Drugi pišu: Kruzeri bježe iz Dalmacije, što to ima mali crnogorski gradić, a Dubrovnik i Split nemaju?

0
Dubrovnik – Gruž foto Du List

Iako se činilo kako se problemi kruzing turizma na Mediteranu, koji prolazi turbulentne godine zbog ispadanja luka sjeverne Afrike i Turske s uobičajenih ruta, neće previše osjetiti na hrvatskom Jadranu, sve govori kako će ipak 2017. biti prva nakon niza godina u kojima se neće nastaviti rast dolazaka brodova i broja putnika u naše najveće luke.

Štoviše, bit će ovo godina prvih “minusa”. Tako bi prema sadašnjim najavama tijekom ove godine samo u dubrovačkim lukama Gruž i Stari grad trebalo biti oko 56 tisuća gostiju sa kruzera manje, u Splitu će ih, po sadašnjim najavama, biti oko 15 tisuća manje, dok će Zadrani imati veći broj brodova, ali s jednakim ili malo manjim brojem putnika u odnosu na lanjsku godinu.

I dok naše luke imaju najave značajno manje uplovljavanja, kruzeri hrle prema crnogorskom Kotoru, koji je postao pravi hit među putujućim hotelima, pa je lani prema podacima “Medcruisea” imao rast ticanja od nevjerojatnih 42,9 posto.

Što to svjetskim kompanijama sa stotinama luksuznih kruzera koji plove Mediteranom pruža Kotor, a ne pružaju mu više Dubrovnik ili Split, pitanje je koje se logično postavlja kada se zna da će Kotor i ove godine imati čak 41 uplovljenje više i oko sto tisuća putnika više nego lani. Tako će mali crnogorski gradić ugostiti oko 600 tisuća putnika s 529 brodova na kružnim putovanjima i postati treća luka za kruzere na Jadranu, iza Venecije i Dubrovnika.

Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Gorivo, piće, cigarete

– Kotor je luka izvan EU-a i brodarskim kompanijama odgovara uplovljavanje u nju radi tax-free trgovine na brodovima jer tamo nema EU-carine i poreznih propisa koji vrijede u Uniji, pa je to zapravo bescarinska zona, neka vrsta izvoza iz EU-a. Takse su manje, gorivo, alkohol i cigarete jeftiniji pa je to veliki mamac za kompanije.

Osim toga, tamo je dozvoljeno korištenje jeftine teške nafte koja je u lukama Europske unije zabranjena jer se u EU-u mora koristiti gorivo s 0,1 posto sumpora – priča nam Siniša Luković, dobar poznavalac kruzer turizma u Crnoj Gori.

Da brodske kompanije iz Europe sve više traže alternativu Dubrovniku i Splitu, potvrđuje i podatak da je sve češća luka njihova uplovljenja Drač u Albaniji, donedavno potpuno nepoznat, a sada sve traženiji za kratkotrajni izlazak iz voda EU-a kako bi se omogućila bescarinska trgovina na kruzerima.

– Dubrovnik se odredio prema maksimalnom broju putnika od 8000 ljudi dnevno i svim brodovima koji su u top-terminima tražili uplovljenje iznad toga broja ponudili smo alternativne termine ako ih ima. Istovremeno, imamo mjesta za prihvat tri kruzera, ali činjenica je da je manje kružnih putovanja koja uplovljavaju u Dubrovnik ove godine – kaže nam Kristina Laptalo iz dubrovačke Lučke uprave.

Pojašnjava nadalje da je lani u luci Gruž bilo 800.300 putnika u 533 ticanja brodova na kružnim putovanjima, dok će ih ove godine biti 744 tisuće u 474 uplovljenja, odnosno 56 tisuća manje. Smanjenje broja manjih kruzera u dubrovačkom starom gradu još je veće: lani je bilo 106 uplovljavanja s 33 tisuće putnika, dok će ove godine, prema sadašnjim najavama, biti 61 ticanje broda s oko 20 tisuća putnika. Budući da podaci kažu kako gosti s kruzera troše u Dubrovniku dnevno oko 40 eura, to bi Grad mogao izgubiti samo po toj osnovi oko 2,2 milijuna eura.

Luka Split – foto portsplit.com

Pad od 10 posto

Kada je u pitanju Split, koji je po broju svih putnika u Gradskoj luci treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje, lani je imao 280 uplovljenja kruzera s oko 280 tisuća putnika. Ove godine, pak, za sada ima već ugovorena 234 uplovljenja i 31 za koje se čeka samo formalna potvrda kompanije, tako da bi se ukupan broj trebao zaokružiti na 265 uplovljavanja.

Bit će to pad od oko 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno oko 15 tisuća putnika manje nego lani. A to znači i manju zaradu od oko milijun eura, koliko bi ti gosti potrošili u Splitu. Istraživanja su pokazala da kruzer-gosti potroše oko 70 eura dnevno na izlete, kupnju i ugostiteljstvo kod izlaska u Split.

– Pad dolazaka je radi “Costa Crociere” koja je jedan svoj brod iz Mediterana preusmjerila na Karibe, pa su njegova uplovljavanja rjeđa u Splitu i u Dubrovniku. No, imamo zato tri njihova kruzera koji dolaze prvi put, tako da će biti ukupno 14 uplova manje od te kompanije – kaže kapetan Vjekoslav Grgić, rukovoditelj Lučkog operativnog centra u Splitu.

Zadarska Gaženica ove će godine imati 30 ticanja brodova više nego lani (njih 145), ali kako se radi o značajno manjim brodovima, to će broj putnika sa kruzera biti na razini lanjskih 135 tisuća, kaže Đani Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar, ističući kako će u 2018. imati veliki rast jer su već ugovorili 105 ticanja kruzera sa 160 tisuća putnika.

U svakom slučaju, kada se najavljenom manjem broju kruzera pribroji zbog toga manji broj turističkih izleta, iznajmljenih autobusa, vodiča, ručkova i ostalog što je kao zarada pratilo njihov dolazak, jasno je da će Split i Dubrovnik izgubiti milijune. Ali će dobiti manje gradske gužve, protiv kojih su se svi zalagali.

Semafor 825

– kružnih putovanja stranih brodova bilo je lani u hrvatskom dijelu Jadrana
– 1,1 milijun turista prošle godine došlo je kruzerima u Hrvatsku
– 44.000 gostiju s kruzera više zabilježeno je lani u odnosu na godinu ranije

/Ružica Mikačić/

Opština Budva više neće tolerisati netransparentan proces zakupa Marine

0
Predsjednik opštine Budva – Dragan Krapović – foto Radio Budva

Opština Budva više neće tolerisati netransparentan proces zakupa jedine luke u tom gradu, koji se na taj način sprovodi godinama, poručio je na konferencije za medije gradonačelnik Budve Dragan Krapović.

Press konferenciji osim novinara prisustvovali su predstavnici MZ Stari grad, ribolovnih klubova i ribara, NVO sektora, predsjednika SO Budva i odbornika.

Ukoliko nadležni i rukovodioci Marine ne promijene ovaj loš običaj i ne dopuste opštini da ima uvid u proces, Krapović poručuje da će se potruditi da luka pripadne njima.

Konferenciji je, neočekivano, prisustvovao Mil Emilfarbi direktor Stratex grupe, koja već tri godine upravlja Marinom Budva. On je poručio da sve radi u skladu sa zakonom i da ga niko neće uplašiti.

Više pogledajte u prilogu TV Vijesti

U januaru najviše turista iz Albanije

0
Boka Kotorska -foto Stevan Kordić

U Crnoj Gori je u januaru u kolektivnom smještaju boravilo je 12 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Monstata.

Broj ostvarenih noćenja od 45,6 hiljada veći je jedan odsto nego u istom mjesecu prošle godine.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 60,7 odsto ostvarili su strani, a 39,3 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti”, navodi se u saopštenju Monstata.

U strukturi noćenja stranih turista, u januaru najviše noćenja ostvarili su turisti iz Albanije 20,5 odsto, Srbije 19,5 odsto, Rusije 10,9 odsto, Italije 6,7 odsto, Hrvatske 5,1 odsto, Turske 4,8 odsto, Bosne i Hercegovine 3,4 odsto i Kine 1,9 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su, kako se dodaje, 27,2 odsto noćenja.

“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 43,7 odsto, glavnom gradu 24,8 odsto, planinskim mjestima 20,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 10,9 odsto”, zaključuje se u saopštenju.

/Mina/

Kotor – Jokić obećao preispitivanje kontroverznih građevinskih poduhvata u blizini škola

4
Zgrada Skrdio BB i stara kuca Ivanovica

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) primio je danas  delegaciju stanara stambene zgrade Škrdio BB u Dobroti, a koji su prošle nedjelje pokrenuli peticiju kojom se traži „spriječavanje dalje devastacije prostora nekontrolisanom i predimenzioniranom gradnjom stanbenih objekata“ u blizini dvorišta OŠ „Savo Ilić“, Gimnazije i Srednje pomorske škole, te Doma studenata „Spasić-Mašera“ u Dobroti.

Na mjestu jedne postojeće manje stare manje porodične kuće, par pomoćnih objekata i zelenih površina, ovdje se već gradi ili će se početi graditi ukupno tri nova velika stambena objekta, od kojih će neki biti na samo par metara udaljeni od već izgrađene zgrade sa 20-tak stanova u kojima živi više od 50 ljudi.

„Pored potpunog nestanka zelenih površina, planirana izgradnja većeg broja predimenzioniranih stambenih zgrada na malom prostoru, dovešće do potpunog saobraćajnog kolapsa na prilazu trima školama i u jedinoj ulici koja od magistrale voidi do našeg naselja“- stoji u peticiji koju je do sada potpisalo više od 400 ljudi.

U Skupštini stanara zgrade Škurdio BB su nam rekli da žele spriječiti gradnju dvije nove zgrade što bi prekrile najveći dio prostora između objekta Škrdio BB i nove velike petospratnice što je u završnoj fazi gradnje na urbanističkoj parceli 1366. Sa takvim zahtevima već su se ranije bezuspješno obraćali Opštini, kao i Savjetu za zaštitu kulturne baštine Kotora. Tom gradu inače, upravo zbog predimenzionirane gradnje i devastacije prostora u posloiednjih desetak godina, prijeti izbacivanje sa UNESCO liste svjetske prirodne i kulturne baštine.

Aktuelni saobracajni haos u ulici gdje se namjerava graditi jos velikih zgrada

„Riječ je o istim investitorima koji su gradili zgradu u kojom smo mi kupili stanove i koji su nam tada rekli da se ništa u blizini naše zgrade više neće graditi, da ćemo imati uređenu zelenu površinu isred nje i nezaklonjen pogled. U međuvremenu, na UP 1366, tridesetak metara od naše zgrade, podigli su novu veliku zgradu od pet spratova, iako su dobili građevunsku dozvolu za objekat sa maksimum tri nadzemne etaže. Sada su, otkupivšši plac i objekte porodice Ivanović, odlučili da na toj lokaciji, na samo par metara ispod naših balkona i prozora, grade još dvije velike stambene zgrade na UP 1369 i da nam potpuno zaklone pogled, sunčevu svjetlost i ugroze privatnost u našim stanovima“- kažu nezadovoljni žitelji zgade Škrdio BB pod čijim bi balkonima uskoro mogla da počne zgradnje još dvije velike stambene zgrade.

Na tabli objekat sa tri etaze, na terenu izgradjeno vise

Oni tvrde da im u Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor nisu željeli dati na uvid urbanističko-tehnilčke uslove (UTU) koje je taj organ investitorima dao za objekte koji se namjeravaju graditi ispod njihovih prozora, niti je advokatu stanara dozvolio status „zainteresovane strane“ u daljoj proceduri za izdavanje građevinske dozvole. Prema UTU izdatim 26.januara, investitor na placu površine 844 kvadrata na kome se sada nalazi stara porodična kuća Ivanovića od 136 kvadrata i četiri pomoćna objekta ukupne površine 128 kvadrata, akoji će se rušiti, može podići dva nova stambeno-poslovna objekta  maksimalne spratnosti P+2 i ukupne bruto-građevinske površine 1.012,9 kvadrata.

Stanari kažu da je gradonačelnik Jokić izrazio razumijevanje za njihove stavove i zahtjeve  i obećao da će i on lično i Opštuna pratiti dalji razvoj situacije, kao i da će  pozvati sve nadležne državne inspkecije da provjere sve što se do sada dešavalo u vezi sa gradnjom na parcelama oko zgrade Škrdio BB i namjeravanim daljim graditeljskim poduhvatima na ovoj lokaciji.

Nezadovoljni stanari inače, smatraju da je riječ o korupciji u Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor koju su do sada vodili DPS i njeni koallicioni partneri HGI i LP, zbog čega ne isključuju ni mogućnost da njihov advokat podnese krivične prijave protiv odgovornih u tom opštinskom organu.

Iz Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor nisu odgovorili na set pitanja koja su im postavljena u vezi kontroverzne gradnje i planova za lokaciju u blizini škola i Doma studeneta u Dobroti, poslale prošle sedmice.

Volonturizam – nove mogućnosti spajanja turizma i društveno odgovornog angažovanja

0
Voluntarizam

Predstavnici Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi učestvovali su na prvom od dva modularna treninga u sklopu EU projekta „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja-razvoj kvalitetnih volonturističkih programa“ koji je protekle nedelje održan u Dubrovniku.

Ciljevi treninga bili su razvijanje i unapređivanje postojećih sposobnosti, vještina, znanja i stavova učesnika kada su u pitanju volonterski menadžment i društveno preduzetništvo.

Želja organizatora bila je da trening pomogne  unapređenju volonturističkih programa i ukaže na mogućnosti koje takav model pruža u razvoju turističkih proizvoda.

Ime volonturizam je prilično novo, ali ideja je stara već nekoliko decenija. Organizacija raznih vrsta “radnih kampova” u kojima volonteri mogu učestvovati u projektima širom svijeta i tako provesti svoj odmor, nije neki novitet. Međutim, u posljednjih nekoliko godina turoperatori su to otkrili kao novi “paket” u svojoj ponudi, te različite agencije nude odmor u kojemu su zagarantovana iskustva koja se ne mogu doživjeti u hotelskim kompleksima. Volonturisti ne žive u izolovanim hotelskim “getoima”, već dolaze u direktan kontakt s lokalnim stanovništvom. Tako sklopljena prijateljstva znaju trajati godinama. Ponuda programa seže od brige za životinje, preko rada u poljoprivredi, do angažmana u dječjim domovima. Mnogi turoperatori nude kombinaciju odmora i volonterskog angažmana – objašnjava rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.

Starčević je siguran da polju volonturizma Herceg Novi ima širok razvojni prostor i značajne potencijale. Ističe da je važno u razvoj volonturističkih programa povezati društvenu zajednicu, organe lokalne uprave, turističku privredu i nevladin sektor, kako bi se dobila što kvalitetnija ponuda, odnosno programi.

Savina Herceg Novi – foto Lazure marina

Tako bismo na primjer, sutra mogli imati aranžmane koji bi uključivali uređenje Savinske dubrave, obnovu starih pješačkih staza kroz zaleđe, radove na pošumljavanju, uređenje seoskih izvora, obnovu objekata tradiconalne gradnje, obnovu i revitalizaciju u turističke svrhe austro-ugarskih žandarmerijskih stanica, monitoring stanja u Parku prirode Orjen i tome slično. Dakle, mogućnosti su velike, a uspješnim provođenjem umnogome bi mogli poboljšati stanje u više oblasti i ujedno dobiti zanimljiv turistički proizvod. Osim toga, što nije za zanemariti – volonturisti u potpunosti plaćaju svoje troškove, te je u tome i glavna razlika između njih i klasičnih volontera, koji, mada nisu direktno plaćeni, dobijaju makar smještaj i hranu o trošku organizatora – kaže Starčević.

Projekat „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja“ sprovodi se u sklopu EU prekograničnog IPA II programa za Hrvatsku i Crnu Goru. Cilj je jačanje saradnje javnog, profitnog i neprofitnog sektora putem razvoja volonturizma kao inovativnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda u zajedničkom turističkom prostoru hrvatsko-crnogorskog prekograničnog područja.  Vodeći partner za Crnu Goru je ADP Zid iz Podgorice, a za Hrvatsku – Udruga Mi iz Splita.

Zaprašuju surlaša i sjeku uništena stabla

0
Lastovska riva

Prvo ovogodišnje tretiranje palmi insekticidima u borbi protiv štetočine – crvenog surlaša počeće u četvrtak 2.marta – saopštila je Opština Tivat.

Tretiranje palmi vrste kanarska datula (Phoenix canariensis) obaviće se na javnim površinama, a vršiće ga ovlašćena firma „Ekoplant“ iz Podgorice uz nadzor stručnog lica iz Komunalnog preduzeća  Tivat.

“Sa tretiranjem će se početi od šetališta Iva Vizina – lučica Kalimanj i dalje prema Seljanovu, a potom i ostali dijelovi naše opštine. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova (vjetar, kiša) tretiranje će se odložiti, o čemu će se javnost blagovremeno obavjestiti. Obavještavamo i pčelare sa područja Tivta da od navedenog perioda adekvatno zaštite pčelinja društva”- stoji u saopštenju.

Tretiranje palmi će se vršiti sa insekticidom na bazi imidakloprida (Confidor). Iz lokalne uprave pozvali su  i privatne vlasnike koji u svojim dvorištima imaju palme vrsta kanarska datula da se radi zaštite stabala i spriječavanja daljeg širenja ove štetočine, odazovu akciji tretiranja palmi koje se nalaze u njihovom posjedu. Preporuka je  da se insekticidom tretiraju i već zaražene palme.

Inače, problem sa palminim surlašen na području Tivta već poodavno dobio je zabrinjavajuće dimenzije jer je sve više zaraženih palmi, a država se do sada baš i nije “pretrgla” u pokušajima sa suzbije pošast koja prijeti da potpuno izmijeni pejsaž tog grada, poznatog po brojnim drvoredima velikih kanarskih palmi.

Do sada je na nekoliko destina plami na javnim i privatnim površinama obavljen najradikalniji zahvat uklanjanja cijele krošnje do zdravog dijela stabla – tzv. dendrohirurgija, a koja i inače ne daje velike garancije u uspjeh i obnovu napadnutog stable. Mnoge palme morale su da budu potpuno posječene. Opština Tivat prije desetak dana objavila je i tender vrijedan 8 hiljada eura za izbor izvođača radiova na daljoj dendroghirurgiji i uklanjanju uništenih stabala palmi, a po kome će uklanjanje čitave krošnje biti sprovedeno na još 10 palmi, koliko će ih se i potpuno posjeći.

Cadmus men uz akcioni hit “John Wick 2”

0
Cadmus men

CADMUS MEN zakazan je za srijedu, 1. marta u 20:10 sati uz akcioni hit “John Wick 2”, muško društvo očekuju pokloni!

Keanu Reeves se vraća u novom nastavku filma “John Wick”, i dalje izgleda sjajno u odijelu, ima novog psa, nepogrešivo pogađa metu i još pokušava da se penzioniše.

Legendarni plaćeni ubica “John Wick” prisiljen je da se vrati iz penzije, nakon što ga bivši saradnik zamoli za pomoć. Cilj je preuzeti moć nad tajnim udruženjem koje stoji na čelu svih najsmrtonosnijih plaćenih ubica svijeta. Zadatak je da upravlja njima. “John Wick” ovog puta kreće u Rim na ubilački pohod.

Hrvati, Albanci ili Italijani preuzimaju liniju Bar-Bari

0
“Sveti Stefan II” na putu za Bijelu

Čelnici Barske plovidbe kasno su započeli kupovinu putničkog broda. Crna Gora ulazi u četvrti mjesec kako nema pomorsku liniju sa Italijom, odnosno Evropom.

Imperativan stav ministarstva pomorstva i saobraćaja je da čelnici Barske plovidbe u što skorijem roku uspostave pomorsku liniju Bar–Bari-Bar koja je obustavljena 3. decembra jer je putnički brod „Sveti Stefan 2″ izgubio klasu.

Crna Gora ulazi u četvrti mjesec kako nema pomorsku liniju sa Italijom, odnosno Evropom. Iz resornog ministarstva su inicirali da menadžment i odbor direktora kao prelazno rejšenje sklope sporazum o saradnji sa nekom od brodarskih kompanija iz zemalja regiona.

– U cilju održavanja linije Bar–Bari-Bar jedna od alternativa je i pokušaj sklapanja sporazuma zajedničkog posla sa kompanijom koja se bavi prevozom putnika i roba u regionu. To bi trebalo da bude prelazno rješenje. Treba razgovarati sa više kompanija, pa vidjeti koja nudi najbolje uslove za saradnju, prevashodno kompanijama koje su voljne da ukrcaju i crnogorske pomorce. Primat je da državna kompanija Barska plovidba kupi putnički brod koji bi zamijenio feribot Sveti Stefan 2, naveli su iz ministarstva pomorstva i saobraćaja.

Ministarstvo pomorstva i saobraćaja kao prelazno rješenje preko pomorskih administracija susjednih država iniciralo je da se kontaktiraju brodari u Hrvatskoj, Albaniji, Italiji. Oni podsjećaju da su imali razgovore u Rimu prije nekoliko mjeseci, ali za sada još konkretnog dogovora nema. Obustavljanjem linije Bar –Bari –Bar, 3.decebra oko 80 crnogorskih pomoraca koji su plovili na putničkom brodu „ Sveti Stefan 2″ je ostalo bez zaposlenja.

– Žao mi je zbog pomoraca jer upravo ti ljudi znaju šta je rad, rad na brodu. Imam profesionalnu odgovornost prema ljudima iz pomorske branše, kazao je generani direktor Direktorata za pomorski saobraćaj Vladan Radonjić.

Prema saznanjima Novosti, iako je još u grejs periodu za kredit kojim su kupljena dva teretna broda, i iznajmljena od jeseni 2014. godine na računu Barske plovidbe je oko 1,5 miliona eura. Za kupovinu polovnog broda neophodno je minimalno četiri do pet puta veća suma novca.

Iz resornog ministarstva navode da je menadžment već trebao kontaktirati poslovne banke, Investiciono razvojni fond, pratiti IPA projekte.

– Barska plovidbe ima dva teretna broda koji su i ove godine u grejs periodu. Ta dva broda su data na upravljanje. Mi pratimo situaciju. Nedomaćinski odnos prema firmi i pogrešno poslovanje može imati negativne posledice za Barsku plovidbu, kažu u ministarstva pomorstva i saobraćaja.

Crnogorska nacionalna kompanija je prije 52 godine uspostavila redovnu pomorsku liniju Bar –Bari-Bar.

Iz ministarstva pomorstva i saobraćaja je konstatovano da su čelnici Barske plovidbe dosta kasno počeli da razmišljaju o kupovini putničkog broda.

– Ako treba neka snose odgovornost. Menadžment i Odbor direktora Barske plovidbe aktivno treba da se bave nabavkom broda. To je interes kompanije, privrede, pomoraca, to je državni interes, zaključili su u resornom ministarstvu.

/Beta/

Tajne ljutog krša

0

Iz Agencije za zaštitu Orjena najavljuju za naredni vikend obilazak Orjena i otkrivanje tajni ljutog krša.

Ima još dosta dana, ali je vrijeme da vam zagolicamo maštu sa jednim nestvarnim svijetom, svijetom punim gotovo nesavladivih prepreka, a opet, svijetom punim života.

Život Ljutog krša nije vidljiv u trenutku, kao što ni obilazak ovih raspucalih stijena punih škrapa, jama i vrtača, nije nešto što se izvodi na brzinu i lako. Ljuti krš zahtijeva oprez i promišljanje.

U njega se rijetko zalazi i upravo zato je tako jedinstven, gotovo nepoznat našoj užurbanoj civilizaciji i sačuvan od njenih uticaja…

Uskoro više o programu obilaska Ljutog krša, njegovoj istoriji, geo-nasljeđu i živom svijetu, poručuju iz Agencije za zaštitu Orjena.

Uspješan nastup Teute i ratnika na 27. Međunarodnom strumičkom karnevalu

0
NVU Maškarasa – Teuta i ratnici

NVU Maškarada Tivat proteklog je vikenda učestvovala na 27. Međunarodnom strumičkom karnevalu u Makedoniji, koji spada u 20 najboljih na svijetu.

Maškarada je veoma zapaženo, uspješno i dostojanstveno predstavila Tivat i Crnu Goru grupnom  maskom „Teuta i ratnici“ koja je u Crnoj Gori već postigla veliki uspjeh osvajanjem dva prva mjesa na maskenbalima i učešćem na karnevalu u Herceg Novom.

NVU Maškarada – Teuta i ratnici

„Publika je sa oduševljenjem pozdravljala grupu želeći fotografiju više, fascinirana atraktivnim kostimima i performansom. Predstavnici udruženja su bili gosti na svečanom prijemu kod gradonačelnika Strumice, a tom prilikom su razmijenjeni prigodni pokloni”- saopšteno je iz NVU Maškarada.

NVU Maškarada – Teuta i ratnici

Inače, u velikoj karnevalskoj povorci u Strumici od oko 2.000 maskiranih učesnika, Maškarada je bila jedna od 38 karnevalskih grupa iz Arube, Rusije, Bugarske, Albanije, Srbije, Crne Gore i Makedonije.