticanja brodova na kružnim putovanjima, dok će ih ove godine biti 744 tisuće u 474 uplovljenja, odnosno 56 tisuća manje. Smanjenje broja manjih kruzera u dubrovačkom starom gradu još je veće: lani je bilo 106 uplovljavanja s 33 tisuće putnika, dok će ove godine, prema sadašnjim najavama, biti 61 ticanje broda s oko 20 tisuća putnika. Budući da podaci kažu kako gosti s kruzera troše u Dubrovniku dnevno oko 40 eura, to bi Grad mogao izgubiti samo po toj osnovi oko 2,2 milijuna eura.

Luka Split – foto portsplit.com

Pad od 10 posto

Kada je u pitanju Split, koji je po broju svih putnika u Gradskoj luci treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje, lani je imao 280 uplovljenja kruzera s oko 280 tisuća putnika. Ove godine, pak, za sada ima već ugovorena 234 uplovljenja i 31 za koje se čeka samo formalna potvrda kompanije, tako da bi se ukupan broj trebao zaokružiti na 265 uplovljavanja.

Bit će to pad od oko 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno oko 15 tisuća putnika manje nego lani. A to znači i manju zaradu od oko milijun eura, koliko bi ti gosti potrošili u Splitu. Istraživanja su pokazala da kruzer-gosti potroše oko 70 eura dnevno na izlete, kupnju i ugostiteljstvo kod izlaska u Split.

– Pad dolazaka je radi “Costa Crociere” koja je jedan svoj brod iz Mediterana preusmjerila na Karibe, pa su njegova uplovljavanja rjeđa u Splitu i u Dubrovniku. No, imamo zato tri njihova kruzera koji dolaze prvi put, tako da će biti ukupno 14 uplova manje od te kompanije – kaže kapetan Vjekoslav Grgić, rukovoditelj Lučkog operativnog centra u Splitu.

Zadarska Gaženica ove će godine imati 30 ticanja brodova više nego lani (njih 145), ali kako se radi o značajno manjim brodovima, to će broj putnika sa kruzera biti na razini lanjskih 135 tisuća, kaže Đani Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar, ističući kako će u 2018. imati veliki rast jer su već ugovorili 105 ticanja kruzera sa 160 tisuća putnika.

U svakom slučaju, kada se najavljenom manjem broju kruzera pribroji zbog toga manji broj turističkih izleta, iznajmljenih autobusa, vodiča, ručkova i ostalog što je kao zarada pratilo njihov dolazak, jasno je da će Split i Dubrovnik izgubiti milijune. Ali će dobiti manje gradske gužve, protiv kojih su se svi zalagali.

Semafor 825

– kružnih putovanja stranih brodova bilo je lani u hrvatskom dijelu Jadrana
– 1,1 milijun turista prošle godine došlo je kruzerima u Hrvatsku
– 44.000 gostiju s kruzera više zabilježeno je lani u odnosu na godinu ranije

/Ružica Mikačić/

Opština Budva više neće tolerisati netransparentan proces zakupa Marine

0
Predsjednik opštine Budva – Dragan Krapović – foto Radio Budva

Opština Budva više neće tolerisati netransparentan proces zakupa jedine luke u tom gradu, koji se na taj način sprovodi godinama, poručio je na konferencije za medije gradonačelnik Budve Dragan Krapović.

Press konferenciji osim novinara prisustvovali su predstavnici MZ Stari grad, ribolovnih klubova i ribara, NVO sektora, predsjednika SO Budva i odbornika.

Ukoliko nadležni i rukovodioci Marine ne promijene ovaj loš običaj i ne dopuste opštini da ima uvid u proces, Krapović poručuje da će se potruditi da luka pripadne njima.

Konferenciji je, neočekivano, prisustvovao Mil Emilfarbi direktor Stratex grupe, koja već tri godine upravlja Marinom Budva. On je poručio da sve radi u skladu sa zakonom i da ga niko neće uplašiti.

Više pogledajte u prilogu TV Vijesti