Dosadašnji trener prve vaterpolo ekipe PVK Jadran Petar Radanović, neće obavljati tu funkciju u narednom sezoni, objavili su iz novskog kluba.
Radanović je funkciju prvog trenera Jadrana preuzeo u sezoni 2019/20, a u međuvremenu, sa Jadranom je osvojio je tri prvenstva Crne Gore i četiri nacionalna kupa.
-U sezoni 2019/20 koja je prekinuta pandemijom koronavirusa, ekipa Jadrana predvođena Petrom Radanovićem bila je nadomak plasmana na finalni turnir Lige šampiona, a osvojeno je i treće mjesto u regionalnoj vaterpolo ligi.
Zahvaljujemo se Petru na predanom radu i postignutim vrhunskim rezultatima kluba, i želimo mu puno sreće i uspjeha u novom sportskom izazovu na klupi grčkog Apolona-naveli su iz PVK Jadran.
Ukrajinske jedinice protuzračne obrane pokušavale su odbiti ruski zračni napad na Kijev rano jutros, saopštila je vojna uprava ukrajinskog grada, dok je guverner ruske regije Rostov rekao da su krhotine ukrajinske bespilotne letjelice izazvale požar u industrijskom skladištu.
Reuters je rano ujutro u nedjelju izvijestio da je njihov svjedok u Kijevu čuo eksplozije koje su zvučale poput sustava protuzračne obrane. Kijev, njegova okolna regija i većina središnje i sjeveroistočne Ukrajine (bili) su pod upozorenjem o zračnim napadima od oko 02,00 sata (GMT).
Istodobno, iz ruske regije Rostov su izvijestili da je ukrajinski napad dronovima izazvao požar dizelskog goriva u industrijskom skladištu. “Vatrogasne jedinice pozvane su da ugase požar”, rekao je guverner jugozapadne ruske regije Rostov Vasily Golubev u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Baza, Telegram kanal blizak ruskim policijskim snagama, objavio je da je oštećeno skladište nafte u Rostovu. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća. Nije bilo trenutačnih komentara iz Ukrajine.
Kijev je često govorio da su njegovi zračni napadi na rusku vojnu, energetsku i prometnu infrastrukturu odgovor na stalne napade Moskve na ukrajinski teritorij.
Rusija je jutros lansirala svoju treću balističku raketu na Kijev u kolovozu, a preliminarni podaci pokazuju da je svo zračno oružje uništeno pri približavanju gradu, priopćila je vojna uprava ukrajinskog glavnog grada.
“Ovo je već treći balistički napad na glavni grad u kolovozu, s točnim razmakom od šest dana između svakog napada”, rekao je Serhiy Popko, šef kijevske vojne uprave u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
“Prema preliminarnim informacijama, Rusi su opet, treći put zaredom, najvjerojatnije upotrijebili sjevernokorejske balističke rakete”, dodao je Popko, napominjući i da su jedinice protuzračne obrane Ukrajine također uništile niz bespilotnih letjelica koje je lansirala Rusija.
Opseg napada nije odmah jasan, a Popko je rekao i da trenutno nema izvješća o žrtvama ili šteti.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi tip lansiranih projektila. Reutersov svjedok čuo je eksplozije koje su zvučale poput sustava protuzračne obrane rano u nedjelju.
Otprilike dva sata nakon početnog napada, Kijev, njegova okolna regija i većina središnje i sjeveroistočne Ukrajine bili su pod novim upozorenjima o zračnim napadima, s prijetnjama novih projektila prema gradu, rekle su ukrajinske zračne snage.
Sredozemno more dosegnulo je u četvrtak rekordnu srednju dnevnu temperaturu od 28,90 Celzijevih stupnjeva, objavio je AFP pozivajući se na španjolske znanstvenike.
Dosadašnji rekord zabilježen je 24. jula prošle godine, kada je srednja dnevna temperatura površine Sredozemnog mora iznosila 28,71 Celzijevih stupnjeva. To znači da je Mediteran već dva ljeta zaredom topliji nego tijekom iznimnog toplog ljeta 2003. godine, kada je 23. avgusta izmjerena srednja dnevna temperatura na površini mora od 28,25 Celzijevih stupnjeva.
– Najviša temperatura u četvrtak 15. avgusta izmjerena je na egipatskoj obali u El-Arishu i iznosi 31,96 Celzijevih stupnjeva, ali ta je vrijednost preliminarna dok se ne provedu daljnje provjere – rekao je za AFP dr. Justino Martinez s Instituta za znanost o moru i Katalonskom institutu za istraživanje upravljanja morem u Barceloni, piše Jutarnji list.
Rekordnu temperaturu površine Sredozemnog mora komentirao je na Facebooku poznati škotski meteorolog Scott Duncan. “Ovo je najviša temperatura uočena u ovom skupu podataka koji seže do 1982. godine. Iznimno je vjerojatno da ovaj rekord predstavlja najvišu temperaturu za prosjek cijelog Sredozemnog bazena u mnogo duljem vremenskom razdoblju. Osamnaest od prvih 20 najtoplijih dana za površinu Sredozemnog mora zabilježeno je samo u posljednjih 13 mjeseci”, napisao je Scott Duncan.
No, ovoga ljeta i u Jadranskom moru bilježe se visoke temperature mora. Podsjetimo, 16. jula kod Dubrovnika je u 17 sati izmjerena temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijevih stupnjeva, što je najviša temperatura otkako Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi mjerenja.
Oceanograf dr. Ivica Vilibić ističe kako je Jadran dio Sredozemlja, i sve što se događa u Sredozemlju događa se i u Jadranu.
– Temperatura Jadranskog mora primarno raste zbog zagrijavanja atmosfere, više tijekom ljeta, a manje tijekom zime, kako pokazuju stoljetna mjerenja na hrvatskom meteorološkim postajama. Posljedično, u plitkom sjevernom Jadranu mjerenjima od 1970-ih godina bilježi se porast temperature mora od oko 0,6 Celzijevih stupnjeva po desetljeću. To uključuje područja u kojima tijekom zime nastaje voda visoke gustoće, koja tone u duboke slojeve srednjeg i južnog Jadrana. Stoga u Jadranu mjerimo porast i temperature i saliniteta i u dubokim slojevima Jabučke i Južnojadranske kotline, i to za cijeli stupanj u posljednjih petnaestak godina – naglasio je Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Instituta “Ruđer Bošković” (IRB).
Zbog visokih temperatura Jadran se mijenja i na putu je da postane suptropsko more, o čemu najbolje govori podatak da je posljednjih desetljeća u njemu zabilježeno 30 stranih vrsta riba. Ovoga ljeta, pak, ističe prof. Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, na nekoliko mjesta u Jadranskom moru uočili su tropsku ribu lava koja je dosta proždrljiva i hrani se manjim ribama.
Ipak, kako bi idućih dana na Jadranu trebala zapuhati bura, za očekivati je da će se i visoke temperature mora sniziti. Kako je objavio DHMZ, pred nama je promjena vremena koja će prekinuti aktualni toplinski val koji traje već tjedan dana. No, završetak toplinskog vala mogao bi biti buran: stoga je već od danas na snazi upozorenje DHMZ-a na opasnost od jakih grmljavinskih nevremena, najprije na sjevernom Jadranu, a obilni pljuskovi u kratkom vremenu najvjerojatniji su u ponedjeljak.
Osim lokalno obilne kiše, moguća je i tuča te olujni udari vjetra pa se ne mogu isključiti štete. “Zbog dužeg perioda visoke temperature tlo je isušeno i slabo propusno zbog čega će biti olakšano površinsko tečenje te postoji mogućnost pojave bujičnih i urbanih poplava. Zbog hladnijeg zraka u nižim slojevima atmosfere, a pogotovo s odmicanjem visinske ciklone prema jugoistoku, zapuhat će i jaka, na udare vjerojatno olujna bura, ponajprije na sjevernom Jadranu što će malo i sniziti vrlo visoku temperaturu mora, a moguće i otežavati promet na već poznatim dionicama cesta i autocesta”, upozorili su iz DHMZ-a.
Ipak, ovo nije kraj ljeta jer će od srijede biti ponovno sunčanije, stabilnije i vruće.
Nafta – Postrojenje za bušenje nafte- Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
U toku su pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, a podatak da u jadranskom podmorju ima 1,3 hiljade bušotina jasno ukazuje da treba nastaviti istraživanja našeg dijela podmorja, saopštio je ministar rudarstva, nafte i gasa, Admir Šahmanović.
On je u intervjuu za Bankar naveo da bi, u slučaju da dođe do pronalaska nafte i gasa jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope.
“Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju”, kazao je Šahmanović, piše Bankar.
Kao starteški važan razvojni projekat koji će biti u fokusu rada Ministarstva ukazao je na stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru, jer bi nam LNG terminal omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom.
Šahmanović je naveo i da je sektor rudarstva dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu, što je pogrešno, jer rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale.
Pilot je poginuo u petak kada se francuski mlažnjak Fouga Magister srušio se u more tijekom aeromitinga blizu Lavandoua na francuskoj sredozemnoj obali, objavile su vlasti.
– Pilotovo tijelo je nađeno, objavila je prefektura Var u južnoj Francuskoj.
Vlasti su dodale da je otvorena istraga kako bi se utvrdio uzrok incidenta.
Aeromiting je bio dio komemoracija 80. obljetnice savezničkog iskrcavanja u Provansi.
Na aeromitingu je trebao sudjelovati i akrobatski tim ‘Patrouille de France’, ali su oni odlučili otkazati svoju točku nakon nesreće.
Do nje je došlo samo dva dana nakon što su se sudarila dva francuska Rafalea na istoku zemlje, pri čemu su dvije osobe poginule.
U Crnoj Gori se narednih dana očekuju nestabilne vremenske prilike, a ponegdje su moguće i vremenske nepogode, upozorili su iz Direktorata za zaštitu i spašavanje i pozvali sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja da podignu nivo operativne spremnosti.
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), Direktorat je to upozorenje izdao na osnovu informacija dobijenih od Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore.
„Sa sjeverozapada i zapada se otvara visinska dolina, a u ponedjeljak se iznad Apeninskog i Balkanskog poluostrva formira ciklon uz priliv hladnijeg i vlažnijeg vazduha“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se u nedjelju u popodnevnim i noćnim satima, a naročito tokom ponedjeljka, očekuju nestabilne vremenske prilike.
„Na teritoriji Crne Gore u pojedinim mjestima očekuje se obilnija količina kiše za kratak period, takođe je moguć i buran razvoj grmljavinskih oblaka sa uslovima za lokalnu pojavu vremenskih nepogoda praćenih gradom“, kazali su iz MUP-a.
Kako su naveli, pored kiše, u zoni grmljavinskih oblaka, moguć je i jak, na udare i olujni vjetar.
„Dakle, višednevni toploti talas se završava sjutra, a naredna dva-tri dana povremeno kiša, a lokalno mogući i jaki grmljavinski procesi praćeni olujnim vjetrom“, kaže se u saopštenju.
Iz MUP-a su upozorili da su, kao posljedica obilnije kiše, lokalno mogući kratkotrajni problemi sa obilnom količinom vode – flashflood efekti, posebno u urbanim sredinama, na bujičnim tokovima i duž saobraćajnica koje presjecaju planinske kosine.
Takođe je, kako su naveli, kratkotrajno je moguće otežano funkcionisanje redovnih aktivnosti.
„Direktorat za zaštitu i spašavanje ostaje u stalnom kontaktu sa svim relevantnim službama kako bi se adekvatno odgovorilo na sve eventualne posljedice vremenskih nepogoda“, kazali su iz MUP-a.
Oni su apelovali na građane da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi zaštitili sebe i svoju imovinu.
„Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti“, dodaje se u saopštenju.
Državljanin Srbije L.B. (22) poginuo je u saobraćajnoj nesreći na putu Tivat – Budva, u mjestu Radanovići.
Kako je saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije, nesreća se dogodila oko 19 sati i 20 minuta, a L.B. je stradao vozeći motocikl.
On je upravljajući motociklom, izgubio kontrolu i sletio sa puta. Iz OKC-a su kazali da je u nesreći je povrijeđena jedna osoba. Sa njim je na motociklu bila ženska osoba koja za sad nije životno ugrožena.
Jedna od najprepoznatljivijih manifestacija Crne Gore, Bokeška noć, koja nosi status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, ponovo će osvijetliti Kotor u subotu, 24. avgusta 2024. godine, s početkom u 21 sat.
Pripremite se za noć kada more oživi, a Kotor postane pozornica magične morske bajke koju ne smijete propustiti.
Nakon završetka konkursa, tehnička komisija u sastavu: predsjednik Marjan Šantić i članovi Slaviša Grubiša i Nikoleta Franović, intenzivno rade na odabiru prijavljenih barki koje će te noći zaploviti akvatorijumom Kotorskog zaliva.
Početak “Bokeške noći” najaviće jedrilice Jedriličarskog kluba “Lahor”.
Barke će, u tri đira kroz svoj koridor, biti predstavljene publici i žiriju, a takmičiće se za nagradni fond od 3.000 eura.
Bokeljska noć 2018.
Nakon proglašenja najboljih, spektakularni vatromet osvijetliće nebo iznad Kotora, nakon čega se fešta seli u Stari grad. Na Trgu od oružja, publiku očekuje nezaboravan provod uz nastup DJ Niggora i Danijele Martinović sa bendom.
Koncerti će se održavati i na većim trgovima u gradu, a njihov početak najaviće Gradska muzika Kotor svojim, sada već prepoznatljivim, đirom kroz grad.
Organizator ove manifestacije je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz suorganizaciju lokalne Turističke organizacije i pokroviteljstvo Opštine Kotor, kao i podršku brojnih sponzora.
Izbori u Budvi biće održani 17. novembra, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je na platformi X rekao da su izbori za odbornike u Skupštini opštine (SO) Budva održani 26. maja, da su konačni rezultati izbora objavljeni 17. juna u “Službenom listu”, i da SO nije konstituisana u roku od 60 dana od objavljivanja konačnih rezultata.
“Stekli su se uslovi da, shodno odredbi člana 39 stav 7 Zakona o lokalnoj samoupravi, raspišem nove izbore za odbornike u SO Budva. Izbori će se održati 17. novembra”, kazao je Milatović.
