Na završetku 48. Praznik mimoze danas je organizovan koktel na kojem se direktor Herceg festa, Stevan Korivicazahvalio svim institucijama i pojedincima, koji su učinili da ovogodišnji Praznik mimoze, pokaže pravi kulturološki i civilizacijski identitet Herceg Novog, njegovo pravo, svijetlo lice, čulo se u Herceg Novom.
„Praznik sa 22 dana programa pripreman je šest mjeseci, imao je preko 800 regionalnih informativnih priča. Postignuti su i zapaženi rezultati na području šireg regiona. Praznik mimoze je pokazao mogućnost i snagu Herceg Novog, da kroz takvu vrstu manifestacije pokažeo ono što zna i umije“ – kazao je direktor Herceg festa Koprivica.
Stevan Koprivica
Posebno je istakao važnu ulogu medija i gradskih službi u realizaciji ovogodišnjeg Praznika mimoze, te naveo da ovakva manifestacija ne može ni postojati ukoliko nema medijsku prepozantljivost.
„Po ocjenama nekih regionalnih medijskih kuća, Mimoza festival postao je jedan od najznačajniji regionalni festival u ovom (zimskom) periodu. Ono što je najvažnije meni lično i instituciji Herceg fest jeste što smo pokazali i dokazali da Herceg Novi može biti prepoznatljiv po vrijednom, dobrom, plemenitom, uzvišenom, a ne po incidentima.
Dodjela zahvalnica
Praznik mimoze je, neosporno, svijetla tačka u onome što se dešavalo. Želim da se zahvalim i onima koji su imali kritičke riječi, argumentovane kritičke riječi i one što zovemo grinjo društvenih mreža, što je u mentalitetu i na šta se neću osvrćati. Zahvalan sam na sve konstruktivne kritike i predloge. Sigurno je da će dobar dio toga biti uvršten u sljedeći Praznik mimoze“ – kazao je Koprivica.
Stevan Koprivica
Na prigodnom koktelu dodjeljene su zahvalnice prijateljima Praznika mimoze, brojnim predstavnicima medija, učesnicima karavana mimoze, gradskim preduzećima i službama, školama…
Dodjela zahvalnica
Premijerno je prikazan i spot u video produkciji Herceg festa,kojim su obuhvaćeni svi atraktivni detalji festivala, koji možete pogledati na našem portalu.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obavještava sve ponuđače koji su učestvovali u nekom od javnih poziva za prikupljanje ponuda za zakup zemljišta na obali rijeke Bojane, i tom prilikom izabrani kao najpovoljniji ponuđači, da pristupe zaključenju ugovora o zakupu zemljišta u što kraćem roku a najkasnije do petka17. 03. 2017. godine. Nepristupanjem zaključenju ugovora, Javno preduzeće će biti prinuđeno da aktivira bankarske garancije ponuđača, a Uprava za inspekcijske poslove – Odsjek za inspekciju zaštite prostora će preduzeti nadležne aktivnosti.
Korisnici koji imaju primjedbe na površinu i spratnost postojećih objekata evidentiranih u Katalogu privremenih objekata i lokacija na obalama rijeke Bojane, broj 101-14/354 od 30. 09. 2016. godine, potrebno je da svoj zahtjev dopune elaboratom etažne razrade objekta do petka 17. 03. 2017. godine.
Elaborat je potrebno dostaviti ovjeren od strane licencirane geodetske organizacije, a isti će biti razmotren prilikom izrade Izmjena i dopuna Kataloga.
Za sve informacije zainteresovana lica se mogu obratiti Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kancelarija u Budvi 033/452-709 i Ulcinju 030/421-872.
Kako saopštavaju iz NVO Expeditio iz štampe je izašlo Drugo izdanje publikacije “Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija”.
Ova knjige je nastala kao rezultat saradnje EXPEDITIO i Svenska byggnadsvårdsföreningen – Švedske asocijacije za brigu o nasljeđu, nakon zajednički organizovanih volonterskih radnih kampova restauracije u Perastu.
Vrata su odabrana kao tema, jer su ona kao sekundarni elementi na tradicionalnim građevinama, pored praktičnih funkcija koje vrše, važan segment slojevitog nasljeđa nekog okruženja.U Boki Kotorskoj, kao i u mnogim drugim krajevima Crne Gore, još uvijek je sačuvano dosta tradicionalnih vrata. Međutim, tokom održavanja ili obnove kuća njima se često ne pridaje dovoljno važnosti. Tradicionalna drvena vrata se često neadekvatno restauriraju ili se jednostavno zamjenjuju novim, metalnim ili “plastičnim”.
Bavljenjem tradicionalnim vratima i ovom publikacijom smo htjeli da skrenemo pažnju na vrijednost tradicionalnih vrata i njihov značaj u očuvanju izuzetnog i kompleksnog nasljeđa Boke Kotorske, kao i da ukažemo na neophodnost njihovog čuvanja, kako restauracije i održavanja tako i izrade novih, korišćenjem tradicionalnih tehnika i tradicionalnih materijala.
U publikaciji su nakon uvodnog dijela, u kome su opisna iskustva sa volonterskih radnih kampova restauracije, predstavljene osnovne karakteristike vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske, a zatim i principi restauracije i smjernice za proces restauracije vrata. Publikacija je rađena s ciljem da bude podsjetnik, kako zanatlijama tako i svima koji na svojim kućama imaju tradicionalna vrata, o tome koje su vrijednosti vrata i kako ih treba čuvati.
Materijal u publikaciji su pripremili EXPEDITIO i učesnici 3. radnog kampa restauracije na palati Visković, koautori su bili slikarka konzervator Jasminka Grgurević i arhitekta konzervator Ilija Lalošević, a stručni konsultant Calle von Essen iz Švedske asocijacije za brigu o nasljeđu. Sredstva za prvo izdanje publikacije je obezbijedila SIDA – Swedish International Development Cooperation Agency.
Nadamo se da će ova publikacija makar u nekoj mjeri doprinijeti da se sačuvaju tradicionalna vrata u Boki, a možda i podstaknuti studioznije bavljenje ovom i sličnim temama vezanim za tradicionalne tehnike i zanate.
Drugo izdanje publikacije iz 2016. realizovano je u okviru projekta “Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki Kotorskoj” uz podršku Headley Trust Fondacije.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore juče je objavilo Javni poziv za dodjelu podrške modernizaciji profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m LOA, u skladu sa Agrobudžetom za 2017. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture.
Ovim Javnim pozivom podržavaju se profesionalni ribari koji su nosioci dozvole za obavljanje privrednog ribolova i posjeduju plovilo dužine do 10 m LOA.
Prihvatljive investicije za podršku su: opremanje i rekonstrukcija ribolovnog plovnog objekta, zamjena ili generalna opravka pogonskog generatora, nabavka opreme za ribolov i plovidbu, zamjena ribolovne opreme u cilju prelaska na selektivnije alate.
Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50% od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 5.000 € po plovilu.
Nakon završetka investicije, nosilac dozvole za obavljanje privrednog ribolova predaje arhivi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja popunjeni i potpisani Zahtjev za podršku sa potrebnom dokumentacijom.
Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembar 2017. godine.
Prednosti novih električnih izvanbrodskih motora, koji postaju sve traženiji na globalnom tržištu, lako se mogu nabrojiti. Praktični su i lagani, cijene im polako padaju, a stroži ekološki zakoni u mnogim zemljama na rijekama i jezerima više uopće ne dopuštaju uporabu benzinaca na krmi. No, nemojmo se zavaravati, na moru male pente na struju nisu predviđene za duge plovidbe i bitku s valovima, ali će odlično poslužiti kao rezervni igrač na jedrilicama, na kraćim relacijama i u marinama, kao i za odlaske u ribolov ili za panulavanje.
Na pola gasa
Jednu takvu pod nazivom Spirit 1.0 proizvodi tvrtka ePropulsion Technology osnovana 2012. u Hong Kongu. Ona po snazi od 1 KW odgovara benzincu od 3 KS i predviđena je za manja plovila. Glavni adut joj je zapravo litij-polimerska baterija od 1000 Wh koja joj daje snagu za 17 sati rada kada se plovi brzinom od 3,5 km/h, što je dovoljno za domet od 59 km. Logično, kada se vozi maksimalnom snagom i brzinom od 9 km/h, baterija će trajati znatno kraće, odnosno sat vremena. Međutim, možda je najbolje zapamtiti da baterija Spirita 1.0 pri vožnji na pola gasa i brzini plovila od 5,2 km/h traje 5 sati i omogućuje domet od 27 km.
Penta ima sklopivu ručicu, kako ne bi zauzimala puno mjesta na plovilu. Baterija joj se može demontirati i odnijeti na punjenje kod kuće, a pluta na površini ako slučajno upadne u more. Transport motora vrlo je jednostavan budući da inačica s kratkom osovinom (650 mm) zajedno s baterijom teži samo 19,4 kg (verzija s dužom osovinom od 775 mm piza 19,6 kg).
Svi podaci na LED
Propeler se na punom gasu vrti brzinom od 1200 o/min, a što se buke pri radu tiče, ona ne prelazi 60 dB. Penta je vodonepropusna po standardu IP67 i na sebi ima LED ekran na kojem korisnik u svakom trenutku vidi sve bitne parametre uz onaj najvažniji – koliko je kapaciteta još ostalo u bateriji. Uz sve to, BLDC (Brushless DC) elektromotor bez četkica lako se održava – napominju iz ePropulsiona. Spirit 1.0 po cijeni od 1800 eura prodaje slovenska tvrtka Extreme iz Ljubljane. Slovenci jaču ePropulsion pentu na struju Navy 6.0 (po snazi ekvivalent benzincu od 9,9 KS), nude za 3000 eura.
Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice 2.mart 2017.
Građani koji žive na području Grblja, Krtola i Luštice nisu protiv izgradnje gasovoda, ali smatraju da ponuđena trasa koja je predviđena za gasovod, nikako ne smije biti usvojena kao trasa za izradu glavnog projekta, već se mora ponuditi drugo riješenje- jednoglasno je zaključeno večeras na Zboru građana koji je u Radanovićima okupio preko 300 žitelja Grblja, Krtola i Luštice.
U fokusu pažnje skupa kojem su prisutvovali i gradonačelnici Kotora i Budve Vladimir Jokić i Dragan Krapović (Demokrate), predsjednica SO Kotor Dragica Perović (DSS) i potpredsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac (DPS), bila je preliminarno isplanirana trasa budućeg Jadransko jonskog gasovoda (IAP) iz Azerbejdžana prema zapadnoj Evropi, a koju su nadležni iz Ministarstva održivog razvoja i turizma načelno isplanirali kroz samo „srce“ Boke Kotorske i unijeli ga u nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. IAP trebalo bi da kroz Boku prođe na potezu od Jaza do Rosa – nakon što iz mora „izađe“ u uvali Trsteno u Donjem Grblju, gasovod će biti polagan kopnom kroz Donji Grbalj i Radanoviće, do Krtola.
Zamišljeno je da gasovod onda preko Đuraševića, sredinom Radovića i preko Gošića gdje treba da se gradi distributivno postrojenje za Herceg Novi, ide prema Gornjim Krašićima, ulazi u more kod rta Dobreč i nastavlja dalje za Hrvatsku.
Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice
Obavijestivši učesnike skupa o svemu što je država do sada uradila na pripremama za taj projekat predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević je upozorio da će ovako planirana trasa dovesti do iseljavanja dijela stanovništva Grblja, Krtola i Luštice, devastacije njihovih imanja zbog zaštitnog koridora oko cijevi širokog 400 metara i daljeg narušavanja tzv. bafer zone UNESCO zaštičenog područja u Boki, kao i prosotora koji je kompaniji Luštica Development dat u dugoročni zakup radi izgradnje milijardu eura vrijednog novog turističkog grada Luštica bay.
Starčević je upozorio da Prostorni plan Crne Gore ne predviđa gradnju gasovoda ovom trasom, kao ni PUP Tivta. Sa njim su se složili svi učesnici u raspravi koji su za svoje stavove zatražili i dobili prodršku predstavnika tri lokalne uprave.
Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice
“Naša namjera nije da se iseljavamo i napuštamo naše domove, već da ih širimo, bogatimo i stvaramo veće mogućnosti i bolje uslove za naš i život naše djece. Izgradnja gasovoda na ponuđenoj trasi bi nam sve to onemogućila i zato zahtijevamo da rukovodstva opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva ispoštuju naše zaključke i preko raspoloživih institucija sistema, sve učine da ponuđena trasa ne bude usvojena kao glavni projekat IAP”- zaključeno je na skupu uz kritike Ministarstvu ekonomije i Ministarstvu održivog razvoja turizma što se njihovi predstavnici, iako pozvani, nisu pojavili na zboru građana. Zbor je zatražio da država odustane od predložene trase za koju ona tvrdi da je “jeftinija i lakša za izgradnju”, te da gasovod mimoiđe Boku na način što bi se od Bara do granice sa Hrvatskom polagao na morsko dno pred Paštrovićima, Grbljem i Lušticom.
“Mi i ovim dokazujemo da brinemo o svakom dijelu Opštine Kotor i da nećemo “ići po svoje mišljenje u Podgoricu”, već ćemo ovdje donositi odluke o onome što se nas tiče, te onda o tome obavijestiti Podgiruicu”- kazala je predsjednica kotorskog parlamenta Dragica Perović.
Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice
Mještani su izrazili rezerve prema namjeri države da trasu Jadranske magistrale kroz Grbalj u dužini od 16 km, rekonstruiše u bulevar koridora širine 24 metra, ali su predstavnici sve tri opštine ukazali da je to projekat neophodan za sve i da se on mora sprovesti uz nalaženje najbolje mjere zajedničkog interesa sa žiteljima Grblja.
Gradonačelnici Budve i Kotora Krapović i Jokić podržali su zahteve Grblajna da se pod hitno zaustavi gradnja zip-žičare preko najatraktivnije ovdašnje plaže Jaz, a koju sa kontroverzno izdatim i nekompletnim papririma, pokušava da napravi kompanija “Zip Line Montenegro” sa Žabljaka.
”Zip lajna na Jazu neće biti i to vam mogu sigurno obećati jer nema ni logičnog ni zakonskog uporišta za takav projekat. Mi dozvolu za to nikada nećemo dati i insistiraćemo da inspekcija poruši već bespravno započete objekte polazne stanice žičare koja je na našoj teritoriji na Prijevoru”- kazao je Krapović na što se njegov kotorski kolega Jokić nadovezao da “Zip lajn neće imati ni dolaznu stanicu” koja je na teriotoriji te opštine na putu prema Trstenom.
U organizaciji NIP Art Press i hotela Tre Canne iz Budve, u nedjelju, 5. marta u 19 sati, u press centru ovog budvanskog hotela, biće održan koncert ženske vokalne klape Harmonija iz Budve.
Članice, jedne od najpoznatijih vokalnih klapa na Crnogorskom primorju, koja postoji više od trideset godina, predstaviće se svojim poznatim kompozicijama, sa prepoznatljivim mediteranskim melosom.
Koncert ženske vokalne klape Harmonija, organizuje se povodom Osmog marta, medjunarodnog Dana žena, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
U Rovinju je u četvrtak “pala” prva klapa novog filma, Veljka Bulajića “Bijeg do mora”, ljubavne drame između tri žene i jednog muškarca koji se snima u hrvatsko-crnogorskoj produkciji čija se premijera očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.
Film “Bijeg do mora” priča je o njemačkom vojniku koji je mobiliziran protiv svoje volje i bačen na ratište bivše Jugoslavije. Ljubavna je to priča u kojoj se isprepleću zbivanja iz Drugoga svjetskog rata i današnjice, a prva scena filma, koja je snimana danas u središtu Rovinju, govori o povratku sada ostarjelog vojnika u Istru. Glumi ga njemački glumac Gerd Rigauer koji je novinarima izrazio zadovoljstvom ulogom u filmu. “Predivno je, sretan sam što sam ovdje i što mogu sudjelovati u ovom projektu”, istaknuo je Rigauer.
Zadovoljan obavljenim poslom u Rovinju redatelj filma Veljko Bulajić je rekao da je film dugo pripremao i da će u njega prenijeti sva svoja dosadašnja iskustva”
“To je film normalnog budžeta, ali za cijelu ekipu, od snimatelja i scenografa do kostimografa i samih glumaca, je to prilično složen film”, istaknuo je Bulajić. Osim u Rovinju, film će se snimati u Puli te u manjim mjestima u unutrašnjosti Istre koji su se, smatra Bulajić, pokazali kao odličnom filmskom lokacijom.
Film će se tijekom ovoga mjeseca snimati u Istri, a zatim u Crnog Gori. Budžet mu je oko deset milijuna kuna, a premijera se očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.
Igralište FK „Sloga“ iz Radovića, prije dvije noći pretrpio je veliku štetu, što je dovelo u pitanje odigravanje utakmica u narednom periodu.
Prema riječima trenera Sloge Nikice Ivoševića, teren su razrovale divlje svinje, pa je sad potpuno neupotrebljiv, prenosi Dan.
„Na terenu ima stotinak rupa, busenje je na sve strane. Da situacija bude još gora, neko je autom pravio krugove po terenu i dodatno uništio ono što nije oštećeno – rekao je Ivošević, dodajući da je na stadionu bio prije tri dana i da je tada bilo sve u redu.
U sledećem kolu Južne fudbalske regije, koje je na programu u nedjelju 5.marta, Sloga u opštinskom derbiju dočekuje Arsenal, a u krtoljskom klubu nijesu sigurni da li će uspjeti da dotad saniraju štetu i da pripreme teren.
Stadion FK „Sloga“ značajnu štetu pretrpio je u oktobru 2014. godine kada su nepoznati huligani vozili automobil i po terenu vukli klupe za igrače. Teren je uništen u trenutku kada je sa ,,Lušticom Divelopment” klub potpisao ugovor o kompletnoj sanaciji stadiona „Rake“. Kompanija ,,Luštica Development” u sanaciju terena i podršku klubu od 2014. godine ulagala je po 10.000 eura godišnje, a travnata podloga je bila jedna od boljih u regiji.
U FK Sloga ističu da je, i pored nove štete na terenu, finansijska situacija teška i da im iz Opštine Tivat još nijesu uplaćena novčana sredstava na ime podrške tivatskim sportskim kolektivima.
Dva omladinska tima iz Tivta izabrana su među deset najboljih na projektu Ujedinjenih nacija “Kreaktivator”, na trodnevnoj radionici “Up Shift” održanoj u Podgorici od 24. do 26. februara, a namjenjenoj osnaživanju mladih u rješavanju lokalnih problema.
Među najboljima našao se tim u sastavu: Sara Vukojević, Julija Petrović i Ana Andjelić, predvođene mentorkom Dankom Marković. Ovaj je tim mladih iz Tivta dobio sredstva u iznosu od 2000 eura za implementaciju projekta “Djeca sa deformacijom u razvoju – skolioza”.
Tim Omladinskog kluba Tivat u sastavu: Polina Čečina, Ana Ašanin, Mateja Sindik, Nikola Jevtić sa mentorom Lazarom Bakićem, bavio se problematikom uređivanja i adaptacije pomoćnog terena FK “Arsenal”, koji bi služio za rekreaciju mladih.
Radionica Up Shift
Na samom projektu prijavljeno je 100 timova Crne Gore, a 10 najboljih učestvovalo je na radionici. Učesnici su mladih ljudi i adolescenti između 13-20 godina iz 7 gradova: Bar, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj. Na radionici su razmatrani identifikovani problemi iz lokalnih zajednica, isti su detaljno predstavljani uz opise situacija iz svakodnevice uz targetiranje 3 uzroka prolema.
Poslednjeg dana radionice, timovi su rješenja svojih lokalnih problema do kojih su došli tokom rada, prezentovali pred žirijem a on je odabrao 5 najboljih i najpogodnijih za realizaciju.
